path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/free-sw.html

<!--#set var="PO_FILE"
 value='<a href="/philosophy/po/free-sw.hr.po">
 https://www.gnu.org/philosophy/po/free-sw.hr.po</a>'
 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/free-sw.html"
 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/free-sw.hr-diff.html"
 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-05-26" -->

<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.79 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Što je slobodni softver? - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title>

<meta http-equiv="Keywords" content="GNU, FSF, Zaklada za slobodni softver, Linux, Emacs, GCC, Unix, slobodni
softver, operacijski sustav, GNU-ova jezgra, HURD, GNU HURD, Hurd" />
<meta http-equiv="Description" content="Od 1983. razvijajmo GNU&mdash;operacijski sustav nalik na Unix&mdash;kako bi
računalni korisnici imali slobodu razmjenjivati i poboljšavati softver koji
koriste." />

<!--#include virtual="/philosophy/po/free-sw.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
<h2>Što je slobodni softver?</h2>

<h3>Definicija slobodnog softvera</h3>

<blockquote>
<p>
Definicija slobodnog softvera predstavlja kriterij po kojemu se određeni
program može svrstati u kategoriju slobodnog softvera. S vremena na vrijeme
revidiramo ovu definiciju kako bismo pojasnili ili razriješili neke fine
razlike u značenjima. Na kraju ovog dokumenta nalazi se <a
href="#History">dio o povijesti izmjena</a> koje utječu na definiciju
slobodnog softvera.
</p>
</blockquote>

<p>
&ldquo;Slobodni softver&rdquo; podrazumijeva računalne programe koji poštuju
slobodu korisnika i zajednice. To znači da <b>korisnici imaju slobodu
pokretati, kopirati, distribuirati, proučavati, mijenjati i poboljšavati
programe</b>. S tim slobodama korisnici (individualno i kolektivno) imaju
kontrolu nad programom i nad onim što on za njih čini. Radi boljeg
razumijevanja, koncept  treba promatrati u smislu slobode govora, ne
cijene.<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>. 
</p>

<p>
Zalažemo se za te slobode jer smatramo da ih svatko zaslužuje. Ovim
slobodama korisnik – pojedinac, ali i zajednica općenito – kontrolira i
program i ono što njime čini. Kada korisnici nemaju kontrolu nad programom,
takav program zovemo &ldquo;neslobodnim&rdquo;. Neslobodni program
kontrolira korisnika, a kako razvijatelj kontrolira program, čini ga <a
href="/philosophy/free-software-even-more-important.html">instrumentom
nepravedne moći</a>.
</p>

<p>
Program je slobodan ako korisnici programa imaju četiri osnovne slobode: 
</p>

<ul>
  <li>Sloboda pokretanja programa kako želite, u bilo koje svrhe (sloboda 0). </li>
  <li>Sloboda proučavanja rada i prilagodba programa kako bi vršio računalne
aktivnosti koje želite (sloboda 1). Dostupnost je izvornog kôda za to
preduvjet. 
  </li>
  <li>Sloboda distribucije kopijâ kako biste pomogli bližnjemu (sloboda 2). 
  </li>
  <li>Sloboda distribucije izmijenjenih inačica programa (sloboda 3) čime vaše
izmjene koriste cijeloj zajednici. Dostupnost je izvornog kôda za to
preduvjet.
  </li>
</ul>

<p>
Program je slobodni softver ako korisnicima osigurava sve spomenute
slobode. U suprotnom je riječ o neslobodnom programu. Naravno, moguće je
raspravljati o tome koliko su pojedine neslobodne distribucijske sheme
udaljene od onoga što se smatra slobodnim; mi ih ipak sve smatramo jednako
neetičnima.</p>

<p>
Slobodni softver nije netržišni, nekomercijalni softver. Slobodni softver
mora biti dostupan za tržišnu upotrebu, tržišno razvijanje i tržišnu
distribuciju. Tržišno razvijanje slobodnog softvera više nije neobično;
takav je softver vrlo važan. Možda ste platili kopije slobodnog softvera,
možda ste ih dobili besplatno – ma kako vi došli do kopija, uvijek imate
slobodu ponovno ih i mijenjati i kopirati – pa čak i <a
href="/philosophy/selling.html">prodavati</a>.
</p>

<p>Stranica u nastavku objašnjava što je nužno za ostvarivanja svake od
slobodâ, ali isto tako opisuje i koje su situacije neadekvatne za pojedinu
slobodu.</p>

<p>
Sloboda pokretanja programa označava slobodu osobe ili organizacije da ga
rabi na bilo kojoj vrsti računalnog sustava, za bilo koju vrstu sveukupnog
posla i svrhe bez ikakve obveze naknadnog priopćavanja razvijatelju programa
ili bilo kojem posebnom tijelu. U toj je slobodi važna <em>korisnička</em>
namjera, a ne namjera <em>razvijatelja</em>; vi ste kao korisnik slobodni
pokretati program u svrhe koje vama odgovaraju, a ako ga distribuirate nekom
drugom, on je tada slobodan pokrenuti program za svoje i vi nemate pravo toj
osobi nametati svoje namjene.
</p>

<p>
Da bi slobode 1 i 3 (sloboda stvaranja i sloboda objavljivanja izmijenjenih
inačica) bile smislene, nužno je imati pristup izvornom kôdu. Dostupnost je
izvornog kôda preduvjet za slobodni softver. Namjerno višeznačan i
nerazumljiv (obfuscated) &ldquo;izvorni kôd&rdquo; nije pravi izvorni kôd i
ne može se smatrati izvornim kôdom.
</p>

<p>
Sloboda 1 uključuje slobodu korištenja izmijenjene inačice umjesto
originala. Ako je program isporučen u proizvodu dizajniranom za izvođenje
tuđih izmijenjenih inačica, ali odbija izvoditi vaše — praksa znana kao
&ldquo;tivoizacija&rdquo;, ili &ldquo;svođenje na zaključavanje&rdquo;
(lockdown), ili (u izopačenoj terminologiji njezinih praktikanata) kao
&ldquo;sigurno podizanje sustava&rdquo; (secure boot) — sloboda 1 postaje
teoretska fantastika prije negoli praktična sloboda. To nije dovoljno. Takve
binarne datoteke nisu slobodni softver iako je izvorni kôd iz kojeg su
prevedene slobodan.
</p>

<p>
Jedan važan način preinake programa je uključivanje dostupnih slobodnih
potprograma i modula. Ako licencija programa kaže da ne možete uključiti
pogodno licencirani postojeći modul, ako zahtijeva od vas da budete
posjednik autorskih prava bilo kojeg dodanog koda, tada je licencija odviše
restriktivna da bi se mogla kvalificirati slobodnom.
</p>

<p>
Rezultira li izmijena poboljšanjem, subjektivna je stvar. Ako je vaše pravo
da mijenjate program ograničeno na izmjene koje netko drugi smatra
poboljšanjem, takav se program ne može smatrati slobodnim.
</p>

<p>Slobode koja se odnose na distribuiranje programa (slobode 2 i 3)
podrazumijevanju slobodno dijeljene kopija – bez obzira na to jesu li
programi izmijenjeni ili ne, bez obzira traži li se ili ne traži naknada za
distribuciju – <a href="#exportcontrol">svakome i svagdje</a>. Biti u
mogućnosti to činiti znači da (između ostaloga)  za takve radnje nije
potrebno prethodno tražiti ili platiti odobrenje.
</p>

<p>
Trebali biste imati i slobodu mijenjati program i koristiti izmjene privatno
u vašem poslu ili igri bez ikakve obveze spominjanja njihova postojanja. Ako
izmjene objavite, niste obvezni nikoga i ni na koji način upozoriti.
</p>

<p>
Sloboda 3 uključuje slobodu objavljivanja vaše izmijenjene inačice kao
slobodnog softvera. Slobodna licencija može dopustiti i druge načine
objavljivanja; ne mora se nužno raditi o tzv. <a
href="/copyleft/copyleft.html">copyleftu</a>. Naravno, licencija koja
zahtijeva da se izmijenjene inačice objavljuju kao neslobodne, ne može se
smatrati slobodnom licencijom.
</p>

<p>
Sloboda distribuiranja kopija mora uključivati binarne ili izvršne datoteke
programa kao i izvorni kod izmijenjene i izvorne inačice. Distribuiranje je
programa u izvršnim datotekama nužno za slobodne operacijske sustave kako bi
se na njih mogli lakše instalirati. Izostanak binarnih datoteka programa
razumljiv je ako ne postoji način izrade binarnih ili izvršnih datoteka
budući da neki programski jezici ne podržavaju tu značajku, ali ljudi moraju
imati slobodu distribuiranja takvih oblika kako bi pronašli ili razvili
način njihove izrade.
</p>

<p>
Ipak, prihvatljiva su određena pravila o načinu distribuiranja slobodnog
softvera sve dok nisu u sukobu s osnovnim slobodama. Na primjer, <a
href="/copyleft/copyleft.html">copyleft</a> je – vrlo pojednostavnjeno –
pravilo koje vam pri distribuciji programa zabranjuje ograničavanje slobode
drugima. Ovo pravilo nije u sukobu s osnovnim slobodama; zapravo ih štiti.
</p>

<p>
U projektu GNU koristimo copyleft kako bismo svima pravno zagarantirali
četiri slobode. Vjerujemo da postoje <a
href="/philosophy/pragmatic.html">jaki razlozi za korištenje
copylefta</a>. Ali etičnim smatramo i <a
href="/philosophy/categories.html#Non-CopyleftedFreeSoftware">slobodni
softver koji nije zaštićen copyleftom</a>. Pogledajte u kakvom su međusobnom
odnosu <a href="/philosophy/categories.html">kategorije</a> slobodni
softver, softver zaštićen copyleftom, ali i druge kategorije.
</p>

<p>
Prihvatljiva su pravila o načinu pakiranja izmijenjenih inačica ako ona
djelotvorno ne sprječavaju vašu slobodu ustupanja izmijenjenih inačica ili
vašu slobodu da privatno napravite i koristite izmijenjene inačice. Dakle,
prihvatljivo je da licencija traži promjenu imena programa koji se mijenja,
odstranjivanje loga ili naznačavanje vaših preinaka sve dok vas ti zahtjevi
ne sprječavaju u objavljivanju vaše izmjene; budući da ionako već radite
izmjene na programu, vjerojatvno vam neće biti teško napraviti i te.
</p>

<p>
Pravila koja kažu “ako napravite inačicu dostupnu na ovaj način, morate je
isto napraviti dostupnom na onaj način” također mogu biti prihvatljiva pod
istim uvjetom. Primjer takvog prihvatljivog pravila je ono koje govori da
ako ste distribuirali izmijenjenu inačicu i prijašnji razvijatelj traži
kopiju iste – morate kopiju poslati. Valja primijetiti da takvo pravilo još
uvijek ostavlja izbor želite li uopće inačicu i distribuirati. prihvatljiva
su i pravila koja zahtijevaju objavu izvornog kôda korisnicima za inačice
koje ste stavili u javnu upotrebu.
</p>

<p>
Poseban problem nastaje kada licencija zahtijeva izmjenu imena kojim će se
program pozivati iz drugih programa. To vas može sputavati u efektivnom
objavljivanju izmijenjene inačice tako što može zamijeniti original pri
pozivanju iz drugih programa. Ovakva je vrsta zahtjeva prihvatljiva samo ako
postoji pogodno postrojenje za upravljanje pseudonimima koje vam dopušta da
odredite ime originala kao pseudonim izmijenjene inačice.</p>

<p>
Ponekad vladini propisi o <a id="exportcontrol">kontroli izvoza</a> i
trgovinske sankcije mogu utjecati na slobodu distribuiranja kopija u
inozemstvo. Razvijatelji računalnih programa nemaju moć uklanjanja ili
nadglasavanja tih restrikcija, ali ono što mogu i moraju napraviti jest
odbiti njihovo nametanje kao uvjet korištenja programa. Na taj način
restrikcije neće utjecati na aktivnosti i korisnike izvan nadležnosti tih
vladâ. Dakle, licencije se slobodnog softvera ne trebaju obvezivati na
poslušnost kojem od netrivijalnih propisa o izvozu kao uvjetu za
ostvarivanje osnovnih sloboda.
</p>

<p>
Valja spomenuti kako je postojanje propisâ o izvozu prihvatljivo budući da
takvi propisi ne ograničavaju korisnika, ali ne smiju biti uvjet samom
licenciranju. Ako je s gledišta slobodnog softvera neki od izvoznih propisa
trivijalan, ne predstavlja problem, ali potencijalno može postati problem
budući da ga daljnje izmjene u zakonu koji se odnosi na izvoz mogu učiniti
netrivijalnim te tako predstaviti program neslobodnim.
</p>

<p>
Da bi te slobode bile stvarne, moraju biti trajne i neopozive sve dok ne
činite neko zlo; ako razvijatelj programa ima moć opozivanja licencije ili
retroaktivnog ograničavanja pravila – a da uzrok tomu nije vaše zlonamjerno
djelovanje – program nije slobodan. 
</p>

<p>
Slobodna licencija ne može tražiti prihvaćanje uvjeta korištenja licencija
neslobodnih programa. Naprimjer, ako vas licencija traži da prihvatite
određene uvjete s obzirom na sve programe koje koristite, a u slučaju da
korisnik koristi neslobodan program, to bi značilo prihvaćanje licencije i
tih neslobodnih programa; time licencija postaje neslobodnom.
</p>

<p>
Dozvoljeno je da slobodna licencija navodi pod koju zakonsku nadležnost
ulazi, gdje bi se parnice trebale održati, ili oboje.
</p>

<p>
Većina je licencijâ slobodnog softvera temeljena je na autorskim pravima i
postoje granice u vrstama zahtjeva koji mogu biti nametnuti kroz autorsko
pravo. Ako licencija temeljena na autorskom pravu poštuje slobodu na ranije
opisan način, vjerojatno neće doći do problema koje nismo predvidjeli (iako
postoji mogućnost). Međutim, neke licencije slobodnog softvera su temeljene
na ugovorima koji mogu nametnuti mnogo veći opseg mogućih ograničenja. To
znači da postoje mnogi načini na koje takva licencija može biti
neprihvatljivo ograničavajuća i neslobodna.
</p>

<p>
Nismo u mogućnosti popisati sve načine na koje se to može dogoditi. Ako
licencija temeljena na ugovoru ograničava korisnika na uobičajen način,
ograničenje koje licencija temeljena na autorskom pravu ne može napraviti i
koje nije spomenuto ovdje kao legitimno, morali bismo posebno razmotriti i
vjerojatno bismo zaključili da je riječ o neslobodnoj licenciji.
</p>

<p>
Govoreći o slobodnom softveru, najbolje je izbjegavati riječi poput
&ldquo;dijeliti&rdquo; ili &ldquo;dati besplatno&rdquo;, one impliciraju
pitanje cijene, ne slobode. Neki uobičajeni termini kao što je
&ldquo;piratstvo&rdquo; označavaju način razmišljanja koji, nadamo se, ne
odobravate. Pogledajte <a href="/philosophy/words-to-avoid.html">zbunjujuće
riječi i izraze koje je najbolje izbjegavati</a> u takvim
raspravama. Također imamo popis ispravnih <a
href="/philosophy/fs-translations.html">prijevoda &ldquo;slobodnog
softvera&rdquo;</a> i na razne jezike.
</p>

<p>
Napokon, primijetite da kriteriji, kakvi su iskazani u ovoj definiciji
slobodnog softvera, zahtijevaju savjesno promišljanje kako bi se ispravno
interpretirali. Da bi se došlo do odluke o tome treba li neku softversku
licenciju kvalificirati licencijom slobodnog softvera, prosuđujemo na
temelju toga odgovara li licencija duhu kriterijâ i njihovim preciznim
izrazima. Ako licencija uključuje nesavjesne restrikcije, odbijamo je čak
iako nismo predvidjeli takve probleme ovim kriterijima. Ponekad zahtjevi
licencije podižu pitanje koje zahtijeva opsežno razmatranje (uključujući i
raspravu s odvjetnikom) prije negoli se odluka o prihvatljivosti
zahtjeva. Po donošenju zaključaka o novom predmetu, često ažuriramo ove
kriterije da bismo olakšali razumijevanje razloga zbog kojih se određene
licencije kvalificiraju ili ne kvalificiraju.
</p>

<p>
Zanima li vas je li neka licencija kvalificirana licencijom slobodnog
softvera, pogledajte naš <a
href="/licenses/license-list.html">popis</a>. Ako licencija kojom se bavite
nije uključena u popis, postavite nam pitanje o toj licenciji na adresu
elektroničke pošte <a
href="mailto:licensing@gnu.org">&lt;licensing@gnu.org&gt;</a>.
</p> 

<p>
Razmišljate li o pisanju nove licencije, prvo kontaktirajte Zakladu za
slobodan softver na navedenu adresu. Proliferacija različitih licencija
slobodnog softvera znači povećani napor za korisnike da shvate te licencije;
možda vam možemo pomoći predlaganjem postojeće licencije koja odgovara vašim
potrebama.
</p>

<p>
Naravno, postoji li zaista potreba za novom licencijom, uz našu pomoći
možete biti sigurni da će nova licencija zaista biti licencija slobodnog
softvera te time možete izbjeći različite praktične probleme.
</p>

<h3 id="beyond-software">Nakon softvera</h3>

<p>
<a href="/philosophy/free-doc.html">Softverski priručnici moraju biti
slobodni</a> iz istih razloga zbog kojih softver mora biti slobodan,
priručnici su zapravio dio računalnog programa.
</p>

<p>
Isti argumenti također imaju smisla za druge vrste djela praktične upotrebe,
to jest djela koja utjelovljuju korisno znanje kao što su djela za
obrazovanje i referentna djela. <a
href="http://wikipedia.org">Wikipedija</a> je najbolje znani primjer.
</p>

<p>
Svaka vrsta djela <em>može</em> biti slobodna i definicija slobodnog
softvera je proširena na definiciju <a
href="http://freedomdefined.org/">slobodnih kulturoloških djela</a>
primjenjivu na bilo koju vrstu djela.
</p>

<h3 id="open-source">Otvoreni izvorni kod?</h3>

<p>
Jedna je druga grupa počela koristiti termin &ldquo;otvoreni izvorni
kôd&rdquo; (en. open source) kako bi označila nešto blisko (ali ne
identično) &ldquo;slobodnom softveru&rdquo;. Više volimo termin “slobodan
softver” jer kada se sloboda spominje i u nazivu, cijeli termin odmah
asocira na slobodu. Riječ <a
href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">&ldquo;otvoreni&rdquo;</a>
nikada ne podsjeća na slobodu.
</p>

<h3 id="History">Povijest</h3>

<p>S vremena na vrijeme revidiramo definiciju slobodnog softvera. Ovdje se
nalazi popis važnijih izmjena zajedno sa poveznicama kako bi se vidjelo što
se točno mijenjalo.</p>

<ul>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.130&amp;r2=1.131">Inačica
1.131</a>: Slobodna licencija ne mora tražiti suglasnost neslobodne
licencije drugog programa.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.128&amp;r2=1.129">Inačica
1.129</a>: Izričito navesti da je dozvoljen odabir nadležnog zakonodavstva i
nadležnog suda. (Ovo je oduvijek bilo naše stajalište.)</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.121&amp;r2=1.122">Inačica
1.122</a>: Kontrola izvoza postaje problem ako uvjeti izvoza nisu
trivijalni, u suprotnom se radi samo potencijalno o problemu.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.117&amp;r2=1.118">Inačica
1.118</a>: Pojašnjenje: proglem je ograničen na vaše pravo na izmjenu, ne na
promjene koje ste već napravili. Izmjene nisu ograničene na “poboljšanja”.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.110&amp;r2=1.111">Inačica
1.111</a>: Pojasni 1.77 govoreći da su samo retroaktivne restrikcije
neprihvatljive. Vlasnici autorskih prava mogu uvijek dodijeliti dodatna
dopuštenja za uporabu djela objavljivanjem djela paralelno na drugi način.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.104&amp;r2=1.105">Inačica
1.105</a>: Pojasni, u kratkoj izjavi slobode 1, svrhu (već izjavljenu u
inačici 1.80) da sloboda uistinu uključuje uporabu vaše izmijenjene inačice
u vašim računalnim aktivnostima. </li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.91&amp;r2=1.92">Inačica
1.92</a>: Pojasni da se namjerno višeznačan i nerazumljiv kod ne kvalificira
kao izvorni kod. </li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.89&amp;r2=1.90">Inačica
1.90</a>: Pojasni da sloboda 3 znači pravo distribuiranja kopija vaše
vlastite izmijenjene ili poboljšane inačice, ne pravo sudjelovanja u tuđem
razvojnom projektu. </li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.88&amp;r2=1.89">Inačica
1.89</a>: Sloboda 3 uključuje pravo objave izmijenjenih inačica kao
slobodnog softvera.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.79&amp;r2=1.80">Inačica
1.80</a>: Sloboda 1 mora biti praktična, ne samo teoretska, to jest, bez
tivoizacije.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.76&amp;r2=1.77">Inačica
1.77</a>: Pojasni da su sve retroaktivne izmjene u licenci neprihvatljive,
čak iako nisu opisane kao potpune zamjene. </li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.73&amp;r2=1.74">Inačica
1.74</a>: Četiri pojašnjenja točaka koje nisu bile dovoljno eksplicitne, ili
su navedene na nekim mjestima, ali nisu odražene svugdje: 
<ul>
<li>"Poboljšanja" ne znači da licenca može nezavisno ograničiti vrste
izmijenjenih inačica koje možete objaviti. Sloboda 3 uključuje
distribuiranje izmijenjenih inačica, ne samo izmjena. </li>
<li>Pravo uključivanja postojećih modula se odnosi na one koji su pogodno
licencirani.</li>
<li>Eksplicitno navedi zaključak o smislu kontrole izvoza.</li>
<li>Nametanje izmjene licence tvori opoziv stare licence.</li>
</ul>
</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.56&amp;r2=1.57">Inačica
1.57</a>: Dodaj odjeljak &quot;Nakon softvera&quot;.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.45&amp;r2=1.46">Inačica
1.46</a>: Pojasni čija svrha je značajna u slobodi da se pokreće program u
bilo koje svrhe.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.40&amp;r2=1.41">Inačica
1.41</a>: Pojasni formulaciju o licencama baziranima na ugovoru. </li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.39&amp;r2=1.40">Inačica
1.40</a>: Objasni da slobodna licenca mora dopustiti vama da koristite drugi
dostupni slobodan softver da biste napravili vaše preinake.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.38&amp;r2=1.39">Inačica
1.39</a>: Primijeti da je prihvatljivo za licencu da zahtijeva od vas da
pružite izvorni kod za inačice softvera kojeg stavljate u javnu upotrebu.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.30&amp;r2=1.31">Inačica
1.31</a>: Primijeti da je prihvatljivo za licencu da zahtijeva od vas da se
identificirate kao autor preinaka. Druga manja pojašnjenja kroz tekst.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.22&amp;r2=1.23">Inačica
1.23</a>: Adresiraj potencijalne probleme vezane uz licence bazirane na
ugovoru. </li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.15&amp;r2=1.16">Inačica
1.16</a>: Objasni zašto je distribucija binarnih datoteka važna.</li>

<li><a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;r1=1.10&amp;r2=1.11">Inačica
1.11</a>: Primijeti da slobodna licenca može zahtijevati od vas da autoru
pošaljete kopiju inačice koju distribuirate.</li>

</ul>

<p>Postoje praznine u brojevima inačica pokazanima iznad jer postoje druge
izmjene na stranici koje ne utječu na definiciju ili njezinu
interpretaciju. Popis ne sadrži izmjene koje se odnose na pravopis,
oblikovanje teksta te neke druge elemente koji se tiču stranice. Možete
pregledati potpuni popis izmjena na stranici kroz <a
href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&amp;view=log">cvsweb</a>
sučelje.</p>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Engleski jezik ne
razlikuje pojam “slobodan” od pojma “besplatan”, nego i za jedno i za drugo
koristi riječ free pa se u engleskoj inačici teksta upozorava da bi se na
koncept slobodnog softvera (eng. <em>free</em> software) trebalo gledati kao
na slobodu govora, a ne kao na besplatno pivo (eng. <em>free</em>
beer).</li></ol></div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">

<p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>

<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and submitting translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko
kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo
vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.
Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
stranica, pogledajte <a
href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za
prijevode</a>.</p>
</div>

<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
     files generated as part of manuals) on the GNU web server should
     be under CC BY-ND 4.0.  Please do NOT change or remove this
     without talking with the webmasters or licensing team first.
     Please make sure the copyright date is consistent with the
     document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
     document was modified, or published.
     If you wish to list earlier years, that is ok too.
     Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
     years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
     year, i.e., a year in which the document was published (including
     being publicly visible on the web or in a revision control system).
     There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
     Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright &copy; 1996-2002, 2004-2007, 2009, 2010, 2012, 2013 Free Software
Foundation, Inc.</p>

<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Vladimir Dananic, 2001. Marin Rameša, 2013. Martina Bebek,
2013. <b>Lektura</b>: Krunoslav Šebetić, 2014.</div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Zadnji put promijenjeno:

$Date: 2017/04/14 14:53:30 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>