path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/not-ipr.html

<!--#set var="PO_FILE"
 value='<a href="/philosophy/po/not-ipr.hr.po">
 https://www.gnu.org/philosophy/po/not-ipr.hr.po</a>'
 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/not-ipr.html"
 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/not-ipr.hr-diff.html"
 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-08-05" -->

<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.79 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Jeste li rekli &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;? To je zavodljiva
opsjena - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title>

<!--#include virtual="/philosophy/po/not-ipr.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
<h2>Jeste li rekli &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;? To je zavodljiva
opsjena</h2>

<p><a href="http://www.stallman.org/">Richard M. Stallman</a></p>

<p>
Postalo je moderno staviti autorsko pravo, patente i zaštitne
znakove&mdash;tri odvojena i različita subjekta koja uključuju tri odvojena
i različita skupa zakona&mdash;i još k tome tucet drugih zakona u jednu
posudu i nazvati to &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;. Iskrivljeni i
zbunjujući termin nije postao čest pukim slučajem. Kompanije koje imaju
dobit od konfuzije su ga promovirale. Najjasniji put izlaska iz konfuzije je
odbijanje termina u potpunosti.
</p>

<p>
Prema profesoru Marku Lemleyu, sada iz pravne škole Stanford,
rasprostranjeno korištenje termina &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; je
moda koja je slijedila osnivanje, 1967. godine, Svjetske organizacije za
intelektualno vlasništvo (<i>World Intellectual Property Organization</i>,
WIPO), i postala je česta tek u nedavnim godinama. (WIPO je formalno UN
organizacija, ali zapravo predstavlja interese nositelja autorskih prava,
patenata i zaštitnih znakova.) Široka primjena datira iz <a
href="https://books.google.com/ngrams/graph?content=intellectual+property&amp;year_start=1800&amp;year_end=2008&amp;corpus=15&amp;smoothing=1&amp;share=&amp;direct_url=t1%3B%2Cintellectual%20property%3B%2Cc0">približno
1990</a>. (<a href="/graphics/seductivemirage.png">Lokalna kopija slike</a>)
</p>

<p>
Termin vrši utjecaj koji nije teško vidjeti: predlaže razmišljanje o
autorskom pravu, patentima i zaštitnim znakovima kroz analogiju sa
vlasničkim pravima za fizičke objekte. (Ta analogija je u sukobu s pravnom
filozofijom zakona o autorskom pravu, patentnog zakona i zakona o zaštitnim
znakovima, ali samo stručnjaci znaju to.) Ti zakoni zapravo nisu niti
izdaleka slični zakonu fizičkog vlasništva, ali korištenje tog termina
navodi zakonodavce na izmjenu istih da budu što više nalik. Pošto je to
izmjena željena od strane kompanija koje primjenjuju moći autorskoga prava,
patenata i zaštitnih znakova, odgovara im utjecaj koji termin
&ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; vrši.
</p>

<p>
Taj utjecaj je dovoljan razlog da se termin odbije, i ljudi su me često
pitali da predložim neko drugo ime za sveukupnu kategoriju&mdash;ili su
predložili vlastite alternative (često šaljive). Prijedlozi uključuju
IMP-ove<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>, za Privilegije Nametnutoga
Monopola (<i>Imposed Monopoly Privileges</i>), i GOLEM-ove<sup><a
href="#TransNote2">2</a></sup>, za Vladom Izazvani Zakonito Provedeni
Monopoli (<i>Government-Originated Legally Enforced Monopolies</i>). Neki
govore o &ldquo;režimima ekskluzivnih prava&rdquo;, ali referiranje na
ograničenja riječju &ldquo;pravo&rdquo; je isto dvosmisleno.
</p>

<p>
Neka od tih zamjenskih imena bi bila poboljšanje, ali greška je zamijeniti
&ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; sa bilo kojim drugim terminom. Drugo
ime neće adresirati dublji problem tog termina: prekomjerna
generalizacija. Ne postoji takva unificirana stvar kao &ldquo;intelektualno
vlasništvo&rdquo;&mdash;to je opsjena. Jedini razlog zbog kojeg ljudi misle
da ima smisla kao koherentna kategorija je taj što ih je široka uporaba
termina navela u krivi smjer. 
</p>

<p>
&ldquo;Intelektualno vlasništvo&rdquo; je u najboljem slučaju termin za
zahvaćanje svega (<i>catch-all</i>) da bi se sjedinili različiti zakoni. Oni
koji nisu odvjetnici nakon što čuju jedno te isti termin primijenjen na te
raznolike zakone imaju tendenciju da pretpostave da se temelje na
zajedničkom principu i da funkcioniraju slično. 
</p>

<p>
Ništa ne može biti dalje od istine. Ti zakoni su nastali odvojeno, razvili
se različito, obuhvaćaju različite aktivnosti, imaju različita pravila i
postavljaju različita pitanja javne politike.  
</p>

<p>
Zakon o autorskim pravima je bio dizajnirani da promovira autorstvo i
umjetnost, i obuhvaća detalje izraza djela. Patentni zakon je bio namijenjen
da se promovira objava korisnih ideja, pod cijenom davanja, onome koji
objavljuje ideju, privremenog monopola nad istom&mdash;cijena koja se
isplati u nekim profesijama, ali ne u nekim drugima.
</p>

<p>
U kontrastu, zakon o zaštitnim znakovima, nije bio namijenjen da promovira
neki partikularni način djelovanja, nego jednostavno da omogući kupcima da
znaju što kupuju. Zakonodavci su to, međutim, pod utjecajem termina
&ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;, pretvorili u spletku koja pruža
poticaj za oglašavanje.  
</p>

<p>
Pošto su se ti zakoni razvili neovisno, oni su različiti u svakom detalju,
kao i u njihovim temeljnim svrhama i metodama. Dakle, ako naučite neku
činjenicu o zakonu autorskoga prava, biti će mudro da pretpostavite da je
patentni zakon drugačiji. Rijetko ćete biti u krivu! 
</p>

<p>
Ljudi često kažu &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; kada zapravo misle
na neku veću ili manju kategoriju. Na primjer, bogate zemlje često nameću
nepravedne zakone siromašnim zemljama da bi iscijedili novac od njih. Neki
od tih zakona su zakoni o &ldquo;intelektualnom vlasništvu&rdquo;, dok drugi
nisu; bez obzira na to, kritičari takve prakse se često hvataju za tu oznaku
jer im je postala poznata. Koristeći tu oznaku, oni krivo predstavljaju
prirodu problema. Bilo bi bolje koristiti precizniji termin, kao što je
&ldquo;zakonodavna kolonizacija&rdquo;, koji pogađa u srž materije. 
</p>

<p>
Laici nisu sami u stanju zbunjenosti ovim terminom. Čak su i pravni
profesori koji podučavaju te zakone primamljeni i rastrojeni zavodljivošću
termina &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;, i rade općenite izjave koje
su u suprotnosti sa činjenicama koje znaju. Na primjer, jedan profesor je
2006. napisao:
</p>

<blockquote><p>
Za razliku od njihovih potomaka koji sada rade na niskim funkcijama u
WIPO-u, tvorci ustava SAD-a su imali principijelni, za konkurentnost, stav
prema intelektualnom vlasništvu. Znali su da bi prava mogla biti nužna,
ali&hellip;zavezali su ruke kongresu, ograničavajući njegovu moć na
višestruke načine.  
</p></blockquote>

<p>
Ta izjava referira na članak 1, odjeljak 8, točku 8 ustava SAD-a, koji
ovlašćuje zakon o autorskom pravu i patentni zakon. Međutim, ta točka, nema
ništa sa zakonom o zaštitnim znakovima i raznim drugima. Termin
&ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; je naveo tog profesora da napravi
lažnu generalizaciju.
</p>

<p>
Termin &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; isto tako vodi u
pojednostavnjeno razmišljanje. Navodi ljude da se fokusiraju na slabu
zajedničku formu koju ti razdvojeni zakoni imaju&mdash;da oni rade umjetne
privilegije za određene stranke&mdash;i da zanemaruju detalje koji oblikuju
njihovu suštinu: specifična ograničenja koja svaki zakon nameće javnosti, i
posljedice koje su rezultat toga. Taj pojednostavljeni fokus na formu
ohrabruje &ldquo;ekonomski&rdquo; pristup svim tim problemima.
</p>

<p>
Ekonomija ovdje djeluje, kao što to često radi, kao vozilo za neispitane
pretpostavke. Te uključuju pretpostavke o vrijednostima, kao što je
pretpostavka da je količina proizvodnje stvarno bitna dok sloboda i način
života nisu, i činjenične pretpostavke koje su uglavnom lažne, kao ona da
autorska prava podržavaju glazbenike, ili da patenti na lijekove podržavaju
spasonosna istraživanja.
</p>

<p>
Još jedan problem je, na širokoj skali implicitnoj u terminu
&ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;, da specifična pitanja postavljena od
strane raznih zakona postaju skoro pa nevidljivima. Ta pitanja se uzdižu iz
specifičnosti svakog zakona&mdash;točno ono što termin &ldquo;intelektualno
vlasništvo&rdquo; potiče ljude da zanemaruju. Na primjer, jedno pitanje koje
se tiče autorskoga prava je da li razmjenjivanje glazbe treba biti
dozvoljeno; patentni zakon nema nikakve veze s tim. Patentni zakon postavlja
pitanja kao što su: da li bi siromašnim zemljama trebalo biti dopušteno da
proizvode spasonosne lijekove i da ih prodaju jeftino da spase živote; zakon
o autorskom pravu nema nikakve veze s takvim pitanjima. 
</p>

<p>
Niti jedno od tih pitanja nije samo ekonomsko po prirodi, i njihovi
ne-ekonomski aspekti su vrlo različiti; korištenje plitke ekonomske
pretjerane generalizacije kao temelj za njihovo razmatranje znači
zanemarivanje razlika. Stavljanje tih dviju zakona u posudu
&ldquo;intelektualnog vlasništva&rdquo; opstruira jasno razmišljanje o
svakom od njih.
</p>

<p>
Dakle, svako mišljenje o &ldquo;pitanju intelektualnog vlasništva&rdquo; i
svake generalizacije o toj tobožnjoj kategoriji su skoro pa zasigurno
budalaste. Ako mislite da su svi ti zakoni jedno pitanje, imati ćete
tendenciju da birate vaša mišljenja iz ponude sve-uključujućih pretjeranih
generalizacija, niti jedna od kojih vrijedi.
</p>

<p>
Ako želite jasno razmišljati o problemima postavljenima patentima, ili
autorskim pravima, ili zaštitnim znakovima, ili raznim drugim zakonima, prvi
korak je zaboraviti ideju sjedinjavanja istih, i razmotrite ih kao odvojene
predmete. Drugi korak je odbijanje uske perspektive i pojednostavljene slike
koju termin &ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo; predlaže. Razmotrite
svako od tih pitanja odvojeno, u njihovoj punini, i tada imate šansu za
dobro razmatranje.
</p>

<p>Kada dođemo do reforme WIPO-a, ovdje je <a
href="http://fsfe.org/projects/wipo/wiwo.en.html">jedan prijedlog za izmjenu
imena i suštine WIPO-a</a>.
</p>

<hr />

<p>
Afričke države imaju više zajedničkog nego ovi zakoni: iako je
&ldquo;Afrika&rdquo; jedinstvena geografska cjelina, vrlo je zbunjujuće <a
href="http://www.theguardian.com/world/2014/jan/24/africa-clinton"> pričati
o &ldquo;Africi&rdquo;, a ne o pojedinačnoj državi</a>.
</p>

<p>
<a
href="http://torrentfreak.com/language-matters-framing-the-copyright-monopoly-so-we-can-keep-our-liberties-130714/">
Rickard Falkvinge podržava odbacivanje termina iz upotrebe</a>.</p>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">U engleskom <i>imp</i>
znači vragolan, đavolčić ili đavolak i pojavljuje se u nekim računalnim
igrama.</li><li id="TransNote2"><i>Golem</i> je također lik iz računalnih
igara i predstavlja biće dizajnirano, napravljeno i upravljano od strane
nekog drugog lika, obično moćnog čarobnjaka.</li></ol></div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">

<p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>

<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and submitting translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko
kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo
vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.
Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
stranica, pogledajte <a
href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za
prijevode</a>.</p>
</div>

<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
     files generated as part of manuals) on the GNU web server should
     be under CC BY-ND 4.0.  Please do NOT change or remove this
     without talking with the webmasters or licensing team first.
     Please make sure the copyright date is consistent with the
     document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
     document was modified, or published.
     If you wish to list earlier years, that is ok too.
     Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
     years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
     year, i.e., a year in which the document was published (including
     being publicly visible on the web or in a revision control system).
     There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
     Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright &copy; 2004, 2006, 2010, 2013 Richard M. Stallman</p>

<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Zadnji put promijenjeno:

$Date: 2017/04/14 14:53:30 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>