path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html

<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/byte-interview.en.html" -->

<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.77 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Intervju časopisa BYTE s Richardom Stallmanom - Projekt GNU - Zaklada za
slobodan softver</title>

<!--#include virtual="/gnu/po/byte-interview.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<h2>Intervju časopisa BYTE s Richardom Stallmanom</h2>

<p>Vodili David Betz i Jon Edwards</p>

<h3>Richard Stallman s urednicima časopisa BYTE razgovara o svojem softverskom
sustavu kompatibilnom s Unixom i u javnom vlasništvu (srpanj 1986.) </h3>

<p>Richard Stallman je organizirao vjerojatno najambiciozniji projekt razvoja
slobodnog softvera ikad, sustav GNU. U svojem GNU manifestu, objavljenom u
izdanju Dr. Dobb's Journala od ožujka 1985, Stallman je opisao GNU kao
&ldquo;potpun softverski sustav kompatibilan s Unixom kojeg piše kako bi ga
mogao dati besplatno svima tko može imati koristi od njega&hellip; Jednom
kada GNU bude napisan, svatko će biti u mogućnosti nabaviti dobar softverski
sustav besplatno, baš kao što je besplatan zrak koji udišemo.&rdquo; (GNU je
skraćenica izraza &ldquo;GNU Nije Unix&rdquo;.)</p>

<p>Stallman je poznat kao autor EMACS-a, moćnog programa za uređivanje teksta
kojeg je razvio u laboratoriju za umjetnu inteligenciju <abbr
title="Tehnološki institut u Massachusettsu">MIT</abbr>-a. Nije slučajnost
da je prvi primjerak softvera proizvedenog kao dio projekta GNU bila nova
izvedba EMACS-a. GNU EMACS već je stekao glas jedne od najboljih trenutno
dostupnih izvedbi EMACS-a bez obzira na cijenu.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Pročitali smo vaš GNU manifest u izdanju časopisa
Dr. Dobb's iz ožujka 1985. Što se nakon toga dogodilo? Je li to bio pravi
početak i kako ste od tada napredovali?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Objava u Dr. Dobb'su nije bila početak
projekta. GNU manifest sam napisao dok sam se pripremao započeti projekt,
kao prijedlog kojim bih od proizvođača računala zatražio financiranje. Nisu
se željeli uključiti, pa sam odlučio da bih trebao, umjesto trošenja svojeg
vremena na prikupljanje financijskih sredstava, vrijeme iskoristiti za
pisanje koda. Manifest je objavljen oko godinu i po nakon što sam ga
napisao, dok sam tek počeo distribuirati GNU EMACS. Od tada, uz rad na tome
kako bih GNU EMACS upotpunio i prilagodio ga radu na mnogo više računala,
gotovo sam dovršio optimiziranje C prevodioca i svega ostalog softvera koji
je potreban za pokretanje programa pisanih u C-u. To uključuje program za
traženje pogrešaka na razini izvornog koda koji ima mnogo osobina koje drugi
programi te vrste na Unixu nemaju. Na primjer, ima podesne varijable u
tražitelju grešaka tako da možete sačuvati vrijednosti, a ima i sačuvane sve
vrijednosti koje ste ispisali, što ga čini iznimno prikladnim za rad sa
strukturama listi.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Dovršili ste uređivač teksta koji je sada široko
rasprostranjen, a pred dovršetkom ste i prevodioca.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Očekujem da će biti završen u listopadu.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Što je s jezgrom?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Trenutno planiram započeti s jezgrom koja je
napisana na MIT-u i nedavno objavljena javnosti s namjerom da bih ju
koristio. Ta jezgra nazvana je TRIX; zasnovana je na pozivu udaljene
procedure (engl. <i>remote procedure call</i>. Još moram nadodati
kompatibilnost za mnogo Unixovih osobina koje trenutno nema. Još nisam počeo
raditi na tome. Dovršavam program za prevođenje (kompilator) prije nego
počnem raditi na jezgri. Morat ću i iznova napisati datotečni
sustav. Namjeravam ga učiniti otpornim na greške na način da upisuje blokove
odgovarajućim redosljedom kako bi struktura diska uvijek bila
postojana. Zatim želim dodati brojeve verzija. Imam složen plan za
usklađivanje brojeva verzija s načinom na koji ljudi obično koriste
Unix. Morate biti u mogućnosti odrediti imena datoteka bez brojeva verzija,
ali ih također morate moći označiti s eksplicitnim brojevima verzija, a oba
načina moraju raditi s uobičajenim Unix programima koji nisu ni na koji
način promijenjeni kako bi se nosili s takvim osobinama. Mislim da imam plan
za to učiniti, a tek kad ga iskušam vidjet ću hoće li to zaista djelovati.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Možete li nam ukratko opisati kako će GNU kao sustav
biti nadmoćan ostalim sustavima? Znamo da je jedan od vaših ciljeva
proizvesti nešto što je kompatibilno s Unixom. Ali, barem u području
datotečnih sustava, već ste rekli da ćete nadmašiti Unix i proizvesti nešto
bolje.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: C prevodilac će proizvoditi bolji kod i biti
brži. Program za traženje grešaka je bolji. Za svaki dio mogu, a i ne moram,
pronaći način da ga poboljšam, ali na to pitanje ne postoji samo jedan
odgovor. Do određene mjere imam povlasticu reimplementacije, što omogućuje
značajno poboljšanje mnogih sustava. Do određene mjere to je i zato što sam
već dugo vrijeme u tom polju i radio sam na mnogim sustavima, stoga donosim
sa sobom mnogo ideja. Jedan način na koji će sustav biti bolji je i taj što
će praktično sve u sustavu raditi s datotekama bilo koje veličine, linijama
bilo koje veličine, s bilo kojim znakovima koji se u njima pojavljuju. Unix
sustav je u tom smislu vrlo loš. Nije ništa novo u načelu softverskog
inženjeringa da ne biste trebali imati proizvoljna ograničenja. No pri
pisanju Unixa umetanje tih ograničenja bila je cijelo vrijeme uobičajena
praksa, vjerojatno jednostavno zato što je pisan za vrlo malo
računalo. Jedino ograničenje sustava GNU je ono kada vašem programu
ponestane memorije jer je pokušao raditi s previše podataka za čije držanje
je ponestalo mjesta.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: A to se vjerojatno neće dogoditi ako imate virtualnu
memoriju. Može vam trebati vječnost da pronađete rješenje.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Ta ograničenja su, zapravo, sklona pogoditi vas
daleko ranije od vječnosti koja vam je potrebna da biste pronašli rješenje.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Možete li reći nešto o tome na kojim je vrstama
strojeva i okruženjima GNU EMACS predviđen da bude pokretan? Sada radi na
VAX strojevima; je li prešao u bilo kojem obliku na osobna računala?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Nisam siguran što podrazumijevate pod osobnim
računalima. GNU EMACS zahtijeva barem jedan megabajt slobodne memorije, a
poželjno je i više. Uobičajeno se koristi na strojevima koji posjeduju
virtualnu memoriju. Osim uslijed različitih tehničkih problema u nekoliko C
prevodilaca, gotovo svaki stroj s virtualnom memorijom na kojem je pokrenuta
novija verzija Unixa može pokrenuti GNU EMACS, većina njih to trenutno može.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Je li ga itko pokušao prenijeti na Atari ili
Macintosh računala?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Atari 1040ST još uvijek nema dovoljno
memorije. Očekujem da će ga sljedeći Atarijev stroj moći pokrenuti. Također
mislim da će buduća Atari računala imati neki oblik mapiranja
memorije. Naravno, ja ne projektiram softver da bi mogao raditi na
računalima koja danas prevladavaju. Kada sam pokretao projekt znao sam da će
za njega biti potrebno nekoliko godina. Stoga sam odlučio da ne želim
napraviti sustav lošijim preuzimanjem dodatnog izazova da ga učinim pogodnim
za rad u trenutnom ograničenom okružju. Siguran sam da će za nekoliko godina
prevladavati strojevi dovoljne veličine. U stvari, povećanja veličine
memorije događaju se tako brzo da me čudi kako su ljudi tako tromi u
dodavanju virtualne memorije; mislim da je to iznimno bitno.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Mislim da ljudi ne misle da je to neophodno za
jednokorisničke strojeve.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Ne razumiju da samo jedan korisnik ne znači i
samo jedan program. Svakako je za bilo koji Unixu sličan sustav važno da
bude u mogućnosti pokretati mnogo različitih programa istovremeno, čak i za
samo jednog korisnika. S dovoljno memorije mogli biste pokrenuti GNU EMACS
na stroju bez virtualne memorije, ali ne biste mogli naročito dobro
pokretati ostatak GNU sustava ili Unix sustava.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Koliko je LISP prisutan u GNU EMACS-u? Pomislio sam
da bi moglo biti korisno koristiti ga kao alat za učenje LISPa.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: To svakako možete učiniti. GNU EMACS posjeduje
potpun, iako ne naročito moćan, LISP sustav. Dovoljno je moćan za pisanje
naredbi editora. Nije usporediv s, recimo, općim LISP sustavom, nečim što
biste uistinu mogli koristiti za programiranje sustava, ali ima sve što je
potrebno za LISP.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Možete li pretpostaviti kada bi bilo vjerojatno da
distribuirate funkcionalno okruženje u kojem bismo, ako bismo ga stavili na
naše strojeve i radne stanice, mogli zapravo napraviti nešto bez da
koristimo išta drugo osim koda koji distribuirate?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Stvarno je teško reći. Moglo bi se to dogoditi za
godinu dana, ali, naravno, moglo bi potrajati i duže. Zamislivo je i da
traje kraće, ali to više nije previše vjerojatno. Mislim da će prevodilac
biti dovršen za mjesec ili dva. Jedini preostali velik dio posla koji moram
učiniti je rad na jezgri. Isprva sam predvidio da bi za GNU moglo biti
potrebno nešto oko dvije godine, ali prošlo je dvije i po, a ja još nisam
gotov. Dio razloga za kašnjenje je to što sam proveo dosta vremena u radu na
jednom prevodiocu koji se pokazao kao slijepa ulica. Morao sam ga napisati u
potpunosti ispočetka. Drugi razlog je taj što sam utrošio previše vremena na
GNU EMACS. Prvotno sam mislio da to uopće neću trebati učiniti.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Recite nam nešto o vašem planu distribucije.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Ne stavljam softver i priručnike u javno
vlasništvo, a razlog za to je što želim da svi korisnici dobiju slobodu
dijeljenja. Ne želim da itko napravi poboljšanu inačicu programa kojeg sam
napisao i da je distribuira kao vlasničku. Ne želim da ikada bude moguće da
se to dogodi. Želim potaknuti slobodna poboljšanja tih programa, a najbolji
način da to učinim je da uklonim bilo kakvo iskušenje da netko poboljšanje
učini neslobodnim. Da, neki će se suzdržati od izrade poboljšanja, ali mnogi
drugi će učiniti ista ta poboljšanja i učinit će ih slobodnima.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: A kako ćete to jamčiti?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Učinit ću to zadržavanjem autorskih prava i
stavljanjem napomene kojom dajem ljudima izričitu dozvolu da umnožavaju
programe i mijenjaju ih, ali jedino pod uvjetom da, ako ih distribuiraju,
čine to pod istim uvjetima koje sam ja koristio. Ne morate distribuirati
izmjene koje učinite na bilo kojem mojem programu&mdash;možete to učiniti za
sebe i nikome ne dati ili reći o tome. No ako ih ipak date nekome, morate to
učiniti pod istim uvjetima pod kojima to činim ja.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Zadržavate li kakva prava nad izvršnim kodom
izvedenim C prevodiocem?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Zakon o autorskim pravima ne daje mi autorska
prava nad proizvodom C prevodioca, stoga mi ne daje način na koji bih rekao
bilo što o tome, a to zapravo niti ne pokušavam. Ne slažem se s ljudima koji
razvijaju vlasničke proizvode bilo kojim prevodiocem, ali ne čini se
naročito korisnim pokušati ih zaustaviti u razvijanju proizvoda tim
prevodiocem, stoga ih niti neću pokušavati zaustaviti.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Primjenjuju li se vaša ograničenja i ako se uzme dio
vašeg koda kako bi se stvorilo nešto drugo?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Da, ako s promjenama ugrade značajniji dio. Ako
su to samo dvije linije koda, to nije ništa; autorska prava na to se ne
primjenjuju. Suštinski, odabrao sam ove uvjete da, kao prvo, budu
primijenjena autorska prava, što je ono što svi softverski škrci koriste
kako bi zaustavili svakoga da išta čini, a onda na to dodajem napomenu kojom
prepuštam dio tih prava. Stoga uvjeti govore samo o onome na što se autorska
prava odnose. Ne smatram da bi zakon trebao biti razlog zbog kojeg poštujete
ove uvjete. Razlog zbog kojeg biste ih trebali poštovati je taj što čestita
osoba kada distribuira softver potiče druge ljude da ga dijele dalje.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: U određenom smislu navodite ljude na ovaj način
razmišljanja pružanjem svih ovih zanimljivih alata koje mogu koristiti, ali
samo ako se slažu s vašom filozofijom.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Da. Mogli biste isto tako gledati na to kao na
korištenje pravnog sustava, kojeg su postavili softverski škrci, protiv
njih. Koristim ga kako bih zaštitio javnost od njih.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: S obzirom na činjenicu da proizvođači nisu željeli
financirati projekt, što mislite tko će koristiti GNU sustav kada bude
završen?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Nemam pojma, ali to nije važno pitanje. Moja je
namjera omogućiti ljudima da odbace lance koji dolaze uz vlasnički
softver. Znam da ima ljudi koji to žele. Doduše, mogu postojati i drugi,
koji to ne žele, ali oni nisu moja briga. Žao mi je i njih i ljudi koji su
pod njihovim utjecajem. Trenutno, osoba koja uočava neugodu uvjeta koje
vlasnički softver postavlja, osjeća da je zaglavljena i da nema izbora osim
da ne koristi računalo. Pa, ja ću joj dati ugodnu alternativu.</p>

<p>Drugi ljudi mogu koristiti GNU sustav jednostavno zato jer je tehnički
nadmoćan. Na primjer, moj C prevodilac proizvodi kod koji je jednako dobar
kao kod bilo kojeg C prevodioca kojeg sam vidio. Uz to, GNU EMACS se
općenito smatra daleko nadmoćnijim komercijalnim konkurentima. Također, GNU
EMACS nitko ne financira, ali ga svatko koristi.Stoga mislim da će mnogi
ljudi koristiti ostatak sustava GNU zbog njegovih tehničkih prednosti. No,
pravio bih GNU sustav čak i kada ne bih znao kako ga učiniti tehnički
boljim, zato jer želim da bude društveno bolji. Projekt GNU je uistinu
društveni projekt. On koristi tehnička sredstva kako bi napravio promjenu u
društvu.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Tada vam je prilično važno da ljudi prihvate GNU. On
nije samo akademska vježba da bi se proizveo softver koji bi bio predan
ljudima. Nadate se da će promijeniti način na koji djeluje softverska
industrija.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Da. Neki kažu da ga nitko nikada neće koristiti
jer nema neki atraktivan korporativni logo na sebi, a drugi kažu da misle da
je iznimno bitan i da će ga svatko htjeti koristiti. Nemam načina da
predvidim što će se zapravo dogoditi. Ne znam nijedan drugi način da pokušam
promijeniti ružnoću područja u kojem sam se našao, stoga je ovo to što moram
učiniti.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Možete li procijeniti dosege? Očito ovo smatrate
važnim političkim i društvenim očitovanjem.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: To je promjena. Pokušavam promijeniti način na
koji ljudi pristupaju znanju i informacijama općenito. Mislim da je pokušati
posjedovati znanje, pokušati kontrolirati hoće li ljudima biti dozvoljeno da
ga koriste, ili pokušati zaustaviti druge ljude da ga dijele, čin
sabotaže. To je djelovanje koje donosi dobit osobi koja to čini, po cijenu
osiromašenja cjelokupnog društva. Jedna osoba dobija jedan dolar
uništavajući blago vrijedno dva dolara. Mislim da osoba koja posjeduje
savjest ne bi učinila nešto takve vrste, osim možda ako bi joj u suprotom
bio ugrožen život. A naravno, ljudi koji to rade prilično su bogati; mogu
samo zaključiti da su bezobzirni. Volio bih vidjeti da ljudi budu nagrađeni
za pisanje slobodnog softvera i za poticanje drugih da ga koriste. Ne želim
vidjeti da ljudi budu nagrađeni za pisanje vlasničkog softvera jer to
zapravo nije doprinos društvu. Načelo kapitalizma je ideja da ljudi uspiju
steći novac proizvodeći stvari i stoga su, da tako kažemo, automatski
potaknuti da rade ono što je korisno. Međutim, to ne funkcionira kada se
radi o posjedovanju znanja. Potaknuti su da zapravo ne čine ono što je
korisno, a ne potiče se ono što je zapravo korisno. Mislim da je važno reći
da se informacija razlikuje od materijalnih objekata, kao automobila i
štruca kruha, jer je ljudi mogu umnožavati i dijeliti samostalno i, ako ih
nitko ne pokušava zaustaviti, mogu je promijeniti i učiniti boljom za
sebe. To je korisna stvar koju ljudi mogu učiniti. To nije istina u slučaju
štruca kruha. Ako imate jednu štrucu kruha i želite još jednu, ne možete je
samo iskopirati. Ne možete napraviti još jednu, osim da prođete kroz sve
korake koji su bili potrebni da se izradi prva. Stoga je bespredmetno je li
ljudima dozvoljeno da je umnože&mdash;to je nemoguće.</p>

<p>Knjige su donedavno tiskane samo na tiskarskim strojevima. Bilo je moguće
ručno napraviti primjerak za sebe, ali nije bilo praktično jer je trebalo
uložiti puno više rada nego koristeći tiskarski stroj, a proizvelo je i
nešto toliko neprivlačnije da je, za sve namjere i svrhe, moglo biti
smatrano nemogućim proizvesti knjige drugačije nego masovnom
proizvodnjom. Stoga autorska prava nisu stvarno oduzimala slobodu
čitateljskoj publici. Nije postojalo ništa što bi kupac knjige mogao
učiniti, a što je bilo zabranjeno autorskim pravima.</p>

<p>Ali to ne vrijedi za računalne programe. Ne vrijedi niti za kasete s
magnetskom trakom. Djelomično je nevažeće sada i za knjige, ali još uvijek
je točno da je za većinu knjiga skuplje i svakako potrebno daleko više rada
da ih se fotokopira, nego da se kupi primjerak, a rezultat je još uvijek
manje privlačan. Trenutno smo u razdoblju gdje se situacija u kojoj su
autorska prava bila bezopasna i prihvatljiva mijenja u situaciju u kojoj će
autorska prava postati destruktivna i neprihvatljiva. Stoga ljudi koji su
žigosani kao &ldquo;pirati&rdquo; su u stvari ljudi koji pokušavaju učiniti
nešto korisno što im je zabranjeno da učine. Zakoni o autorskim pravima su u
potpunosti osmišljeni kako bi pomogli ljudima da imaju kontrolu nad
korištenjem nekih informacija za njihovu vlastitu korist. Međutim, nisu
osmišljena kako bi pomogla ljudima koji žele osigurati da informacija bude
dostupna javnosti i zaustaviti druge da je uskrate javnosti. Mislim da bi
zakon trebao priznati vrstu djela koja su u vlasništvu javnosti, što je
drugačije od javnog vlasništva u istom smislu u kojem je javni park
drugačiji od nečeg pronađenog u kanti za smeće. Nije tamo zato da bi bilo
tko to mogao uzeti, tamo je zato da bi svatko to mogao koristiti, bez da
itko to ometa. Bilo tko u javnosti tko se nađe u situaciji da mu je
uskraćeno djelo izvedeno iz djela koje je u vlasništvu javnosti trebao bi
imati mogućnost podići tužbu. </p>

<p><strong>BYTE</strong>: Ali, nisu li pirati zainteresirani za dobivanje
kopija zato jer žele koristiti te programe, a ne zato jer žele koristiti to
znanje kako bi proizveli nešto bolje?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Ne vidim to kao važnu razliku. Više ljudi koji
koriste program znači da taj program više doprinosi zajednici. Imate štrucu
kruha koju je moguće pojesti ili jednom ili milijun puta.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Neki korisnici kupuju vlasnički softver kako bi
dobili podršku za njega. Kako vaš distribucijski plan osigurava podršku?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Sumnjam da su ti korisnici zavedeni i ne
razmišljaju jasno. Svakako je korisno imati podršku, ali kada počnu
razmišljati o tome kako to ima veze s prodajom softvera ili sa softverom
koji je vlasnički, u tom trenutku se zavaravaju. Nema jamstva da će
vlasnički softver dobiti dobru podršku. Jednostavno to što prodavači kažu da
pružaju podršku ne znači da će ona biti odgovarajuća. Isto tako mogu i
propasti. Zapravo, ljudi smatraju da GNU EMACS ima bolju podršku od
komercijalnih EMACSa. Jedan od razloga je i to što sam vjerojatno bolji
haker od ljudi koji su napisali ostale EMACSe, ali drugi razlog je da svi
imaju izvorni kod i postoji mnogo ljudi koji su zainteresirani kako da nešto
učine s njim, tako da ne trebate moju podršku. Čak i sama besplatna podrška
koja se sastoji od mojih ispravaka pogrešaka u programu koje mi ljudi
prijavljuju i uključivanja tih ispravaka u sljedeća izdanja dala je ljudima
dobru razinu podrške. Uvijek možete zaposliti nekoga da vam riješi problem,
a kada je softver slobodan tada imate konkurentno tržište podrške. Možete
zaposliti bilo koga. Uz EMACS distribuiram listu usluga, listu imena i
telefonskih brojeva ljudi i cijenu po kojoj nude podršku.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Prikupljate li njihove ispravke grešaka?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Pa, oni mi ih šalju. Tražio sam od svih ljudi
koji su željeli biti na listi da obećaju da nikada neće tražiti bilo koju od
svojih stranaka da taji išta što joj je rečeno ili bilo koje izmjene koje su
joj dane za GNU softver kao dio te podrške.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Dakle, ljudi ne mogu pri davanju podrške biti
konkurentni na osnovi njihovog poznavanja rješenja za neki problem za koje
netko drugi ne zna.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Ne. Mogu si konkurirati na temelju toga da budu
domišljati i time da imaju veću vjerojatnost pronaći rješenje vašeg
problema, ili da već poznaju više čestih problema, ili da znaju bolje
objasniti vam što trebate učiniti. To su sve načini na koji se mogu
natjecati. Mogu pokušati biti bolji, ali ne mogu zapravo ometati svoje
konkurente.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Pretpostavljam da je to kao kupovina
automobila. Niste prisiljeni ići kod proizvođača po podršku ili redovno
održavanje.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Ili kao kupovina kuće&mdash;kako bi bilo kada bi
jedina osoba koja bi ikada mogla popraviti nešto na vašoj kući bio onaj tko
ju je sagradio? To je ta vrsta nametanja koja je prisutna kod vlasničkog
softvera. Ljudi mi govore o problemu koji se događa s Unixom. Budući da
proizvođači prodaju poboljšane verzije Unixa, običavaju sakupljati ispravke
i ne davati ih, osim kao binarni kod. Posljedica toga je da se pogreške u
programima zapravo ne ispravljaju.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Međusobno podvostručuju rad pokušavajući ispraviti
greške svaki zasebno.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Tako je. Evo još jednog problema koji pomaže
smjestiti problem vlasničke informacije u društvenu perspektivu. Pomislite
na krizu osiguranja od odgovornosti. Kako bi dobila bilo kakvu naknadu od
društva, ozlijeđena osoba mora angažirati odvjetnika i podijeliti novac s
tim odvjetnikom. To je glup i neučinkovit način pomaganja ljudima koji su
žrtve nesreća. A uzmite u obzir i vrijeme koje ljudi ulažu u guranje da
oduzmu posao svojoj konkurenciji. Pomislite na olovke koje su pakirane u
velika kartonska pakiranja koja koštaju više od olovaka&mdash;samo kako bi
se osiguralo da olovka ne bude ukradena. Ne bi li bilo bolje kada bismo
jednostavno stavili besplatne olovke na svako raskrižje? I pomislite na
svaku naplatnu kućicu koja ometa promet. To je divovski društveni
fenomen. Ljudi pronalaze način dolaska do novca tako da ometaju
društvo. Jednom kada mogu ometati društvo, mogu biti plaćeni kako bi
ostavili ljude na miru. Gubitak svojstven posjedovanju informacije postat će
sve važniji i na kraju će tvoriti razliku između utopije u kojoj nitko
zapravo ne mora zarađivati za život jer sve rade roboti i svijeta kao što je
naš, gdje svatko provodi mnogo vremena radeći iznova ono što onaj do njega
već radi.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Kao pisanje napomena o autorskim pravima na softver.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Više kao nadziranje svakoga kako bi se osiguralo
da nemaju zabranjene kopije bilo čega i ponovno odrađivanje rada koji su
ljudi već odradili, zato jer je vlasnički.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Cinik bi se mogao zapitati kako zarađujete za život.</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Savjetovanjem. Kada savjetujem, uvijek zadržavam
pravo da objavim ono što sam napisao pri savjetovanju. Također, mogao bih
zarađivati za život šaljući kopije slobodnog softvera kojeg sam napisao i
nekog kojeg su drugi napisali. Mnogi pošalju 150 dolara za GNU EMACS, ali
sada taj novac ide Zakladi za slobodan softver koju sam pokrenuo. Zaklada mi
ne isplaćuje plaću jer bi to bio sukob interesa. Umjesto toga, upošljava
druge ljude da rade na GNU-u. Sve dok mogu zarađivati za život
savjetovanjem, mislim da je to najbolji način.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Što je trenutno uključeno na službenoj kaseti GNU
distribucije?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Trenutno kaseta sadrži GNU EMACS (ista verzija
odgovara za sva računala); Bison, program koji zamjenjuje <abbr title="Yet
Another Compiler Compiler">YACC</abbr>; MIT Scheme, koji je iznimno
pojednostavljeni dijalekt LISPa profesora Sussmana; i Hack, igru
istraživanja labirinta sličnu igri Rogue.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Dolazi li uz kasetu i tiskani priručnik?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Ne. Tiskani priručnici stoje 15 dolara po
primjerku ili ih umnožite sami. Umnožite ovaj intervju i dijelite ga,
također.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Kako se može dobiti primjerak toga?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Pišite Zakladi za slobodan softver, 675
Massachusetts Ave., Cambridge, MA 02139.</p>

<p>[Trenutna adresa (od 2005. godine) je: Free Software Foundation 51 Franklin
St, Fifth Floor Boston, MA 02110-1301, USA Voice: +1-617-542-5942 Fax:
+1-617-542-2652]
</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Što ćete raditi kada dovršite GNU sustav?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Nisam siguran. Ponekad mislim da će to biti ista
stvar koju radim, ali u drugim oblastima softvera.</p>

<p><strong>BYTE</strong>: Dakle, ovo je tek prvi od cijelog niza napada na
softversku industriju?</p>

<p><strong>Stallman</strong>: Nadam se da je tako. No možda ću jednostavno
lagodno živjeti radeći malo vremena samo kako bih živio. Ne moram živjeti
luksuzno. Ostatak vremena mogu provoditi u druženjima sa zanimljivim ljudima
koje pronađem ili u učenju kako raditi nešto što još ne znam.</p>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
 </div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">

<p>Molimo šaljite općenite FSF &amp; GNU upite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>.  Postoje također i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
druge ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>

<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and submitting translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Naporno radimo i dajemo sve od sebe da bismo pružili precizne, kvalitetne
prijevode. Međutim, nismo pošteđeni nesavršenosti. Molimo šaljite svoje
komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
<p>Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
stranica, pogledajte <a
href="/server/standards/README.translations.html">README za prijevode</a>.</p>
</div>

<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
     files generated as part of manuals) on the GNU web server should
     be under CC BY-ND 4.0.  Please do NOT change or remove this
     without talking with the webmasters or licensing team first.
     Please make sure the copyright date is consistent with the
     document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
     document was modified, or published.
     
     If you wish to list earlier years, that is ok too.
     Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
     years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
     year, i.e., a year in which the document was published (including
     being publicly visible on the web or in a revision control system).
     
     There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
     Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright &copy; 1999, 2000, 2001, 2002, 2007, 2013, 2014, 2020 Free
Software Foundation, Inc.</p>

<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Vrijeme zadnje izmjene:

$Date: 2020/07/04 09:00:35 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>