path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/pragmatic.html

<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/pragmatic.en.html" -->

<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.77 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Copyleft: pragmatični idealizam - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title>

<!--#include virtual="/philosophy/po/pragmatic.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<h2>Copyleft: pragmatični idealizam</h2>

<p>
napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard
Stallman</strong></a></p>

<p>
Svaka odluka koju osoba napravi proizlazi iz vrijednosti i ciljeva te
osobe. Ljudi mogu imati mnogo različitih ciljeva i vrijednosti; slava,
dobit, ljubav, preživljavanje, zabava i sloboda - samo su neki od ciljeva
koje bi dobra osoba mogla imati. Kada je cilj stvar principa, mi to zovemo
idealizmom.</p>

<p>
Moj rad na slobodnom softveru je motiviran idealističkim ciljem: širenje
slobode i suradnje. Želim <a href="/philosophy/why-copyleft.html">ohrabriti
širenje slobodnog softvera</a>, zamjenjujući vlasnički softver koji
zabranjuje suradnju, i time poboljšati naše društvo.</p>
<p>
To je temeljni razlog zašto je GNU opća javna licenca napisana tako kako
jest&mdash;kao <a href="/copyleft">copyleft</a>. Sav kod nadodan GPL
pokrivenom programu mora biti slobodan softver, čak iako je stavljen u
odvojenu datoteku. Radim dostupnim svoj kod za korištenje u slobodnom
softveru, a ne za korištenje u vlasničkom softveru, da bi ohrabrio druge
ljude koji pišu softver da ga isto tako naprave slobodnim. Procjenjujem da
pošto developeri vlasničkog softvera koriste autorska prava da nas zaustave
u razmjeni, mi koji surađujemo možemo koristiti autorsko pravo da damo
drugima koji surađuju svojstvenu prednost: oni mogu koristiti naš kod.</p>
<p>
Nema svatko tko koristi GNU GPL taj cilj. Prije mnogo godina, moj prijatelj
je zapitan da ponovno objavi program, koji je bio pod copyleftom, pod
pravilima ne-copylefta, i on je na to odgovorio manje više ovako:</p>
<blockquote><p>
&ldquo;Ponekad radim na slobodnom softveru, i ponekad radim na vlasničkom
softveru&mdash;ali kada radim na vlasničkom softveru, očekujem da ću biti
<em>plaćen</em>.&rdquo;
</p></blockquote>

<p>
Imao je volju da podijeli svoj rad sa zajednicom koja razmjenjuje softver,
ali nije vidio razlog da daje poklon tvrtki koja radi proizvode koji bi bili
izvan dosega naše zajednice. Njegov cilj je bio drugačiji od moga, ali je
odlučio da je GNU GPL isto korisna za njegov cilj.</p>
<p>
Ako želite nešto postići u svijetu, idealizam nije dovoljan&mdash;morate
izabrati funkcionalnu metodu da biste dostigli cilj. Drugim riječima,
trebate biti &ldquo;pragmatični.&rdquo; Da li je GPL pragmatična? Pogledajmo
njene rezultate.</p>
<p>
Razmotrite GNU C++. Zašto imamo slobodan C++ kompajler? Samo zato jer je GNU
GPL rekla da mora biti slobodan. GNU C++ je razvijen od strane industrijskog
konzorcija: MCC, počevši od GNU C kompajlera. MCC normalno radi svoje djelo
vlasničkim onoliko koliko ono vlasničko može biti. Ali su napravili C++
sučelje slobodnim softverom, zato jer je GNU GPL rekla da je to jedini način
na koji oni mogu to objaviti. C++ sučelje uključuje mnogo novih datoteka,
ali pošto su te datoteke bile namijenjene da se povežu sa GCC-om, GPL ih je
obuhvatila. Korist za našu zajednicu je očita.</p>
<p>
Razmotrite GNU objektni C. NeXT je inicijalno želio napraviti to sučelje
vlasničkim; oni su predložili da ga objave kao <samp>.o</samp> datoteke, i
da dopuste korisnicima da ih povežu sa ostatkom GCC-a, misleći da bi to bio
način izbjegavanja GPL zahtjeva. Ali naš odvjetnik je rekao da to ne bi
izbjegnulo zahtjeve, da to nije dopušteno. I tako su napravili sučelje
objektnog C-a slobodnim softverom.</p>
<p>
Ti primjeri su se dogodili pred više godina, ali GNU GPL nam i dalje
nastavlja donositi još više softvera.</p>
<p>
Mnoge GNU biblioteke su pokrivene GNU nižom općom javnom licencom, ali ne
sve. Jedna GNU biblioteka koja je pokrivena običnim GNU GPL-om je Readline,
koja implementira uređivanje naredbenog retka. Jednom sam doznao za
neslobodni program koji je bio dizajnirani da koristi Readline, i rekao sam
developeru da to nije dopušteno. On je mogao ukloniti uređivanje naredbenog
retka iz programa, ali ono što je zapravo napravio bila je ponovna objava
programa pod GPL-om. Sada je program slobodan softver.</p>
<p>
Programeri koji pišu poboljšanja za GCC (ili Emacs, ili Bash, ili Linux, ili
bilo koji drugi program pokriven GPL-om) su često zaposleni od strane
kompanija ili sveučilišta. Kada programer želi vratiti svoja poboljšanja
natrag u zajednicu, i vidjeti svoj kod u slijedećoj objavi, šef može reći:
&ldquo;Pričekajte&mdash;vaš kod pripada nama! Mi ne želimo podijeliti kod;
odlučili smo da ćemo pretvoriti vašu poboljšanu inačicu u proizvod
vlasničkog softvera.&rdquo;</p>
<p>
Ovdje GNU GPL spašava stvar. Programer pokaže šefu da bi taj proizvod
vlasničkog softvera bio prekršaj autorskih prava, i šef shvati da ima samo
dva izbora: objaviti novi kod kao slobodan softver, ili ga uopće ne
objaviti. Skoro uvijek on dopusti programeru da napravi kako je programer
naumio cijelo vrijeme, i kod uđe u slijedeću objavu.</p>
<p>
GNU GPL ne dopušta sve. Kaže &ldquo;Ne&rdquo; nekim stvarima koje ljudi
ponekad žele napraviti. Postoje korisnici koji kažu da je to loša
stvar&mdash;da GPL &ldquo;isključuje&rdquo; neke developere vlasničkog
softvera koji bi &ldquo;trebali biti dovedeni u zajednicu slobodnog
softvera.&rdquo;</p>
<p>
Ali mi ih ne isključujemo iz naše zajednice; oni biraju da ne uđu. Njihova
odluka da naprave softver vlasničkim je odluka da stoje izvan naše
zajednice. Bivanje u našoj zajednici znači pridruživanje u suradnji s nama;
ne možemo ih &ldquo;dovesti u našu zajednicu&rdquo; ako se oni sami ne žele
pridružiti.</p>
<p>
Što <em>možemo</em> napraviti je ponuditi im povod da se pridruže. GNU GPL
je dizajnirana da napravi povode iz našeg postojećeg softvera: &ldquo;Ako
ćete napraviti svoj softver slobodnim, vi možete koristiti taj kod.&rdquo;
Naravno, ovo neće pridobiti sve, ali pridobije neke ponekad.</p>
<p>
Razvijanje vlasničkog softvera ne pridonosi našoj zajednici, ali njegovi
developeri često žele poklone od nas. Korisnici slobodnog softvera mogu
ponuditi developerima slobodnog softvera poglađivanje ega&mdash;priznanje i
zahvalnost&mdash;ali može biti veliko iskušenje kada vam tvrtka kaže:
&ldquo;Samo nam dozvolite da stavimo vaš paket u naš vlasnički program, i
vaš program će biti korišten od strane mnogih tisuća ljudi!&rdquo; Iskušenje
može biti moćno, ali na duže staze svima nam je bolje ako odolimo tom
iskušenju.</p>
<p>
Iskušenje i pritisak su teški za prepoznati kada dolaze indirektno, kroz
organizacije slobodnog softvera koje su prihvatile politiku pružanja usluga
vlasničkom softveru. X konzorcij (i njegov nasljednik, Otvorena grupa
[<i>Open Group</i>]) nude primjer: financirani od strane kompanija koje rade
vlasnički softver, oni su kroz desetljeće nastojali uvjeriti programere da
ne koriste copyleft. Kada je Otvorena grupa pokušala <a
href="/philosophy/x.html">napraviti X11R6.4 neslobodnim softverom</a>, oni
od nas koji su odoljeli tom pritisku smo bili zadovoljni što smo tako
napravili.</p>
<p>
U rujnu 1998., nekoliko mjeseci nakon što je X11R6.4 bio objavljen prema
neslobodnim distribucijskim pravilima, Otvorena grupa je preokrenula svoju
odluku i ponovno objavila softver pod istom ne-copyleft licencom slobodnog
softvera koja je bila korištena za X11R6.3. Hvala vam, Otvorena
grupo&mdash;ali to naknadno preokretanje ne poništava zaključke koje radimo
iz činjenice da je dodavanje ograničenja bilo <em>moguće</em>.</p>
<p>
Pragmatično govoreći, mišljenje o većim ciljevima na duge staze će osnažiti
vašu volju da odolite tom pritisku. Ako fokusirate svoj um na slobodu i
zajednicu koju možete izgraditi ako stojite čvrsto, naći ćete snagu da to
napravite. &ldquo;Podržavajte nešto, ili ćete pasti za bilo što.&rdquo;</p>
<p>
I ako cinici ismijavaju slobodu, ismijavaju zajednicu&hellip;ako
&ldquo;tvrdoglavi realisti&rdquo; kažu da je dobit jedini ideal&hellip;samo
ne obraćajte pažnju na njih, i svejedno koristite copyleft.</p>

<hr />
<blockquote id="fsfs"><p class="big">Ovaj esej je objavljen u <a
href="http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/"><cite>Free
Software, Free Society: The Selected Essays of Richard
M. Stallman</cite></a>.</p></blockquote>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
 </div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">

<p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>

<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and submitting translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne
prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite
vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za
prijevode</a>.</p>
</div>

<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
     files generated as part of manuals) on the GNU web server should
     be under CC BY-ND 3.0 US.  Please do NOT change or remove this
     without talking with the webmasters or licensing team first.
     Please make sure the copyright date is consistent with the
     document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
     document was modified, or published.
     
     If you wish to list earlier years, that is ok too.
     Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
     years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
     year, i.e., a year in which the document was published (including
     being publicly visible on the web or in a revision control system).
     
     There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
     Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright &copy; 1998, 2003 Free Software Foundation, Inc.</p>

<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Zadnji put promijenjeno:

$Date: 2015/05/23 06:11:02 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>