path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/ICT-for-prosperity.html

<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/ICT-for-prosperity.en.html" -->

<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.77 -->

<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>Uobličavanje razvoja suradničke IKT i inicijative za globalni napredak -
Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title>

<!--#include virtual="/philosophy/po/ICT-for-prosperity.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<h2>Uobličavanje razvoja suradničke IKT i inicijative za globalni napredak</h2>

<p>
napisao <strong>Robert J. Chassell</strong>
</p>

<p>
<!-- <br />

<a href="http://www.globalknowledge.org.my/"> broken link, 1apr11 -->
[S prezentacije održane na drugoj Konferenciji o globalnom znanju<br /> 
u Kuala Lumpuru u Maleziji 7. ožujka 2000.]
</p>

<!-- <p>

[For a more extended discussion, see my<br />
<a href="http://www.teak.cc/Access-speech.html">
Free Software: Access and Empowerment</a>.
</p> -->
<p>
Naslov ove prezentacije je &lsquo;Uobličavanje razvoja suradničke IKT i
inicijative za globalni napredak&rsquo; a teme ove konferencije su
&lsquo;pristup&rsquo;, &lsquo;osnaživanje&rsquo; i
&lsquo;upravljanje&rsquo;.
</p>
<p>
Ono što želim danas učiniti je odabrati jednu tehnologiju i govoriti o
načinu na koji smo oblikovali tu tehnologiju da bismo je učinili
pristupačnom i osnažujućom, kako smo je smjestili u ekonomski i
institucionalni okvir koji potiče ljude da surađuju i kako koristiti tu
tehnologiju u svrhu boljeg upravljanja.
</p>
<p>
Ta tehnologija je softver. Oblikovanje je povezano s licenčnim uvjetima
ugovora o autorskim pravima &mdash;njihovim pravnim i institucionalnim
okvirom.
</p>
<p>
Kao osnivač Zaklade za slobodan softver, šesnaest godina sam radio na
pravnom i institucionalnom okviru kojim se služimo pri korištenju i
razvijanju softvera. Rezultat tih napora je GNU/Linux, cjelovit softverski
sustav.
</p>
<p>
IKT, informacijsko-komunikacijska tehnologija, sastoji se od hardvera i
softvera. Ovdje govorim samo o softveru, no nadam se da naše iskustvo možemo
proširiti s ove i na druge tehnologije.
</p>
<p>
Kada govorim o softveru, govorim i o programima koji pokreću računalo, to
jest, operacijskom sustavu, i o aplikacijama, kao što je program za
elektroničku poštu i drugu komunikaciju, tablični kalkulator, elektronička
trgovina, alati za pisanje, slanje i primanje fakseva, izrada web stranica,
projektiranje, istraživanje, matematički izračuni, modeliranje, obrada slika
i umrežavanje.
</p>
<p>
Posljednjih nekoliko godina cijene računala i telekomunikacijskog hardvera
toliko su pale da ih mnogo više ljudi koristi. Zaista, organizatori naše
konferencije procjenjuju da čak svaki trideseti čovjek na svijetu ima
računalni pristup mrežnim telekomunikacijama.
</p>
<p>
Iako je jedan od trideset još uvijek mali dio svjetske populacije, ova
tehnologija je popularna, u porastu i postaje sve važnija u našem
svakodnevnom životu. Usto, očekujemo da će cijene računala i
telekomunikacija nastaviti padati barem još jednu generaciju, tako da će
mnogi koji trenutno nemaju dovoljno resursa na kraju ipak uživati tu
pogodnost.
</p>
<p>
Kao i bilo koja tehnologija, softver može biti upotrijebljen na dobar ili
loš način.
</p>
<p>
U ovom trenutku imamo oboje. S loše strane, imamo strojeve koji se
nepotrebno ruše, elektroničke poruke koje rasipaju novac primatelja, sustave
ranjive jednostavnim virusima i programe koji rade samo dio onoga što
želite.
</p>
<p>
Ključ dobre upotrebe softvera je osiguravanje slobode. U softveru, to dovodi
do suradnje, nižih cijena, pouzdanosti, učinkovitosti, sigurnosti i do
manjeg broja prepreka pristupu i korištenju.
</p>
<p>
Da bi dobro koristili softversku tehnologiju ljudi moraju imati zakonsko
pravo da kopiraju, proučavaju, mijenjaju i ponovo distribuiraju. Sve drugo
proistječe iz ovoga.
</p>
<p>
Softver GNU/Linux daje ljudima ta prava. Od toga imaju koristi programeri i,
što je još važnije, ljudi koji nisu programeri.
</p>
<p>
Na primjer, ljudi u području s lošom ili nikakvom telefonskom uslugom mogu
za komuniciranje  koristiti robustan paket zvan UUCP. Nedavno sam čitao o
grupi Oxfam koja je to učinila.
</p>
<p>
Ljudi sa starijim strojevima, čak i s vrlo starim čipovima 80386, mogu
pokretati efikasne programe koji čine jednako koliko i programi koji
zahtijevaju suvremene čipove Pentium i skupu memoriju. Te strojeve mogu
koristiti kao poslužitelje web stranica i kao routere &mdash; za
komunikacijsku infrastrukturu.
</p>
<p>
Ljudi sa samo jednim računalom mogu na njega priključiti jedan ili dva
dodatna terminala i osigurati dva ili tri radna mjesta umjesto jednog, uz
vrlo mali dodatan trošak. To sam i sam učinio: prijatelj mi je došao u
posjetu i obojica smo htjeli raditi na mojem računalu istovremeno. Slanje
elektroničke pošte, pregledavanje web stranica, pisanje, daljinska
administracija sustava: sve smo to činili istovremeno.
</p>
<p>
Društvena grupa ili poduzeće može postaviti vlastitu listu e-pošte ili
forum, privatne ili javne. Programska oprema za skupni rad je tu. Dvoje ili
više ljudi može na jednom dokumentu raditi istovremeno, čak i kada su u
različitim državama. Posljednji puta kada sam to učinio radio sam s kolegom
s druge strane Atlantskog oceana.
</p>
<p>
Kojim pismom želite pisati? Hindskim, kineskim, tajlandskim? Moguće je sa
svima njima i to u istom prozoru s engleskim ili ćiriličnim.
</p>
<p>
Pojedinci ili grupe mogu postaviti vlastite web stranice. Izdavač može
napraviti prijelom vlastitih knjiga. Računovođa može analizirati
budžet. Slijepi ljudi mogu slušati tekst kojeg im čita računalo.
</p>
<p>
Možete se zabavljati birajući između više grafičkih korisničkih sučelja
&ndash; nekog kitnjastog, nekog drugog koje izgleda i ponaša se slično
sučelju Microsoft Windowsa ili nekog trećeg koje je jednostavno i praktično.
</p>
<p>
Osim glasovnog čitača za slijepe osobe, koji zahtijeva zvučni podsustav
kojeg nikada nisam instalirao na svoj stroj, sve aplikacije koje sam upravo
spomenuo pokreću se na mojem kućnom računalu, a ljudi koje poznajem
instalirali su zvučni podsustav pa imaju i zvuk.
</p>
<p>
Sve ove aplikacije došle su na CD-ROM-u kojeg sam, uzgred, dobio
besplatno. Također sam i platio CD-ove s različitom inačicom softvera
&mdash; ponekad je pogodnije nešto jednostavno kupiti. Usto, ukoliko
posjedujete brzu vezu na internet, možete lako preuzeti softver, plaćajući
samo troškove veze na internet.
</p>
<p>
Ovo bogatstvo softvera dostupno je i može se koristiti bilo gdje u svijetu.
</p>
<p>
Vratimo se pitanju kako je ova tehnologija uobličena: ključ je, kao što sam
rekao, sloboda, zakonsko pravo kopiranja, proučavanja, mijenjanja i ponovnog
distribuiranja softvera.
</p>
<p>
Posebno pravno sredstvo koje smo koristili kako bismo stvorili ove slobode i
posljedične dobrobiti je posebno formulirana licenca za zaštitu autorskog
prava, Opća javna licenca GNU.
</p>
<p>
Ova licenca daje vam više prava od obične licence za zaštitu autorskih prava
i više prava od mnogih drugih vrsta softverskih licenci. U biti, zabranjuje
vam da zabranjujete. Dozvoljava vam da činite sve ostalo.
</p>
<p>
Nabrojit ću ta prava: kopiranje, proučavanje, mijenjanje i ponovno
distribuiranje.
</p>

<p>
Prvo, pravo kopiranja.
</p>
<p>
Ne posjeduje mnogo ljudi tvornicu koja bi im omogućila kopiranje
automobila. Doista, kopirati automobil toliko je teško da za to koristimo
drugu riječ, kažemo &lsquo;proizvodnja&rsquo; automobila. Usto, u svijetu
nema mnogo proizvođača automobila. Daleko manje od svakog tridesetog čovjeka
posjeduje ili mu je dostupna tvornica automobila.
</p>
<p>
No svatko s računalom posjeduje tvornicu softvera, uređaj za proizvodnju
softvera, to jest, za izradu novih kopija. Zato jer je kopiranje softvera
tako jednostavno, ne koristimo riječ &lsquo;proizvodnja&rsquo;; obično čak
ni ne razmišljamo o tome kao o nekoj vrsti proizvodnje, ali to jest
proizvodnja.
</p>
<p>
Pravo kopiranja softvera je pravo korištenja vlastitih sredstava za
proizvodnju. Milijuni ljudi, nekoliko postotaka svjetske populacije,
posjeduju ova sredstva za proizvodnju.
</p>
<p>
Naravno, postoje napori da vam se oduzmu vaša prava da koristite vlastitu
imovinu kao tvornicu.
</p>

<p>
Drugo, pravo proučavanja. Ovo je pravo od male izravne koristi ljudima koji
nisu programeri. To je kao pravo odvjetnika da čita pravne udžbenike. Ako
niste odvjetnik, vjerojatno želite izbjeći takve knjige.
</p>
<p>
Međutim, ovo pravo proučavanja ima više implikacija, kako za one koji
programiraju, tako i za sve ostale.
</p>
<p>
Pravo proučavanja znači da ljudi u mjestima kao što je Meksiko, Indija ili
Malezija mogu proučavati isti kod kojeg koriste ljudi u Europi ili
Sjedinjenim državama. To znači da ovim ljudima nije onemogućeno učiti o
načinu na koji su drugi postigli uspjeh.  
</p>
<p>
Imajte na umu da mnogi programeri rade pod ograničenjima koja im zabranjuju
vidjeti tuđi kod. Umjesto da sjednu na ramena onih koji su to već prošli,
što je najbolji način za gledanje ispred sebe i napredovanje, bačeni su u
blato. Pravo proučavanja je pravo gledanja ispred sebe, napredovanja,
sjedeći na ramenima divova.
</p>
<p>
Štoviše, pravo proučavanja znači da i sam softver mora biti dostupan u
takvom obliku da ga ljudi mogu čitati.  
</p>
<p>
Softver dolazi u dva oblika, jednom koji je čitljiv samo računalima i drugom
koji je čitljiv ljudima. Oblik čitljiv računalima je ono što računalo
pokreće. Ovaj je oblik nazvan binarnim ili izvršnim. Oblik čitljiv ljudima
nazvan je izvornim kodom. To je ono što programer stvara, a prevodi se
drugim računalnim programom u binarni ili izvršni oblik.
</p>

<p>
Sljedeće pravo, pravo mijenjanja, je pravo na ispravljanje grešaka ili na
unapređivanje programa. Za većinu ljudi to znači vaše pravo ili pravo vaše
organizacije da platite nekoga tko će za vas obaviti posao, na isti način
kao što platite automehaničaru da vam popravi automobil ili graditelju da
vam proširi kuću.
</p>
<p>
Mijenjanje je korisno. Razvijatelji aplikacija ne mogu zamisliti sve načine
na koji će netko koristiti njihov softver. Razvijatelji ne mogu predvidjeti
nove zahtjeve koji će biti postavljeni pred njihov kod. Ne mogu uzeti u
obzir sve lokalne uvjete i hoće li netko u Maleziji koristiti program
prvotno napisan u Finskoj.
</p>
<p>
Na kraju ovih zakonskih prava dolazi pravo na ponovnu distribuciju.
</p>
<p>
To znači da vi, posjednici računala, tvornice softvera, imate pravo izraditi
kopije nekog programa i distribuirati ga dalje. Te kopije možete naplaćivati
ili ih davati besplatno. Drugi mogu činiti to isto.
</p>
<p>
Naravno, više postojećih, velikih proizvođača softvera žele vam zabraniti
korištenje vaše vlastite imovine. Ne mogu pobijediti na slobodnom tržištu pa
napadaju na druge načine. U Sjedinjenim državama, na primjer, svjedoci smo
novih prijedloga zakona kojima bi vam se oduzela sloboda.
</p>
<p>
Pravo na ponovnu distribuciju, tako dugo dok je branjeno i podupirano, znači
da se softver prodaje na konkurentnom, slobodnom tržištu. To ima više
posljedica. Niska cijena jedna je od njih. To pomaže potrošačima.
</p>
<p>
No, prvo i najvažnije, ova zakonska i ekonomska prava dovode do suradnje,
jedne od tema ove konferencije.
</p>
<p>
Ovaj ishod suprotan je očekivanjima mnogih ljudi. Malo tko očekuje da će na
konkuretnom, slobodnom tržištu svaki proizvođač postati skloniji suradnji i
da neće biti vidljive ili osjetne konkurencije između poslovnih ljudi koji
se međusobno natječu. 
</p>
<p>
Što je tržište konkurentnije, to je više suradnje vidljivo. Do ove prividno
neočekivane posljedice dolazi se jednako opažanjem i zaključivanjem.
</p>
<p>
Ovo je stoga što ljudi ne trpe nikakvu štetu čineći ono što žele. Ljudi žele
pomoći svojim susjedima.
</p>
<p>
Zamislite malog poljoprivrednika, jednog od milijun. Moj prijatelj George iz
Sjedinjenih Država jedan je od njih.
</p>
<p>
Njegova je ljetina toliko malena da ne postoji ništa što bi mogao učiniti da
utječe na svjetsku cijenu. Njegov je susjed u sličnom položaju.
</p>
<p>
Stoga, ako George pomogne svojem susjedu, njegov susjed od toga ima koristi,
a sam George time ništa ne gubi na cijeni koju postiže za svoju ljetinu.
</p>
<p>
Budući da George neće naštetiti sebi, ima razloga pomoći svojem
susjedu. George nije samo ljubazan, on isto tako shvaća da ako pomogne
susjedu, i susjed će njemu uzvratiti uslugom.
</p>
<p>
Ovo vidimo na konkurentnom slobodnom tržištu: suradnju.
</p>
<p>
Vidljivo natjecanje ukazuje na to da tržište nije potpuno slobodno i
konkurentno. Vidljivo natjecanje znači da u najboljem slučaju imate
poluslobodno tržište.
</p>
<p>
Štoviše, ako se softver prodaje na slobodnom tržištu, konkurencija među
trgovcima dovest će do nižih cijena, a ovo donosi dobrobit ljudima koji nisu
programeri.
</p>
<p>
Drugačije rečeno, cijena softvera određena je prvenstveno pravnim razlozima:
stupnjem slobode koju kupci uživaju. Ako je kupcima zabranjeno kupiti neki
proizvod osim po visokoj cijeni, i ta zabrana je uspješno nametnuta,
proizvod će biti skup. To se danas događa s mnogim vlasničkim softverom.
</p>
<p>
S druge strane, ako se softver prodaje na slobodnom tržištu, konkurencija
među trgovcima dovest će do niže cijene.
</p>
<p>
Doista, u nekim situacijama cijena će biti toliko niska da će tvrtke ili
druge organizacije dijeliti CD-ROM-ove sa softverom, drugi će raditi kopije
za svoje prijatelje, dok će neki drugi pružati mogućnost preuzimanja preko
interneta, bez naplate.
</p>
<p>
Ovo znači da će sam softver, nužni oslonac poduzeća ili projekta zajednice,
biti jeftin i legalan.
</p>
<p>
Razmišljajte o tome s točke gledišta malog poduzeća ili zajednicom podržane
grupe. Organizacija može koristiti vlasnički softver ograničene distribucije
i platiti visoku cijenu novcem kojeg nema ili prekršiti zakon i ukrasti ga.
</p>
<p>
S druge strane, slobodan softver jeftin je i legalan. Dostupniji je. Isto
tako je i prilagodljiv na načine na koje vlasnički softver često nije.  To
je osnaživanje.
</p>
<p>
Uobličavamo razvoj ove tehnologije, stvaramo suradnju, korištenjem pravnog
alata, licence, koja vam daje više prava nego što biste inače imali, koja
vam zabranjuje da zabranjujete, koja vam u ovom slučaju daje pravo
kopiranja, proučavanja, mijenjanja i ponovnog distribuiranja softvera.
</p>
<p>
Zbog sloboda povezanih s njim, ovaj softver naziva se &lsquo;slobodnim
softverom.&rsquo;
</p>
<p>
Kada govorim o ovom izrazu, dozvolite mi da razjasnim verbalni problem koji
ponekad zbunjuje ljude s engleskog govornog područja.
</p>
<p>
Niska cijena slobodnog softvera dovodi neke ljude s engleskog govornog
područja da shvaćaju riječ &lsquo;slobodan&rsquo; (engl. <i>free</i>) u
izrazu &lsquo;slobodan softver&rsquo; (engl. <i>free software</i>)kao da
znači da se softver može nabaviti besplatno. Ovo nije njeno značenje, koje
se inače odnosi na <a
href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">slobodu</a>
(engl. <i>freedom</i>), nego nesporazum do kojeg lako dolazi. Uostalom,
govorio sam o štedljivom korištenju resursa, softveru koji nije skup.
</p>
<p>
Engleska riječ &lsquo;free&rsquo; ima više značenja. Kako mi je jednom rekao
moj meksički prijatelj i, usto, voditelj jednog velikog softverskog
projekta,
</p>
<blockquote><p>
Engleski jezik ima greškudash;ne pravi razliku između &lsquo;besplatnog
piva&rsquo; (engl. <i>free beer</i>) i &lsquo;slobode govora&rsquo;
(engl. <i>free speech</i>).
</p></blockquote>
<p>
Španjolski jezik, s druge strane, pravi razliku između &lsquo;gratis&rsquo;
i &lsquo;libre&rsquo;. Slobodan softver je &lsquo;libre&rsquo; softver.
</p>
<p>
Isto tako, jezik naših domaćina, malajski, razlikuje &lsquo;pecuma&rsquo; od
&lsquo;kebebasa&rsquo;. Slobodan softver je &lsquo;kebebasa&rsquo; softver.
</p>
<p>
Slučajnošću, Eric Raymond i Bruce Perens iskovali su izraz &lsquo;otvoreni
izvorni kod&rsquo; (engl. <i>open source</i>), do prije nekoliko godina
sinonim za &lsquo;slobodan softver&rsquo;. Željeli su zaobići nesklonost
koju mnoge tvrtke imaju prema slobodnim tržištima. Izraz je postao
popularan; Eric i Bruce uspjeli su u svojoj namjeri.
</p>
<p>
Međutim, ja dajem prednost izrazu &lsquo;slobodan softver&rsquo; jer bolje
izražava cilj slobode&mdash;pretpostavku da svaki muškarac i žena, čak i
osoba koja živi u zemlji trećeg svijeta, ima pravo raditi prvorazredan posao
i ne smije joj to biti zabranjeno.
</p>
<p>
Spomenuo sam da poduzeće ili zajednica mogu koristiti softver koji je jeftin
i legalan.
</p>
<p>
Dozvolite mi da se sada okrenem samoj softverskoj industriji.
</p>
<p>
Zbog konkurencije koja na konkurentnom tržištu prisiljava cijene slobodnog
softvera da padaju, nitko ne pristupa softverskoj industriji da bi prodavao
softver kako takav. Umjesto toga, a to se često ne razumije, poduzeće
pristupa toj industriji da bi zaradilo novac na druge načine.
</p>
<p>
Tvrtke i ljudi u &lsquo;softverskoj industriji&rsquo; ne prodaju sam
softver, već usluge povezane sa softverom ili hardverom ili druga rješenja.
</p>
<p>
To se događa u medicinskim i pravnim strukama. I medicinsko i pravno znanje
slobodno se mogu dalje distribuirati. Liječnici i odvjetnici prodaju svoje
usluge kojima rješavaju probleme.
</p>
<p>
Na koje usluge mislim? Najizravnije, na pomoć u korištenju računala ili, na
konkretnijem primjeru, pomoć u postavljanju paketne radio mreže u području
bez telefona, ili pomoć u stvaranju i održavanju baze podataka nekog
skladišta.
</p>
<p>
Manje izravno, a sve češće, hardverske tvrtke koje prodaju telefone ili
postrojenja za desalinizaciju dodaju svojim proizvodima softver kako bi ih
kupcima učinile privlačnijima.
</p>
<p>
Usput, programeri i sami pišu softver iz četiri glavna razloga: prvo, jer su
plaćeni da riješe problem, upravo kao što je odvjetnik plaćen da sastavi
ugovor. Drugo, kao dio nekog drugog projekta. Treće, zato jer im podiže
ugled. I četvrto, zato jer to žele.
</p>
<p>
Govorio sam o oblikovanju ove tehnologije za suradnju. Ključna je sloboda i
stvaranje pravnog okvira koji podržava slobodu.
</p>
<p>
Dozvolite mi da sada govorim o inicijativama koje vode prema napretku.
</p>
<p>
Jedan od problema s razvojem su resursi, ili točnije, njihov nedostatak.
</p>
<p>
Kao što sam ranije rekao, slobodan softver smanjuje prepreke dostupnosti, u
samoj softverskoj industriji i u drugim industrijama i djelatnostima.
</p>
<p>
Slobodan softver, zajedno s kulturom i načinom razmišljanja kojima su ljudi
skloni kad surađuju, smanjuje operativne troškove. 
</p>
<p>
Navest ću primjer koji izravno proizlazi iz ove konferencije. Najprije vam
trebam reći da imam dopisnike širom svijeta. Nisu svi u bogatim
zemljama. Oni ili institucije koje ih podržavaju nisu uvijek bogate.
</p>
<p>
Prve poruke o ovoj konferenciji koje sam primio zauzimale su četiri i po
puta više resursa nego što je bilo potrebno za prenošenje
informacije. Poruke su poslane u napuhanom obliku.
</p>
<p>
Sljedeći put kada radite troškovnik za projekt, razmislite o plaćanju četiri
i po puta većih troškova od njegove cijene. Zatim razmislite biste li ga
financirali.
</p>
<p>
Sljedeći put kada plaćate u restoranu, izvadite četiri i po puta više
novca&hellip;
</p>
<p>
Za mene potrošnja resursa nije predstavljala problem jer telekomunikacijske
usluge ne plaćam po minuti, kao što mnogi čine, ali znam da moji dopisnici
širom svijeta više vole da se pobrinem da u svojoj komunikaciji ne rasipam
njihov novac ili novac ustanova koje ih podržavaju.
</p>
<p>
Značajna odlika slobodnog softvera je da mnoge aplikacije rade dobro na
starijim, manje moćnim strojevima, kao što sam ranije spomenuo. Na primjer,
prije par mjeseci pokrenuo sam upravljač prozorima, grafički preglednik weba
i program za obradu slika na starom stroju moje sestre s procesorom
486. Aplikacije su radile sasvim dobro.
</p>
<p>
Programi za obradu teksta, elektroničku poštu i tablični kalkulatori
zahtijevaju još manje resursa.
</p>
<p>
Ova štedljivost znači da ljudi mogu koristiti stariju opremu koju su tvrtke
bogatih zemalja odbacile. Takva je oprema jeftina i često donirana. Računala
je potrebno transportirati. Ponekad je potrebno pokrenuti lokalni projekt za
obnovu starog hardvera i instaliranje jeftinog, prilagođenog, slobodnog
softvera. Ovi strojevi krajnjeg korisnika koštaju manje od novih strojeva.
</p>
<p>
Istovremeno, proizvođači izrađuju suvremena računala niže cijene i kvalitete
koja mogu isto što i starija, a nisu preskupa.
</p>
<p>
Nema potrebe nabavljati skup, novi hardver da biste pokretali svoj softver.
</p>
<p>
Zaključak &mdash;
</p>
<p>
Od mene je traženo da govorim o
</p>
<p>
&lsquo;uobličavanju razvoja suradničke IKT i inicijativi za globalni
napredak&rsquo;
</p>
<p>
Zadnjih šesnaest godina radio sam s ljudima koji su oblikovali softver
pravnim sredstvom koje pruža mnoge slobode: slobodu kopirannja, proučavanja,
mijenjanja i ponovnog distribuiranja softvera.
</p>
<p>
Ovo sredstvo oblikuje softversku tehnologiju kako bi je učinilo dostupnijom
i još više osnažujućom; potiče ljude da surađuju i pruža tehnologiju za
bolje upravljanje.
</p>
<p>
Ovo pravno sredstvo znači da se tvrtke u IKT industriji ne nadmeću u prodaji
samog softvera, već prodaji usluga povezanih s njim ili da prodaju hardver
ili druga rješenja.
</p>
<p>
Ovaj pravni okvir znači da će tvrtke pružati pouzdanije i učinkovitije
usluge.
</p>
<p>
Sloboda, osigurana odgovarajućom licencom, znači da će ljudima koji koriste
računala i telekomunikacije kao alat njihova gospodarska grana biti
dostupnija.
</p>
<p>
To znači da svi korisnici mogu smanjiti svoje ulazne i operativne
troškove. Znači da ljudi u siromašnijim zemljama ne šalju svoj novac bogatoj
zemlji, nego zadržavaju novac u domaćem gospodarstvu.
</p>
<p>
Štoviše, kako sam prije rekao, licence za ograničenu distribuciju softvera
često prisiljavaju ljude da izaberu između kršenja zakona i plaćanja novcem
kojeg možda nemaju.
</p>
<p>
U svrhu dobrog upravljanja, država ne bi trebala prisiljavati ljude koji
pokušavaju pošteno raditi da donose takve odluke. Prečesto će osoba kojoj
nedostaju sredstva, a koja inače poštuje zakon, odabrati kršenje zakona.
</p>
<p>
Umjesto toga, država bi trebala urediti stvari na način da je ponašanje u
skladu sa zakonom bez dvojbe najbolji postupak, iz pravnih, moralnih i
praktičnih razloga. Ljudi se uvijek nadaju da će njihovi susjedi poštovati
zakon i biti pošteni; slobodan softver to potiče.
</p>
<p>
Slobodan softver osnažuje ljude koji su ranije bili izostavljeni.
</p>

<div class="translators-notes">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
 </div>
</div>

<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">

<p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>

<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
        replace it with the translation of these two:

        We work hard and do our best to provide accurate, good quality
        translations.  However, we are not exempt from imperfection.
        Please send your comments and general suggestions in this regard
        to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">

        &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>

        <p>For information on coordinating and submitting translations of
        our web pages, see <a
        href="/server/standards/README.translations.html">Translations
        README</a>. -->
Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko
kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo
vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.
Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
stranica, pogledajte <a
href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za
prijevode</a>.</p>
</div>

<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
     files generated as part of manuals) on the GNU web server should
     be under CC BY-ND 3.0 US.  Please do NOT change or remove this
     without talking with the webmasters or licensing team first.
     Please make sure the copyright date is consistent with the
     document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
     document was modified, or published.
     
     If you wish to list earlier years, that is ok too.
     Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
     years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
     year, i.e., a year in which the document was published (including
     being publicly visible on the web or in a revision control system).
     
     There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
     Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright &copy; 1996, 1997, 1998, 2007, 2008, 2010, 2011, 2013 Free
Software Foundation, Inc.</p>

<p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">Licencom
Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p>

<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">

<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div>

<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Vrijeme zadnje izmjene:

$Date: 2017/04/14 15:01:10 $

<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>