path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html

<!--#set var="PO_FILE"
 value='<a href="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr.po">
 https://www.gnu.org/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr.po</a>'
 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/open-source-misses-the-point.html"
 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr-diff.html"
 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-09-21" -->

<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.79 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Zašto otvoreni izvorni kod promašuje smisao slobodnog softvera - Projekt GNU
- Zaklada za slobodan softver</title>

<!--#include virtual="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
<h2>Zašto otvoreni izvorni kod promašuje smisao slobodnog softvera</h2>

<p>napisao <strong>Richard Stallman</strong></p>

<p>Kada softver zovemo &ldquo;slobodnim,&rdquo; podrazumijevamo poštovanje <a
href="/philosophy/free-sw.html">osnovnih korisničkih sloboda</a>: slobode
pokretanja softvera, slobode  proučavanja i mijenjanja, te slobode daljnjeg
distribuiranja kopija, sa ili bez promjena. Ovo je stvar slobode, a ne
cijene - razmišljajte o &ldquo;slobodi govora&rdquo;, a ne o
&ldquo;besplatnom pivu&rdquo;.</p>

<p>Spomenute slobode su od životne važnosti. One su osnovne, ne samo zbog
koristi koje individualnih korisnici imaju od njih, nego i zbog društva kao
cjeline, jer promoviraju društvenu solidarnost&mdash; to jest, razmjenu i
suradnju. Postaju još i više važnije kako naša kultura i životne aktivnosti
postaju sve više digitalizirane. U svijetu digitalnih zvukova, slika i
riječi, slobodan softver postaje sve više temeljan za slobodu općenito. </p>

<p>Deseci milijuna ljudi širom svijeta koriste slobodan softver; javne škole
nekih regija Indije i Španjolske podučavaju sve učenike da koriste slobodni
<a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux operativni sustav</a>. Većina
tih korisnika, međutim, nisu nikada čuli etičke razloge zbog kojih smo
razvili ovaj sustav i izgradili zajednicu slobodnog softvera, jer danas se o
ovome sustavu i zajednici sve češće govori kao o &ldquo;otvorenom izvornom
kodu&rdquo; (<i>open source</i>), pripisujući ih drugačijoj filozofiji u
kojoj su te slobode jedva spomenute. </p>

<p>Pokret slobodnog softvera je vodio kampanju za slobodu računalnih korisnika
još od 1983. U 1984. smo pokrenuli razvoj slobodnog operativnoga sustava po
imenu GNU, tako da bi mogli izbjeći neslobodne operativne sustave koji
osporavaju slobodu vlastitim korisnicima. Tokom 1980-ih, razvili smo većinu
osnovnih komponenata sustava i dizajnirali <a href="/licenses/gpl.html">GNU
opću javnu licencu (<i>GNU General Public License</i>)</a> (GNU GPL) pod
kojom smo ih objavili&mdash;licenca dizajnirana specifično za obranu slobode
za sve korisnike programa.</p>

<p>Nisu se svi korisnici i developeri slobodnog softvera složili sa ciljevima
pokreta slobodnog softvera. U 1998., dio zajednice slobodnog softvera se
odlomio i pokrenuo kampanju u ime &ldquo;otvorenog izvornog koda.&rdquo;
Termin je originalno predložen da bi se izbjeglo moguće pogrešno shvaćanje
termina &ldquo;slobodan softver,&rdquo; ali je ubrzo postao udružen sa
filozofskim gledištima bitno različitim od onih pokreta slobodnog softvera.  </p>

<p>Neki od pobornika otvorenog izvornog koda smatrali su termin
&ldquo;marketinškom kampanjom za slobodan softver,&rdquo; koja bi se
obratila poslovnim rukovoditeljima osvjetljavajući praktične prednosti
softvera, bez podizanja pitanja ispravnog i pogrešnog, koje možda ne bi
htjeli čuti. Drugi pobornici izričito su odbili etičke i društvene
vrijednosti pokreta slobodnog softvera. Koja god bila njihova gledišta, kada
su radili kampanju za otvoreni izvorni kod, nisu niti citirali, niti
zagovarali te vrijednosti. Termin &ldquo;otvoreni izvorni kod&rdquo; je
ubrzo postao udružen sa idejama i argumentima temeljenima samo na praktičnim
vrijednostima, kao što su izrada i posjed moćnog, pouzdanog softvera. Od
tada, većina pobornika otvorenog izvornog koda su poprimili takvo gledište,
i rade istu asocijaciju. </p>

<p>Ta dva termina opisuju skoro istu kategoriju softvera, ali drže gledišta
osnovana na temeljno različitim vrijednostima. Otvoreni izvorni kod je
metodologija razvoja; slobodni softver je društveni pokret. Za pokret
slobodnog softvera, slobodan softver je etički imperativ, osnovno poštivanje
slobode korisnika. U kontrastu, filozofija otvorenog izvornog koda razmatra
pitanja u terminima načina kako napraviti softver
&ldquo;boljim&rdquo;&mdash;samo u praktičnom smislu. Tvrdi da je neslobodni
softver inferiorno riješenje praktičnog priručnog problema. Većina se
rasprava o &ldquo;otvorenom kodu&rdquo; ne dotiče dobrog i lošeg, nego samo
popularnosti i uspjeha, a evo i <a
href="http://www.linuxinsider.com/story/Open-Source-Is-Woven-Into-the-Latest-Hottest-Trends-78937.html">tipičnog
primjera</a>.</p>

<p>Međutim, pokretu za slobodan softver neslobodan softver predstavlja
društveni problem čije je rješenje prestanak korištenja neslobodnog i
prijelaz na slobodni softver.</p>

<p>&ldquo;Slobodan softver.&rdquo; &ldquo;Otvoreni izvorni kod.&rdquo; Ako je
to isti softver (<a href="/philosophy/free-open-overlap.html">ili barem
približno</a>), je li važno koje ime koristite? Da, zato jer različite
riječi prenose različite ideje. Dok bi vam danas slobodni program pod bilo
kojim drugim imenom dao istu slobodu, uspostavljanje slobode na trajan način
ovisi iznad svega o poduci ljudi da cijene slobodu. Ako želite pomoći
napraviti to, nužno je govoriti o &ldquo;slobodnom softveru.&rdquo;</p>

<p>Mi, u pokretu slobodnog softvera, ne smatramo tabor otvorenog izvornog koda
neprijateljima; neprijatelj je vlasnički (neslobodni) softver. Ali želimo da
ljudi znaju da predstavljamo slobodu, dakle ne prihvaćamo pogrešnu oznaku
pobornika otvorenog izvornog koda. </p>

<h3>Praktične razlike između slobodnog softvera i otvorenog izvornog koda</h3>

<p>U praksi, otvoreni izvorni kod se zalaže za malo slabije kriterije od onih
slobodnog softvera. Koliko znamo, sav postojeći slobodan softver bi se
kvalificirao kao otvoreni izvorni kod. Gotovo sav softver otvorenog izvornog
koda je slobodan softver, ali postoje iznimke. Prvo, neke licence otvorenog
izvornog koda su previše restriktivne, prema tome se ne kvalificiraju kao
slobodne licence. Srećom, samo nekoliko programa koristi te licence.</p>

<p>Drugo, važnije, mnogi proizvodi koji sadrže računala (uključujući mnoge
Android uređaje) dolaze sa izvršnim programima koji odgovaraju izvornom kodu
slobodnog softvera, ali ti uređaji ne dozvoljavaju korisniku da instalira
izmijenjene verzije tih izvršnih datoteka; samo jedna posebna kompanija ima
moć da ih izmjeni. Zovemo te uređaje &ldquo;tirani&rdquo;, i ta praksa se
naziva &ldquo;tivoizacija&rdquo; prema proizvodu kod kojeg smo to prvo
vidjeli. Te izvršne datoteke nisu slobodan softver iako je njihov izvorni
kod slobodan softver. Kriteriji za otvoreni izvorni kod ne prepoznaju ovaj
problem; oni su zabrinuti samo sa licenciranjima izvornog koda.</p>

<h3>Česta pogrešna shvaćanja &ldquo;slobodnog softvera&rdquo; i &ldquo;otvorenog
izvornog koda&rdquo;</h3>

<p>Termin &ldquo;slobodan softver&rdquo; je sklon pogrešnoj interpretaciji:
nehotično značenje: &ldquo;softver koji možete dobiti besplatno,&rdquo; se
uklapa isto dobro kao i namijenjeno značenje: &ldquo;softver koji daje
korisniku određene slobode.&rdquo; Adresiramo taj problem objavljivanjem
definicije slobodnog softvera, govoreći: &ldquo;Mislite na &lsquo;slobodu
govora,&rsquo; ne na &lsquo;slobodno (besplatno) pivo.&rsquo;&rdquo; To nije
savršeno riješenje; ne može u potpunosti odstraniti problem. Nedvosmisleni i
točan termin bi bio bolji, kada ne bi proizveo druge probleme.</p>

<p>Nažalost, sve alternative u engleskom jeziku imaju svoje osobite
probleme. Razmatrali smo mnoge koje su ljudi predložili, ali niti jedan nije
toliko &ldquo;ispravan&rdquo; da bi prebacivanje na njega bila dobra
ideja. (Na primjer, u nekim kontekstima francuska i španjolska riječ
&ldquo;libre&rdquo; funkcionira, ali ljudi u Indiji uopće ne prepoznaju tu
riječ.) Svaka predložena zamjena za &ldquo;slobodan softver&rdquo; ima neku
vrstu semantičkoga problema&mdash;i to uključuje i &ldquo;softver otvorenog
izvornog koda.&rdquo;</p>

<p><a href="https://opensource.org/osd">Službena definicija &ldquo;softvera
otvorenog izvornog koda&rdquo;</a> (koja je objavljena od strane Open Source
Initiative i preduga je da bi se uključila ovdje) je indirektno derivirana
iz našeg kriterija za slobodan softver. Nije jednaka; malo je blaža u nekim
pogledima. Pored toga, njihova definicija se, u većini slučajeva, slaže sa
našom definicijom. </p>

<p>Međutim, očito značenje izraza &ldquo;softver otvorenog izvornog
koda&rdquo;&mdash;ono koje većina ljudi, čini se, misle da znači&mdash;jest
&ldquo;Možete gledati izvorni kod.&rdquo; Taj kriterij je mnogo slabiji od
definicije slobodnog softvera, mnogo slabiji isto i od službene definicije
otvorenog izvornog koda. Uključuje mnoge programe koji nisu niti slobodni,
niti otvoreni izvorni kod.</p>

<p>Pošto očito značenje &ldquo;otvorenog izvornog koda&rdquo; nije značenje
koje su njegovi pobornici naumili, rezultat je taj da većina ljudi pogrešno
shvaća termin. Prema piscu Nealu Stephensonu: &ldquo;Linux je softver
&lsquo;otvorenog izvornog koda&rsquo; što znači, jednostavno, da svatko može
preuzeti kopije njegovih datoteka izvornog koda.&rdquo; Ne mislim da je
namjerno nastojao odbaciti ili osporiti službenu definiciju. Mislim da je
jednostavno primijenio konvencije engleskog jezika da bi došao do značenja
termina. <a
href="https://web.archive.org/web/20001011193422/http://da.state.ks.us/ITEC/TechArchPt6ver80.pdf">Država
Kansas</a> objavila je sličnu definiciju: &ldquo;Koristite softver otvorenog
izvornog koda (OSS). OSS je softver za koji je izvorni kod slobodno i javno
dostupan, iako se specifični sporazumi oko licenciranja razlikuju i o tome
ovisi što netko može napraviti s tim kodom.&rdquo; </p>

<p><i>New York Times</i> je <a
href="http://www.nytimes.com/external/gigaom/2009/02/07/07gigaom-the-brave-new-world-of-open-source-game-design-37415.html">
objavio članak koji razvlači značenje termina</a> da bi referirao na
korisničko beta testiranje&mdash;dopuštenje da nekoliko korisnika isprobaju
ranu verziju i daju povjerljive povratne informacije&mdash;što developeri
vlasničkog softvera prakticiraju već desetljećima.</p>

<p>Pobornici otvorenog izvornog koda se pokušavaju nositi s tim pokazujući na
njihovu službenu definiciju, ali takav korektivni pristup je manje efektivan
za njih nego je za nas. Termin &ldquo;slobodan softver&rdquo; ima dva
prirodna značenja, jedno od kojih je namijenjeno značenje, tako osoba koja
je shvatila ideju &ldquo;sloboda govora, ne slobodno (besplatno) pivo&rdquo;
neće više pogrešno shvatiti. Ali termin &ldquo;otvoren izvorni kod&rdquo;
ima samo jedno prirodno značenje, koje je različito od značenja koje su
njegovi pobornici naumili. Dakle, ne postoji sažet način da se objasni i
opravda njegova službena definicija. Zbog toga se konfuzija povećava. </p>

<p>Drugo pogrešno shvaćanje &ldquo;otvorenog izvornog koda&rdquo; je ideja da
znači &ldquo;nekorištenje GNU GPL-a.&rdquo; To obično ide uz još jedno
pogrešno shvaćanje da &ldquo;slobodan softver&rdquo; znači &ldquo;softver
pokriven GPL-om.&rdquo; Ova shvaćanja su oba pogrešna, pošto se GNU GPL
kvalificira kao licenca otvorenog izvornog koda i većina licenci otvorenog
izvornog koda se kvalificiraju kao licence slobodnog softvera. Postoje <a
href="/licenses/license-list.html"> mnoge licence slobodnog softvera</a> uz
GNU GPL.</p>

<p>Termin &ldquo;otvoren izvorni kod&rdquo; je dalje protegnuti svojom
aplikacijom na druge aktivnosti, kao što su vlada, obrazovanje i znanost,
gdje ne postoji nešto kao izvorni kod i gdje kriteriji za licenciranje
softvera jednostavno nisu primjereni. Jedina zajednička stvar tih aktivnosti
je da one nekako pozivaju ljude da sudjeluju. Oni protežu termin toliko
daleko da samo znači &ldquo;participatorno&rdquo; ili
&ldquo;transparentno&rdquo;, ili manje od toga. U najgorem slučaju, <a
href="http://www.nytimes.com/2013/03/17/opinion/sunday/morozov-open-and-closed.html">
postane prazan <i>buzzword</i></a><sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>.</p>

<h3>Različite vrijednosti mogu voditi prema sličnim zaključcima&hellip;ali ne
uvijek</h3>

<p>Radikalne grupe su u 1960-ima imale ugled frakcionalizma: neke organizacije
su se rascijepile zbog neslaganja o detaljima strategije, i dvije grupe
kćeri su se odnosili kao neprijatelji usprkos sličnim bazičnim ciljevima i
vrijednostima. Desnica je od toga napravila veliku stvar i iskoristila je to
da kritizira cijelu ljevicu.</p>

<p>Neki pokušavaju poniziti pokret slobodnog softvera uspoređujući naše
neslaganje sa otvorenim izvornim kodom sa neslaganjem te dvije radikalne
grupe. Oni su to shvatili naopako. Ne slažemo se sa taborom otvorenog
izvornog koda u bazičnim ciljevima i vrijednostima, ali njihova gledišta i
naša vode, u mnogo slučajeva, u isto praktično ponašanje&mdash;kao što je
razvitak slobodnog softvera.</p>

<p>Kao rezultat, ljudi iz pokreta slobodnog softvera i tabor otvorenog izvornog
koda često zajedno rade na praktičnim projektima kao što je razvijanje
softvera. Izvanredno je da takva različita filozofska gledišta mogu tako
često motivirati različite ljude da sudjeluju u istim projektima. Pored
toga, postoje situacije gdje ta fundamentalno različita gledišta vode u vrlo
različite akcije.</p>

<p>Ideja otvorenog izvornog koda je da će dopuštenje korisnicima da mijenjaju i
ponovno distribuiraju softver napraviti isti taj softver moćnijim i
pouzdanijim. Ali to nije garantirano. Developeri vlasničkog softvera nisu
nužno nesposobni. Ponekad izrade program koji je moćan i pouzdan, iako ne
poštuje korisničku slobodu. Aktivisti slobodnog softvera i entuzijasti
otvorenog izvornog koda će reagirati vrlo različito na to.</p>

<p>Čisti entuzijast otvorenog izvornog koda, netko tko uopće nije pod utjecajem
ideala slobodnog softvera, će reći: &ldquo;Iznenađen sam da ste uspjeli
natjerati program da radi tako dobro bez korištenja našeg razvojnog modela,
ali uspjeli ste. Kako mogu dobiti kopiju?&rdquo; Takav stav će nagraditi
sheme koje oduzimaju našu slobodu, vodeći prema njenom gubitku. </p>

<p>Aktivist slobodnog softvera će reći: &ldquo;Vaš program je vrlo privlačan,
ali ja cijenim više svoju slobodu. Dakle, odbijam vaš program. Umjesto toga,
podržavati ću projekt razvitka slobodne zamjene.&rdquo; Ako cijenimo našu
slobodu, možemo djelovati da je održavamo i branimo.</p>

<h3>Moćan, pouzdan softver može biti loš</h3>

<p>Ideja da želimo softver da bude moćan i pouzdan dolazi iz pretpostavke da je
softver dizajnirani da služi svojim korisnicima. Ako je moćan i pouzdan, to
znači da im bolje služi. </p>

<p>Ali može se reći da softver služi svojim korisnicima jedino ako poštuje
njihovu slobodu. Što ako je softver dizajnirani da stavlja lance na svoje
korisnike? Tada njegova moć znači da su lanci više stegnuti, i pouzdanost
znači da su lanci teži za ukloniti. Zlonamjerne značajke, kao što su
špijuniranje korisnika, ograničenje korisnika, stražnja vrata i nametnuta
poboljšanja su učestali kod vlasničkog softvera, i neki pobornici otvorenog
izvornog koda ih žele implementirati u programima otvorenog izvornog koda. </p>

<p>Pod pritiskom filmskih i glazbenih kompanija, softver za korištenje od
strane individualnih korisnika je sve više dizajnirani specifično da ih
ograničuje. Ta zlonamjerna značajka je znana kao Digitalno Upravljanje
Restrikcijama (<i>Digital Restrictions Management</i>) (DRM) (pogledajte <a
href="http://defectivebydesign.org/">DefectiveByDesign.org</a>) i to je
antiteza duha slobode koji slobodni softver cilja da pruži. I ne samo u
duhu: pošto je cilj DRM-a gaženje vaše slobode, DRM developeri pokušavaju
napraviti teškim, nemogućim ili čak nezakonitim vaše mijenjanje softvera
koji implementira DRM. </p>

<p>No, neki pobornici otvorenog izvornog koda su predložili &ldquo;DRM softver
otvorenog izvornog koda&rdquo;. Njihova ideja je da će, objavljivanjem
izvornog koda programa dizajniranih da ograniče vaš pristup kodiranom mediju
i dopuštenjem drugih da ga izmjene, oni izraditi moćniji i pouzdan softver
da ograniči korisnike poput vas. Softver bi tada bio isporučen vama u
uređajima koji ne dopuštaju izmjenu softvera.</p>

<p>Taj softver bi mogao biti otvoreni izvorni kod i mogao bi koristiti model
razvoja otvorenog izvornog koda, ali neće biti slobodan softver pošto neće
poštovati slobodu korisnika koji ga zapravo pokreću. Ako razvojni model
otvorenog izvornog koda uspije izraditi taj softver moćnijim i pouzdanijim u
njegovom ograničavanju korisnika, to će ga učiniti još gorim.</p>

<h3>Strah od slobode</h3>

<p>Glavna prvobitna motivacija onih koji su razdvojili tabor otvorenog izvornog
koda od pokreta slobodnog softvera je bila ta da etičke ideje
&ldquo;slobodnog softvera&rdquo; stvaraju nelagodu u nekim ljudima. To je
istina: podizanje etičkih pitanja kao što su sloboda, govor o odgovornosti
kao i o pogodnosti, je traženje od ljudi da razmisle o stvarima koje bi
možda radije ignorirali, kao što je pitanje o tome da li je njihovo
ponašanje etično. To može izazvati nelagodnost i neki ljudi će možda na to
jednostavno zatvoriti svoje umove. Iz toga ne slijedi da bi trebali prestati
govoriti o tim pitanjima.</p>

<p>To je, međutim, ono što su vođe otvorenog izvornog koda odlučili
napraviti. Oni su shvatili da bi šutnjom o etici i slobodi, i govorom samo o
neposrednim praktičnim prednostima određenog slobodnog softvera, mogli biti
u mogućnosti &ldquo;prodavati&rdquo; softver efektivnije određenim
korisnicima, posebno onim poslovnim.</p>

<p>Taj pristup se pokazao efektivnim, u vlastitom mandatu. Retorika otvorenog
izvornog koda je uvjerila mnoge tvrtke i pojedince da koriste, čak i da
razvijaju, slobodan softver, što je proširilo našu zajednicu&mdash;ali samo
na površnoj, praktičnoj razini. Filozofija otvorenog izvornog koda, sa
svojim čisto praktičnim vrijednostima, ometa razumijevanje dubljih ideja
slobodnog softvera; donosi mnoge ljude u našu zajednicu, ali ih ne podučava
da je brane. To je dobro, utoliko koliko to prolazi, ali nije dovoljno da
osigura slobodu. Privlačenje korisnika prema slobodnom softveru vodi ih samo
dio puta do toga da postanu branitelji vlastite slobode.</p>

<p>Prije ili kasnije ti korisnici će biti pozvani da prijeđu natrag na
vlasnički softver zbog neke praktične prednosti. Nebrojeno mnogo kompanija
žele ponuditi takvo iskušenje, neki čak nude kopije besplatno. Zašto bi
korisnici odbili? Samo da su naučili cijeniti slobodu koju im daje slobodan
softver, cijeniti slobodu zbog slobode same radije nego tehničke i praktične
pogodnosti određenog slobodnog softvera. Da bi raširili tu ideju, moramo
govoriti o slobodi. Određena količina &ldquo;šutnje&rdquo; kao poslovnog
pristupa može biti korisna za zajednicu, ali je opasna ako postane toliko
česta da se ljubav prema slobodi počinje činiti kao ekscentritet.</p>

<p>Ta opasna situacija je točno ono što imamo. Većina ljudi povezanih sa
slobodnim softverom, posebno njegovi distributeri, govore malo o
slobodi&mdash;obično zato jer žele biti &ldquo;prihvatljiviji
tvrtkama.&rdquo; Skoro sve distribucije GNU/Linux operativnoga sustava
dodaju vlasničke pakete osnovnom slobodnom sustavu, i pozivaju korisnike da
smatraju to prednošću radije nego manom.</p>

<p>Vlasnički dodatni softver i djelomično neslobodne GNU/Linux distribucije
nalaze plodno tlo jer većina naše zajednice ne insistira na slobodi kad je
riječ o njihovom softveru. To nije slučajnost. Većina GNU/Linux korisnika je
uvedena u sustav kroz raspravu o &ldquo;otvorenom izvornom kodu&rdquo;, koja
ne govori da je cilj sloboda. Prakse koje ne podržavaju slobodu i riječi
koje ne govore o slobodi idu ruku pod ruku, podržavajući jedna drugu. Da se
prebrodi ta tendencija, trebamo više, ne manje, govora o slobodi.</p>

<h3>&ldquo;FLOSS&rdquo; i &ldquo;FOSS&rdquo;</h3>

<p> Termini &ldquo;FLOSS&rdquo; i &ldquo;FOSS&rdquo; su <a
href="/philosophy/floss-and-foss.html">neutralni i označavaju i slobodni
softver i softver otvorenog koda.</a> Ako želite postići neutralnost,
&ldquo;FLOSS&rdquo; je bolji odabir; no neutralnim terminom se nećete
izjasniti kao zagovornik slobode - borba za slobodu obuhvaća i
izjašnjavanje.</p>

<h3>Zaključak</h3>

<p>Dok zagovornici otvorenog izvornog koda povlače nove korisnike u zajednicu,
mi, aktivisti slobodnog softvera moramo poduprijeti zadatak donošenja
pitanja slobode u njihovu pažnju. Moramo reći: &ldquo;To je slobodan softver
i daje vam slobodu!&rdquo;&mdash;više i glasnije nego ikad. Svaki put kada
kažete &ldquo;slobodan softver&rdquo; radije nego &ldquo;otvoreni izvorni
kod,&rdquo; vi pomažete našu kampanju.</p>

<h4>Bilješke</h4>

<!-- The article is incomplete (#793776) as of 21st January 2013.
<p>

Joe Barr's article, 
<a href="http://www.itworld.com/LWD010523vcontrol4">&ldquo;Live and
let license,&rdquo;</a> gives his perspective on this issue.</p>
-->
<p>
Lakhanijev i Wolfov <a
href="http://ocw.mit.edu/courses/sloan-school-of-management/15-352-managing-innovation-emerging-trends-spring-2005/readings/lakhaniwolf.pdf">
članak o motivaciji developera slobodnog softvera</a> kaže da je znatna
frakcija motivirana gledištem da softver treba biti slobodan. To je unatoč
činjenici da su anketirali developere na SourceForge-u, portal koji ne
podržava gledište da je to etično pitanje. </p>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Riječ ili fraza
korištena da se impresionira ili izraz koji je trenutno u modi. Doslovno,
<i>buzz</i> znači &ldquo;brujanje&rdquo;, a <i>word</i> znači
&ldquo;riječ&rdquo;.</li></ol> </div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">

<p>Molim vas šaljite općenite FSF &amp; GNU upite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>.  Postoje isto i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>. </p>

<p>

<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and submitting translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne
prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite
vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za
prijevode</a>.</p>
</div>

<p>Copyright &copy; 2007, 2010, 2012 Richard Stallman</p>

<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Zadnji put promijenjeno:

$Date: 2017/04/14 14:53:30 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>