path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html

<!--#set var="PO_FILE"
 value='<a href="/gnu/po/linux-and-gnu.hr.po">
 https://www.gnu.org/gnu/po/linux-and-gnu.hr.po</a>'
 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/linux-and-gnu.html"
 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/linux-and-gnu.hr-diff.html"
 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2017-09-04" -->

<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.87 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Linux i GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title>
<meta http-equiv="Keywords" content="GNU, FSF, Zaklada za slobodan softver, Linux, Emacs, GCC, Unix, slobodan
softver, operativni sustav, jezgra GNU, HURD, GNU HURD, Hurd" />
<meta http-equiv="Description" content="Razvijamo Unixu sličan slobodan operativni sustav GNU od 1983. godine kako
bi korisnici računala imali slobodu dijeliti i poboljšavati softver kojeg
koriste." />

<!--#include virtual="/gnu/po/linux-and-gnu.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
<h2>Linux i sustav GNU</h2>

<p><strong>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard
Stallman</a></strong></p>

<div class="announcement">
  <blockquote><p>Za više informacija pogledajte također <a href="/gnu/gnu-linux-faq.html">
ČPP o GNU/Linuxu</a>, i <a href="/gnu/why-gnu-linux.html">Zašto
GNU/Linux?</a></p>
  </blockquote>
</div>

<p>
Mnogi korisnici računala svakodnevno upotrebljavaju izmijenjenu inačicu <a
href="/philosophy/categories.html#TheGNUsystem">sustava GNU</a>, iako toga
nisu svjesni. Uslijed čudnovatog razvoja događaja, inačica GNU-a koja je
danas rasprostranjena u upotrebi često se naziva &ldquo;Linux&rdquo;, a
mnogi njeni korisnici <a href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html"> nisu
svjesni</a> da je to u osnovi sustav GNU kojeg je razvio <a
href="/gnu/gnu-history.html">Projekt GNU</a>.</p>

<p>
Linux zaista postoji i ovi ljudi ga upotrebljavaju, međutim, to je samo dio
sustava kojeg koriste. Linux je jezgra: program u sustavu koji dodjeljuje
resurse stroja drugim programima koje pokrećete. Jezgra je ključan dio
operativnog sustava, no samostalno je beskorisna&mdash;može djelovati samo u
sklopu potpunog operativnog sustava. Linux se uobičajeno koristi udružen s
operativnim sustavom GNU: cijeli sustav je u osnovi GNU s dodanim Linuxom,
ili GNU/Linux. Sve takozvane &ldquo;Linux&rdquo; distribucije su zapravo
distribucije GNU/Linuxa.</p>

<p>
Mnogi korisnici ne razumiju razliku između jezgre, koja je Linux, i čitavog
sustava, kojeg također nazivaju &ldquo;Linuxom&rdquo;. Nejasno korištenje
imena ne pomaže u razumijevanju. Ovi korisnici često misle da je Linus
Torvalds, uz malu pomoć, razvio cijeli operativni sustav 1991. godine.</p>

<p>
Programeri općenito znaju da je Linux jezgra. No kako su većinom čuli da se
cijeli sustav isto tako naziva &ldquo;Linuxom&rdquo;, često si predočavaju
prošlost koja bi opravdala nazivanje cijelog sustava prema jezgri. Na
primjer, mnogi vjeruju da su, jednom kada je Linus Torvalds dovršio pisanje
Linuxa, jezgre, korisnici potražili drugi slobodan softver koji bi išao uz
nju i pronašli kako je (bez nekog naročitog razloga) gotovo sve potrebno za
sustav nalik Unixu već bilo dostupno.</p>

<p>
To što su pronašli nije bila slučajnost&mdash;bio je to ne u potpunosti
dovršen sustav GNU. Dostupan <a href="/philosophy/free-sw.html">slobodan
softver</a> upotpunio je sustav jer je Projekt GNU na njemu radio od
1984. godine. U <a href="/gnu/manifesto.html"> Manifestu GNU-a</a> postavili
smo cilj da razvijemo potpun sustav nalik Unixu, nazvan GNU. <a
href="/gnu/initial-announcement.html"> Prvotna objava</a> Projekta GNU
također ocrtava neke od izvornih nacrta sustava GNU. Do trenutka kada je
započet Linux, GNU je već bio gotovo dovršen.</p>

<p>
Cilj većine projekata slobodnog softvera je razvoj nekog određenog programa
za određen posao. Na primjer, Linus Torvalds je krenuo pisati jezgru nalik
Unixu (Linux); Donald Knuth je krenuo pisati oblikovatelj teksta (TeX); Bob
Scheifler je krenuo razvijati sustav prozora (X Window System). Prirodno je
mjeriti doprinos projekata ovakve vrste određenim programima koji su iz
projekta proizišli.</p>

<p>
Što bismo zaključili ako bismo pokušali na ovaj način mjeriti doprinos
Projekta GNU? Jedan isporučitelj CD-ROM-ova utvrdio je da je u njihovoj
&ldquo;distribuciji Linuxa&rdquo; <a
href="/philosophy/categories.html#GNUsoftware">softver GNU</a> imao najveći
pojedinačni udio, oko 28% ukupnog izvornog koda, a ovo je uključivalo neke
od osnovnih glavnih sastavnih dijelova bez kojih sustava ne bi bilo. Sam
Linux činio je oko 3%. (Omjeri 2008. godine su slični: u
&ldquo;glavnom&rdquo; skladištu gNewSensea Linux je činio 1.5% a paketi GNU
15%.) Dakle, ako krenemo birati naziv sustava na temelju toga tko je napisao
programe u sustavu, najprikladniji izbor bio bi &ldquo;GNU&rdquo;.</p>

<p>
Međutim, to nije i najdublji način razmatranja tog pitanja. Projekt GNU nije
bio niti je projekt razvoja određenih softverskih paketa. To nije bio
projekt <a href="/software/gcc/"> razvoja prevodioca za jezik C</a>, premda
smo to učinili. To nije bio niti projekt razvoja programa za obradu teksta,
premda smo i njega razvili. Projekt GNU krenuo je razvijati <em>potpun
slobodan sustav nalik Unixu</em>: GNU.</p>

<p>
Mnogo ljudi značajno je pridonijelo slobodnom softveru u sustavu i svi oni
zaslužuju priznanje za svoj softver.Međutim, razlog zbog kojeg je to
<em>integrirani sustav</em>&mdash;a ne samo zbirka korisnih
programa&mdash;je taj što je Projekt GNU postavio sebi za cilj da ga napravi
takvim. Napravili smo popis programa potrebnih za <em>potpun</em> slobodan
sustav te smo sustavno pronašli, napisali ili pronašli ljude koji će
napisati sve što se nalazi na popisu. Napisali smo suštinske ali
neuzbudljive <a href="#unexciting">(1)</a> komponente jer bez njih nije
moguće imati sustav. Neke od naših komponenata sustava, programski alati,
postali su i samostalno popularni među programerima, ali napisali smo i
mnogo komponenata koje nisu alati <a href="#nottools">(2)</a>.  Čak smo
razvili i igru šaha, GNU Chess, jer potpun sustav treba i igre.</p>

<p>
Do ranih devedesetih sastavili smo cijeli sustav osim jezgre. Započeli smo i
rad na jezgri, <a href="/software/hurd/hurd.html">GNU Hurd</a>, koju pokreće
Mach. Razvoj te jezgre bio je mnogo teži nego što smo očekivali; <a
href="/software/hurd/hurd-and-linux.html">GNU Hurd postao je stabilan
2001. godine</a>, ali još je daleko od toga da bude spreman za opću
upotrebu.</p>

<p>
Srećom, zbog Linuxa nismo morali čekati da Hurd bude dovršen. Jednom kada je
Torvalds 1992. godine učinio Linux slobodnim, popunio je zadnju veliku
prazninu u sustavu GNU. Ljudi su tada mogli <a
href="http://ftp.funet.fi/pub/linux/historical/kernel/old-versions/RELNOTES-0.01">
udružiti Linux sa sustavom GNU</a> kako bi napravili potpun slobodan sustav
&mdash; inačicu sustava GNU koja je sadržavala i Linux, drugim riječima,
sustav GNU/Linux.</p>

<p>
Postići da zajedno rade nije bio jednostavan posao. Nekim komponentama
GNU-a<a href="#somecomponents">(3)</a> bila je potrebna značajna izmjena
kako bi radile s Linuxom. Integriranje cijelog sustava kao distribucije koja
će raditi odmah nakon instalacije bio je također velik posao. To je
zahtijevalo rješavanje načina instaliranja i pokretanja
sustava&mdash;problem kojim se nismo bavili jer još nismo bili došli do
njega. Dakle, ljudi koji su razvijali razne distribucije sustava napravili
su mnogo neophodnog posla. No bio je to posao koji je, po prirodi stvari,
netko svakako morao napraviti.</p>

<p>
Projekt GNU podupire GNU/Linux sustave jednako kao i <em>sam</em> GNU
sustav. <a href="http://fsf.org/">FSF</a> je financirao ponovno pisanje
dodataka biblioteke GNU C vezanih uz Linux, tako da su oni sada dobro
integrirani, a najnoviji sustavi GNU/Linux koriste trenutna izdanja
biblioteke bez izmjena. FSF je također financirao rani stadij razvoja Debian
GNU/Linuxa.</p>

<p>
Danas postoji mnogo različitih varijanti sustava GNU/Linux (često zvanima
&ldquo;distre&rdquo;).  Većina njih uključuje neslobodan
softver&mdash;njihovi razvijatelji slijede <a
href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">filozofiju povezanu s
Linuxom</a> više nego <a
href="/philosophy/free-software-even-more-important.html">onu povezanu s
GNU-om</a>. No postoje i <a href="/distros/distros.html">potpuno slobodne
GNU/Linux distre</a>.  FSF podupire računalne sadržaje <a
href="http://gnewsense.org/">gNewSensea</a>.</p>

<p>Stvaranje slobodne distribucije GNU/Linuxa nije samo stvar uklanjanja raznih
neslobodnih programa. Danas uobičajena inačica Linuxa također sadrži
neslobodne programe. Ovi programi su namijenjeni učitavanju u ulazno-izlazne
jedinice za vrijeme pokretanja sustava, a uključene su, kao dugački nizovi
brojeva, u  &ldquo;izvorni kod&rdquo; Linuxa.  Stoga održavanje slobodnih
distribucija GNU/Linuxa sada povlači za sobom i održavanje <a
href="http://directory.fsf.org/project/linux"> slobodne inačice Linuxa</a>.</p>

<p>Koristili ili ne GNU/Linux, molimo nemojte zbunjivati javnost nejasnom
upotrebom naziva &ldquo;Linux&rdquo;.  Linux je jezgra, jedna od temeljnih
glavnih komponenti sustava. Sustav kao cjelina je u osnovi sustav GNU kojem
je dodan Linux. Kada govorite o toj kombinaciji, molimo zovite je
&ldquo;GNU/Linux&rdquo;.</p>

<p>
Ukoliko želite napraviti poveznicu na &ldquo;GNU/Linux&rdquo; za daljnje
povezivanje, ova stranica i <a href="/gnu/the-gnu-project.html">
http://www.gnu.org/gnu/the-gnu-project.html</a> dobar su izbor. Ukoliko
spominjete Linux, jezgru, i želite dodati poveznicu, <a
href="http://foldoc.org/linux">http://foldoc.org/linux</a> je dobra adresa.</p>

<h3>Dopuna</h3>

<p>
Uz GNU, još je jedan projekt neovisno proizveo slobodan operativni sustav
nalik Unixu. Taj sustav poznat je kao BSD, a razvijen je na UC
Berkeleyu. Osamdesetih godina bio je neslobodan, ali je u ranim devedesetima
postao slobodan. Slobodni operativni sustavi koji danas postoje<a
href="#newersystems">(4)</a> gotovo sigurno su ili inačica sustava GNU ili
neka vrsta sustava BSD.</p>

<p>
Ponekad ljudi pitaju je li BSD također inačica GNU-a, kao
GNU/Linux. Razvijatelje BSD-a je primjer Projekta GNU nadahnuo da svoj kod
učine slobodnim softverom, a izričite molbe aktivista GNU-a pomogle su
uvjeriti ih, ali sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om. Sustavi BSD
danas koriste neke programe GNU-a, baš kao što sustav GNU i njegove inačice
koriste neke programe BSD-a; ipak, u cjelini, to su dva različita sustava
koji su se razvijali odvojeno. Razvijatelji BSD-a nisu razvili jezgru i
dodali je sustavu GNU pa ime kao što je GNU/BSD ne bi odgovaralo
prilikama.<a href="#gnubsd">(5)</a></p>

<h3>Napomene</h3>
<ol>
<li>
<a id="unexciting"></a>Ove neuzbudljive ali ključne komponente uključuju GNU
asembler (GAS) i linker (GLD)&mdash;oba su sada dio <a
href="/software/binutils/">GNU Binutils</a> paketa, <a
href="/software/tar/">GNU tar</a>, i mnoge druge.</li>

<li>
<a id="nottools"></a>Na primjer, Bourne Again SHell (BASH), interpreter
PostScripta <a href="/software/ghostscript/ghostscript.html">Ghostscript</a>
i <a href="/software/libc/libc.html">biblioteka GNU C</a> nisu programski
alati. Nisu to ni GNUCash, GNOME, niti GNU Chess.</li>

<li>
<a id="somecomponents"></a>Na primjer, <a
href="/software/libc/libc.html">biblioteka GNU C</a>.</li>

<li>
<a id="newersystems"></a>Nakon što je ovo napisano, razvijen je gotovo
potpuno slobodan sustav nalik sustavu Windows, no on tehnički uopće nije
sličan GNU-u ili Unixu, tako da zapravo ne utječe na to pitanje.  Većina
jezgre Solarisa učinjena je slobodnom, ali ukoliko biste od toga željeli
napraviti slobodan sustav, osim nadomještanja nedostajućih dijelova jezgre,
morali biste ga također smjestiti u GNU ili BSD.</li>

<li>
<a id="gnubsd"></a>S druge strane, u godinama nakon što je ovaj članak
napisan, biblioteka GNU C prenesena je na više inačica jezgre BSD-a, što je
omogućilo jednostavno udruživanje sustava GNU s tom jezgrom. Jednako kao i
GNU/Linux, ovo su zaista inačice GNU-a i stoga se nazivaju, na primjer,
GNU/kFreeBSD i GNU/kNetBSD, ovisno o jezgri sustava. Obični korisnici na
tipičnim stolnim računalima teško mogu razlikovati GNU/Linux i GNU/*BSD.</li>

</ol>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
 </div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">

<p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>

<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and submitting translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko
kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo
vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.
Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
stranica, pogledajte <a
href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za
prijevode</a>.</p>
</div>

<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
     files generated as part of manuals) on the GNU web server should
     be under CC BY-ND 4.0.  Please do NOT change or remove this
     without talking with the webmasters or licensing team first.
     Please make sure the copyright date is consistent with the
     document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
     document was modified, or published.
     If you wish to list earlier years, that is ok too.
     Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
     years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
     year, i.e., a year in which the document was published (including
     being publicly visible on the web or in a revision control system).
     There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
     Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright &copy; 1997, 1998, 1999, 2000, 2001, 2002, 2007, 2014, 2015, 2016,
2017 Richard M. Stallman</p>

<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Vrijeme zadnje izmjene:

$Date: 2019/07/21 18:01:54 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>