path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html

<!--#set var="PO_FILE"
 value='<a href="/gnu/po/manifesto.hr.po">
 https://www.gnu.org/gnu/po/manifesto.hr.po</a>'
 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/manifesto.html"
 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/manifesto.hr-diff.html"
 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2015-06-02" -->

<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.77 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>GNU manifest - GNU projekt - Zaklada za slobodan softver</title>

<!--#include virtual="/gnu/po/manifesto.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
<h2>GNU manifest</h2>

<p> GNU manifest (koji je naveden u daljnjem tekstu) je napisao <a
href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a> u počecima GNU
projekta, kako bi zatražio sudjelovanje i potporu. Tijekom prvih nekoliko
godina, obnavljan je u manjoj mjeri da bi ostao u toku događaja, no sada se
čini kako je najbolje ostaviti ga neizmijenjenog kakvog ga je većina ljudi
vidjela.</p>

<p>Od tog vremena, naučili smo o određenim uobičajenim krivim shvaćanjima nekih
dijelova engleskog originala koja bi se izbjegla da je tekst drugačije
sročen. Bilješke dodane od 1993. pojašnjavaju ove stavke.</p>

<p>Za najsvježije informacije o dostupnom GNU softveru, molimo pogledajte
informacije dostupne na našem <a href="/home.html">web poslužitelju</a>,
preciznije na našem <a href="/software/software.html">popisu
softvera</a>. Za informacije kako pridonijeti, pogledajte <a
href="/help/help.html">http://www.gnu.org/help</a>.</p>

<h3 id="whats-gnu">Što je GNU? Gnu Nije Unix!</h3>

<p>
   GNU, što je kratica za Gnu Nije Unix, je naziv za potpun softverski sustav
kompatibilan s Unixom koji pišem kako bih ga mogao dati slobodno tako da ga
svatko može koristiti.<a href="#f1">(1)</a> Nekoliko drugih dobrovoljaca mi
pomaže. Donacije vremena, novca, programa i opreme su vrlo potrebne.</p>

<p>
   Zasada imamo uređivač teksta Emacs sa Lispom za pisanje naredbi uređivača,
program za praćenje izvršenja drugih programa na razini izvornog koda
(<i>source level debugger</i>), generator raščlanjivača kompatibilan s
yacc-om, povezivač (<i>linker</i>), i oko 35 pomoćnih programa. Ljuska
(izvođač naredbi) je skoro gotova. Novi prenosivi optimizirajući C kompajler
je kompilirao samog sebe i možda će biti pušteni u javnost kasnije ove
godine. Osnovna jezgra (<i>kernel</i>) postoji no još mnoge mogućnosti su
potrebne da bismo emulirali Unix. Kada jezgra i kompajler budu gotovi, bit
će moguće distribuirati GNU sustav dovoljan za razvoj softvera. Koristiti
ćemo TeX kao svoj oblikovatelj teksta, ali radimo na nroff-u. Koristiti ćemo
i slobodan, prenosivi X Window System. Nakon ovoga, dodat ćemo prenosivi
Common Lisp, igru Empire, tablični kalkulator, i stotine drugih stvari, kao
i elektroničku dokumentaciju. Nadamo se da ćemo, jednom, ponuditi sve
korisno što uobičajeno dolazi sa Unix sustavom, i više.</p>

<p>
   GNU će moći pokretati Unix programe, no neće biti identičan Unixu. Napravit
ćemo sva poboljšanja koja smatramo korisnima, prema našem iskustvu sa drugim
operativnim sustavima. Točnije, namjeravamo imati dulja imena datoteka,
oznake verzija datoteka, datotečni sustav sa zaštitom od raspada, možda i
dovršavanje imena datoteka, podršku za prikaz neovisan o terminalu, i jednom
možda i prozorski sustav bazirani na Lispu kroz koji će više Lisp programa i
običnih Unix programa moći dijeliti ekran. I C i Lisp će biti dostupni kao
sistemski programski jezici. Probati ćemo podržavati protokole za
komunikaciju UUCP, MIT Chaosnet i Internet.</p>

<p>
   GNU je u početku namijenjen ponajviše strojevima u klasi 68000/16000-ice sa
virtualnom memorijom, jer su to najjednostavniji strojevi na kojima ga
možemo natjerati da radi. Dodatni trud potreban da ga pokrenemo i na manjim
strojevima će biti ostavljen nekome tko želi koristiti GNU na njima.</p>

<p>
   Da izbjegnemo strašnu zbrku, molimo da kažete <em>g</em> u riječi
&ldquo;GNU&rdquo; kada je to ime ovog projekta.<sup><a
href="#TransNote1">1</a></sup> </p>

<h3 id="why-write">Zašto moram napisati GNU</h3>

<p>
   Smatram da postoji zlatno pravilo koje zahtjeva da dijelim program koji mi
se sviđa sa drugima kojima se on sviđa. Prodavači softvera žele podijeliti
korisnike i osvojiti ih, tako da zahtijevaju od svakog korisnika da se složi
da neće dijeliti sa drugima. Odbijam ne biti solidaran s drugim korisnicima
na ovaj način. Ne mogu sa čistom savješću potpisati sporazum o tajnosti ili
softverski licenčni ugovor. Tijekom godina u kojima sam radio u Laboratoriju
za Umjetnu Inteligenciju pokušao sam se odupirati takvim strujanjima i
drugim ne-gostoljubivostima, no u jednom trenutku otišli su predaleko: nisam
mogao ostati u ustanovi u kojoj se takve stvari rade protiv moje volje.</p>

<p>
   Kako bih mogao nastaviti koristiti računala bez da budem nečastan, odlučio
sam složiti dovoljnu količinu slobodnog softvera tako da mogu ići dalje bez
imalo softvera koji nije slobodan. Dao sam otkaz u Laboratoriju kako me MIT
legalno ne bi mogao sprječavati u slobodnom davanju GNU-a.<a
href="#f2a">(2)</a></p>

<h3 id="compatible">Zašto će GNU biti kompatibilan s Unixom</h3>

<p>
   Unix, po meni, nije idealan sustav, no nije previše loš. Osnovne osobine
Unixa čine se dobrima, i mislim kako se ono što Unixu nedostaje može
popuniti bez da uništim te osobine. A sustav kompatibilan s Unixom bio bi
jednostavan za prihvaćanje mnogim drugim ljudima.</p>

<h3 id="available">Kako će GNU biti dostupan</h3>

<p>
   GNU nije javno vlasništvo. Svakome će biti dozvoljeno mijenjati i ponovno
distribuirati GNU, ali nijednom distributeru neće biti dozvoljeno da se
ograniči daljnje distribuiranje. Da tako kažemo, <a
href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasničke
(<i>proprietary</i>)</a> izmjene neće biti dozvoljene. Želim osigurati da će
sve inačice GNU-a ostati slobodne.</p>

<h3 id="why-help">Zašto mnogi drugi programeri žele pomoći</h3>

<p>
   Pronašao sam mnogo programera koji su uzbuđeni oko GNU-a i žele pomoći.</p>

<p>
   Mnogi programeri su nezadovoljni komercijalizacijom sistemskog
softvera. Možda im omogućava da zarađuju više novca, no zahtjeva da se
općenito osjećaju u sukobu s drugim programerima umjesto da se osjećaju
drugovima. Osnovni čin prijateljstva među programerima je dijeljenje
programa; današnji tržišni način rada u osnovi zabranjuje programerima da se
prema drugima odnose kao prema prijateljima. Kupac softvera mora odabrati
između prijateljstva i poštovanja zakona. Prirodno, mnogi odlučuju da je
prijateljstvo bitnije. Ali oni koji vjeruju u zakon često se ne osjećaju
dobro sa bilo kojim odabirom. Postaju cinični i misle da je programiranje
samo način za zaradu.</p>

<p>
   Radom i korištenjem GNU-a umjesto vlasničkih programa, možemo biti
gostoljubivi prema svima i istovremeno poštivati zakon. Dodatno, GNU služi
kao primjer za inspiraciju i kao zastava koja će povesti druge da nam se
pridruže u dijeljenju. Ovo nam može dati osjećaj harmonije koji je nemoguć
ako koristimo softver koji nije slobodan. Za oko pola programera s kojima
razgovaram, ovo je bitna sreća koju novac ne može zamijeniti.</p>

<h3 id="contribute">Kako vi možete pripomoći</h3>

<blockquote>
<p>
(Danas, da biste vidjeli softverske zadaće na kojima možete raditi,
pogledajte <a href="http://fsf.org/campaigns/priority-projects">popis
projekata visokog prioriteta</a> i <a
href="http://savannah.gnu.org/people/?type_id=1">GNU popis tražene
pomoći</a>, općeniti popis zadaća za GNU softverske pakete. Za druge načine
na koje možete pomoći, pogledajte <a href="/help/help.html">vodič za
pomaganje GNU operativnoga sustava</a>.)
</p>
</blockquote>

<p>
   Tražim proizvođače računala za donacije strojeva i novca. Tražim pojedince
za donacije programa i rada.</p>

<p>
   Jedna posljedica koju možete očekivati donacijom strojeva je da će se GNU na
njima vrtiti vrlo rano. Strojevi trebaju biti potpuni, sustavi spremni za
uporabu, odobreni za uporabu u naseljenim područjima, i da ne trebaju
sofisticirano hlađenje ili napajanje.</p>

<p>
   Shvatio sam da su mnogi programeri željni dati slobodno vrijeme za rad na
GNU. Za većinu projekata, takav povremeni distribuirani rad bio bi vrlo
težak za koordinaciju; nezavisno pisani dijelovi ne bi radili zajedno. No za
konkretnu zadaću zamjene Unixa, ovaj problem ne postoji. Potpun Unix sustav
sadrži stotine pomoćnih programa, od kojih je svaki zasebno
dokumentiran. Većina specifikacija sučelja su fiksne radi kompatibilnosti
Unixa. Ako svaki pridonositelj može napisati kompatibilnu zamjenu za jedan
Unix alat, i da ga natjera da radi kako treba umjesto originala na Unix
sustavu, tada će svi ovi alati raditi kako valja kad ih se složi
zajedno. Čak i ako damo Murphyju da stvori nekoliko neočekivanih problema,
slaganje ovih komponenti zajedno biti će jednostavna zadaća. (Jezgra će
zahtijevati bližu komunikaciju i morati će se razvijati od strane male, uske
grupe.)</p>

<p>
   Ako dobijem novčane donacije, možda ću moći zaposliti nekoliko ljudi da rade
puno ili djelomično radno vrijeme. Plaća neće biti visoka po programerskim
standardima, no tražim ljude kojima je građenje društvenog duha važno kao i
zarada. Ovo vidim kao način da omogućim zainteresiranim ljudima da posvete
punu energiju na rad na GNU-u poštedom od potrebe da zarade za život na neki
drugi način.</p>

<h3 id="benefit">Zašto će svi korisnici računala imati koristi</h3>

<p>
   Kada GNU bude napisan, svatko će moći dobiti dobar sistemski softver
slobodno, baš kao i zrak.<a href="#f2">(3)</a></p>

<p>
   Ovo znači mnogo više od pukog uklanjanja cijene licence Unixa. Ovo znači da
će se bespotrebno gubljenje vremena na programiranje izbjeći. To vrijeme
može umjesto toga ići u unaprjeđivanje tehnologije.</p>

<p>
   Potpuni izvorni kod sistemskog softvera bit će dostupan svakome. Na taj
način, korisnik koji treba promjene u sustavu uvijek će moći slobodno sam
napraviti promjene, ili platiti bilo kojem programeru ili kompaniji da ih
naprave umjesto njega. Korisnici više neće biti u milosti jednog programera
ili kompanije koja posjeduje izvorni kod i jedina ima mogućnost napraviti
izmjene.</p>

<p>
   Škole će moći pružiti mnogo edukativnije okruženje potičući učenike da
proučavaju i poboljšavaju sistemski kod. Harvardov računalni laboratorij
nekad je imao odredbu da se niti jedan program nije smio instalirati na
sustav ako njegov izvorni kod nije bio javan, i držali se toga tako da su
stvarno odbijali instalirati određene programe. Ovo me snažno nadahnulo.</p>

<p>
   Konačno, gubljenje vremena na razmišljanje tko je vlasnik sistemskog
softvera i što se smije ili ne smije činiti s njim bit će uklonjeno.</p>

<p>
   Ugovori koji zahtijevaju ljude da plate za korištenje programa, uključujući
licenciranje kopija, uvijek izazivaju ogromne troškove društvu kroz
nespretne mehanizme koji su potrebni da bi se odredilo koliko, odnosno za
koje programe, pojedinac mora platiti. I samo policijska država može
natjerati svakoga da se pokore tim mehanizmima. Zamislite svemirsku postaju
gdje se zrak mora vrlo skupo proizvoditi; naplata svakome tko diše prema
jednoj litri zraka možda je pošteno, no nošenje maske za disanje s mjeračem
cijeli dan i noć je nepodnošljivo čak i ako si svatko može priuštiti
plaćanje računa za zrak. A TV kamere koje su svagdje da bi vidjele da li
ikada skidate masku su strašne. Bolje je podržavati tvornicu zraka porezom
po glavi stanovnika i jednostavno odbaciti maske.</p>

<p>
   Kopiranje svih ili dijelova programa je prirodno programeru poput disanja, i
jednako produktivno. Mora biti slobodno.</p>

<h3 id="rebutted-objections">Neki jednostavno odbacivi prigovori ciljevima GNU-a</h3>

<p id="support">
<strong>&ldquo;Nitko ga neće koristiti ako je besplatan, jer to znači da
nemaju podršku na koju se mogu pouzdati.&rdquo;</strong></p>

<p>
<strong>&ldquo;Morate naplaćivati za program kako biste platili pružanje
podrške.&rdquo;</strong></p>

<p>
   Ako bi ljudi radije platili za GNU i podršku nego dobili besplatni GNU bez
podrške, kompanija koja bi pružala samo podršku ljudima koji su slobodno
nabavili GNU morala bi biti profitabilna.<a href="#f3">(4)</a></p>

<p>
   Moramo razlikovati podršku u obliku stvarnog programiranja i jednostavnog
držanja za ruku. Ono prvo je nešto na što se pojedinac ne može osloniti kod
prodavača softvera. Ako vaš problem ne dijeli dovoljno ljudi, prodavač će
vam reći da se gonite.</p>

<p>
   Ako se vaša kompanija mora moći osloniti na podršku, jedini način je da
imate sav potreban izvorni kod i alate. Tada možete zaposliti bilo koju
dostupnu osobu da vam popravi vaš problem; ne biste bili na milost i
nemilost bilo kojeg pojedinca. Sa Unixom, cijena izvornog koda ovo čini
nemogućim većini kompanija. Sa GNU-om ovo će biti jednostavno. Još uvijek će
biti moguće da nema kompetentne osobe, no ovaj problem ne može se baciti na
način distribucije. GNU ne rješava sve svjetske probleme, samo neke.</p>

<p>
   U međuvremenu, korisnici koji ne znaju ništa o računalima trebaju držanje za
ruku: trebaju da netko za njih učini ono što bi i oni sami jednostavno mogli
no ne znaju kako.</p>

<p>
   Takve usluge mogu nuditi tvrtke koje prodaju samo držanje za ruku i uslugu
popravka. Ako je istina da bi ljudi radije potrošili novac i dobili proizvod
s uslugom, tada će rado kupiti i uslugu kad već dobiju proizvod
besplatno. Ove uslužne tvrtke će se natjecati u kvaliteti i cijeni;
korisnici neće biti vezani uz pojedinu. U međuvremenu, oni od nas koji ne
trebaju uslugu će morati moći koristiti program i bez plaćanja za uslugu.</p>

<p id="advertising">
<strong>&ldquo;Ne možete dosegnuti mnogo ljudi bez oglašavanja, i morate
naplatiti program da biste to podržavali.&rdquo;</strong></p>

<p>
<strong>&ldquo;Beskorisno je oglašavati program do kojeg ljudi mogu doći
besplatno.&rdquo;</strong></p>

<p>
   Postoje razni načini besplatnog ili vrlo jeftinog publiciteta koji se mogu
koristiti za obavijestiti računalne korisnike o nečem poput GNU-a. No možda
je istina da pojedinac može doći do više korisnika mikroračunala koristeći
oglašavanje. Ako je ovo istina, kompanija koja oglašava uslugu kopiranja i
slanja GNU-a za novac morala bi biti dovoljno uspješna da plati za svoje
oglašavanje i više. Na ovaj način, samo korisnici koji imaju koristi od
oglašavanja plate za njega.</p>

<p>
   S druge strane, ako mnogo ljudi dobije GNU od svojih prijatelja, i takve
kompanije ne uspiju, ovo će pokazati da oglašavanje nije ustvari bilo
potrebno da se GNU proširi. Zašto zagovornici slobodnog tržišta ne dopuštaju
da slobodno tržište odluči o ovome?<a href="#f4">(5)</a></p>

<p id="competitive">
<strong>&ldquo;Moja kompanija treba vlasnički operativni sustav da bi dobila
na konkurentnosti.&rdquo;</strong></p>

<p>
   GNU će ukloniti operativne sustave iz područja konkurentnosti. Nećete moći
dobiti prednost na ovom području, no neće ni vaši konkurenti. Vi i oni ćete
se natjecati u drugim područjima, dok ćete u ovom oboje surađivati. Ako vaša
kompanija prodaje operativni sustav, GNU vam se neće svidjeti, no to je vaš
problem. Ako je vaš posao nešto drugo, GNU vas može spasiti od polaska u
skupi posao prodaje operativnih sustava.</p>

<p>
   Volio bih vidjeti da GNU razvoj podržavaju darovi mnogih proizvođača i
korisnika, smanjujući cijenu oboma.<a href="#f5">(6)</a></p>

<p id="deserve">
<strong>&ldquo;Ne zaslužuju li programeri nagradu za svoju
kreativnost?&rdquo;</strong></p>

<p>
   Ako išta zaslužuje nagradu, to je pomaganje društvu. Kreativnost može biti
pomaganje društvu, no samo ako je društvo slobodno da koristi rezultate. Ako
programeri zaslužuju nagradu za stvaranje inovativnih programa, na isti
način trebaju biti kažnjeni ako ograničuju uporabu ovih programa.</p>

<p id="reward">
<strong>&ldquo;Ne bi li programer trebao moći tražiti nagradu za svoju
kreativnost?&rdquo;</strong></p>

<p>
   Ne postoji ništa loše u želji za plaćom za rad, ili željom za povećanjem
svojeg dohotka, dok god taj pojedinac ne koristi destruktivne mjere. Ali
mjere koje su danas uobičajene u području softvera zasnovane su na
destruktivnosti.</p>

<p>
   Izvlačenje novca od korisnika programa ograničavanjem njegove uporabe je
destruktivno jer ograničenja smanjuju količinu i način na koji se program
može koristiti. Ovo smanjuje količinu bogatstva koje čovječanstvo dobiva od
programa. Kada postoji namjerni odabir da se ograniči, štetne posljedice su
namjerno uništenje.</p>

<p>
   Razlog zašto dobar građanin ne koristi takve destruktivne mjere da bi postao
bogatiji je jer, ako bi svatko tako činio, svi bismo postali siromašniji od
međusobne destruktivnosti. Ovo je Kantovska etika; ili, Zlatno
Pravilo. Budući da ne volim posljedice koje se stvaraju ako svatko skriva
informacije, nužno smatram da je zlo činiti takvo što. Točnije, želja da se
bude nagrađen za kreativnost ne opravdava sprječavanje svijeta da koristi
svu ili dio te kreativnosti.</p>

<p id="starve">
<strong>&ldquo;Neće li programeri gladovati?&rdquo;</strong></p>

<p>
   Mogao bih odgovoriti da nitko nije prisiljeni biti programer. Većina nas ne
može zaraditi novac za stajanje na ulici i pravljenjem grimasa. No mi nismo,
kao rezultat, prisiljeni provoditi naš život stajući na ulici i
gladujući. Činimo nešto drugo.</p>

<p>
   No to je krivi odgovor jer prihvaća implicitnu pretpostavku postavljača
pitanja: da bez vlasništva nad softverom, programeri ne mogu biti plaćeni ni
centa. Navodno je sve ili ništa.</p>

<p>
   Pravi razlog zašto programeri neće gladovati je da će još uvijek biti moguće
da budu plaćeni za programiranje; samo ne plaćeni koliko sada.</p>

<p>
   Ograničavanje kopiranja nije jedina osnova softverskim kompanijama. To je
najuobičajenija osnova<a href="#f8">(7)</a> jer donosi najviše novca. Da je
zabranjena, ili odbijena od strane kupca, softverske kompanije bi se
pomaknule na druge osnove organizacije koje se sada rijeđe koriste. Uvijek
su postojali razni načini da se organizira bilo koja vrsta posla.</p>

<p>
   Vjerojatno programiranje neće biti toliko isplativo na novoj osnovi kao
danas. No to nije argument protiv promjene. Ne smatra se nepravdom kada
prodavači u trgovinama zarađuju koliko zarađuju. Kada bi programeri isto
toliko zarađivali, ni to ne bi bila nepravda. (U praksi bi i dalje
zarađivali mnogo više nego prodavači.)</p>

<p id="right-to-control">
<strong>&ldquo;Nemaju li ljudi pravo da kontroliraju kako se njihova
kreativnost koristi?&rdquo;</strong></p>

<p>
&ldquo;Kontrola nad uporabom ideja pojedinca&rdquo; ustvari je kontrola nad
tuđim životima; i obično se koristi da bi učinila njihove živote težima.</p>

<p>
   Ljudi koji su proučavali problem prava intelektualnog vlasništva<a
href="#f6">(8)</a> pažljivo (poput odvjetnika) kažu da ne postoji urođeno
pravo intelektualnog vlasništva. Vrste pretpostavljenih prava intelektualnog
vlasništva koje vlada prepoznaje stvoreni su posebnim zakonima za posebne
svrhe.</p>

<p>
   Na primjer, patentni sustav je uspostavljen kako bi potaknuo izumitelje da
objave detalje svojih izuma. Njegova svrha bila je da pomogne društvu više
nego izumiteljima. U to vrijeme, životni vijek patenta u trajanju od 17
godina bio je kratak u usporedbi s brzinom napretka tehnologije. Budući da
su patenti problem samo među proizvođačima, kojima cijena i napor licenčnog
ugovora su minimalni u usporedbi sa postavljanjem proizvodnje, patenti često
ne čine mnogo štete. Ne rade probleme većini pojedinaca koji koriste
patentirane proizvode.</p>

<p>
   Ideja autorskih prava (<i>copyright</i>) nije postojala u antici, kada su
autori često kopirali djela drugih autora u cijelosti u ne-fiktivnim
djelima. Ovo je bilo korisno, i to je bio jedini način na koji su djela
mnogih autora preživjela barem djelomično. Sustav autorskih prava je
izmišljen čisto kako bi poticao autorstvo. U području u kojem je
izmišljen&mdash;knjige, koje su mogle biti kopirane ekonomično jedino na
tiskarskom stroju&mdash;učinio je malo štete, a nije smetao većini
pojedinaca koji čitaju knjige.</p>

<p>
   Sva prava intelektualnog vlasništva su samo licence, samo dozvole koje je
društvo dalo jer se smatralo, pravo ili krivo, da društvo kao cjelina će
imati koristi od davanja istih. No u bilo kojoj situaciji trebamo se
zapitati: imamo li stvarno koristi od davanja takve licence? Kakav čin
dozvoljavamo pojedincu da čini?</p>

<p>
   Slučaj programa je danas vrlo različit od knjiga prije više stotina
godina. Činjenica da je najjednostavniji način za kopiranje programa baš
onaj od jednog susjeda do drugog, činjenica da program ima i izvorni kod i
objektni kod koji se razlikuju, i činjenica da se program koristi, a ne čita
i uživa u njemu, kombiniraju se kako bi stvorili situaciju u kojoj osoba
koja koristi autorsko pravo ustvari šteti društvu kao cjelini i materijalno
i duhovno; situaciju u kojoj osoba to ne bi trebala to činiti dozvoljavao
ili ne dozvoljavao joj to zakon.</p>

<p id="competition">
<strong>&ldquo;Konkurencija čini da se stvari rade bolje.&rdquo;</strong></p>

<p>
   Paradigma konkurencije je utrka: nagrađivanjem pobjednika, potičemo svakoga
da trči brže. Kada kapitalizam stvarno radi na ovaj način, tada čini dobar
posao; no njegovi branitelji su u krivu kada pretpostavljaju da uvijek radi
na ovaj način. Ako trkači zaborave zašto je nagrada ponuđena i postanu
usmjereni samo na pobjedu, bez obzira na način, mogu pronaći i druge
strategije&mdash;poput napadanja drugih trkača. Ako se trkači počnu tući,
svi će doći kasnije.</p>

<p>
   Vlasnički i tajni softver je moralni ekvivalent trkača koji se tuku. Tužno,
no čini se da jedini sudac kojeg imamo nema ništa protiv tuče; on samo
upravlja njima. (&ldquo;Za svakih deset metara koje prijeđete, smijete
napraviti jedan udarac.&rdquo;) Ustvari bi ih trebao razdvojiti, i kazniti
trkače što se uopće pokušavaju tući.</p>

<p id="stop-programming">
<strong>&ldquo;Neće li svi prestati programirati bez novčane
naknade?&rdquo;</strong></p>

<p>
   Ustvari, mnogi ljudi će programirati bez ikakve novčane
naknade. Programiranje izaziva neodoljivu fascinaciju nekim ljudima, obično
ljudima koji su u njemu najbolji. Mnogi profesionalni glazbenici nastavljaju
svirati makar nemaju nade da će zaraditi za život na taj način.</p>

<p>
   No ustvari ovo pitanje, makar ga ljudi često postavljaju, nije odgovarajuće
za ovu situaciju. Plaća programerima neće nestati, samo će postati manja. Pa
je pravo pitanje, da li će itko programirati sa smanjenom novčanom naknadom?
Moje iskustvo pokazuje da hoće.</p>

<p>
   Za više od deset godina, mnogi od najboljih svjetskih programera radili su u
Laboratoriju za Umjetnu Inteligenciju za mnogo manje novca nego što bi mogli
zaraditi bilo gdje drugdje. Dobili su mnogo različitih ne-novčanih nagrada:
slavu i poštovanje, na primjer. A kreativnost je i zabavna, nagrada sama po
sebi.</p>

<p>
   Tada je većina njih otišla kada su dobili šansu da rade isti interesantan
posao za mnogo novca.</p>

<p>
   Što činjenice pokazuju je da će ljudi programirati za razloge osim
bogatstva; ali ako dobiju šansu istovremeno dobiti mnogo novca, počet će
očekivati i zahtijevati ga. Organizacije koje slabo plaćaju loše stoje u
konkurenciji sa onima koje puno plaćaju, ali ne moraju loše stajati ako se
zabrane one koje puno plaćaju.</p>

<p id="desperate">
<strong>&ldquo;Očajnički trebamo programere. Ako oni zahtijevaju da
prestanemo pomagati našim bližnjima, moramo se pokoriti.&rdquo;</strong></p>

<p>
   Nikada niste toliko očajni da se morate pokoriti ovakvoj vrsti
zahtjeva. Zapamtite: milijuni za obranu, no niti jedan cent za slavu!</p>

<p id="living">
<strong>&ldquo;Programeri nekako moraju preživjeti.&rdquo;</strong></p>

<p>
   U kratkom roku, ovo je istina. No postoje mnogi načini na koje programeri
mogu zaraditi za život bez prodaje prava na korištenje programa. Ovaj način
je danas uobičajen jer donosi programerima i poslovnim ljudima najviše
novca, a ne zato što je to jedini način. Jednostavno je pronaći druge načine
ako ih želite pronaći. Evo nekoliko primjera.</p>

<p>
   Proizvođač koji predstavlja novo računalo platit će za prijenos operativnih
sustava na novi hardver.</p>

<p>
   Prodaja usluga učenja, držanja za ruke i održavanja također može
zapošljavati programere.</p>

<p>
   Ljudi s novim idejama mogli bi distribuirati programe besplatno<a
href="#f7">(9)</a> (<i>freeware</i>), tražeći donacije od zadovoljnih
korisnika, ili prodavajući usluge držanja za ruke. Upoznao sam ljude koji
već uspješno rade na ovaj način.</p>

<p>
   Korisnici sa sličnim potrebama mogu osnovati udruge korisnika, i
platiti. Udruga bi s programerskim kompanijama ugovorila pisanje programa
koje bi članovi grupe željeli koristiti.</p>

<p>
   Mnoge vrste razvoja može se financirati sa Softverskim Porezom:</p>

<p>
     Pretpostavimo da svatko tko kupi računalo mora platiti x posto cijene kao
softverski porez. Vlada to daje agenciji poput NSF koja to troši na razvoj
softvera.</p>

<p>
     No ako kupac računala odluči sam napraviti donaciju za razvoj softvera, može
mu se odbiti takav porez. Može donirati na projekt koji sam
bira&mdash;često, odabran jer se nada da će moći koristiti rezultate kada
bude gotov. Može odbiti porez u iznosu bilo koje količine donacije do razine
za koju bi inače morao platiti.</p>

<p>
     Ukupna razina poreza može se odrediti glasanjem osoba koje plaćaju porez,
određena prema količini na koju će biti oporezovani.</p>

<p>
     Posljedice:</p>

<ul>
<li>Zajednica korisnika računala podržava razvoj softvera.</li>
<li>Ova zajednica odlučuje koju količinu podrške trebaju.</li>
<li>Korisnici koje zanima koji projekti će dobiti njihov novac mogu ovo sami
odabrati.</li>
</ul>
<p>
   Na duljem roku, pretvaranje programa u slobodne, korak je prema svijetu bez
nestašice, gdje nitko ne treba raditi vrlo mnogo samo zato da bi zaradio za
život. Ljudi će biti slobodni da se posvete aktivnostima koje su zabavne,
poput programiranja, nakon što provedu potrebnih deset sati na tjedan na
zahtijevanim zadaćama poput zakonodavstva, savjetovanja obitelji,
popravljanja robota i pregledavanja asteroida. Neće biti potrebe da se
zarađuje za život od programiranja.</p>

<p>
   Već smo mnogo smanjili količinu posla koje cijelo društvo mora činiti za
svoju stvarnu produktivnost, no vrlo malo toga se prenijelo u slobodu za
radnike jer mnogo neproduktivne aktivnosti je nužno da bi se pružila potpora
produktivnim aktivnostima. Glavni razlozi su birokracija i izometričke borbe
protiv konkurencije. Slobodni softver će snažno smanjiti ove probleme u
područjima softverske produkcije. Ovo moramo učiniti, kako bismo pretvorili
tehničke dobitke u produktivnosti u manje posla za nas same.</p>

<h3 id="footnotes">Bilješke</h3>

<!-- The anchors do not match the actual footnote numbers because of
     revisions over time.  And if a new footnote is added, the references
     to existing footnotes that follow the new one must be changed.  -->
<ol>
<li id="f1">Način na koji je ovo sročeno bio je nepažljiv. (U engleskom originalu,
&ldquo;<i>free</i>&rdquo; znači i slobodno i besplatno.) Ovdje se htjelo
reći da nitko ne treba platiti za <b>dozvolu</b> da koristi GNU sustav. No
riječi u engleskom originalu ovo nisu ovo izravno razjasnile, te ih ljudi
često shvaćaju kao da kažu da kopije GNU-a trebaju biti uvijek distribuirane
jeftino ili besplatno. Ovo nikad nije bila namjera; kasnije, manifest
spominje mogućnost da kompanije nude uslugu distribucije za profit. Kasnije
sam shvatio da oprezno treba razlikovati &ldquo;<i>free</i>&rdquo; u
značenju slobode i &ldquo;<i>free</i>&rdquo; u smislu cijene. Slobodni
softver je softver za koji korisnici imaju slobodu distribucije i
promjene. Neki korisnici mogu nabaviti kopije besplatno, dok drugi plaćaju
za nabavku kopija&mdash;a ako sredstva pomognu u poboljšavanju softvera,
time bolje. Važna stvar je da svatko tko ima kopiju ima i slobodu da
surađuje s drugima u njenom korištenju.</li>

<li id="f2a">Izraz &ldquo;davanje&rdquo; je još jedna naznaka da nisam još jasno
razdvojio pitanje cijene od pitanja slobode. Sada preporučamo izbjegavanje
toga izraza kada se govori o slobodnom softveru. Pogledajte &ldquo;<a
href="/philosophy/words-to-avoid.html#GiveAwaySoftware">zbunjujuće riječi i
fraze</a>&rdquo; za bolje objašnjenje. </li>

<li id="f2">Ovo je još jedno mjesto na kojem nisam razlikovao dva značenja
&ldquo;<i>free</i>&rdquo;. Rečenica kako stoji nije lažna&mdash;možete
nabaviti kopije GNU softvera besplatno, od svojih prijatelja ili putem
mreže. No ipak daje krivu ideju.</li>

<li id="f3">Danas postoji više takvih kompanija.</li>

<li id="f4">Iako je dobrotvorna ustanova radije nego kompanija, Zaklada za slobodan
softver je tijekom 10 godina nabavljala većinu novca od distribucijske
usluge. Možete <a href="/order/order.html">naručiti stvari od FSF-a</a> da
biste podržali rad zaklade.
</li>

<li id="f5">Grupa računalnih kompanija je skupila novac oko 1991. da bi podržala razvoj
GNU C kompajlera.</li>

<li id="f8">Mislim da sam pogriješio kada sam rekao da je vlasnički softver najčešći
temelj za zaradu novca od softvera. Čini se da je, ustvari, najčešći
poslovni model bio i jest, razvoj softvera po narudžbi. To ne nudi mogućnost
da se prikupljaju najmovi, dakle tvrtka mora nastaviti raditi stvaran posao
da bi održala dobivanje dohotka. Posao softvera po narudžbi bi nastavio
postojati, više-manje nepromijenjen, u svijetu slobodnog softvera. Prema
tome, više ne očekujem da će većina plaćenih programera zarađivati manje u
svijetu slobodnog softvera.  </li>

<li id="f6">U 1980-ima još nisam shvatio koliko je zbunjujući govor o
&ldquo;pitanju&rdquo; tako zvanog &ldquo;intelektualnog
vlasništva&rdquo;. Taj termin je očito priklonjen jednoj strani; neprimjetna
je činjenica da on spaja zajedno različite zakone koji raspravljaju o vrlo
različitim problemima. Danas pozivam ljude da sasvim odbacuju termin
&ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;, kako ne bi druge naveli na pomisao
da ti zakoni čine jedan koherentan skup. Način koji će se biti jasan je
raspravljanje o patentima, autorskim pravima i zaštitnim znakovima
odvojeno. Pogledajte <a href="/philosophy/not-ipr.html">daljnje
objašnjenje</a> o tome kako ovaj termin širi zbunjenost i priklonjenost.</li>

<li id="f7">Kasnije smo počeli razlikovati &ldquo;<i>free software</i>&rdquo; (slobodan
softver) i &ldquo;<i>freeware</i>&rdquo; (besplatni softver). Termin
&ldquo;<i>freeware</i>&rdquo; znači softver koji možete slobodno
distribuirati, no obično ne možete slobodno proučavati i mijenjati izvorni
kod, tako da većina njega nije slobodan softver. Pogledajte stranicu sa
&ldquo;<a href="/philosophy/words-to-avoid.html#Freeware">zbunjujućim
riječima i frazama</a>&rdquo; za dodatno objašnjenje.</li>

</ol>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Naime, u engleskom se
riječ &ldquo;gnu&rdquo; (životinja) izgovara kao i &ldquo;new&rdquo;
(novo).</li></ol></div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">

<p>Molim vas šaljite općenite FSF &amp; GNU upite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje isto i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>. </p>

<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and submitting translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne
prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite
vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za
prijevode</a>.</p>
</div>

<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
     files generated as part of manuals) on the GNU web server should
     be under CC BY-ND 4.0.  Please do NOT change or remove this
     without talking with the webmasters or licensing team first.
     Please make sure the copyright date is consistent with the
     document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
     document was modified, or published.
     If you wish to list earlier years, that is ok too.
     Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
     years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
     year, i.e., a year in which the document was published (including
     being publicly visible on the web or in a revision control system).
     There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
     Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright &copy; 1985, 1993, 2003, 2005, 2007, 2008, 2009, 2010 Free
Software Foundation, Inc.</p>

<p>
Dozvola je dana svakome da napravi ili distribuira doslovne kopije ovog
dokumenta, u svakom mediju, s time da obavijest o autorskim pravima i
obavijest o dozvoli budu očuvani, i da distributer dodijeli primatelju
dozvolu za daljnju ponovnu distribuciju na način kako je dozvoljeno u ovoj
obavijesti.
<br />
Izmijenjene inačice ne mogu se napraviti. 
</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Ivan Vucica, 2007. Marin Rameša, 2013.</div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Zadnji put promijenjeno:

$Date: 2017/04/14 14:53:29 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>