path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html

<!--#set var="PO_FILE"
 value='<a href="/gnu/po/gnu-linux-faq.hr.po">
 https://www.gnu.org/gnu/po/gnu-linux-faq.hr.po</a>'
 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/gnu-linux-faq.html"
 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/gnu-linux-faq.hr-diff.html"
 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-01-19" -->

<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.86 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>ČPP o GNU/Linuxu - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title>

<!--#include virtual="/gnu/po/gnu-linux-faq.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
<h2>ČPP o GNU/Linuxu, napisao Richard Stallman</h2>

<div class="announcement">
  <blockquote><p>Ukoliko želite saznati više o ovoj temi, možete pročitati našu stranicu <a
href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i projekt GNU</a>, našu stranicu <a
href="/gnu/why-gnu-linux.html">Zašto GNU/Linux?</a> i našu stranicu <a
href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada
čuli za GNU</a></p></blockquote>
</div>

<p>
Kada ljudi primijete da mi koristimo i preporučamo naziv GNU/Linux za sustav
koji mnogi drugi nazivaju samo &ldquo;Linux&rdquo;, počnu postavljati mnoga
pitanja. Ovdje se nalaze najčešća pitanja i naši odgovori.</p>

<ul>

<li><a href="#why">Zašto naziv GNU/Linux a ne Linux?</a></li>

<li><a href="#whycare">Zašto je naziv važan?</a></li>

<li><a href="#howerror">Kako to da većina ljudi sustav zove
&ldquo;Linuxom&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#always">Trebamo li uvijek reći &ldquo;GNU/Linux&rdquo; umjesto
&ldquo;Linux&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#linuxalone">Bi li Linux bio jednako uspješan da nije bilo
GNU-a?</a></li>

<li><a href="#divide">Ne bi li bilo bolje za zajednicu da ne razdvajate ljude
ovim zahtjevom?</a></li>

<li><a href="#freespeech">Ne podržava li Projekt GNU pravo na slobodu govora u
kojoj pojedinac može nazivati sustav kako god želi?</a></li>

<li><a href="#everyoneknows">Kako svi znaju za ulogu GNU-a u razvoju sustava,
nije li &ldquo;GNU/&rdquo; u nazivu podrazumijevano?</a></li>

<li><a href="#everyoneknows2">Kako ja znam ulogu GNU-a u sustavu, nije li
nebitno koji naziv koristim?</a></li>

<li><a href="#windows">Nije li kraćenje naziva &ldquo;GNU/Linux&rdquo; u
&ldquo;Linux&rdquo; poput kraćenja naziva &ldquo;Microsoft Windows&rdquo; u
&ldquo;Windows&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#tools">Nije li GNU skup programerskih alata uključenih u
Linux?</a></li>

<li><a href="#osvskernel">Koja je razlika između operativnog sustava i
jezgre?</a></li>

<li><a href="#house">Jezgra sustava je poput temelja kuće. Kako kuća može biti
skoro završena ako nema temelje?</a></li>

<li><a href="#brain">Nije li jezgra mozak sustava?</a></li>

<li><a href="#kernelmost">Nije li pisanje jezgre najopsežniji posao u
operativnom sustavu?</a></li>

<li><a href="#afterkernel">Cijeli sustav nazivamo prema jezgri, Linuxu. Nije li
uobičajeno nazvati operativni sustav prema jezgri?</a></li>

<li><a href="#long">Problem s nazivom &ldquo;GNU/Linux&rdquo; jest da je
predugačak.  A da predložite kraći naziv?</a></li>

<li><a href="#long2">Problem s nazivom &ldquo;GNU/Linux&rdquo; jest da je
predugačak. Zašto bih se mučio izgovarajući &ldquo;GNU/&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#justgnu">S obzirom na to da je Linux tuđi doprinos, bi li bilo
pogrešno nazivati sustav samo &ldquo;GNU&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#trademarkfee">Ukoliko želim koristiti naziv &ldquo;Linux&rdquo; u
nazivu proizvoda, moram platiti naknadu. Odnosi li se to i na naziv
&ldquo;GNU/Linux&rdquo;?  Je li pogrešno koristiti naziv &ldquo;GNU&rdquo;
bez &ldquo;Linuxa&rdquo;,kako bih izbjegao naknadu?</a></li>

<li><a href="#many">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, uključujući
TeX, X11, Apache, Perl i mnoge druge programe. Slijedeći vaše argumente, ne
bismo li trebali i njima dati priznanje u nazivu? (No to bi dovelo do
apsurdno dugačkog naziva.) </a></li>

<li><a href="#others">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, no oni ne
inzistiraju na nazivu XYZ/Linux. Zašto bi GNU trebao imati drugačiji
tretman?</a></li>

<li><a href="#allsmall">Danas je GNU samo mali dio sustava, zašto bismo ga
trebali spominjati?</a></li>

<li><a href="#manycompanies">Danas mnoge tvrtke pridonose sustavu, ne znači li
to da bismo ga trebali nazivati GNU/Red&nbsp;Hat/Novell/Linux?</a></li>

<li><a href="#whyslash">Zašto pišete &ldquo;GNU/Linux&rdquo; umjesto &ldquo;GNU
Linux&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#whyorder"> Zašto &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, a ne
&ldquo;Linux/GNU&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#distronames">Moja distribucija se zove &ldquo;Foobar Linux&rdquo;;
ne pokazuje li to da je uistinu Linux?</a></li>

<li><a href="#distronames1">Službeni naziv moje distribucije je &ldquo;Foobar
Linux&rdquo;; nije li pogrešno nazivati ju ičim drugim osim &ldquo;Foobar
Linuxom&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#companies">Ne bi li bilo efektnije tražiti tvrtke poput Mandrakea,
Red Hata i IBM-a da nazivaju svoje distribucije &ldquo;GNU/Linuxom&rdquo;
umjesto zahtijevanja toga od pojedinaca?</a></li>

<li><a href="#reserve">Ne bi li bilo bolje sačuvati naziv
&ldquo;GNU/Linux&rdquo; za distribucije koje su u potpunosti slobodan
softver? Naposlijetku, to i jest ideal GNU-a.</a></li>

<li><a href="#gnudist">Zašto ne napravite GNU distribuciju Linuxa (sic) i ne
nazovete ju GNU/Linux?</a></li>

<li><a href="#linuxgnu">Zašto jednostavno ne kažete da je &ldquo;Linux GNU-ova
jezgra&rdquo; i ne izdate neke već postojeće verzije GNU/Linux-a pod imenom
&ldquo;GNU&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#condemn">Je li Projekt GNU osuđivao i protivio se upotrebi Linuxa
u ranim danima?</a></li>

<li><a href="#wait">Zašto ste čekali toliko vremena da zatražite od ljudi
korištenje naziva GNU/Linux?</a></li>

<li><a href="#allgpled">Bi li se pravilo o nazivu GNU/<i>naziv</i> trebalo
slijediti u svim programima koji su pod licencom GPL?</a></li>

<li><a href="#unix">S obzirom na to da dobar dio GNU-a potječe iz Unixa, ne bi
li GNU trebao odati priznanje Unixu koristeći &ldquo;Unix&rdquo; u
nazivu?</a></li>

<li><a href="#bsd">Trebamo li također govoriti &ldquo;GNU/BSD&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#othersys">Ako instaliram GNU-ove alate pod Windowsima, znači li to
da imam sustav GNU/Windows?</a></li>

<li><a href="#justlinux">Ne može li se Linux upotrebljavati bez GNU-a?</a></li>

<li><a href="#howerror">Kako to da većina ljudi sustav zove
&ldquo;Linuxom&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#linuxsyswithoutgnu">Postoje li potpuni sustavi Linuxa [sic], bez
GNU-a?</a></li>

<li><a href="#helplinus">Zašto ne zvati sustav &ldquo;Linux&rdquo; i ojačati
ulogu Linusa Torvaldsa kao predstavnika zajednice?</a></li>

<li><a href="#claimlinux">Nije li pogrešno označavati djelo Linusa Torvaldsa kao
GNU?</a></li>

<li><a href="#linusagreed">Slaže li se Linus Torvalds u označavanju Linuxa samo
kao jezgre?</a></li>

<li><a href="#lost">Bitka je već izgubljena&mdash;društvo je donijelo odluku
koju ne možemo promijeniti, čemu uopće razmišljati o tome?</a></li>

<li><a href="#whatgood">Društvo je donijelo odluku koju ne možemo promijeniti,
koju razliku čini ako ja kažem &ldquo;GNU/Linux&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#explain">Ne bi li bilo bolje zvati sustav &ldquo;Linuxom&rdquo; i
onda u nekoliko minuta objasniti ljudima njegovo porijeklo?</a></li>

<li><a href="#treatment">Neki ljudi vam se smiju kada im kažete da bi sustav
trebali zvati GNU/Linux. Zašto se sami podvrgavate ismijavanju?</a></li>

<li><a href="#alienate">Neki ljudi vas osuđuju kada ih tražite da sustav zovu
GNU/Linux. Ne gubite li njihovim otuđivanjem?</a></li>

<li><a href="#rename">Bez obzira na vaš doprinos, je li legitimno preimenovati
operativni sustav?</a></li>

<li><a href="#force">Nije li pogrešno prisiljavati ljude da sustav zovu
&ldquo;GNU/Linux&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#whynotsue">Zašto ne tužite ljude koji cijeli sustav zovu
&ldquo;Linux&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#BSDlicense">S obzirom na to da ste se protivili prvotnoj licenci
BSD koja je tražila da se odaje priznanje Sveučilištu u Kaliforniji, nije li
licemjerno zahtijevati priznanje za Projekt GNU?</a></li>

<li><a href="#require">Ne biste li trebali dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi
bili primorani zvati sustav &ldquo;GNU&rdquo;?</a></li>

<li><a href="#deserve">S obzirom na to da niste uspjeli dodati nešto u GNU GPL
čime bi ljudi bili primorani zvati sustav &ldquo;GNU&rdquo;, zaslužili ste
što ste dobili; zašto se sada žalite?</a></li>

<li><a href="#contradict">Ne bi li bilo bolje da ne proturječite onome što
većina ljudi vjeruje?</a></li>

<li><a href="#somanyright">Kako većina ljudi koristi naziv &ldquo;Linux&rdquo;,
ne čini li ga to ispravnim?</a></li>

<li><a href="#winning">Većina ljudi mari za ono što je prikladno ili tko
pobjeđuje, a ne mare za rasprave o pravom ili krivom. Ne biste li imali više
podrške da probate na drugačiji način?</a></li>

</ul>

<dl>

<dt id="why">Zašto naziv GNU/Linux a ne Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#why">#why</a>)</span></dt>

<dd>Većina distribucija operativnog sustava baziranog na Linuxu kao jezgri su u
principu izmijenjene verzije operativnog sustava GNU. S razvojem GNU-a smo
počeli 1984., godinama prije nego što je Linus Torvalds počeo pisati svoju
jezgru. Naš cilj je bio razviti potpun slobodan operativni sustav. Naravno,
nismo razvili sve dijelove sami&mdash;ali smo utrli put. Razvili smo većinu
centralnih komponenti koje čine najveći jedinstveni doprinos cijelom
sustavu. Osnovna vizija je također bila naša.
<p>
Pošteno bi bilo da budemo barem jednako spomenuti.</p>

<p>Vidi <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i sistem GNU</a> i <a
href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada
čuli za GNU</a>za detaljnije objašnjenje, te <a
href="/gnu/the-gnu-project.html">Projekt GNU</a> za povijest.</p> </dd>

<dt id="whycare">Zašto je naziv važan? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#whycare">#whycare</a>)</span></dt>

<dd>Iako većina razvijatelja Linuxa (jezgre) pridonosi zajednici slobodnog
softvera, veliki broj njih ne mari za slobodu. Ljudi koji smatraju da je
cijeli sustav Linux postanu zbunjeni, te tim razvijateljima dodijele uloge u
povijesti naše zajednice koje ti razvijatelji nisu odigrali i njihovim
pogledima dodaju preveliku težinu.
<p>
Nazivanje sustava GNU/Linux prepoznaje ulogu koju je imao naš idealizam pri
stvaranju zajednice i <a href="/gnu/why-gnu-linux.html">pomaže javnosti da
prepozna praktičnu važnost tih ideala</a>.</p>
</dd>

<dt id="howerror">Kako to da većina ljudi sustav zove &ldquo;Linuxom&rdquo;?<span
class="anchor-reference-id">(<a href="#howerror">#howerror</a>)</span></dt>

<dd>Nazivanje sustava &ldquo;Linuxom&rdquo; jest zbunjenost koja se proširila
brže od ispravne informacije.
<p>
Ljudi koji su spojili Linux sa sustavom GNU nisu bili svjesni čime su
njihove radnje rezultirale. Fokusirali su se na dio koji je bio Linux i nisu
shvaćali da je većina spoja bila GNU. Počeli su sustav zvati
&ldquo;Linux&rdquo; iako naziv nije odgovarao onome što su imali.  Trebalo
nam je nekoliko godina da shvatimo kakav problem je to počelo predstavljati,
te da zatražimo od ljudi da promijene naviku, no tada je zbunjenost već
imala veliku prednost.</p>
<p>
Mnogi koji sustav zovu &ldquo;Linux&rdquo; nisu nikada čuli zašto to nije
ispravan naziv. Vidjeli su da ga većina koristi i zaključili da je to
točno. Naziv &ldquo;Linux&rdquo; širi i pogrešnu sliku o porijeklu sustava,
jer većina ljudi smatra da povijest odgovara imenu. Na primjer, često se
smatra da je razvoj započeo s Linusom Torvaldsom 1991. Ova pogrešna slika
samo jača ideju da bi se sustav trebao zvati &ldquo;Linux&rdquo;.</p>
<p>
Mnoga od pitanja u ovome tekstu predstavljaju načine na koje su ljudi
pokušali opravdati naziv koji su navikli koristiti.</p>
</dd>

<dt id="always">Trebamo li uvijek reći &ldquo;GNU/Linux&rdquo; umjesto
&ldquo;Linux&rdquo;?<span class="anchor-reference-id">(<a
href="#always">#always</a>)</span></dt>
<dd>
Ne uvijek&mdash;samo kada govorite o cjelokupnom sustavu. Kada govorite
specifično o jezgri, trebate ju zvati &ldquo;Linux&rdquo; što je naziv koji
je razvijatelj odabrao.
<p>
Kada ljudi cijeli sustav nazivaju &ldquo;Linux&rdquo;, zapravo cijeli sustav
zovu nazivom jezgre. Ovo je uzrok mnogih nedoumica, jer samo stručnjak može
odrediti odnosi li se tvrdnja samo na jezgru ili na cjelokupan
sustav. Nazivanjem sustava &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, a jezgre
&ldquo;Linux&rdquo;, izbjegavate dvosmislenost.</p>
</dd>

<dt id="linuxalone">Bi li Linux bio jednako uspješan da nije bilo GNU-a?<span
class="anchor-reference-id">(<a href="#linuxalone">#linuxalone</a>)</span></dt>

<dd>
U tom alternativnom svemiru danas ne bi postojalo ništa poput sustava
GNU/Linux, i vjerojatno ne bi uopće postojao slobodan operativni
sustav. Osamdesetih nitko nije pokušao razviti slobodan operativni sustav,
izuzev Projekta GNU i (kasnije) i CSRG-a na Berkleyu (Grupa za istraživanje
kompjuterskih sustava), koju je pak Projekt GNU zatražio da počne oslobađati
svoj kod.
<p>
Linus Torvalds je djelomično bio pod utjecajem govora o GNU-u u Finskoj
1990. Moguće je da bi i bez ovog utjecaja napisao Unixoidnu jezgru, no
vjerojatno ona ne bi bila slobodan softver. Linux je postao slobodan
1992. kada ga je Linus objavio pod licencom GNU GPL. (Vidi obavijesti uz
izdanje za verziju 0.12.) </p>
<p>
Čak i da je Torvalds objavio Linux pod nekom drugom slobodnom softverskom
licencom, slobodna jezgra ne bi napravila neku veću razliku. Važnost Linuxa
potječe iz njegovog uklapanja u veći okvir, potpuno slobodan operativni
sustav: GNU/Linux.</p>
</dd>

<dt id="divide">Ne bi li bilo bolje za zajednicu da ne razdvajate ljude ovim zahtjevom?
<span class="anchor-reference-id">(<a href="#divide">#divide</a>)</span></dt>

<dd>
Kada tražimo od ljudi da govore &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, mi ih ne razdvajamo
nego tražimo da Projektu GNU daju priznanje za operativni sustav GNU. Ovo ne
kritizira niti udaljava ikoga.
<p>
Međutim, postoje neki kojima se ne sviđa to što govorimo. Ponekad nas
zauzvrat čak i odbacuju. U nekim prilikama su i toliko nepristojni da se
čovjek mora zapitati ne pokušavaju li nas oni namjerno zastrašiti kako bismo
šutjeli. Nas to ne ušutkava, no dijeli zajednicu, te se nadamo da ih možete
uvjeriti da prestanu.</p>
<p>
Međutim, ovo je samo jedan od razloga podjele u našoj zajednici. Najveća
podjela postoji između ljudi koji smatraju slobodan softver društvenom i
etičkom temom, a vlasnički softver smatraju društvenim problemom
(tj. pristaše pokreta za slobodan softver), i onih koji navode samo
praktične prednosti i predstavljaju slobodni softver samo kao efikasan
razvojni model (tj. pokret za softver otvorenog koda).</p>
<p>
Ovo neslaganje nije samo neslaganje u nazivu&mdash;ono je neslaganje u
osnovnim vrijednostima. Važno je da zajednica dobro pogleda i razmisli o
ovome neslaganju. Nazivi &ldquo;slobodan softver&rdquo; i &ldquo;otvoreni
kod&rdquo; su barjaci dvaju strana. Vidi <a
href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">Zašto otvoreni izvorni
kod promašuje bit slobodnog softvera</a>.</p>
<p>
Neslaganje s vrijednostima je skoro pa u skladu s količinom pažnje koju
ljudi polažu na ulogu Projekta GNU u zajednici. Ljudi koji cijene slobodu
češće će sustav zvati &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, i ljudi koji saznaju da je
sustav &ldquo;GNU/Linux&rdquo; će više pažnje obraćati na naše filozofske
argumente o slobodi i zajednici (i tu je zapravo i jasno zašto naziv sustava
čini razliku u društvu). Međutim, neslaganje bi vjerojatno postojalo i da
svi znaju pravo porijeklo sustava i njegovo potpuno ime, jer je razlog
neslaganja vrlo važan. Ta neslaganja će nestati samo ako mi, koji cijenimo
slobodu, uspijemo uvjeriti sve ostale (što neće biti lako) ili ako budemo u
potpunosti poraženi (što se nadamo da se neće dogoditi).</p>
</dd>

<dt id="freespeech">Ne podržava li Projekt GNU pravo na slobodu govora u kojoj pojedinac može
nazivati sustav kako god želi?  <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#freespeech">#freespeech</a>)</span></dt>
<dd>
Da, uistinu, smatramo da imate slobodu govora nazivati operativni sustav
nazivom kojim poželite. No, mi tražimo da ga zovete GNU/Linux kako biste
bili pravedni prema Projektu GNU, kako biste promovirali vrijednost slobode
koja stoji iza GNU-a, te kako biste upoznali druge s tim vrijednostima
slobode koje su iznjedrile ovaj sustav.
</dd>

<dt id="everyoneknows">Kako svi znaju za ulogu GNU-a u razvoju sustava, nije li &ldquo;GNU/&rdquo;
u nazivu podrazumijevano? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#everyoneknows">#everyoneknows</a>)</span></dt>

<dd>Iskustvo je pokazalo da korisnici operativnog sustava (i korisnici računala
općenito) često ne znaju ništa o sustavu GNU. Većina članaka o sustavu ne
spominje naziv &ldquo;GNU&rdquo; niti ideale koji stoje iza
GNU-a. Detaljnije objašnjenje u <a
href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada
čuli za GNU</a>
<p>
Ljudi koji to tvrde su većinom &ldquo;kompjuterski štreberi&rdquo; (KŠ, u
pozitivnom smislu) koji imaju na umu samo KŠ-e koje sami poznaju. KŠ-i često
znaju za GNU, no često imaju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Na primjer,
veliki broj njih smatra da je GNU skup <a
href="#tools">&ldquo;alata&rdquo;</a> ili projekt za razvoj tih alata.</p>
<p>
Način na koji je (tipično) postavljeno ovo pitanje ocrtava čestu
zabludu. Rasprava o  &ldquo;ulozi GNU-a&rdquo; u razvoju (nečega)
pretpostavlja da je GNU skupina ljudi. GNU je operativni sustav. Bilo bi
smisleno razgovarati o ulozi Projekta GNU u ovoj ili onoj aktivnosti, ali ne
o ulozi GNU-a.</p>
</dd>

<dt id="everyoneknows2">Kako ja znam ulogu GNU-a u sustavu, nije li nebitno koji naziv koristim?
<span class="anchor-reference-id">(<a
href="#everyoneknows2">#everyoneknows2</a>)</span></dt>

<dd>
Ukoliko vaše riječi ne pokazuju vaše znanje, ne možete poučavati
druge. Mnogi koji su čuli za sustav GNU/Linux smatraju da je to
&ldquo;Linux&rdquo;, da ga je pokrenuo Linus Torvalds i da je trebao biti
&ldquo;otvorenog koda&rdquo;. Ako ih vi ne razuvjerite, tko će?
</dd>

<dt id="windows">Nije li kraćenje naziva &ldquo;GNU/Linux&rdquo; u &ldquo;Linux&rdquo; poput
kraćenja naziva &ldquo;Microsoft Windows&rdquo; u &ldquo;Windows&rdquo;?
<span class="anchor-reference-id">(<a href="#windows">#windows</a>)</span></dt>

<dd>
Jest korisno pokratiti često korišten naziv, ali ne ukoliko skraćenica
zavarava.
<p>
Većina u razvijenim zemljama uistinu zna da je Microsoft razvio
&ldquo;Windowse&rdquo;, stoga kraćenje naziva &ldquo;Microsoft
Windows&rdquo; u &ldquo;Windows&rdquo; ne zavarava nikoga o porijeklu i
prirodi tog sustava. Kraćenje naziva &ldquo;GNU/Linux&rdquo; u
&ldquo;Linux&rdquo; daje krive informacije o porijeklu sustava.</p>
<p>
Čak i samo pitanje je pogrešno zato što GNU i Microsoft nisu ista
stvar. Microsoft je tvrtka, GNU je operativni sustav.</p>
</dd>

<dt id="tools"> Nije li GNU skup programerskih alata uključenih u Linux?<span
class="anchor-reference-id">(<a href="#tools">#tools</a>)</span></dt>

<dd>
Ljudi koji smatraju da je Linux cjelovit operativni sustav, a kada čuju za
GNU, dobiju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Možda misle da je GNU naziv
za grupu programa&mdash;često kažu i grupa &ldquo;programerskih
alata&rdquo;, jer su neki od naših programerskih alata postali vrlo
popularni. Ideju da je &ldquo;GNU&rdquo; naziv operativnog sustava je teško
smjestiti u okvir gdje je taj operativni sustav nazvan &ldquo;Linux&rdquo;.
<p>
Projekt GNU je dobio ime po operativnom sustavu GNU&mdash;to je projekt koji
razvija sustav GNU. (Vidi <a href="/gnu/initial-announcement.html">Prvotna
najava 1983.</a>.)</p>
<p>
Razvili smo programe poput GCC-a, GNU Emacsa, GAS-a, GLIB-a, BASH-a itd. jer
su nam bili potrebni za operativni sustav GNU. GCC, the GNU Compiler
Collection (skup alata za prevođenje) jest prevoditelj kojega smo napisali
za operativni sustav GNU. Mi, ljudi koji radimo u Projektu GNU, za sustav
GNU smo razvili i Ghostscript, GNUCash, GNU Chess i GNOME za sustav GNU.</p>
</dd>

<dt id="osvskernel">Koja je razlika između operativnog sustava i jezgre?<span
class="anchor-reference-id">(<a href="#osvskernel">#osvskernel</a>)</span></dt>

<dd>
Operativni sustav, kako ga mi označavamo, označava zbir programa koji su
dostatni da bi računalo obavilo razne zadatke. Operativni sustav opće
namjene bi trebao moći obaviti sve poslove koje korisnici žele.
<p>
Jezgra je jedan od programa u operativnom sustavu&mdash;program koji
dodjeljuje resurse računala drugim aktivnim programima. Jezgra se također
brine o pokretanju i zaustavljanju drugih programa.</p>
<p>
Ponekad zbunjujuće, neki ljudi koriste termin &ldquo;operativni
sustav&rdquo; u značenju &ldquo;jezgre&rdquo;. Upotreba oba termina traje
već godinama. Korištenje termina &ldquo;operativni sustav&rdquo; u značenju
&ldquo;jezgre&rdquo; se može pronaći u brojnim priručnicima o sistemskom
dizajnu još od osamdesetih godina. Istodobno, podrazumijevalo se da
&ldquo;operativni sustav Unix&rdquo; uključuje sve sistemske programe, a
berklijeva verzija Unixa je uključivala čak i igre. Kako mi namjeravamo da
GNU bude unixoidan operativni sustav, mi ćemo koristiti termin
&ldquo;operativni sustav na jednak način.&rdquo;</p>
<p>
Većinu vremena kad ljudi govore o &ldquo;operativnom sustavu Linux&rdquo;
koriste termin &ldquo;operativni sustav&rdquo; u istom smislu kao i mi: kao
cijeli zbir programa. Ako mislite na to, molimo, onda ga zovite
&ldquo;GNU/Linux&rdquo;. Ako mislite samo na jezgru, onda je naziv
&ldquo;Linux&rdquo; točan; no molimo, koristite i termin
&ldquo;jezgra&rdquo; kako bi se izbjegle dvoznačnosti.</p>
<p>
Ako preferirate koristiti neki drugi termin kao npr. &ldquo;sistemska
distribucija&rdquo; za cijeli zbir programa, to je u redu. Onda bi pričali o
sistemskim distribucijama GNU/Linux.</p>
</dd>

<dt id="house">Jezgra sustava je poput temelja kuće. Kako kuća može biti skoro završena ako
nema temelje?<span class="anchor-reference-id">(<a
href="#house">#house</a>)</span></dt>

<dd>
Ne može se za jezgru reći da je slična temeljima kuće zato jer izgradnja
operativnog sustava nije baš slična gradnji kuće.

<p>Kuća se gradi od mnoštva dijelova koja se obrađuju i sastavljaju zajedno na
željenom mjestu. Moraju se sagraditi od temelja prema naviše. Stoga ako
temelj nije izgrađen sve što imate jest rupa u zemlji.</p>

<p>
Nasuprot tome, operativni sustav se sastoji od kompleksnih komponenti koje
se mogu razviti bez posebnog redoslijeda. Kad razvijete većinu komponenti,
većina posla je i završena. To je sličnije izgradnji međunarodne svemirske
postaje nego kuće. Da je većina modula ISS-a u orbiti u iščekivanju jednog
važnog modula, bila bi to situacija poput one u kojoj se nalazio sustav GNU
1992.
</p>
</dd>

<dt id="brain">Nije li jezgra mozak sustava?<span class="anchor-reference-id">(<a
href="#brain">#brain</a>)</span></dt>

<dd>
Računalni sustav nije baš sličan ljudskom tijelu, ni jedan dio nema ulogu
koja bi odgovarala ljudskom mozgu.
</dd>

<dt id="kernelmost">Nije li pisanje jezgre najopsežniji posao u operativnom sustavu?<span
class="anchor-reference-id">(<a href="#kernelmost">#kernelmost</a>)</span></dt>

<dd>
Ne, mnoge komponente zahtijevaju mnogo truda.
</dd>

<dt id="afterkernel">Cijeli sustav nazivamo prema jezgri, Linuxu. Nije li uobičajeno nazvati
operativni sustav prema jezgri?<span class="anchor-reference-id">(<a
href="#afterkernel">#afterkernel</a>)</span></dt>

<dd>
Takva praksa je rijetka, nema puno primjera osim pogrešne upotrebe naziva
&ldquo;Linux&rdquo;. Obično, operativni sustav se razvija kao jedinstven
projekt i razvijatelji izabiru ime za sustav kao cjelinu. Jezgra obično nema
svoje posebno ime, umjesto toga ljudi kažu &ldquo;jezgra toga i ovoga&rdquo;
ili &ldquo;takva ili onakva jezgra&rdquo;.
<p>
Zbog toga što se te dvije konstrukcije upotrebljavaju kao sinonimi, izraz
&ldquo;jezgra Linux&rdquo; se može krivo protumačiti kao &ldquo;jezgra
Linuxa; i implicirati da je Linux nešto više od jezgre. Mogućnosti
nesporazuma se izbjegavaju ukoliko se koriste termini &ldquo;jezgra,
Linux&rdquo; ili &ldquo;Linux, jezgra.&rdquo;</p>
</dd>

<dt id="long">Problem s nazivom &ldquo;GNU/Linux&rdquo; jest da je predugačak.  A da
predložite kraći naziv?<span class="anchor-reference-id">(<a
href="#long">#long</a>)</span></dt>

<dd>
Određeno vrijeme smo koristili ime&ldquo;LiGNUx&rdquo;, kombinaciju riječi
&ldquo;GNU&rdquo; i &ldquo;Linux&rdquo;. Reakcija ljudi je bila poprilično
loša, naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; je mnogo bolje prihvaćen.
<p>
Najkraće legitimno ima za ovaj sustav je &ldquo;GNU&rdquo;, ali mi koristimo
naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; <a href="#justgnu">zbog dalje navedenih
razloga</a>.</p>
</dd>

<dt id="long2">Problem s nazivom &ldquo;GNU/Linux&rdquo; jest da je predugačak. Zašto bih
se mučio izgovarajući &ldquo;GNU/&rdquo;?<span
class="anchor-reference-id">(<a href="#long2">#long2</a>)</span></dt>

<dd>
<p>Da se otipka ili izgovori &ldquo;GNU/&rdquo; potrebna je samo koja
sekunda. Ako cijenite sistem koji smo razvili, ne možete li odvojiti koju
sekundu kako biste prepoznali naš rad?</p>
</dd>

<dt id="justgnu">S obzirom na to da je Linux tuđi doprinos, bi li bilo pogrešno nazivati
sustav samo &ldquo;GNU&rdquo;?<span class="anchor-reference-id">(<a
href="#justgnu">#justgnu</a>)</span></dt>

<dd>
To ne bi bilo netočno ali nije baš najzgodnije. Ovdje ćemo izložiti zašto
koristimo naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; radije nego samo &ldquo;GNU&rdquo;.

<ul>
<li>
Sustav nije samo GNU&mdash;sadrži drugu jezgru. Razlikovanje GNU/Linuxa od
GNU-a je korisno.</li>
<li>
Ne bi bilo korektno tražiti ljude da <em>prestanu</em> davati priznanje
Linusu Torvaldu. Ipak je napisao bitnu komponentu sustava. Mi želimo zasluge
za izdavanje i održavanje sistemskog razvoja ali to ne znači da ćemo
tretirati Linusa na isti način kao što nas tretiraju oni što sustav nazivaju
&ldquo;Linux&rdquo;. Snažno se protivimo njegovim političkim svjetonazorima
ali na častan način i ne želimo mu ukrasti zasluge koje se tiču njegovog
doprinosa sustavu.</li>
<li>
Kako je mnogo ljudi upoznato sa sustavom kao &ldquo;Linuxom&rdquo;, ako samo
kažemo &ldquo;GNU&rdquo; ljudi možda neće shvatit da je riječ o istom
sustavu. Ako kažemo &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, ljudi mogu izvesti poveznice s
onime što su čuli.</li>
</ul>
</dd>

<dt id="trademarkfee">Ukoliko želim koristiti naziv &ldquo;Linux&rdquo; u nazivu proizvoda, moram
platiti naknadu. Odnosi li se to i na naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo;?  Je li
pogrešno koristiti naziv &ldquo;GNU&rdquo; bez &ldquo;Linuxa&rdquo;,kako bih
izbjegao naknadu?<span class="anchor-reference-id">(<a
href="#trademarkfee">#trademarkfee</a>)</span></dt>
<dd>
Nije pogrešno nazvati sustav &ldquo;GNU&rdquo;, jer u biti, to on i
jest. Lijepo je i priznati zasluge Linusa, međutim, na ovaj način vi nemate
nikakve obveze plaćati tu privilegiju.
<p>
Stoga ako želite nazvati sistem jednostavno &ldquo;GNU&rdquo; radi
izbjegavanja plaćanja naknade zbog korištenja naziva &ldquo;Linux&rdquo;,
nećemo vas kritizirati.</p>
</dd>

<dt id="many">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, uključujući TeX, X11, Apache,
Perl i mnoge druge programe. Slijedeći vaše argumente, ne bismo li trebali i
njima dati priznanje u nazivu? (No to bi dovelo do apsurdno dugačkog
naziva.)<span class="anchor-reference-id">(<a href="#many">#many</a>)</span></dt>

<dd>
Ono što želimo reći jest da bi se trebale priznati zasluge glavnim
razvijateljima sustava. Glavni razvijatelj je Projekt GNU i sustav je u
osnovi GNU.
<p>
Ako možda želite naglasiti zasluge i nekih drugih, sekundarnih, suradnika u
razvoju sustava, nećemo vas sprječavati. Ako mislite da se X11 trebaju
priznati zasluge, slobodno nazovite sustav GNU/X11/Linux. Ako smatrate da
baš treba spomenuti i Perl, slobodno pišite i GNU/Linux/Perl.</p>
<p>
Međutim, pošto su duga imena poput
GNU/X11/Apache/Linux/TeX/Perl/Python/FreeCiv apsurdna, treba odrediti
određenu točku ili granicu po vlastitom nahođenju u kojoj će se izostaviti
nazivi mnogih drugih suradnika. Kako ne postoji očito mjesto gdje bi granica
trebala biti, postavite ju gdje god želite, bez prigovora</p>
<p>
Različite granice bi dovele do izbora različitih imena sustava. Međutim, ni
jedna granica ne bi smjela uključivati isključivo naziv Linux, a bez naziva
GNU, u skladu s poštenjem i pravednosti.</p>
</dd>

<dt id="others">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, no oni ne inzistiraju na
nazivu XYZ/Linux. Zašto bi GNU trebao imati drugačiji tretman?<span
class="anchor-reference-id">(<a href="#others">#others</a>)</span></dt>

<dd>
Kao rezultat tisuća projekata nastali su programi koji su danas obično
uključeni u sustave GNU/Linux. Svi oni zaslužuju određeno priznanje za svoj
doprinos, ali oni nisu glavni razvijatelji sustava kao cjeline i zato ni ne
traže priznanje na takav način.
<p>
GNU je drugačiji zato jer je on više od programa ili zbira programa. GNU je
okvir na temelju kojeg je sustav napravljen.</p>
</dd>

<dt id="allsmall">Danas je GNU samo mali dio sustava, zašto bismo ga trebali spominjati?<span
class="anchor-reference-id">(<a href="#allsmall">#allsmall</a>)</span></dt>
<dd>
2008. godine, paketi GNU su sačinjavali 15% &ldquo;glavnih&rdquo;
repozitorija distribucije GNU/Linuxa imena gNewSense. Linux je sačinjavao do
1.5%. Stoga, ovaj argument bi se više odnosio na naziv &ldquo;Linux&rdquo;.

<p>
GNU predstavlja danas samo djelić sustava, dok Linux predstavlja još
manji. Ali oni su temeljni dio sustava, sustav je napravljen njihovom
kombinacijom. Stoga, naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; je prikladan.
</p>
</dd>

<dt id="manycompanies">Danas mnoge tvrtke pridonose sustavu, ne znači li to da bismo ga trebali
nazivati GNU/Red&nbsp;Hat/Novell/Linux? <span
class="anchor-reference-id">(<a
href="#manycompanies">#manycompanies</a>)</span></dt>

<dd>
<p>
GNU nije usporediv sa Red Hatom ili Novellom, nije tvrtka niti organizacija,
niti čak aktivnost. GNU je operativni sustav. (Kada govorimo o Projektu GNU,
to označava projekt koji razvija sustav GNU). Sustav GNU/Linux je baziran na
GNU-u i zato se GNU treba nalaziti u nazivu.
</p>
<p>
Veliki dio doprinosa tih tvrtki sustavu GNU/Linux su kodovi koji se nalaze u
raznim GNU paketima uključujući GCC i GNOME. Naziv GNU/Linux odaje priznanje
tim tvrtkama, kao i ostalim razvijateljima GNU-a.
</p>
</dd>

<dt id="whyslash">Zašto pišete &ldquo;GNU/Linux&rdquo; umjesto &ldquo;GNU Linux&rdquo;? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#whyslash">#whyslash</a>)</span></dt>

<dd>
U skladu sa pravilima engleskog jezika, u konstrukciji &ldquo;GNU
Linux&rdquo;, riječ &ldquo;GNU&rdquo; modificira &ldquo;Linux&rdquo;. To
može značiti ili &ldquo;GNU-ova&rdquo; verzija &ldquo;Linuxa&rdquo; ili
&ldquo;Linux&rdquo; koji je paket GNU-a. Nijedan od tih naziva ne odgovara u
trenutnoj situaciji.
<p>
Linux nije paket GNU-a, tj. nije razvijen pod okriljem Projekta GNU, niti je
dao doprinos Projektu GNU. Linus Torvalds je napisao Linux nezavisno, kao
vlastiti projekt. Tako da &ldquo;Linux, koji je paket GNU-a&rdquo; nije
ispravno značenje.</p>
<p>
Ovdje ne govorimo o posebnoj GNU-ovoj verziji Linuxa, jezgre. Slobodne
distribucije GNU/Linuxa imaju <a
href="http://directory.fsf.org/project/linux">posebnu verziju Linuxa</a>
pošto &ldquo;standardna&rdquo; verzija sadrži ne-slobodne tzv. blobove
firmvera. Da je ovo dio Projekta GNU, moglo bi se nazvati GNU Linux ali mi
ne želimo takav naziv jer bi bio zbunjujući.</p>
<p>
Ovdje je riječ o verziji GNU-a, operativnog sustava, koji je specifičan po
tome što ima Linux kao jezgru. Kosa crtica pristaje situaciji jer
predstavlja kombinaciju. Sustav je kombinacija GNU-a i Linuxa i stoga
&ldquo;GNU/Linux&rdquo;.</p>
<p>
Postoje i drugi načini da se izrazi ta kombinacija. Ako smatrate da je znak
+ prikladniji, upotrijebite to. Na francuskom jeziku, koristi se crtica:
&ldquo;GNU-Linux&rdquo;. Na španjolskom jeziku poenekad kažemo &ldquo;GNU
con Linux&rdquo;.</p>
</dd>

<dt id="whyorder">Zašto &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, a ne &ldquo;Linux/GNU&rdquo;? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#whyorder">#whyorder</a>)</span></dt>

<dd>
<p>
Ispravno i prikladno bi bilo spomenuti glavni doprinos prvo. Doprinos GNU-a
sustavu nije samo veći od Linuxa već smo i započeli cijelu tu aktivnost
prije Linuxa.</p>
<p>
Međutim, ako preferirate nazvati sustav &ldquo;Linux/GNU&rdquo;, to je puno
bolje od uobičajenih naziva koji ljudi koriste, a to je da izbace GNU u
potpunosti i time se kompletni sustav naizgled čini kao Linux.</p>
</dd>

<dt id="distronames">Moja distribucija se zove &ldquo;Foobar Linux&rdquo;; ne pokazuje li to da
je uistinu Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#distronames">#distronames</a>)</span></dt>

<dd>
<p>To znači da ljudi koji razvijaju distribuciju &ldquo;Foobar Linux&rdquo;
ponavljaju uobičajenu grešku. Mi cijenimo što su distribucije poput Debiana,
Dragore, Musixa, Trisquela i Venenuxa prisvojili GNU/Linux kao dio svog
službenog imena i nadamo se da ćete, ako sudjelujete u razvoju drugih
distribucija, učiniti isto.</p>
</dd>

<dt id="distronames1">Službeni naziv moje distribucije je &ldquo;Foobar Linux&rdquo;; nije li
pogrešno nazivati ju ičim drugim osim &ldquo;Foobar Linuxom&rdquo;? <span
class="anchor-reference-id">(<a
href="#distronames1">#distronames1</a>)</span></dt>

<dd><p>Ako je njima dopušteno izmijeniti &ldquo;GNU&rdquo; u &ldquo;Foobar
Linux&rdquo;, onda je i vama dopušteno izmijeniti naziv i nazvati
distribuciju &ldquo;Foobar GNU/Linux&rdquo;. Ne može ispravljanje postojeće
greške  biti veća pogreška od prvotne greške.</p></dd>

<dt id="companies">Ne bi li bilo efektnije tražiti tvrtke poput Mandrakea, Red Hata i IBM-a da
nazivaju svoje distribucije &ldquo;GNU/Linuxom&rdquo; umjesto zahtijevanja
toga od pojedinaca? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#companies">#companies</a>)</span></dt>

<dd>
Nije to pitanje izbora jednog ili drugoga&mdash;mi molimo tvrtke i
organizacije te individue da pomognu u širenju ove činjenice. Štoviše,
razgovarali smo sa sve tri navedene tvrtke. Mandrake je rekao da će
koristiti naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; neko vrijeme, ali IBM i Red Hat nisu
bili spremni pomoći. Jedna od izvršnih osoba je rekla: &ldquo;To je čisto
komercijalna odluka, očekujemo veću zaradu uz naziv
&lsquo;Linux&rsquo;.&rdquo; Drugim riječima, nije ih briga što je ispravno.
<p>
Ne možemo ih natjerati da postupe ispravno, ali mi nismo tip koji odustaje
lako jer je put težak. Vi možda nemate takav utjecaj koji imaju IBM ili Red
Hat ali možete pomoći. Zajedno možemo stvoriti situacije gdje će tvrtkama
isplativije biti koristiti naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo;.</p>
</dd>

<dt id="reserve">Ne bi li bilo bolje sačuvati naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; za distribucije
koje su u potpunosti slobodan softver? Naposlijetku, to i jest ideal
GNU-a. <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#reserve">#reserve</a>)</span></dt>

<dd>
Raširena praksa dodavanja ne-slobodnog softvera sustavima GNU/Linux
predstavlja velik problem za našu zajednicu. Takva praksa "uči" korisnike da
je ne-slobodan softver u redu i da je to dio duha &ldquo;Linux&rdquo;. Mnoge
korisničke grupe vezane uz &ldquo;Linux&rdquo; se trude pomoći korisnicma u
služenju ne-slobodnim softverm i čak pozivaju prodavače da dođu. Promiču
ciljeve poput &ldquo;pomoć korisnicima&rdquo; GNU/Linuxa (uključivo i
pomaganje pri korištenju ne-slobodnog softvera i drajvera), ili
popularizacije sustava nauštrb slobode
<p>
Postavlja se pitanje kako to promjeniti.</p>
<p>
S obzirom da većina zajednice korisnika GNU s Linuxom ne shvaća da je to ono
što u biti jest, odricanje i osuđivanje takvih verzija s naše strane ne bi
prozvelo traženi učinak. Ne bi poučilo korisnike da cijene slobodu više. Ne
bi primili željenu poruku. Jedino bi odgovorili da uopće nisu ni smatrali da
su ti sustavi GNU</p>
<p>
Način da korisnici uoče poveznicu sa slobodom jest upravo suprotan:
informirati korisnike da svi ti sustavi  <em>jesu</em> verzije GNU-a, da se
sve temelje na sustavu koji postoji isključivo zbog slobode korisnika. S
takvim shvaćanjem će možda prepoznati da su sve distribucije koje uključuju
ne-slobodni softver u biti perverzne, iskvarene verzije GNU-a umjesto da
misle da su to uobičajene i ispravne verzije &ldquo;verzije Linuxa&rdquo;.</p>
<p>
Korisno bi bilo pokrenuti korisničke grupe uz GNU/Linux, koje će zvati
sustav GNU/Linux i promicati ideale GNU Projekta kao temelj svojih
aktivnosti. Ako koja Linuxova korisnièka grupa ima gore navedene probleme,
mi predlažemo pokretanje kampanje unutar same grupe s ciljem promjene smjera
te naziva grupe. Korisnici sa površnim pogledom na situaciju imaju pravo na
svoje mišljenje ali ne dajte da vas povuku sa sobom!</p>
</dd>

<dt id="gnudist">Zašto ne napravite GNU distribuciju Linuxa (sic) i ne nazovete ju GNU/Linux?
<span class="anchor-reference-id">(<a href="#gnudist">#gnudist</a>)</span></dt>

<dd>
Sve distribucije &ldquo;Linuxa&rdquo; su zapravo verzije sustava GNU sa
Linuxom kao jezgrom. Svrha naziva&ldquo;GNU/Linux&rdquo; je ukazati na tu
činjenicu. Razviti jednu novu distribuciju i samo nju nazvati
&ldquo;GNU/Linux&rdquo; bi prikrilo našu poantu.
<p>
Što se tiče razvoja distribucije GNU/Linux, već smo to i napravili kad smo
uložili u rani razvoj distribucije GNU/Linuxa Debian. Učiniti to ponovo se
ne čini korisnim, uz to što to znači i jako puno posla i osim ako ne bi
imala znatne praktične prednosti nad ostalim distribucijama, ne bi služilo
nikakvoj svrsi</p>
<p>
Umjesto toga, pomažemo razvijateljima 100% slobodnih distribucija
GNU/Linuxa, kao što su gNewSense i Ututo.</p>
</dd>

<dt id="linuxgnu">Zašto jednostavno ne kažete da je &ldquo;Linux GNU-ova jezgra&rdquo; i ne
izdate neke već postojeće verzije GNU/Linux-a pod imenom &ldquo;GNU&rdquo;?
<span class="anchor-reference-id">(<a href="#linuxgnu">#linuxgnu</a>)</span></dt>

<dd>
Možda bi i bila dobra ideja da smo usvojili Linux kao GNU-ovu jezgru još
tamo 1992. godine. Da smo onda shvaćali koliko će dugo trebati da GNU Hurd
proradi, možda bismo to i učinili.
<p>
Da uzmemo postojeću verziju GNU/Linuxa i preimenujemo ju u &ldquo;GNU&rdquo;
to bi bilo nešto slično kao kada bismo napravili verziju GNU sustava i
nazvali je &ldquo;Linux&rdquo;. To nije u redu i ne želimo se tako ponašati.</p>
</dd>

<dt id="condemn">e li Projekt GNU osuđivao i protivio se upotrebi Linuxa u ranim danima?
<span class="anchor-reference-id">(<a href="#condemn">#condemn</a>)</span></dt>

<dd>
Nismo prihvatili Linux kao našu jezgru, ali nismo to niti osudili ili se
protivili. 1993. godine smo počeli raspravu o sponzorstvu razvoja GNU/Linuxa
Debian. Također smo težili suradnji s ljudima koji su mijenjali neke pakete
GNU-a za upotrebu s Linuxom. Željeli smo uključiti njihove promjene u
standardna izdanja tako da bi ti paketi GNU-a radili bez problema u
kombinaciji s Linuxom. Ali izmjene su često bile ad-hoc i neportabilne,
trebalo ih je "pročistiti" za instalaciju.
<p>
Osobe koje su radile te izmjene nisu pokazale interes za suradnjom. Jedan od
njih nam je rekao da ga nije briga za Projekt GNU jer je on &ldquo;korisnik
Linux&rdquo;. To nam je  bio šok, zato jer ljudi koji prebacuju pakete GNU-a
na druge sustave generalno žele raditi s nama jer im je u interesu da se
njihove promjene instaliraju. Međutim, ovi ljudi, koji su razvijali sustav
primarno baziran na GNU-u, su bili prvi koji nisu bili voljni raditi s nama.</p>
<p>
To iskustvo nam je prvi puta pokazalo da ljudi nazivaju svoje verzije
sustava GNU &ldquo;Linuxom&rdquo;, i ta nejasnoća obstruira naš rad. Naša
molba da nazovete sustav &ldquo;GNU/Linux&rdquo; jest ujedno i naš odgovor
na taj problem i druge probleme uzrokovane krivim imenom.</p>
</dd>

<dt id="wait">Zašto ste čekali toliko vremena da zatražite od ljudi korištenje naziva
GNU/Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#wait">#wait</a>)</span></dt>

<dd>
<p>Zapravo i nismo. Počeli smo privatno razgovarati sa razvijateljima i
distributerima o ovome još 1994. i počeli smo javnu kampanju
1996. godine. Nastaviti ćemo koliko god je potrebno.</p>
</dd>

<dt id="allgpled">Bi li se pravilo o nazivu GNU/[naziv] trebalo slijediti u svim programima
koji su pod licencom GPL? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#allgpled">#allgpled</a>)</span></dt>

<dd>
Individualne programe nikad ne nazivamo &ldquo;GNU/<i>ime</i>&rdquo;. Kad je
program dio paketa GNU, možda ga nazovemo &ldquo;GNU/<i>ime</i>&rdquo;.
<p>
GNU, operativni sustav, sastavljen je od brojnih programa. Neki od programa
u GNU su napisani u sklopu Projekta GNU ili su mu izravno doprinijeli; to su
GNU-ovi paketi, i u njihovim nazivima često koristimo koristimo
&ldquo;GNU&rdquo;.</p>
<p>
Na razvijateljima programa je da odluče žele li doprinositi i pretvoriti ga
u GNU-ov paket. Ukoliko ste razvili program i htjeli biste da bude GNU-ov
paket, molimo vas, pišite nam na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>, kako bismo ga mogli
procijeniti i eventualno prihvatiti.</p>
<p>
Ne bi bilo pošteno staviti naziv GNU ispred svakog pojedinog programa koji
je objavljen pod licencom GPL. Ukoliko ste napisali program i objavili ga
pod licencom GPL, to ne znači da je to djelo Projekta GNU ili da ste ga
napisali za nas. Na primjer, jezgra, Linux, je objavljena pod licencom GNU
GPL, ali Linus ju nije napisao kao dio Projekta GNU&mdash;radio je
samostalno. Ukoliko nešto nije GNU-ov paket, Projekt GNU si ne može
pripisati zasluge za to, i dodavanje nazivu &ldquo;GNU&rdquo; ne bi bilo u
redu.</p>
<p>
S druge strane, zaslužujemo da nam se priznaju zasluge za operativni sustav
GNU, no ne i za svaki pojedini program u njegovom sastavu. Sustav postoji
kao sastav zbog naše odlučnosti i upornosti koja počinje 1984., mnogo prije
nego što je rad na Linuxu započet.</p>
<p>
Operativni sustav kroz koji se Linux popularizirao je u osnovi bio sličan
operativnom sustavu GNU. Nije bio u potpunosti isti, imao je drugu jezgru,
no većinom je bio isti sustav - varijanta GNU-a. Bio je sustav GNU/Linux.</p>
<p>
Linux se prvenstveno nastavlja koristiti u derivativima tog sistema&mdash;u
današnjim verzijama sustava GNU/Linux. Ono što daje "osobnost" tim sustavima
su GNU i Linux u njihovoj biti, a ne sam Linux.</p>
</dd>

<dt id="unix">S obzirom na to da dobar dio GNU-a potječe iz Unixa, ne bi li GNU trebao
odati priznanje Unixu koristeći &ldquo;Unix&rdquo; u nazivu? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#unix">#unix</a>)</span></dt>

<dd>
Zapravo, ništa od GNU-a ne potječe iz Unixa. Unix je bio (i još jest)
vlasnički softver, pa korištenje njegova izvornog koda u GNU-u bi bilo
ilegalno. Ovo nije slučajnost; to je razlog zašto smo i razvili GNU: kako
korištenjem Unixa ne biste imali slobodu, a niti korištenjem ijednog od
današnjih operativnih sustava, bio je potreban slobodan sustav koji bi ih
zamijenio. Iz Unixa nismo mogli kopirati niti programe niti niti njegove
dijelove, sve je moralo biti pisano iznova.
<p>
Ni linija GNU-ovog koda ne potječe iz Unixa, ali GNU jest unixoidan sustav;
stoga većina ideja i specifikacija GNU-a potječe od Unixa. Naziv
&ldquo;GNU&rdquo; znači &ldquo;GNU's Not Unix&rdquo; (GNU nije Unix) i
predstavlja humorističan način odavanja počasti Unixu, slijedeći hakersku
tradiciju rekurzivnih akronima iz sedamdesetih.</p>
<p>
Prvi takav rekurzivni akronim je bio TINT, &ldquo;TINT Is Not TECO&rdquo;
(TINT nije TECO). Autor TINT-a je napisao novu implementaciju TECO-a (kojih
je već bilo mnogo i za razne sustave), no odbio ga je nazvati dosadnim
imenom poput &ldquo;<em>neki drugi</em> TECO&rdquo; i smislio je zabavno
ime. (To hakiranje jest: <a
href="http://stallman.org/articles/on-hacking.html">zaigrana pamet</a>.)</p>
<p>
Drugim hakerima se toliko svidjelo to ime da su počeli kopirati pristup u
nazivima. Postala je tradicija - kada ste pisali program od nule, a taj
program je bio sličan već postojećem (recimo da se taj program zvao
&ldquo;Klever&rdquo;), mogli ste mu dati naziv koristeći rekurzivni akronim,
npr. &ldquo;MINK&rdquo; za &ldquo;MINK Is Not Klever&rdquo; (Mink nije
Klever). Koristeći ovaj pristup, nazvali smo naš unixoid &ldquo;GNU's Not
Unix&rdquo;.</p>
<p>
Ranije, AT&amp;T (tvrtka koja je razvila Unix) nije željela da se naziv
&ldquo;Unix&rdquo; spominje u nazivu sličnog sustava, čak niti u sustavu
koji je bio 99% unixoid. AT&amp;T je zapravo prijetio tužbama! Zbog tog
razloga većina modificiranih verzija Unixa (sve vlasničke, poput Unixa) ima
naziv koji uopće ne spominje &ldquo;Unix&rdquo;.</p>
</dd>

<dt id="bsd">Trebamo li također govoriti &ldquo;GNU/BSD&rdquo;? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#bsd">#bsd</a>)</span></dt>

<dd>
Sustave BSD (npr. FreeBSD) ne nazivamo sustavima  &ldquo;GNU/BSD&rdquo; jer
taj naziv ne odgovara povijesti sustava BSD.
<p>
Sustav BSD je razvijen osamdesetih godina na kalifornijskom sveučilištu
Berkeley kao ne-slobodan softver, a oslobođen je ranih devedesetih. Slobodan
operativni sustav koji postoji danas je vrlo vjerojatno inačica ili sustava
GNU ili sustava BSD.</p>
<p>
Ljudi ponekad pitaju je li BSD također inačica GNU-a, poput GNU/Linuxa. On
to nije. Razvijatelje BSD-a je inspirirao primjer Projekta GNU za
oslobađanje koda, a pozivi GNU-ovih aktivista su im pomogli da se odluče to
i učiniti; no sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om.</p>
<p>
Sustavi BSD danas koriste neke od GNU-ovih paketa, kao što i GNU koristi
neke od BSD-ovih programa, no gledano u cjelini, to su dva različita sustava
s različitim nastankom. Razvijatelji BSD-a nisu napisali jezgru i dodali ju
u sustav GNU, stoga naziv GNU/BSD ne odgovara stanju stvari.</p>
<p>
Veza između GNU/Linuxa i GNU-a je mnogo čvršća, i zato je naziv
&ldquo;GNU/Linux&rdquo; ispravan.</p>
<p>
Postoji varijanta GNU-a koja koristi jezgru NetBSD-a. Njeni razvijatelji ju
nazivaju &ldquo;Debian GNU/NetBSD&rdquo;, no naziv
&ldquo;GNU/jezgraNetBSD-a&rdquo;bi bio ispravniji, jer NetBSD je cjelovit
sustav, a ne samo jezgra. Ovo nije sustav BSD, jer je većina sustava ista
kao i sustav GNU/Linux.</p>
</dd>

<dt id="othersys">Ako instaliram GNU-ove alate pod Windowsima, znači li to da imam sustav
GNU/Windows? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#othersys">#othersys</a>)</span></dt>

<dd>
Ne u smislu u kojem smatramo &ldquo;GNU/Linux&rdquo;. GNU-ovi alati su samo
dio GNU-ovog softvera, koji je pak dio sustava GNU, te biste ispod tih alata
imali drugi operativni sustav koji nije ni sličan GNU-u. Sve u svemu, ovo je
potpuno drugačija situacija od GNU/Linuxa.
</dd>

<dt id="justlinux">Ne može li se Linux upotrebljavati bez GNU-a? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#justlinux">#justlinux</a>)</span></dt>

<dd>
Linux se koristi sam (uz neke druge manje programe) u bijeloj i sivoj
tehnici. Ovi mali softverski sustavi su različita priča od sustava
GNU/Linux. Korisnici ih ne mogu instalirati na računala (kada bi i mogli,
ostali bi razočarani). Korisno je naglasiti da tu tehniku pokreće sami
Linux, kako bi se pokazala razlika između tih malih platformi i GNU/Linuxa.
</dd>

<dt id="linuxsyswithoutgnu">Postoje li potpuni sustavi Linuxa [sic], bez GNU-a? <span
class="anchor-reference-id">(<a
href="#linuxsyswithoutgnu">#linuxsyswithoutgnu</a>)</span></dt>

<dd>
Postoje kompletni sustavi koji u sebi imaju samo Linux, a bez GNU-a; Android
je najbolji primjer. No pogrešno je zvati ih sustavima &ldquo;Linux&rdquo;.
<p>
Android se razlikuje od sustava GNU/Linux, jer sadrži vrlo malo od GNU-a,
sadrži samo Linux. U globalu, to je drugi sustav. Kada biste zvali cijeli
sustav &ldquo;Linux&rdquo;, bilo bi potrebno naglasiti da &ldquo;Android
sadrži Linux, ali nije Linux, jer nema standardne Linuxove [sic] biblioteke
i pomagala [tj sustav GNU].&rdquo; Android sadrži Linuxa koliko i
GNU/Linux. Ono što nema jest sustav GNU. Android to mijenja Googleovim
softverom koji radi na drugačiji način. Stoga, ono što Android čini
drugačijim jest nedostatak GNU-a.</p>
</dd>

<dt id="helplinus">Zašto ne zvati sustav &ldquo;Linux&rdquo; i ojačati ulogu Linusa Torvaldsa
kao predstavnika zajednice? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#helplinus">#helplinus</a>)</span></dt>

<dd>
Linus Torvalds jest &ldquo;predstavnik zajednice&rdquo; (tuđe riječi, ne
naše) zbog svojih osobnih ciljeva, ne naših. Njegov cilj je popularizacija
sustava, i smatra da vrijednost sustava leži u praktičnim stvarima koje on
nudi: snazi, pouzdanosti i dostupnosti. Nikada nije zastupao <a
href="/philosophy/why-free.html">slobodu suradnje</a> kao etički princip, i
stoga javnost naziv &ldquo;Linux&rdquo; ne povezuje s tim principom.
<p>
Linus otvoreno izražava neslaganje s idealima pokreta za slobodan
softver. Na svom poslu je dugo godina razvijao ne-slobodan softver (i to
potvrdio publici na &ldquo;Linux&rdquo;World show, Svjetskoj izložbi
Linuxa), i javno je pozivao surazvijatelje Linuxa (jezgre) da koriste
ne-slobodan softver pri radu na njemu. Čak ide toliko daleko da ukorava
ljude koji predlažu da bi inženjeri i znanstvenici trebali razmotriti
društvene posljedice tehnološkog napretka&mdash;odbacujući lekcije koje je
društvo naučilo pri razvoju atomske bombe.</p>
<p>
Nema ništa loše u pisanju slobodnog programa zbog želje za učenjem ili iz
zabave, jezgra koju je Linus napisao iz tih razloga je velik doprinos našoj
zajednici. No ovi motivi nisu razlog zašto kompletan slobodan sustav,
GNU/Linux, postoji, i oni neće osigurati našu slobodu u budućnosti. Javnost
mora ovo shvatiti. Linus ima pravo širiti svoje poglede, no ljudi bi trebali
biti svjesni da ovaj operativni sustav potječe iz ideala slobode, a ne iz
Linusovih pogleda.</p>
</dd>

<dt id="claimlinux">Nije li pogrešno označavati djelo Linusa Torvaldsa kao GNU? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#claimlinux">#claimlinux</a>)</span></dt>

<dd>
To bi bilo pogrešno, stoga to ni ne radimo. Torvaldsovo djelo je Linux,
jezgra, i pazimo da ga ne pripisujemo Projektu GNU i ne označavamo kao
&ldquo;GNU&rdquo;. Kada pričamo o kompletnom sustavu, naziv
&ldquo;GNU/Linux&rdquo; mu daje priznanje za njegov rad.
</dd>

<dt id="linusagreed">Slaže li se Linus Torvalds u označavanju Linuxa samo kao jezgre? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#linusagreed">#linusagreed</a>)</span></dt>

<dd>
<p>Na početku je on ovo i ustvrdio. Najranije obavijesti uz izdanje kažu, <a
href="http://ftp.funet.fi/pub/linux/historical/kernel/old-versions/RELNOTES-0.01">
&ldquo;Većina alata korištenih s linuxom su GNU-ov softver i pod licencom su
GNU copyleft. Ovi alati nisu u distribuciji - pitajte mene (ili GNU) za više
informacija.&rdquo;</a>.</p>
</dd>

<dt id="lost">Bitka je već izgubljena&mdash;društvo je donijelo odluku koju ne možemo
promijeniti, čemu uopće razmišljati o tome? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#lost">#lost</a>)</span></dt>

<dd>
Ovo nije bitka, ovo je edukativna kampanja. Naziv sustava nije pojedinačna
odluka koju donosi &ldquo;society&rdquo; u nekom trenutku: svaka osoba,
svaka organizacija, svi mogu odlučiti koji naziv će koristiti. Ne možete
prisiliti druge da sustav nazivaju &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, ali vi sami
možete odlučiti tako ga zvati, i čineći tako, pomažete u educiranju drugih.
</dd>

<dt id="whatgood">Društvo je donijelo odluku koju ne možemo promijeniti, koju razliku čini ako
ja kažem &ldquo;GNU/Linux&rdquo;? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#whatgood">#whatgood</a>)</span></dt>

<dd>
Ovo nije situacija sve ili ništa: točne ili netočne informacije šire razni
ljudi. Ako vi samo zovete sustav &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, pomažete drugima
da nauče povijest tog sustava, porijeklo i razloge postojanja. Ne možete
ispraviti svaku pogrešku svugdje sami (kao što ni mi ne možemo), no možete
pomoći. Ukoliko samo par stotina ljudi vidi da vi koristite naziv
&ldquo;GNU/Linux&rdquo;, educirat ćete poveći broj ljudi uz malo truda. A
neki od njih će proslijediti točnu informaciju drugima.
</dd>

<dt id="explain">Ne bi li bilo bolje zvati sustav &ldquo;Linuxom&rdquo; i onda u nekoliko
minuta objasniti ljudima njegovo porijeklo? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#explain">#explain</a>)</span></dt>

<dd>
Ako nam pomažete na takav način, objašnjavajući drugima, cijenimo vaš trud,
no to nije najbolja metoda. Nije efektna poput korištenja naziva
&ldquo;GNU/Linux&rdquo;, i neefikasno koristi vaše vrijeme.
<p>
Nije efektna jer se neće "uhvatiti" niti će propagirati. Neki od ljudi koji
poslušaju vaše objašnjenje će slušati pažljivo, i možda će i naučiti točnu
priču o porijeklu sustava. No nije vjerojatno da će i sami ponoviti to
objašnjenje drugima kada budu pričali o sustavu. Vjerojatno će ga samo
nazvati &ldquo;Linuxom&rdquo;. Nehtijući, pomoći će pri širenju netočnih
informacija.</p>
<p>
Nije efikasna jer zahtijeva više vremena. Reći ili napisati
&ldquo;GNU/Linux&rdquo; traje nekoliko sekundi, ne minuta, te tako možete
doprijeti do većeg broja ljudi. Razlikovanje Linuxa i GNU/Linuxa u govoru i
u pismu je najjednostavniji način efektnog pomaganja Projektu GNU.</p>
</dd>

<dt id="treatment">Neki ljudi vam se smiju kada im kažete da bi sustav trebali zvati
GNU/Linux. Zašto se sami podvrgavate ismijavanju? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#treatment">#treatment</a>)</span></dt>

<dd>
Nazivanje sustava &ldquo;Linuxom&rdquo; daje pogrešnu sliku o povijesti i
razlogu postojanja tog sustava. Ljudi koji se smiju našem zahtjevu
vjerojatno vjeruju u tu pograšnu priču&mdash;smatraju da je Linus odradio
naš posao, te se smiju kada tražimo da se prizna naš rad. Da znaju istinu,
vjerojatno se ne bi smijali.
<p>
Zašto riskiramo ismijavanje s nekim od naših zahtjeva? Zato što često kao
rezultat dobijemo pomoć Projektu GNU. Riskirat ćemo i dalje to nezasluženo
zlostavljanje kako bismo ostvarili naše ciljeve.</p>
<p>
Ukoliko vidite ironičnu i nepoštenu situaciju, nemojte samo
promatrati. Molimo, poučite ljude istini. Kada ljudi shvate zašto je taj
zahtjev opravdan, oni s malo razuma će se prestati ismijavati.</p>
</dd>

<dt id="alienate">Neki ljudi vas osuđuju kada ih tražite da sustav zovu GNU/Linux. Ne gubite
li njihovim otuđivanjem? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#alienate">#alienate</a>)</span></dt>

<dd>
Ne mnogo. Ljudi koji ne cijene našu ulogu u razvoju sustava vjerojatno nam
neće mnogo ni pomoći. Ukoliko i rade nešto što pomaže u ostvarivanju naših
ciljeva (npr. razvijaju slobodan softver), vjerojatno to rade iz svojih
razloga, a ne jer smo ih zatražili. Usto, učeći druge da pripisuju naš rad
drugima, potkopavaju našu mogućnost pridobivanja pomoći od drugih.
<p>
Nema smisla zabrinjavati se otuđivanjem ljudi koji većinom ne surađuju, a
odustajanje od ispravka problema kako ne bismo naljutili one koji
produbljuju taj problem vodi u predaju. Stoga, nastavit ćemo s pokušajima
ispravka ovog pogrešnog naziva.</p>
</dd>

<dt id="rename">Bez obzira na vaš doprinos, je li legitimno preimenovati operativni sustav?
<span class="anchor-reference-id">(<a href="#rename">#rename</a>)</span></dt>

<dd>
Ne preimenujemo ništa, sustav zovemo  &ldquo;GNU&rdquo; od 1983. kada smo ga
najavili. Ljudi koji su ga pokušali preimenovati u  &ldquo;Linux&rdquo; su u
krivu i nisu to trebali napraviti.</dd>

<dt id="force">Nije li pogrešno prisiljavati ljude da sustav zovu &ldquo;GNU/Linux&rdquo;?
<span class="anchor-reference-id">(<a href="#force">#force</a>)</span></dt>

<dd>
Bilo bi pogrešno prisiljavati ih, stoga to ni ne pokušavamo. Mi sustav
zovemo &ldquo;GNU/Linux&rdquo; i tražimo od vas da učinite isto.
</dd>

<dt id="whynotsue">Zašto ne tužite ljude koji cijeli sustav zovu &ldquo;Linux&rdquo;? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#whynotsue">#whynotsue</a>)</span></dt>

<dd>
Nemamo osnove za tužbu, i, kako vjerujemo u slobodu govora, to ni ne bismo
htjeli napraviti. Tražimo od ljudi da sustav zovu &ldquo;GNU/Linux&rdquo;
zato jer je to ispravno.
</dd>

<dt id="require">Ne biste li trebali dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili primorani
zvati sustav &ldquo;GNU&rdquo;? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#require">#require</a>)</span></dt>

<dd>
Svrha licence GNU GPL jest zaštita korisničkih sloboda od onih koji bi
htjeli napraviti vlasničke verzije slobodnog softvera. Iako jest istina da
većina onih koji sustav zovu &ldquo;Linux&rdquo; često čine i stvari koje
ograničavaju korisničke slobode (poput dodavanja ne-slobodnog softvera u
sustav GNU/Linux, ili poput razvijanja ne-slobodnog softvera u tu svrhu),
sam čin zvanja sustava  &ldquo;Linuxom&rdquo; ne ograničava korisničke
slobode. Bilo bi neispravno ograničavati GPL-om naziv koji ljudi smiju
koristiti za svoj sustav.
</dd>

<dt id="BSDlicense">S obzirom na to da ste se protivili prvotnoj licenci BSD koja je tražila da
se odaje priznanje Sveučilištu u Kaliforniji, nije li licemjerno zahtijevati
priznanje za Projekt GNU? <span class="anchor-reference-id">(<a
href="#BSDlicense">#BSDlicense</a>)</span></dt>

<dd>
Bilo bi licemjerno da je naziv GNU/Linux dio licence, stoga to ni ne
činimo. Mi samo tražimo da nam odate priznanje koje zaslužujemo.

<p>
Primijetite da postoje barem <a href="/licenses/bsd.html">dvije različite
licence BSD</a>. Zbog jasnoće, molimo da ne koristite termin &ldquo;licenca
BSD&rdquo; a da ne naznačite o kojoj se radi.</p>
</dd>

<dt id="deserve">S obzirom na to da niste uspjeli dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili
primorani zvati sustav &ldquo;GNU&rdquo;, zaslužili ste što ste dobili;
zašto se sada žalite?<span class="anchor-reference-id">(<a
href="#deserve">#deserve</a>)</span></dt>

<dd>
Ovo pitanje pretpostavlja kontroverznu općenitu etičku premisu: ukoliko vas
netko ne natjera da ga tretirate pošteno, imate pravo iskorištavati ga po
vlastitoj želji i volji. Drugim riječima, pretpostavlja da snaga caruje.
<p>
Nadamo se da dijelite naše neslaganje s ovom premisom.</p>
</dd>

<dt id="contradict">Ne bi li bilo bolje da ne proturječite onome što većina ljudi vjeruje? <span
class="anchor-reference-id">(<a href="#contradict">#contradict</a>)</span></dt>

<dd>
Ne smatramo da trebamo slijediti većinu koja je zavarana. Nadamo se da ćete
i vi shvatiti kako je istina važna.
<p>
Nikad ne bismo bili u stanju razviti slobodan operativni sustav da nismo
prvo odbacili većinsko vjerovanje kako je vlasnički softver legitiman i
prihvatljiv.</p>
</dd>

<dt id="somanyright">Kako većina ljudi koristi naziv &ldquo;Linux&rdquo;, ne čini li ga to
ispravnim?<span class="anchor-reference-id">(<a
href="#somanyright">#somanyright</a>)</span></dt>

<dd>
Ne smatramo da popularnost grešku čini istinom.
</dd>

<dt id="winning">Većina ljudi mari za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje, a ne mare za
rasprave o pravom ili krivom. Ne biste li imali više podrške da probate na
drugačiji način?<span class="anchor-reference-id">(<a
href="#winning">#winning</a>)</span></dt>

<dd>
Mariti samo za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje jest nemoralan pristup
životu. Ne-slobodan softver je primjer tog nemoralnog pristupa i buja na
njemu. Dugoročno gledano, pokloniti se tom pristupu bilo bi pristati na
poraz. Nastavit ćemo pričati o pravom i krivom.
<p>
Nadamo se da ste i vi jedni od onih kojima su dobro i zlo važni.</p>
</dd>

</dl>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
 </div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">

<p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>.  Postoje i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Neispravne poveznice
i ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>

<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and submitting translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne
prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite
svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.Za
informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME
za prijevode</a>.</p>
</div>

<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
     files generated as part of manuals) on the GNU web server should
     be under CC BY-ND 4.0.  Please do NOT change or remove this
     without talking with the webmasters or licensing team first.
     Please make sure the copyright date is consistent with the
     document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
     document was modified, or published.

     If you wish to list earlier years, that is ok too.
     Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
     years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
     year, i.e., a year in which the document was published (including
     being publicly visible on the web or in a revision control system).

     There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
     Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright &copy; 2001, 2006, 2007, 2008, 2010, 2011, 2013 Free Software
Foundation, Inc.</p>

<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
 </div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Vrijeme zadnje izmjene:

$Date: 2019/07/21 18:01:54 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
<!-- for class="inner", starts in the banner include -->
</body>
</html>