1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
|
<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/15-years-of-free-software.en.html" -->
<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
<!-- Parent-Version: 1.77 -->
<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
<title>15 godina slobodnog softvera - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title>
<meta http-equiv="Keywords"
content="GNU, FSF, Zaklada za slobodan softver, sloboda, Richard Stallman, rms,
pokret za slobodan softver" />
<meta http-equiv="Description"
content="Richard Stallman raspravlja o povijesti pokreta za razvoj slobodnog
operativnog sustava." />
<!--#include virtual="/philosophy/po/15-years-of-free-software.translist" -->
<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
<h2>15 godina slobodnog softvera</h2>
<p>
napisao <strong>Richard M. Stallman</strong>
</p>
<p>
Upravo je prošlo 15 godina od začetka pokreta za slobodan softver i Projekta
GNU. Prošli smo dugačak put.
</p>
<p>
Godine 1984. bilo je nemoguće upotrebljavati moderno računalo bez
instaliranja vlasničkog operativnog sustava, kojeg biste morali nabaviti pod
ograničavajućom licencom. Nikome nije bilo dozvoljeno slobodno dijeliti
softver s drugim korisnicima računala, a gotovo nitko nije mogao izmijeniti
softver kako bi odgovarao njezinim ili njegovim vlastitim
potrebama. Vlasnici softvera podigli su zidove kako bi nas razdvojili jedne
od drugih.
</p>
<p>
Projekt GNU utemeljen je kako bi to promijenio. Njegov prvi cilj: razviti
prijenosan operativni sustav kompatibilan s Unixom koji bi bio 100% slobodan
softver. Ne 95% slobodan, niti 99.5%, nego 100%—tako da bi korisnici
bili slobodni dalje distribuirati cijeli sustav, te bi bili slobodni
izmijeniti ili doprinijeti bilo kojem njegovom dijelu. Ime sustava, GNU,
rekurzivna je skraćenica koja znači “GNU Nije Unix”—način
odavanja počasti tehničkim idejama Unixa, dok se istovremeno kaže da je GNU
nešto što je drugačije. Tehnički, GNU je kao Unix, no za razliku od Unixa,
GNU daje svojim korisnicima slobodu.
</p>
<p>
Bilo je potrebno mnogo godina rada stotina programera kako bi se razvio ovaj
operativni sustav. Neke od njih plaćala je Zaklada za slobodan softver i
tvrtke za slobodan softver, no većina su bili volonteri. Neki su postali
čuveni, dok je većina poznata uglavnom unutar svoje struke, među drugim
hakerima koji koriste ili rade na njihovom kodu. Svi zajedno pomogli su
osloboditi potencijal računalne mreže za cijelo čovječanstvo.
</p>
<p>
Godine 1991. razvijena je i posljednja ključna komponenta sustava nalik
Unixu, slobodna jezgra, koju je napisao Linus Torvalds. Danas kombinaciju
GNU i Linuxa koriste milijuni ljudi širom svijeta i njena popularnost
raste. Ovaj mjesec objavili smo izdanje 1. 0 <abbr title="GNU Network Object
Model Environment">GNOME</abbr>-a, GNU grafičke radne površine, za koju se
nadamo da će učiniti GNU/Linux sustav jednostavnim za korištenje poput bilo
kojeg drugog operativnog sustava.
</p>
<p>
Međutim, naša sloboda nije trajno osigurana. Svijet ne stoji na mjestu, ne
možemo očekivati da ćemo za pet godina imati slobodu samo zato što je imamo
danas. Slobodan softver suočava se s teškim izazovima i opasnostima. Bit će
potrebni odlučni napori da sačuvamo našu slobodu, jednako kao što su bili
potrebni i da je steknemo. Međutim, operativni sustav je samo
početak—sada trebamo dodati slobodne aplikacije koje će baratati
cjelokupnim rasponom poslova koje korisnici žele obavljati.
</p>
<p>
U budućim člancima pisat ću o konkretnim izazovima s kojima se zajednica
slobodnog softvera suočava i o drugim pitanjima koja utječu na slobodu
korisnika računala, kao i o razvojima događaja koji utječu na operativni
sustav GNU/Linux.
</p>
<div class="translators-notes">
<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
</div>
</div>
<!-- for id="content", starts in the include above -->
<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
<div id="footer">
<div class="unprintable">
<p>Molimo šaljite općenite FSF & GNU upite na <a
href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje također i <a
href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
druge ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p>
<p>
<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
replace it with the translation of these two:
We work hard and do our best to provide accurate, good quality
translations. However, we are not exempt from imperfection.
Please send your comments and general suggestions in this regard
to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
<web-translators@gnu.org></a>.</p>
<p>For information on coordinating and submitting translations of
our web pages, see <a
href="/server/standards/README.translations.html">Translations
README</a>. -->
Naporno radimo i dajemo sve od sebe da bismo pružili precizne, kvalitetne
prijevode. Međutim, nismo pošteđeni nesavršenosti. Molimo šaljite svoje
komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p>
<p>Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
stranica, pogledajte <a
href="/server/standards/README.translations.html">README za prijevode</a>.</p>
</div>
<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
files generated as part of manuals) on the GNU web server should
be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this
without talking with the webmasters or licensing team first.
Please make sure the copyright date is consistent with the
document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
document was modified, or published.
If you wish to list earlier years, that is ok too.
Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
year, i.e., a year in which the document was published (including
being publicly visible on the web or in a revision control system).
There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
<p>Copyright © 1999, 2014, 2020 Richard M. Stallman</p>
<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>
<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
<div class="translators-credits">
<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div>
<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
Vrijeme zadnje izmjene:
$Date: 2020/07/05 14:01:36 $
<!-- timestamp end -->
</p>
</div>
</div>
</body>
</html>
|
