path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html

<!--#set var="PO_FILE"
 value='<a href="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr.po">
 https://www.gnu.org/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr.po</a>'
 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/who-does-that-server-really-serve.html"
 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr-diff.html"
 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2013-06-06" -->

<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.79 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje? - GNU projekt - Zaklada za slobodan
softver</title>

<!--#include virtual="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
<h2>Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje?</h2>

<p><strong>Richard Stallman</strong></p>

<blockquote><p>(Originalno objavljeno u <a
href="http://www.bostonreview.net/richard-stallman-free-software-DRM">
Boston Review</a>.)</p></blockquote>

<p><strong>Na internetu, vlasnički softver nije jedini način da izgubite vašu
slobodu. Softver kao usluga je još jedan način da dopustite nekom drugom da
ima moć nad vašim računalnim aktivnostima.</strong></p>

<h3>Pozadina: kako vlasnički softver oduzima vašu slobodu</h3>

<p>Digitalna tehnologija vam može dati slobodu; može isto tako i oduzeti tu
slobodu. Prva prijetnja našoj kontroli nad našim računalnim aktivnostima je
došla od <em>vlasničkog softvera</em>: softver koji korisnici ne mogu
kontrolirati jer ga vlasnik (kompanija poput Applea ili Microsofta)
kontrolira. Vlasnik često iskorištava tu nepravednu moć umetanjem
malicioznih značajki poput špijunskih programa, stražnjih vrata i <a
href="http://DefectiveByDesign.org">Digitalno Upravljanje Restrikcijama
(<i>Digital Restrictions Management</i>) (DRM)</a> (nazvano &ldquo;Digitalno
Upravljanje Pravima [<i>Digital Rights Management</i>]&rdquo; u njihovoj
propagandi).</p>

<p>Naše riješenje tog problema je razvijanje <em>slobodnog softvera</em> i
odbijanje vlasničkog softvera. Slobodan softver znači da vi, kao korisnik,
imate četiri osnovne slobode: (0)&nbsp;da pokrenete program na način na koji
vi želite, (1)&nbsp;da proučite i izmijenite izvorni kod tako da program
radi ono što vi želite, (2)&nbsp;da ponovno distribuirate netaknute kopije i
(3)&nbsp;da ponovno distribuirate kopije vaših izmijenjenih
inačica. (Pogledajte <a href="/philosophy/free-sw.html">definiciju slobodnog
softvera</a>.)</p>

<p>Sa slobodnim softverom, mi, korisnici, preuzimamo natrag kontrolu naših
računalnih aktivnosti. Vlasnički softver još uvijek postoji, ali ga možemo
isključiti iz naših života i mnogi od nas su to napravili. No, trenutno
imamo novu prijetnju našoj kontroli naše računalne aktivnosti: softver kao
usluga. Zbog naše slobode, moramo i to odbiti.</p>

<h3>Kako softver kao usluga oduzima vašu slobodu</h3>

<p>Softver kao usluga (SaaS) znači da netko postavi mrežni poslužitelj koji
vrši određene računalne aktivnosti&mdash;pokretanje tablica, jezično
procesiranje, prevođenje teksta u drugi jezik, i tako dalje&mdash;i tada
pozove korisnike da vrše svoje računalne aktivnosti na tom
poslužitelju. Korisnici šalju svoje podatke na poslužitelj, koji nad tako
pruženim podacima vrši izračune, i tada šalje natrag rezultate ili djeluje
na podatke direktno.</p>

<p>Ti poslužitelji istrgnu kontrolu od korisnika čak i više neumoljivo nego
vlasnički softver. Kod vlasničkog softvera, korisnici obično dobiju izvršnu
datoteku ali ne i izvorni kod. To otežava programerima da proučavaju kod
koji se pokreće na računalu, pa je teško ustvrditi što program stvarno radi,
i teško ga je izmijeniti.</p>

<p>Kod SaaS-a, korisnici čak nemaju niti izvršnu datoteku: ona je na
poslužitelju, gdje je korisnici ne mogu vidjeti ili dotaknuti. Dakle je
nemoguće za njih da dokuče što stvarno radi, i nemoguće je da je izmjene.</p>

<p> Dalje, SaaS automatski vodi do štetnih posljedica ekvivalentima malicioznim
značajkama određenog vlasničkog softvera. Na primjer, neki vlasnički
programi su &ldquo;špijunski programi&rdquo;: program šalje podatke o
računalnim aktivnostima korisnika. Microsoft Windows šalje informacije o
aktivnostima korisnika natrag u Microsoft. Windows Media Player i RealPlayer
rade izvještaje o tome što svaki korisnik gleda ili sluša.</p>

<p>Za razliku od vlasničkog softvera, SaaS ne treba prikriveni kod da bi dobio
podatke korisnika. Umjesto toga, korisnik mora poslati svoje podatke
poslužitelju da bi ga mogao koristiti. To ima isti efekt kao i kod
špijunskih programa: operator poslužitelja dobije podatke. On dobije podatke
bez nekog posebnog napora, po samoj prirodi SaaS-a.
</p>

<p>Dakle, SaaS je ekvivalentan totalnom špijunskom programu i široko otvorenim
stražnjim vratima, i daje operatoru poslužitelja nepravednu moć nad
korisnikom. Ne možemo to prihvatiti.</p>

<h3>Razrješavanje SaaS problema iz problema vlasničkog softvera</h3>

<p>SaaS i vlasnički softver vode u slične štetne rezultate, ali
uzročno-posljedični mehanizmi su drugačiji. Kod vlasničkog softvera, uzrok
je taj da imate i koristite kopiju koju je teško ili nezakonito
izmijeniti. Kod SaaS-a, uzrok je taj da koristite kopiju koju nemate.</p>

<p>Ta dva problema se često brkaju, i ne samo slučajnošću. Web developeri
koriste magloviti termin &ldquo;web aplikacija&rdquo; da bi spojili softver
na poslužitelju sa programima koji se pokreću na vašem stroju u vašem
internet pregledniku. Neke mrežne stranice instaliraju ne-trivijalne ili čak
velike JavaScript programe privremeno u vaš internet preglednik bez da vas
obavijeste o tome. <a href="/philosophy/javascript-trap.html">Kada su ti
JavaScript programi neslobodni</a>, oni su loši kao i svaki drugi neslobodni
softver. Ovdje smo, međutim, zabrinuti sa problemom samog softvera na
poslužitelju.</p>

<p>Mnogi pobornici slobodnog softvera pretpostavljaju da će problem SaaS-a biti
riješen razvijanjem slobodnog softvera za poslužitelje. Radi operatora
poslužitelja, bolje je da programi na poslužitelju budu slobodni; ako su
vlasnički, njihovi vlasnici imaju moć nad poslužiteljem. To je nepravedno
prema operatoru, i uopće mu ne pomaže. Ali ako su programi na poslužitelju
slobodni, to vas, <em>korisnika poslužitelja</em> ne brani od efekata
SaaS-a. Oni daju slobodu operatoru, ali ne vama.</p>

<p>Objavljivanje izvornog koda softvera poslužitelja ima korist za zajednicu:
korisnici sa prikladnim vještinama mogu postaviti slične poslužitelje, možda
izmjenjujući softver. Ali niti jedan od tih poslužitelja neće vam dati
kontrolu nad računalnim aktivnostima koji vi radite na njemu, osim ako je to
<em>vaš</em> poslužitelj. Sve drugo bio bi SaaS. SaaS vas uvijek podvrgava
moći operatora poslužitelja, i jedini lijek za to jest: <em>Ne koristite
SaaS!</em>. Ne koristite tuđi poslužitelj da vršite vaše računalne
aktivnosti nad podacima koje ste sami obezbjedili. </p>

<h3>Razlikovanje SaaS-a od drugih mrežnih servisa</h3>

<p>Da li izbjegavanje SaaS-a znači da odbijate koristiti bilo koje mrežne
poslužitelje postavljene od strane bilo koga osim vas? Nimalo. Većina
poslužitelja nemaju taj problem, jer posao koji radite s njima nije vaša
računalna aktivnost osim u trivijalnom smislu.</p>

<p>Izvorna namjena mrežnih poslužitelja nije bila da vrše računalne aktivnosti
za vas, bila je objavljivanje informacija kojima vi pristupate. Čak i danas
to je ono što većina mrežnih stranica radi, i to ne predstavlja SaaS
problem, jer pristup tuđim objavljenim informacijama nije stvar vaših
računalnih aktivnosti. Niti je to objavljivanje vaših materijala kroz blog
stranicu ili servis za mikroblogiranje kao što je Twitter ili
identi.ca. Isto vrijedi i za komunikaciju koja nije namijenjena da bude
privatna, kao što su grupe za razgovor. Društvene mreže se mogu proširiti u
SaaS; međutim, u korijenu su samo metoda komunikacije i objavljivanja, ne
SaaS. Ako koristite servis za malu količinu uređivanja onoga što ćete
od-komunicirati, to nije značajan problem.</p>

<p>Ako servis nije SaaS, to ne znači da je u redu. Postoje i druge loše stvari
koje servis može napraviti. Na primjer, Facebook distribuira video u Flash
formatu, što vrši pritisak na korisnike da pokreću neslobodni softver, i
daje korisnicima varljiv utisak privatnosti. To su isto važni problemi, ali
tema ovog članka je problem SaaS-a.
</p>

<p>Servisi kao što su tražilice sakupljaju podatke iz mreže i daju vam ih na
pregled. Pregled njihove kolekcije podataka nije vaša računalna aktivnost u
uobičajenom smislu&mdash;niste vi obezbjedili tu kolekciju&mdash;tako da
korištenje takvog servisa da biste pretražili mrežu nije SaaS. (Međutim,
korištenje tuđe tražilice da biste implementirali postrojenje za pretragu na
vašoj vlastitoj stranici <em>jest</em> SaaS.)</p>

<p>E-prodavanje nije SaaS, jer računalna aktivnost nije u cjelini vaša; radije,
vrši se zajednički za vas i drugu stranku. Prema tome, nema određenog
razloga zašto biste samo vi trebali očekivati da kontrolirate tu računalnu
aktivnost. Stvarno pitanje u e-prodavanju je da li vjerujete drugoj stranci
što se tiče vašeg novca i osobnih informacija.</p>

<p>Korištenje zajedničkog poslužitelja za projekte nije SaaS jer računalna
aktivnost koju vršite na taj način nije vaša osobno. Na primjer, ako
uređujete stranice na Wikipedii, ne radite vašu vlastitu računalnu
aktivnost; radije, vi sudjelujete u računalnoj aktivnosti Wikipedie.</p>

<p>Neke stranice nude višestruke servise, i ako jedan od njih nije SaaS, drugi
može biti SaaS. Na primjer, glavni servis Facebooka je društveno
umrežavanje, i to nije SaaS; međutim, Facebook podržava aplikacije od drugih
stranaka, neke od kojih mogu biti SaaS. Glavni servis Flickra je
distribucija fotografija, što nije SaaS, ali Flickr isto ima i značajku
uređivanja fotografija, što je SaaS.</p>

<p>IT industrija obeshrabruje korisnike od razmatranja ovih distinkcija. U tu
svrhu se koristi <i>buzzword</i> &ldquo;oblak&rdquo; (&ldquo;<i>cloud
computing</i>&rdquo;). Taj termin je toliko nebulozan da se može odnositi na
skoro pa bilo kakvo korištenje interneta. Uključuje SaaS ali i uključuje
skoro pa sve drugo. Termin se koristi samo za beskorisne općenite izjave.</p>

<p>Pravo značenje &ldquo;oblaka&rdquo; je predlaganje nikome-nije-stalo
pristupa vašim računalnim aktivnostima. Termin predlaže: &ldquo;Ne
postavljajte pitanja, samo vjerujte svakom poslu bez oklijevanja. Ne brinite
se o tome tko kontrolira vaše računalne aktivnosti ili tko drži vaše
podatke. Ne provjeravajte za udicu sakrivenu unutar našeg servisa prije nego
je progutate.&rdquo; Drugim riječima: &ldquo;Razmišljajte kao
naivčina.&rdquo; Preferiram izbjegavanje tog termina.</p>

<h3>Bavljenje SaaS problemom</h3>

<p>Samo mala frakcija mrežnih stranica rade SaaS; većina ne predstavlja
problem. No, što da radimo s onima koji predstavljaju problem?</p>

<p>Za jednostavan slučaj, gdje vršite vaše vlastite računalne aktivnosti nad
podacima koji su u vašim rukama, riješenje je jednostavno: koristite svoju
vlastitu kopiju aplikacije slobodnog softvera. Vršite vaše uređivanje teksta
sa vašom kopijom slobodnog uređivača teksta kao što je GNU Emacs ili sa
slobodnim jezičnim procesorom. Vršite vaše uređivanje fotografija sa vašom
kopijom slobodnog softvera kao što je GIMP.</p>

<p>Ali što je sa kolaboracijom sa drugim pojedincima? Trenutno, ovo je možda
teško napraviti bez korištenja poslužitelja. Ako koristite poslužitelj, ne
vjerujte poslužitelju kojeg je postavila kompanija. Puki kupovni ugovor nije
zaštita osim ako biste mogli otkriti prekršaj i zaista tužiti, i kompanija
vjerojatno piše svoje ugovore da dozvoli široki opseg zlouporaba. Policija
može sudskim pozivom uzeti vaše podatke iz kompanije sa manje osnova
potrebnim da bi se podaci sudskim pozivom uzeli od vas, pod pretpostavkom da
ih kompanija dobrovoljno ne daje kao što su to radile telefonske kompanije u
SAD-u koje su nezakonito prisluškivale svoje kupce za Busha. Ako morate
koristiti poslužitelj, koristite poslužitelj čiji operatori vam daju osnovu
za povjerenje iznad pukog komercijalnog odnosa.</p>

<p>Međutim, na duže staze, možemo napraviti alternative korištenju
poslužitelja. Na primjer, možemo napraviti isti-sa-istim
(<i>peer-to-peer</i>) program kroz koji bi suradnici dijelili kodirane
podatke. Zajednica slobodnog softvera bi trebala razviti distribuirane
isti-sa-istim zamjene za važne &ldquo;web aplikacije&rdquo;. Moglo bi ih
biti mudro objaviti pod <a href="/licenses/why-affero-gpl.html"> GNU Affero
GPL-om</a>, pošto su vjerojatni kandidati da budu pretvoreni u programe
bazirane na poslužitelju od strane nekog drugog. <a href="/">GNU projekt</a>
traži volontere koji bi radili na takvim zamjenama. Možemo isto i pozvati
druge projekte slobodnog softvera da razmotre to pitanje u svojem dizajnu.</p>

<p>U međuvremenu, ako vas kompanija pozove da koristite njihove poslužitelje da
vršite vaše vlastite računalne zadatke, nemojte popustiti; ne koristite
SaaS. Ne kupujte i ne instalirajte &ldquo;tanke klijente&rdquo;, koji su
jednostavno računala toliko slaba da vas tjeraju da radite stvaran posao na
poslužitelju, osim ako ih nećete koristiti sa <em>vašim</em>
poslužiteljem. Koristite pravo računalo i držite svoje podatke na
njemu. Radite svoj posao sa vašom vlastitom kopijom slobodnog programa, zbog
vaše slobode.</p>

<h3>Isto pogledajte:</h3>
<p><a href="/philosophy/bug-nobody-allowed-to-understand.html">Pogreška za koju
nikome nije dopušteno da je razumije</a>.</p>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1"><i>Kindle</i> na
engleskom znači &ldquo;zapaliti&rdquo;.</li></ol></div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">

<p>Molim vas šaljite općenite FSF &amp; GNU upite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>.  Postoje isto i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>. </p>

<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and submitting translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne
prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite
vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za
prijevode</a>.</p>
</div>

<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
     files generated as part of manuals) on the GNU web server should
     be under CC BY-ND 4.0.  Please do NOT change or remove this
     without talking with the webmasters or licensing team first.
     Please make sure the copyright date is consistent with the
     document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
     document was modified, or published.
     If you wish to list earlier years, that is ok too.
     Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
     years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
     year, i.e., a year in which the document was published (including
     being publicly visible on the web or in a revision control system).
     There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
     Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright &copy; 2010 Richard Stallman</p>

<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Zadnji put promijenjeno:

$Date: 2017/04/14 14:53:30 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>