1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
|
<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/gnu-history.en.html" -->
<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.84 -->
<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Prikaz sustava GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title>
<meta name="Keywords" content="GNU, Projekt GNU, FSF, Slobodan softver, Zaklada za slobodan softver,
Povijest" />
<!--#include virtual="/gnu/po/gnu-history.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<h2>Prikaz sustava GNU</h2>
<p>
Operacijski sustav GNU je potpun sustav slobodnog softvera, unaprijed
kompatibilan s Unixom. GNU znači “GNU Nije Unix”. <a
href="/gnu/pronunciation.html">Izgovara se</a> kako se i piše. <a
href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a> izdao je <a
href="/gnu/initial-announcement.html">prvotnu objavu</a> projekta GNU u
rujnu 1983. godine. Duža verzija, nazvana <a
href="/gnu/manifesto.html">GNU-ov manifest</a> objavljena je u ožujku
1985. godine. Prevedena je na više <a
href="/gnu/manifesto.html#translations">različitih jezika</a>.</p>
<p>
Naziv “GNU” odabran je zbog toga što ispunjava nekoliko
zahtjeva: prvo, rekurzivna je skraćenica izraza “GNU Nije Unix”,
drugo, zato što je stvarna, postojeća riječ, i treće, zabavno je izgovoriti
ju (ili <a
href="http://www.poppyfields.net/poppy/songs/gnu.html">otpjevati</a>).</p>
<p>
Riječ “slobodan” u “slobodnom softveru” odnosi se na
<a href="/philosophy/free-sw.html">slobodu</a>, ne cijenu. Možete, a i ne
morate platiti da biste dobili GNU-ov softver. U svakom slučaju, jednom kada
ga imate, imate i četiri posebne slobode pri korištenju istog: slobodu da
pokrećete program kako želite, slobodu da umnožavate program i dajete ga
svojim prijateljima i kolegama, slobodu da mijenjate program kako želite,
imajući potpun pristup izvornom kodu, slobodu da distribuirate poboljšanu
verziju i tako pomognete izgraditi zajednicu. (Ako ponovo distribuirate
GNU-ov softver, možete naplatiti naknadu za fizički čin umnožavanja
primjeraka ili ih možete dati besplatno.)</p>
<p>
Projekt za razvoj sustava GNU zove se “Projekt GNU”. Projekt
GNU začet je 1983. godine kao način vraćanja duha suradnje koji je u ranijim
danima prevladavao u računalnoj zajednici—kako bi se, uklanjanjem
prepreka suradnji koje su nametnuli vlasnici vlasničkog softvera, ponovo
omogućila suradnja.</p>
<p>
Godine 1971, kada je Richard Stallman započeo svoju karijeru na MIT-u, radio
je u grupi koja je koristila isključivo <a
href="/philosophy/free-sw.html">slobodan softver</a>. Čak su i računalne
kompanije često distribuirale slobodan softver. Programeri su bili slobodni
surađivati međusobno, što su često i činili.</p>
<p>
Do osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, gotovo sav softver bio je <a
href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasnički</a>, što
znači da je imao vlasnike koji su zabranjivali i sprečavali suradnju
korisnika. To je učinilo projekt GNU neophodnim.</p>
<p>
Svakom računalnom korisniku potreban je operacijski sustav; ako ne postoji
slobodan operacijski sustav, onda ne možete niti početi koristiti računalo
bez pribjegavanja vlasničkom softveru. Stoga je prva stavka plana slobodnog
softvera očito morao biti slobodan operacijski sustav.</p>
<p>
Odlučili smo da operacijski sustav bude kompatibilan s Unixom jer je
cjelokupan dizajn već bio dokazan i prenosiv, a i stoga jer kompatibilnost
olakšava korisnicima Unixa da prijeđu s Unixa na GNU.</p>
<p>
Operacijski sustav sličan Unixu uključuje jezgru, prevodioce, uređivače
teksta, oblikovatelje teksta, grafička sučelja, biblioteke, igre i mnoge
druge stvari. Stoga, pisanje cijelog operacijskog sustava vrlo je velik
posao. Započeli smo u siječnju 1984. godine. <a href="http://fsf.org/">
Zaklada za slobodan softver</a> osnovana je u listopadu 1985. godine, u
početku kako bi skupila sredstva koja bi pomogla razvoju GNU-a.</p>
<p>Do 1990. godine pronašli smo ili napisali sve glavne komponente osim
jedne—jezgre. Onda je Linus Torvalds 1991. godine razvio Linux, jezgru
sličnu Unixu, i učinio je slobodnim softverom 1992. godine. Povezivanje
Linuxa s gotovo završenim sustavom GNU rezultiralo je potpunim operacijskim
sustavom: sustavom GNU/Linux. Procjenjuje se da danas deseci milijuna ljudi
koriste sustave GNU/Linux, tipično kroz <a
href="/distros/distros.html">GNU/Linux distribucije</a>. Glavna inačica
Linuxa sada sadrži neslobodan binarni <i>firmware</i> bez izvornog koda
(<i>“blobs”</i>); aktivisti slobodnog softvera sada održavaju
izmijenjenu slobodnu inačicu Linuxa, nazvanu <a
href="http://directory.fsf.org/project/linux"> Linux-libre</a>.</p>
<p>
Međutim, projekt GNU nije ograničen na srce operacijskog sustava. Težimo
pružiti čitav spektar softvera, sve što mnogi korisnici žele imati. Ovo
uključuje aplikacijski softver. Pogledajte <a href="/directory">Katalog
slobodnog softvera</a>, katalog aplikacijskih programa slobodnog softvera.</p>
<p>
Želimo također pružiti softver korisnicima koji nisu računalni
stručnjaci. Stoga je razvijena <a href="http://www.gnome.org/">grafička
radna površina (nazvana GNOME)</a> kako bi početnicima olakšala korištenje
sustava GNU.</p>
<p>Želimo isto tako pružiti igre i drugu zabavu. Mnogo<a
href="http://directory.fsf.org/wiki/Category/Game">slobodnih igara</a> već
je dostupno.</p>
<p>
Koliko daleko može slobodan softver ići? Ne postoje ograničenja, osim kada
<a href="/philosophy/fighting-software-patents.html">zakoni kao što je
patentni sustav zabranjuju slobodan softver</a>. Krajnji cilj je osigurati
slobodan softver za sve poslove koje računalni korisnici žele raditi—i
tako učiniti da vlasnički softver postane stvar prošlosti.</p>
<div class="translators-notes">
<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
</div>
</div>
<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">
<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p>
<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
replace it with the translation of these two:
We work hard and do our best to provide accurate, good quality
translations. However, we are not exempt from imperfection.
Please send your comments and general suggestions in this regard
to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
<web-translators@gnu.org></a>.</p>
<p>For information on coordinating and submitting translations of
our web pages, see <a
href="/server/standards/README.translations.html">Translations
README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko
kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo
vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.
Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
stranica, pogledajte <a
href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za
prijevode</a>.</p>
</div>
<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
files generated as part of manuals) on the GNU web server should
be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this
without talking with the webmasters or licensing team first.
Please make sure the copyright date is consistent with the
document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
document was modified, or published.
If you wish to list earlier years, that is ok too.
Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
year, i.e., a year in which the document was published (including
being publicly visible on the web or in a revision control system).
There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright © 1996, 1997, 1998, 1999, 2001, 2002, 2003, 2005, 2007, 2009,
2012, 2014, 2017 Free Software Foundation, Inc.</p>
<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>
<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">
<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div>
<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Vrijeme zadnje izmjene:
$Date: 2019/07/19 13:58:35 $
<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>
|
