1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
|
<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/use-free-software.en.html" -->
<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.86 -->
<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Zajednica slobodnog softvera nakon 20 godina - Projekt GNU - Zaklada za
slobodan softver</title>
<!--#include virtual="/philosophy/po/use-free-software.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<h2>Zajednica slobodnog softvera nakon 20 godina: <br />
Velik, ali nepotpun uspjeh. Što sada?</h2>
<p>napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard
Stallman</strong></a></p>
<p>
5. siječnja 1984. godine, prije dvadeset godina, napustio sam svoj posao na
MIT-u kako bih počeo razvijati slobodan operacijski sustav, <a
href="/gnu/the-gnu-project.html">GNU</a>. Premda nikada nismo objavili
dovršen sustav GNU prikladan za upotrebu u proizvodnom okruženju, inačicu
sustava GNU danas koriste deseci milijuna ljudi koji većinom nisu svjesni da
je tome tako. Slobodan softver ne znači i “besplatan”; to znači
da su korisnici slobodni pokretati program, proučavati izvorni kod,
mijenjati ga i dalje distribuirati s izmjenama ili bez njih, besplatno ili
uz naknadu.</p>
<p>
Nadao sam se da bi slobodan operacijski sustav otvorio put kojim bismo
zauvijek pobjegli od podjarmljujućeg sustava kakav je vlasnički
softver. Doživio sam ružnoću načina života kojeg neslobodan softver nameće
svojim korisnicima te sam odlučio pobjeći od njega i drugima utrti put za
bijeg.</p>
<p>
Neslobodan softver donosi sa sobom protudruštveni sustav koji zabranjuje
suradnju i zajednicu. Uglavnom niste u mogućnosti vidjeti izvorni kod; ne
možete vidjeti kakve ružne trikove ili glupe pogreške može sadržavati. Ako
vam se ne sviđa, niste ga u mogućnosti izmijeniti. Najgore od svega,
zabranjeno vam ga je dijeliti s bilo kim drugim. Zabraniti dijeljenje
softvera znači presjeći veze s društvom.</p>
<p>
Danas imamo veliku zajednicu korisnika koji upotrebljavaju GNU, Linux i
drugi slobodan softver. Tisuće ljudi željelo bi to proširiti i prihvatili su
za cilj uvjeriti još računalnih korisnika da “koriste slobodan
softver”. No, što znači “koristiti slobodan softver”?
Znači li to bijeg od vlasničkog softvera ili samo instaliranje slobodnog
softvera uz njega? Ciljamo li uvesti ljude u slobodu ili ih samo upoznati s
našim kodom? Drugim riječima, radimo li za slobodu ili smo taj cilj
zamijenili plitkim ciljem postizanja popularnosti?</p>
<p>
Lako nam prijeđe u naviku previdjeti ovu razliku jer je u mnogim uobičajenim
situacijama niti nema. Kada pokušavate uvjeriti osobu da isproba slobodan
program ili da instalira operacijski sustav <a
href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>, i jedan i drugi cilj doveli bi
do istog praktičnog rezultata. Međutim, u drugim situacijama ova dva cilja
izazivaju vrlo različita djelovanja.</p>
<p>
Na primjer, što reći kada neslobodan pogonski program za video Invidious,
neslobodna baza podataka Prophecy ili neslobodan interpreter i biblioteke
jezika Indonesia bude objavljen u inačici koja se može pokrenuti na
GNU/Linuxu? Hoćemo li zahvaliti razvijateljima na toj “podršci”
za naš sustav ili ćemo promatrati ovaj neslobodan program kao i svaki
drugi—kao privlačnu napast, iskušenje da prihvatimo lance , problem
koji je potrebno riješiti? </p>
<p>
Ako vam je cilj povećanje popularnost određenog slobodnog softvera, ako
želite uvjeriti više ljudi da koriste neke slobodne programe neko vrijeme,
mogli biste pomisliti da su ti neslobodni programi korisni doprinosi tom
cilju. Teško je pobiti tvrdnju da njihova dostupnost pomaže učiniti
GNU/Linux popularnijim. Ako je široko rasprostranjeno korištenje GNU-a ili
Linuxa krajnji cilj naše zajednice, logički je da bismo trebali pozdravljati
sve aplikacije koje se na njemu pokreću, bile one slobodne ili ne.</p>
<p>
No ako je naš cilj sloboda, to onda sve mijenja. Korisnici ne mogu biti
slobodni sve dok koriste neki neslobodan program. Kako bismo oslobodili
građane kiberprostora, moramo zamijeniti te neslobodne programe, a ne ih
prihvatiti. Oni nisu doprinos zajednici, oni su iskušenja kako bismo se
pomirili sa stalnom neslobodom.</p>
<p>
Dvije su uobičajene motivacije za razvoj slobodnog programa. Jedna je ta što
ne postoji program koji bi radio određen posao. Nažalost, prihvaćanje
korištenja neslobodnog programa otklanja tu motivaciju. Druga je želja da se
bude slobodan, što motivira ljude da pišu slobodne zamjene za neslobodne
programe. U ovakvim slučajevima, motivacija je jedino što može pomoći.
Jednostavnim korištenjem nove i nedovršene slobodne zamjene neslobodnog
programa, prije nego što se u tehničkom pogledu može mjeriti s neslobodnim
uzorom, možete pomoći potaknuti slobodne razvijatelje da ustraju sve dok
zamjena ne postane bolja od svojeg uzora.</p>
<p>
Ti neslobodni programi nisu jednostavni. Razvijanje slobodnih zamjena za
njih bit će velik posao; mogao bi potrajati godinama. Posao može zahtijevati
pomoć budućih hakera, današnjih mladih ljudi, ljudi koje tek treba nadahnuti
da se pridruže radu na slobodnom softveru. Što danas možemo učiniti kako
bismo pomogli uvjeriti druge ljude, u budućnosti, da održe neophodnu
odlučnost i ustrajnost da dovrše ovaj posao</p>
<p>
Najučinkovitiji način da ojačamo našu zajednicu za budućnost jest širenje
shvaćanja vrijednosti slobode—poučiti još više ljudi da prepoznaju
moralnu neprihvatljivost neslobodnog softvera. Ljudi koji cijene slobodu su,
dugoročno, njena najbolja i ključna obrana</p>
<hr />
<p><strong>Izvorno objavljeno na Newsforgeu.</strong></p>
<div class="translators-notes">
<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
</div>
</div>
<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">
<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p>
<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
replace it with the translation of these two:
We work hard and do our best to provide accurate, good quality
translations. However, we are not exempt from imperfection.
Please send your comments and general suggestions in this regard
to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
<web-translators@gnu.org></a>.</p>
<p>For information on coordinating and submitting translations of
our web pages, see <a
href="/server/standards/README.translations.html">Translations
README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko
kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo
vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.
Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
stranica, pogledajte <a
href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za
prijevode</a>.</p>
</div>
<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
files generated as part of manuals) on the GNU web server should
be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this
without talking with the webmasters or licensing team first.
Please make sure the copyright date is consistent with the
document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
document was modified, or published.
If you wish to list earlier years, that is ok too.
Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
year, i.e., a year in which the document was published (including
being publicly visible on the web or in a revision control system).
There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright © 2004, 2017, 2018 Richard Stallman</p>
<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>
<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">
<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div>
<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Vrijeme zadnje izmjene:
$Date: 2019/07/20 16:58:36 $
<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
<!-- for class="inner", starts in the banner include -->
</body>
</html>
|
