path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/ubuntu-spyware.html

<!--#set var="PO_FILE"
 value='<a href="/philosophy/po/ubuntu-spyware.hr.po">
 https://www.gnu.org/philosophy/po/ubuntu-spyware.hr.po</a>'
 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/ubuntu-spyware.html"
 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/ubuntu-spyware.hr-diff.html"
 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-02" -->

<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.79 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Ubuntu je špijunski softver: Što učiniti? - Projekt GNU - Zaklada za
slobodan softver</title>

<!--#include virtual="/philosophy/po/ubuntu-spyware.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
<h2>Ubuntu je špijunski softver: Što učiniti?</h2>

<p>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a></p>

<p>Jedna od glavnih prednosti slobodnog softvera je da zajednica štiti
korisnike od zlonamjernog softvera. Sada je Ubuntu <a
href="/gnu/linux-and-gnu.html"> GNU/Linux </a> postao primjer suprotnog. Što
mi kao korisnici možemo učiniti?</p>

<p>Vlasnički je softver povezan sa zlonamjernim postupcima prema korisniku:
ubačeni kod za nadzor, digitalne lisice (DRM ili upravljanje digitalnim
ograničenjima) i skriveni udaljeni pristup računalu mogu korisniku učiniti
dosta neugodnih stvari. Programe koji rade takve stvari treba tretirati
jednako kao i špijunski softver (malware). Najčešći su primjeri Windows,
iProizvodi i Amazon &ldquo;Kindle&rdquo;, koji koriste sva tri postupka;
Macintosh i Playstation III, koji su nametnuli DRM, većina mobilnih
telefona, koji špijuniraju korisnike i pružaju skriveni pristup uređaju;
Adobe Flash Player, koji špijunira i nameće DRM, te mnoge aplikacije za
iPhone i Android, koje rade jednu ili više ovakvih ružnih stvari.</p>

<p><a href="/philosophy/free-software-even-more-important.html">Slobodan
softver korisniku pruža priliku da se zaštiti od zlonamjernog
softvera</a>. Osim toga, najčešće zajednica štiti sve korisnike, tako da
većina ljudi ne mora ništa učiniti da bi se zaštitila. Evo na koji način.</p>

<p>Ponekad korisnici koji se razumiju u programiranje naiđu na slobodan program
koji u sebi ima zlonamjerni kod. Uobičajeno je da se tada izdaje ispravljena
inačica takvog programa (ali ne pod istim imenom). Uz četiri slobode koje
definiraju slobodni softver (pogledaj <a
href="/philosophy/free-sw.html">http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html</a>),
oni su u mogućnosti to učiniti. To se naziva "forkanje" programa. Ubrzo se
zajednica prebacuje na tu drugu, ispravljenu verziju (fork), dok se
zlonamjerna verzija odbacuje. Šanse za neslavnu propast zlonamjernog
programa su velike tako da i oni kojima savjest ili društvene norme nisu
prepreka za takve aktivnosti uglavnom zaziru od toga. </p>

<p>Ali ne uvijek. Ubuntu, široko rasprostranjena i utjecajna distribucija <a
href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa </a>, ima instaliran nadzorni
kod. Kad korisnik pretražuje neki izraz u vlastitim lokalnim datotekama
koristeći Ubuntuovo sučelje, Ubuntu šalje taj izraz na neki od Canonicalovih
servera. (Canonical je kompanija koja razvija Ubuntu.) </p>

<p>To je upravo poput prvog slučaja nadzora u Windowsima s kojima sam se
upoznao. Moj mi je pokojni prijatelj Fravia ispričao da, dok je u lokalnim
datotekama Windowsa tražio neki izraz, njegov vatrozid je otkrio slanje
paketa nekakvom serveru. Nakon tog prvog primjera, počeo sam obraćati
pozornost na takve stvari, te uočio sklonost vlasničkog softvera
&ldquo;uglednih&rdquo; softverskih firmi prema špijuniranju. Možda i nije
tek stjecaj okolnosti da Ubuntu šalje iste informacije.</p>

<p>Ubuntu koristi te informacije da bi prikazivao reklame za kupnju proizvoda
na Amazonu. Amazon čini razne loše stvari (pogledaj <a
href="http://stallman.org/amazon.html">http://stallman.org/amazon.html</a>);
a reklamirajući Amazon i Canonical sudjeluje u njima. Međutim, najveći
problem nisu reklame. Najveći problem je špijuniranje. Iz Canonicala tvrde
da ne šalju Amazonu podatke o tome tko je što tražio. Svejedno, prikupljanje
osobnih podataka nije u redu, bio to Canonical ili Amazon.</p>

<p>Ljudi će vjerojatno napraviti prerađene inačice Ubuntua bez takvog
nadzora. U stvari, nekoliko GNU/Linux distribucija je nastalo od
Ubuntua. Kad se te distribucije ažuriraju na novu Ubuntuovu osnovu, očekujem
da će izbaciti nadzor iz svojih inačica. To svakako očekuje i Canonical.</p>

<p>Većina bi razvijatelja slobodnog softvera napustila ovakav plan ako bi imala
priliku prebaciti se na drugu, ispravljenu verziju. Ali Canonical nije
napustio Ubuntu spyware. Vjerojatno Canonical računa da ime
&ldquo;Ubuntu&rdquo; ima toliki momenat i utjecaj da može izbjeći uobičajene
posljedice i izvući se s nadziranjem korisnika.</p>

<p>Canonical tvrdi da se internet tako samo pretražuje na drugačiji
način. Ovisno o detaljima, to može učiniti problem većim, ali svakako ne
manjim.</p>

<p>Ubuntu dopušta korisniku isključivanje nadzora. Očito je da u Canonicalu
misle da će većina korisnika Ubuntua ostaviti nadzor uključenim. I mnogi to
i čine, zato što nisu svjesni toga i da bi trebali nešto učiniti s tim u
vezi. Tako da postojanje tog prekidača ne čini samim time i nadzor
opravdanim.</p>

<p>Čak i da je špijuniranje u startu onemogućeno, i dalje bi bilo
opasno. &ldquo;Uključivanje za stalno&rdquo; u riskantne pothvate, gdje
rizik ovisi o detaljima, stvara nemarnost. Da bi se zaštitila privatnost
korisnika, sustav mora omogućiti da oprez i obazrivost pri upotrebi budu
jednostavno dostižni: ako lokalni program za pretragu ima opciju za
pretraživanje mreže, korisnik mora imati posebnu opciju da <em>svaki
put</em> isključivo izabere mrežno pretraživanje ako to želi.  To nije teško
napraviti. Potrebno je samo postaviti posebnu dugmad za mrežno i lokalno
pretraživanje, kako je uostalom i bilo na prijašnjim verzijama
Ubuntua. Mrežna pretraga bi također trebala informirati korisnika kome šalje
te osobne informacije i koje informacije šalje. </p>

<p>Ako većina vodećih mislilaca u našoj zajednici vide ovo kao osobni problem
svakog korisnika, ako sami na svom sustavu isključe nadzor i nastave
promovirati Ubuntu, Canonical bi se mogao izvući s tom praksom. To bi
načinilo veliku šteta zajednici slobodnog softvera. </p>

<p>Mi koji predstavljamo slobodni softver kao obranu od malwarea, ne kažemo da
je ta obrana savršena. Ne postoji savršena obrana. Mi ne kažemo da je
zajednica u stanju držati malware podalje <em>bez ijedne greške</em>, tako
da primjer s Ubuntu-ovim špijunskim softverom ne znači da moramo priznati da
nismo u pravu.</p>

<p>Ali ovdje je u igri nešto više od toga tko je u pravu a tko nije. U pitanju
je to može li naša zajednica pravilno koristiti argument o zlonamjernom
vlasničkom softveru. Ako možemo reći samo da  &ldquo;vas slobodni softver
neće špijunirati osim ako to nije Ubuntu,&rdquo;, to ima puno manju snagu
nego ako se kaže &ldquo;slobodni vas softver neće uopće špijunirati.&rdquo;</p>

<p>Na nama bi bilo da učinimo sve što je potrebno da se Canonical spriječi u
takvoj praksi. Bilo kakav izgovor Canonicala je neprihvatljiv. Čak i da
iskoriste sav novac koji dobiju od Amazona za razvoj slobodnog softvera, to
neće nadoknaditi ono što će slobodni softver izgubiti ako prestane nuditi
dobar način zaštite korisnika od zlostavljanja.  </p>

<p>Ako budete preporučivali ili instalirali nekome GNU/Linux, molim vas da
isključite Ubuntu sa popisa distribucija koje preporučujete. Ako vas dosad
nije uvjerila praksa Ubuntua da instaliraju i preporučuju neslobodni
softver, neka vam ovo bude pouka. Na vašim instal-feštama, na Danima
slobodnog softvera itd., nemojte instalirati niti preporučivati
Ubuntu. Umjesto toga, recite ljudima da Ubuntu treba izbjegavati zbog
špijuniranja.  </p>

<p>I dok to radite, recite ljudima da Ubuntu sadrži i preporučuje druge
neslobodne programe. (Pogledaj <a href="/distros/common-distros.html">
http://www.gnu.org/distros/common-distros.html</a>.) To će biti protuteža
drugom obliku negativnog utjecaja koji Ubuntu vrši u zajednici slobodnog
softvera, a to je legitimiziranje neslobodnog softvera.</p>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
 </div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">

<p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>
<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and submitting translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko
kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo
vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.
Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
stranica, pogledajte <a
href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za
prijevode</a>.</p>
</div>

<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
     files generated as part of manuals) on the GNU web server should
     be under CC BY-ND 4.0.  Please do NOT change or remove this
     without talking with the webmasters or licensing team first.
     Please make sure the copyright date is consistent with the
     document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
     document was modified, or published.
     If you wish to list earlier years, that is ok too.
     Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
     years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
     year, i.e., a year in which the document was published (including
     being publicly visible on the web or in a revision control system).
     There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
     Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright &copy; 2012 Richard Stallman</p>

<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
 Prijevod: JK, 2013.</div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Vrijeme zadnje izmjene:

$Date: 2017/04/14 14:53:30 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>