path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-gnu-linux.html

<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/why-gnu-linux.en.html" -->

<!--#include virtual="/server/html5-header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.96 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Zašto GNU/Linux? - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title>

<!--#include virtual="/gnu/po/why-gnu-linux.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<h2 class="c">Što znači ime?<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup></h2>

<address class="byline c"><a href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a></address>

<div class="reduced-width">
<hr class="no-display" />
<div class="announcement">
<p>Da biste saznali više o ovom pitanju, možete pročitati naša <a
href="/gnu/gnu-linux-faq.html">ČPP o GNU/Linuxu</a>, našu stranicu <a
href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i Projekt GNU</a>, koja prikazuje
povijest sustava GNU/Linux u odnosu na ovo pitanje oko naziva, i našu
stranicu <a href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">Korisnici GNU-a
koji nisu nikada čuli za GNU</a>.</p>
</div>

<p id="fsfs">Ovaj esej je objavljen u <a
href="http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/"><cite>Free
Software, Free Society: The Selected Essays of Richard
M. Stallman</cite></a>.</p>
<hr class="thin" />

<div class="article">
<p>
Imena prenose značenja; naš izbor imena određuje značenje onoga što želimo
kazati. Neprikladno ime dovodi ljude u zabludu. Ono što nazivamo ružom,
slatko bi mirisalo i s drugim imenom<sup><a
href="#TransNote1">1</a></sup>&mdash;ali nazovemo li je olovkom, ljudi će
biti prilično razočarani kada njome pokušaju nešto napisati. Isto tako, ako
olovke nazivate &ldquo;ružama&rdquo;, ljudi možda neće shvatiti njihovu
svrhu. Nazivate li naš operacijski sustav Linuxom, to dovodi do zablude o
porijeklu sustava, njegovoj povijesti i namjeni. Nazovete li ga <a
href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>, to izražava (iako ne u
potpunosti) točan smisao.</p>
<p>
Je li to doista važno za našu zajednicu? Je li važno znaju li ljudi
porijeklo sustava, njegovu povijest i namjenu? Jest&mdash;jer su ljudi koji
zaboravljaju prošlost često osuđeni ponoviti je. Nema jamstva da će slobodan
svijet koji se razvio oko <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a>
opstati; problemi koji su nas naveli da razvijemo GNU nisu u potpunosti
iskorijenjeni i prijete povratkom.</p>

<p>
Kada objašnjavam zašto je prikladnije da se operacijski sustav zove
GNU/Linux od toga da se zove Linux, ljudi ponekad uzvraćaju na sljedeći
način:</p>

<blockquote><p>
<em>Iako Projekt GNU zaslužuje priznanje za ovo djelo, je li doista vrijedno
dizati toliku buku kada mu ljudi ne odaju to priznanje? Nije li stvar koja
je važna ta što je djelo napravljeno, a ne tko ga je napravio? Trebali bi se
opustiti, ponositi se dobro obavljenim poslom i ne brinuti o priznanju.</em>
</p></blockquote>
<p>
Bio bi to mudar savjet, kad bi stanje barem bilo takvo&mdash;kad bi posao
bio gotov i kad bi bilo vrijeme za opuštanje. Kad bi to barem bila istina!
No izazova je napretek i ovo nije vrijeme da se budućnost uzme zdravo za
gotovo. Snaga naše zajednice počiva na predanosti slobodi i
suradnji. Korištenje imena <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>
način je na koji ljudi mogu podsjetiti sebe i uputiti druge u te ciljeve.</p>

<p>
Moguće je napisati dobar slobodan softver i bez razmišljanja o GNU-u; mnogo
je dobrog posla učinjeno i u ime Linuxa. No izraz &ldquo;Linux&rdquo; veže
se, još od kada je prvi put iskovan, uz filozofiju koja ne zahtijeva
predanost slobodi da bi se surađivalo. Budući da to ime sve češće koriste
tvrtke, bit će nam još teže povezati ga s duhom zajednice.</p>

<p>
Veliki izazov budućnosti slobodnog softvera dolazi od sklonosti tvrtki koje
distribuiraju &ldquo;Linux&rdquo; da dodaju neslobodan softver <a
href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxu</a> uime udobnosti i
produktivnosti. Svi glavni razvijatelji komercijalnih distribucija to čine;
niti jedan se ne ograničava na slobodan softver. Većina ih ne označava jasno
neslobodne pakete u svojim distribucijama. Mnogi čak i razvijaju neslobodan
softver i dodaju ga sustavu. Neki besramno oglašavaju sustave Linuxa koji su
&ldquo;licencirani prema broju korisnika&rdquo;, koji korisnicima daju isto
toliko slobode koliko i Microsoft Windows.</p>

<p>
Dodavanje neslobodnog softvera pokušava se opravdati kao način povećanja
&ldquo;popularnosti Linuxa&rdquo;&mdash;ustvari, vrednujući popularnost više
nego slobodu. Ponekad se to otvoreno priznaje. Na primjer, časopis Wired
kaže da Robert McMillan, urednik časopisa Linux, &ldquo;misli da bi
približavanje softveru otvorenog koda trebalo biti pokretano tehničkim, a ne
političkim odlukama.&rdquo; Isto tako, izvršni direktor Caldere otvoreno
potiče korisnike da <a
href="http://www.zdnet.com/article/stallman-love-is-not-free/">odbace
slobodu kao cilj i da umjesto toga rade na &ldquo;popularnosti
Linuxa&rdquo;</a>.</p>

<p>
Dodavanje neslobodnog softvera sustavu<a
href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a> može povećati popularnost, ako
popularnost promatramo kao broj ljudi koji koriste neki od <a
href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a> udružen s neslobodnim
softverom. No istovremeno, to implicitno potiče zajednicu da prihvaća
neslobodan softver kao nešto dobro, a zaboravlja na slobodu koja je
cilj. Nije dobro voziti brže ako će vas to dovesti do slijetanja s ceste.</p>

<p>
Kada je taj neslobodan &ldquo;dodatak&rdquo; biblioteka ili programski alat,
on može postati zamka za razvijatelje slobodnog softvera. Kada ljudi pišu
slobodan softver koji ovisi o neslobodnom paketu, njihov softver ne može
biti dio potpuno slobodnog sustava. Motif i QT u prošlosti su na taj način
uhvatili u zamku velik broj slobodnog softvera, stvarajući probleme za čija
su rješenja bile potrebne godine. Motif je ostao problematičan sve dok nije
zastario te tako više nije bio korišten. Kasnije, Sunova neslobodna
implementacija Jave imala je sličan učinak: <a
href="/philosophy/java-trap.html">zamku Jave</a>, danas srećom većinom
ispravljenu.</p>

<p>
Ako se naša zajednica nastavi kretati u tom smjeru, to bi moglo preusmjeriti
budućnost <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a> u mozaik
slobodnih i neslobodnih sastavnih dijelova. Za pet godina svakako ćemo još
uvijek imati puno slobodnog softvera; no ne budemo li oprezni, biti će
gotovo neupotrebljiv bez neslobodnog softvera za kojeg će korisnici
očekivati da pripada uz njega. Ako se to dogodi, naša kampanja za slobodu
doživjet će neuspjeh.</p>

<p>
Kada bi objavljivanje besplatnih alternativa bilo jednostavno pitanje
programiranja, rješavanje budućih problema moglo bi postati jednostavnije
kako bi se razvojni resursi naše zajednice povećavali. No suočeni smo s
preprekama koje prijete otežati to: zakonima koji zabranjuju slobodan
softver. Kako se softverski patenti gomilaju, a zakoni kao što je <abbr
title="Digital Millennium Copyright Act">DMCA</abbr> koriste se da bi
zabranili razvoj slobodnog softvera za važne poslove kao što je gledanje
DVD-a ili slušanje RealAudio <i>streamova</i>, naći ćemo se u situaciji u
kojoj nema jasnog načina borbe s patentiranim i tajnim formatima podataka
osim <strong>odbacivanja neslobodnih programa koji ih koriste</strong>.</p>

<p>
Odgovor na ove izazove zahtijevat će mnogo napora u različitim
smjerovima. No ono što nam je iznad svega potrebno, da bismo se suočili s
bilo kojom vrstom izazova, je prisjetiti se slobode surađivanja kao
cilja. Ne možemo očekivati da će ljude na poduzimanje velikih napora
motivirati puka želja za moćnim, pouzdanim softverom. Trebamo vrstu
odlučnosti kakvu ljudi posjeduju kada se bore za svoju slobodu i svoju
zajednicu&mdash;odlučnost da izdržimo godinama i ne predamo se.</p>

<p>
U našoj zajednici, ovaj cilj i ova odlučnost proizlaze uglavnom iz Projekta
GNU. Mi smo ti koji govore o slobodi i zajednici kao o nečemu uz što treba
čvrsto stati; organizacije koje govore o &ldquo;Linuxu&rdquo; obično ne
govore ovo. Časopisi o &ldquo;Linuxu&rdquo; u pravilu su puni oglasa za
neslobodan softver; tvrtke koje isporučuju &ldquo;Linux&rdquo; dodaju u
sustav neslobodan softver; druge tvrtke &ldquo;podržavaju Linux&rdquo;
razvijanjem neslobodnih aplikacija koje rade na GNU/Linuxu; korisničke grupe
za &ldquo;Linux&rdquo; u pravilu pozivaju prodavača da predstavi te
aplikacije. Glavno mjesto na kojem ljudi u našoj zajednici mogu naići na
ideju slobode i odlučnosti je Projekt GNU.</p>

<p>
No kada ljudi naiđu na nju, hoće li im se učiniti da se ona odnosi na njih?</p>

<p>
Ljudi koji znaju da je sustav kojeg koriste proizišao iz Projekta GNU vide
izravnu vezu između sebe i GNU-a. Neće se automatski složiti s našom
filozofijom, ali barem će vidjeti razlog da ozbiljno o njoj
promisle. Suprotno tome, ljudi koji sebe smatraju &ldquo;korisnicima
Linuxa&rdquo;, i vjeruju da je Projekt GNU &ldquo;razvio alate koji su se
pokazali korisnima pod Linuxom&rdquo;, u pravilu primjećuju samo neizravnu
vezu između GNU-a i sebe. Mogli bi jednostavno ignorirati filozofiju GNU-a
kada na nju naiđu.</p>

<p>
Projekt GNU je idealističan, a svatko tko danas potiče idealizam suočava se
s velikom preprekom: prevladavajuća ideologija potiče ljude da odbace
idealizam kao &ldquo;nepraktičan&rdquo;. Naš idealizam je krajnje praktičan:
on je razlog zbog kojeg imamo slobodan operacijski sustav <a
href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>. Ljudi koji vole ovaj sustav
trebaju znati da je on naš ostvareni idealizam.</p>

<p>
Kada bi &ldquo;posao&rdquo; zaista bio završen, kada ništa osim priznanja ne
bi bilo upitno, možda bi bilo mudrije ne brinuti se o tome. No nismo u
takvom položaju. Kako bismo nadahnuli ljude da odrade posao koji treba
napraviti, trebamo priznanje za ono što smo već učinili. Molimo vas,
pomozite nam tako što ćete operacijski sustav zvati <a
href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>.</p>
</div>
</div>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
 <h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Aluzija na stih iz
drame Williama Shakespearea Romeo i Julija: &ldquo;What's in a name? That
which we call a rose By any other name would smell as
sweet.&rdquo;</li></ol></div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer" role="contentinfo">
<div class="unprintable">

<p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>

<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and contributing translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne
prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite
vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za
prijevode</a>.</p>
</div>

<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
     files generated as part of manuals) on the GNU web server should
     be under CC BY-ND 4.0.  Please do NOT change or remove this
     without talking with the webmasters or licensing team first.
     Please make sure the copyright date is consistent with the
     document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
     document was modified, or published.
     
     If you wish to list earlier years, that is ok too.
     Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
     years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
     year, i.e., a year in which the document was published (including
     being publicly visible on the web or in a revision control system).
     
     There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
     Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright &copy; 2000, 2006, 2007, 2014-2016, 2020, 2021 Richard Stallman</p>

<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Vrijeme zadnje izmjene:

$Date: 2021/04/20 09:00:17 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>