diff options
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr')
41 files changed, 13285 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/15-years-of-free-software.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/15-years-of-free-software.html new file mode 100644 index 0000000..b0e1a04 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/15-years-of-free-software.html @@ -0,0 +1,165 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/15-years-of-free-software.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>15 godina slobodnog softvera - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> +<meta http-equiv="Keywords" + content="GNU, FSF, Zaklada za slobodan softver, sloboda, Richard Stallman, rms, +pokret za slobodan softver" /> +<meta http-equiv="Description" + content="Richard Stallman raspravlja o povijesti pokreta za razvoj slobodnog +operativnog sustava." /> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/15-years-of-free-software.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>15 godina slobodnog softvera</h2> + +<p> + napisao <strong>Richard M. Stallman</strong> +</p> + +<p> + Upravo je prošlo 15 godina od začetka pokreta za slobodan softver i Projekta +GNU. Prošli smo dugačak put. +</p> + +<p> + Godine 1984. bilo je nemoguće upotrebljavati moderno računalo bez +instaliranja vlasničkog operativnog sustava, kojeg biste morali nabaviti pod +ograničavajućom licencom. Nikome nije bilo dozvoljeno slobodno dijeliti +softver s drugim korisnicima računala, a gotovo nitko nije mogao izmijeniti +softver kako bi odgovarao njezinim ili njegovim vlastitim +potrebama. Vlasnici softvera podigli su zidove kako bi nas razdvojili jedne +od drugih. +</p> + +<p> + Projekt GNU utemeljen je kako bi to promijenio. Njegov prvi cilj: razviti +prijenosan operativni sustav kompatibilan s Unixom koji bi bio 100% slobodan +softver. Ne 95% slobodan, niti 99.5%, nego 100%—tako da bi korisnici +bili slobodni dalje distribuirati cijeli sustav, te bi bili slobodni +izmijeniti ili doprinijeti bilo kojem njegovom dijelu. Ime sustava, GNU, +rekurzivna je skraćenica koja znači “GNU Nije Unix”—način +odavanja počasti tehničkim idejama Unixa, dok se istovremeno kaže da je GNU +nešto što je drugačije. Tehnički, GNU je kao Unix, no za razliku od Unixa, +GNU daje svojim korisnicima slobodu. +</p> + +<p> + Bilo je potrebno mnogo godina rada stotina programera kako bi se razvio ovaj +operativni sustav. Neke od njih plaćala je Zaklada za slobodan softver i +tvrtke za slobodan softver, no većina su bili volonteri. Neki su postali +čuveni, dok je većina poznata uglavnom unutar svoje struke, među drugim +hakerima koji koriste ili rade na njihovom kodu. Svi zajedno pomogli su +osloboditi potencijal računalne mreže za cijelo čovječanstvo. +</p> + +<p> + Godine 1991. razvijena je i posljednja ključna komponenta sustava nalik +Unixu, slobodna jezgra, koju je napisao Linus Torvalds. Danas kombinaciju +GNU i Linuxa koriste milijuni ljudi širom svijeta i njena popularnost +raste. Ovaj mjesec objavili smo izdanje 1. 0 <abbr title="GNU Network Object +Model Environment">GNOME</abbr>-a, GNU grafičke radne površine, za koju se +nadamo da će učiniti GNU/Linux sustav jednostavnim za korištenje poput bilo +kojeg drugog operativnog sustava. +</p> + +<p> + Međutim, naša sloboda nije trajno osigurana. Svijet ne stoji na mjestu, ne +možemo očekivati da ćemo za pet godina imati slobodu samo zato što je imamo +danas. Slobodan softver suočava se s teškim izazovima i opasnostima. Bit će +potrebni odlučni napori da sačuvamo našu slobodu, jednako kao što su bili +potrebni i da je steknemo. Međutim, operativni sustav je samo +početak—sada trebamo dodati slobodne aplikacije koje će baratati +cjelokupnim rasponom poslova koje korisnici žele obavljati. +</p> + +<p> + U budućim člancima pisat ću o konkretnim izazovima s kojima se zajednica +slobodnog softvera suočava i o drugim pitanjima koja utječu na slobodu +korisnika računala, kao i o razvojima događaja koji utječu na operativni +sustav GNU/Linux. +</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje također i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +druge ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Naporno radimo i dajemo sve od sebe da bismo pružili precizne, kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo pošteđeni nesavršenosti. Molimo šaljite svoje +komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">README za prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1999, 2014, 2020 Richard M. Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2020/07/05 14:01:36 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/ICT-for-prosperity.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/ICT-for-prosperity.html new file mode 100644 index 0000000..76d7ae7 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/ICT-for-prosperity.html @@ -0,0 +1,658 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/ICT-for-prosperity.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Uobličavanje razvoja suradničke IKT i inicijative za globalni napredak - +Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/ICT-for-prosperity.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Uobličavanje razvoja suradničke IKT i inicijative za globalni napredak</h2> + +<p> +napisao <strong>Robert J. Chassell</strong> +</p> + +<p> +<!-- <br /> + +<a href="http://www.globalknowledge.org.my/"> broken link, 1apr11 --> +[S prezentacije održane na drugoj Konferenciji o globalnom znanju<br /> +u Kuala Lumpuru u Maleziji 7. ožujka 2000.] +</p> + +<!-- <p> + +[For a more extended discussion, see my<br /> +<a href="http://www.teak.cc/Access-speech.html"> +Free Software: Access and Empowerment</a>. +</p> --> +<p> +Naslov ove prezentacije je ‘Uobličavanje razvoja suradničke IKT i +inicijative za globalni napredak’ a teme ove konferencije su +‘pristup’, ‘osnaživanje’ i +‘upravljanje’. +</p> +<p> +Ono što želim danas učiniti je odabrati jednu tehnologiju i govoriti o +načinu na koji smo oblikovali tu tehnologiju da bismo je učinili +pristupačnom i osnažujućom, kako smo je smjestili u ekonomski i +institucionalni okvir koji potiče ljude da surađuju i kako koristiti tu +tehnologiju u svrhu boljeg upravljanja. +</p> +<p> +Ta tehnologija je softver. Oblikovanje je povezano s licenčnim uvjetima +ugovora o autorskim pravima —njihovim pravnim i institucionalnim +okvirom. +</p> +<p> +Kao osnivač Zaklade za slobodan softver, šesnaest godina sam radio na +pravnom i institucionalnom okviru kojim se služimo pri korištenju i +razvijanju softvera. Rezultat tih napora je GNU/Linux, cjelovit softverski +sustav. +</p> +<p> +IKT, informacijsko-komunikacijska tehnologija, sastoji se od hardvera i +softvera. Ovdje govorim samo o softveru, no nadam se da naše iskustvo možemo +proširiti s ove i na druge tehnologije. +</p> +<p> +Kada govorim o softveru, govorim i o programima koji pokreću računalo, to +jest, operacijskom sustavu, i o aplikacijama, kao što je program za +elektroničku poštu i drugu komunikaciju, tablični kalkulator, elektronička +trgovina, alati za pisanje, slanje i primanje fakseva, izrada web stranica, +projektiranje, istraživanje, matematički izračuni, modeliranje, obrada slika +i umrežavanje. +</p> +<p> +Posljednjih nekoliko godina cijene računala i telekomunikacijskog hardvera +toliko su pale da ih mnogo više ljudi koristi. Zaista, organizatori naše +konferencije procjenjuju da čak svaki trideseti čovjek na svijetu ima +računalni pristup mrežnim telekomunikacijama. +</p> +<p> +Iako je jedan od trideset još uvijek mali dio svjetske populacije, ova +tehnologija je popularna, u porastu i postaje sve važnija u našem +svakodnevnom životu. Usto, očekujemo da će cijene računala i +telekomunikacija nastaviti padati barem još jednu generaciju, tako da će +mnogi koji trenutno nemaju dovoljno resursa na kraju ipak uživati tu +pogodnost. +</p> +<p> +Kao i bilo koja tehnologija, softver može biti upotrijebljen na dobar ili +loš način. +</p> +<p> +U ovom trenutku imamo oboje. S loše strane, imamo strojeve koji se +nepotrebno ruše, elektroničke poruke koje rasipaju novac primatelja, sustave +ranjive jednostavnim virusima i programe koji rade samo dio onoga što +želite. +</p> +<p> +Ključ dobre upotrebe softvera je osiguravanje slobode. U softveru, to dovodi +do suradnje, nižih cijena, pouzdanosti, učinkovitosti, sigurnosti i do +manjeg broja prepreka pristupu i korištenju. +</p> +<p> +Da bi dobro koristili softversku tehnologiju ljudi moraju imati zakonsko +pravo da kopiraju, proučavaju, mijenjaju i ponovo distribuiraju. Sve drugo +proistječe iz ovoga. +</p> +<p> +Softver GNU/Linux daje ljudima ta prava. Od toga imaju koristi programeri i, +što je još važnije, ljudi koji nisu programeri. +</p> +<p> +Na primjer, ljudi u području s lošom ili nikakvom telefonskom uslugom mogu +za komuniciranje koristiti robustan paket zvan UUCP. Nedavno sam čitao o +grupi Oxfam koja je to učinila. +</p> +<p> +Ljudi sa starijim strojevima, čak i s vrlo starim čipovima 80386, mogu +pokretati efikasne programe koji čine jednako koliko i programi koji +zahtijevaju suvremene čipove Pentium i skupu memoriju. Te strojeve mogu +koristiti kao poslužitelje web stranica i kao routere — za +komunikacijsku infrastrukturu. +</p> +<p> +Ljudi sa samo jednim računalom mogu na njega priključiti jedan ili dva +dodatna terminala i osigurati dva ili tri radna mjesta umjesto jednog, uz +vrlo mali dodatan trošak. To sam i sam učinio: prijatelj mi je došao u +posjetu i obojica smo htjeli raditi na mojem računalu istovremeno. Slanje +elektroničke pošte, pregledavanje web stranica, pisanje, daljinska +administracija sustava: sve smo to činili istovremeno. +</p> +<p> +Društvena grupa ili poduzeće može postaviti vlastitu listu e-pošte ili +forum, privatne ili javne. Programska oprema za skupni rad je tu. Dvoje ili +više ljudi može na jednom dokumentu raditi istovremeno, čak i kada su u +različitim državama. Posljednji puta kada sam to učinio radio sam s kolegom +s druge strane Atlantskog oceana. +</p> +<p> +Kojim pismom želite pisati? Hindskim, kineskim, tajlandskim? Moguće je sa +svima njima i to u istom prozoru s engleskim ili ćiriličnim. +</p> +<p> +Pojedinci ili grupe mogu postaviti vlastite web stranice. Izdavač može +napraviti prijelom vlastitih knjiga. Računovođa može analizirati +budžet. Slijepi ljudi mogu slušati tekst kojeg im čita računalo. +</p> +<p> +Možete se zabavljati birajući između više grafičkih korisničkih sučelja +– nekog kitnjastog, nekog drugog koje izgleda i ponaša se slično +sučelju Microsoft Windowsa ili nekog trećeg koje je jednostavno i praktično. +</p> +<p> +Osim glasovnog čitača za slijepe osobe, koji zahtijeva zvučni podsustav +kojeg nikada nisam instalirao na svoj stroj, sve aplikacije koje sam upravo +spomenuo pokreću se na mojem kućnom računalu, a ljudi koje poznajem +instalirali su zvučni podsustav pa imaju i zvuk. +</p> +<p> +Sve ove aplikacije došle su na CD-ROM-u kojeg sam, uzgred, dobio +besplatno. Također sam i platio CD-ove s različitom inačicom softvera +— ponekad je pogodnije nešto jednostavno kupiti. Usto, ukoliko +posjedujete brzu vezu na internet, možete lako preuzeti softver, plaćajući +samo troškove veze na internet. +</p> +<p> +Ovo bogatstvo softvera dostupno je i može se koristiti bilo gdje u svijetu. +</p> +<p> +Vratimo se pitanju kako je ova tehnologija uobličena: ključ je, kao što sam +rekao, sloboda, zakonsko pravo kopiranja, proučavanja, mijenjanja i ponovnog +distribuiranja softvera. +</p> +<p> +Posebno pravno sredstvo koje smo koristili kako bismo stvorili ove slobode i +posljedične dobrobiti je posebno formulirana licenca za zaštitu autorskog +prava, Opća javna licenca GNU. +</p> +<p> +Ova licenca daje vam više prava od obične licence za zaštitu autorskih prava +i više prava od mnogih drugih vrsta softverskih licenci. U biti, zabranjuje +vam da zabranjujete. Dozvoljava vam da činite sve ostalo. +</p> +<p> +Nabrojit ću ta prava: kopiranje, proučavanje, mijenjanje i ponovno +distribuiranje. +</p> + +<p> +Prvo, pravo kopiranja. +</p> +<p> +Ne posjeduje mnogo ljudi tvornicu koja bi im omogućila kopiranje +automobila. Doista, kopirati automobil toliko je teško da za to koristimo +drugu riječ, kažemo ‘proizvodnja’ automobila. Usto, u svijetu +nema mnogo proizvođača automobila. Daleko manje od svakog tridesetog čovjeka +posjeduje ili mu je dostupna tvornica automobila. +</p> +<p> +No svatko s računalom posjeduje tvornicu softvera, uređaj za proizvodnju +softvera, to jest, za izradu novih kopija. Zato jer je kopiranje softvera +tako jednostavno, ne koristimo riječ ‘proizvodnja’; obično čak +ni ne razmišljamo o tome kao o nekoj vrsti proizvodnje, ali to jest +proizvodnja. +</p> +<p> +Pravo kopiranja softvera je pravo korištenja vlastitih sredstava za +proizvodnju. Milijuni ljudi, nekoliko postotaka svjetske populacije, +posjeduju ova sredstva za proizvodnju. +</p> +<p> +Naravno, postoje napori da vam se oduzmu vaša prava da koristite vlastitu +imovinu kao tvornicu. +</p> + +<p> +Drugo, pravo proučavanja. Ovo je pravo od male izravne koristi ljudima koji +nisu programeri. To je kao pravo odvjetnika da čita pravne udžbenike. Ako +niste odvjetnik, vjerojatno želite izbjeći takve knjige. +</p> +<p> +Međutim, ovo pravo proučavanja ima više implikacija, kako za one koji +programiraju, tako i za sve ostale. +</p> +<p> +Pravo proučavanja znači da ljudi u mjestima kao što je Meksiko, Indija ili +Malezija mogu proučavati isti kod kojeg koriste ljudi u Europi ili +Sjedinjenim državama. To znači da ovim ljudima nije onemogućeno učiti o +načinu na koji su drugi postigli uspjeh. +</p> +<p> +Imajte na umu da mnogi programeri rade pod ograničenjima koja im zabranjuju +vidjeti tuđi kod. Umjesto da sjednu na ramena onih koji su to već prošli, +što je najbolji način za gledanje ispred sebe i napredovanje, bačeni su u +blato. Pravo proučavanja je pravo gledanja ispred sebe, napredovanja, +sjedeći na ramenima divova. +</p> +<p> +Štoviše, pravo proučavanja znači da i sam softver mora biti dostupan u +takvom obliku da ga ljudi mogu čitati. +</p> +<p> +Softver dolazi u dva oblika, jednom koji je čitljiv samo računalima i drugom +koji je čitljiv ljudima. Oblik čitljiv računalima je ono što računalo +pokreće. Ovaj je oblik nazvan binarnim ili izvršnim. Oblik čitljiv ljudima +nazvan je izvornim kodom. To je ono što programer stvara, a prevodi se +drugim računalnim programom u binarni ili izvršni oblik. +</p> + +<p> +Sljedeće pravo, pravo mijenjanja, je pravo na ispravljanje grešaka ili na +unapređivanje programa. Za većinu ljudi to znači vaše pravo ili pravo vaše +organizacije da platite nekoga tko će za vas obaviti posao, na isti način +kao što platite automehaničaru da vam popravi automobil ili graditelju da +vam proširi kuću. +</p> +<p> +Mijenjanje je korisno. Razvijatelji aplikacija ne mogu zamisliti sve načine +na koji će netko koristiti njihov softver. Razvijatelji ne mogu predvidjeti +nove zahtjeve koji će biti postavljeni pred njihov kod. Ne mogu uzeti u +obzir sve lokalne uvjete i hoće li netko u Maleziji koristiti program +prvotno napisan u Finskoj. +</p> +<p> +Na kraju ovih zakonskih prava dolazi pravo na ponovnu distribuciju. +</p> +<p> +To znači da vi, posjednici računala, tvornice softvera, imate pravo izraditi +kopije nekog programa i distribuirati ga dalje. Te kopije možete naplaćivati +ili ih davati besplatno. Drugi mogu činiti to isto. +</p> +<p> +Naravno, više postojećih, velikih proizvođača softvera žele vam zabraniti +korištenje vaše vlastite imovine. Ne mogu pobijediti na slobodnom tržištu pa +napadaju na druge načine. U Sjedinjenim državama, na primjer, svjedoci smo +novih prijedloga zakona kojima bi vam se oduzela sloboda. +</p> +<p> +Pravo na ponovnu distribuciju, tako dugo dok je branjeno i podupirano, znači +da se softver prodaje na konkurentnom, slobodnom tržištu. To ima više +posljedica. Niska cijena jedna je od njih. To pomaže potrošačima. +</p> +<p> +No, prvo i najvažnije, ova zakonska i ekonomska prava dovode do suradnje, +jedne od tema ove konferencije. +</p> +<p> +Ovaj ishod suprotan je očekivanjima mnogih ljudi. Malo tko očekuje da će na +konkuretnom, slobodnom tržištu svaki proizvođač postati skloniji suradnji i +da neće biti vidljive ili osjetne konkurencije između poslovnih ljudi koji +se međusobno natječu. +</p> +<p> +Što je tržište konkurentnije, to je više suradnje vidljivo. Do ove prividno +neočekivane posljedice dolazi se jednako opažanjem i zaključivanjem. +</p> +<p> +Ovo je stoga što ljudi ne trpe nikakvu štetu čineći ono što žele. Ljudi žele +pomoći svojim susjedima. +</p> +<p> +Zamislite malog poljoprivrednika, jednog od milijun. Moj prijatelj George iz +Sjedinjenih Država jedan je od njih. +</p> +<p> +Njegova je ljetina toliko malena da ne postoji ništa što bi mogao učiniti da +utječe na svjetsku cijenu. Njegov je susjed u sličnom položaju. +</p> +<p> +Stoga, ako George pomogne svojem susjedu, njegov susjed od toga ima koristi, +a sam George time ništa ne gubi na cijeni koju postiže za svoju ljetinu. +</p> +<p> +Budući da George neće naštetiti sebi, ima razloga pomoći svojem +susjedu. George nije samo ljubazan, on isto tako shvaća da ako pomogne +susjedu, i susjed će njemu uzvratiti uslugom. +</p> +<p> +Ovo vidimo na konkurentnom slobodnom tržištu: suradnju. +</p> +<p> +Vidljivo natjecanje ukazuje na to da tržište nije potpuno slobodno i +konkurentno. Vidljivo natjecanje znači da u najboljem slučaju imate +poluslobodno tržište. +</p> +<p> +Štoviše, ako se softver prodaje na slobodnom tržištu, konkurencija među +trgovcima dovest će do nižih cijena, a ovo donosi dobrobit ljudima koji nisu +programeri. +</p> +<p> +Drugačije rečeno, cijena softvera određena je prvenstveno pravnim razlozima: +stupnjem slobode koju kupci uživaju. Ako je kupcima zabranjeno kupiti neki +proizvod osim po visokoj cijeni, i ta zabrana je uspješno nametnuta, +proizvod će biti skup. To se danas događa s mnogim vlasničkim softverom. +</p> +<p> +S druge strane, ako se softver prodaje na slobodnom tržištu, konkurencija +među trgovcima dovest će do niže cijene. +</p> +<p> +Doista, u nekim situacijama cijena će biti toliko niska da će tvrtke ili +druge organizacije dijeliti CD-ROM-ove sa softverom, drugi će raditi kopije +za svoje prijatelje, dok će neki drugi pružati mogućnost preuzimanja preko +interneta, bez naplate. +</p> +<p> +Ovo znači da će sam softver, nužni oslonac poduzeća ili projekta zajednice, +biti jeftin i legalan. +</p> +<p> +Razmišljajte o tome s točke gledišta malog poduzeća ili zajednicom podržane +grupe. Organizacija može koristiti vlasnički softver ograničene distribucije +i platiti visoku cijenu novcem kojeg nema ili prekršiti zakon i ukrasti ga. +</p> +<p> +S druge strane, slobodan softver jeftin je i legalan. Dostupniji je. Isto +tako je i prilagodljiv na načine na koje vlasnički softver često nije. To +je osnaživanje. +</p> +<p> +Uobličavamo razvoj ove tehnologije, stvaramo suradnju, korištenjem pravnog +alata, licence, koja vam daje više prava nego što biste inače imali, koja +vam zabranjuje da zabranjujete, koja vam u ovom slučaju daje pravo +kopiranja, proučavanja, mijenjanja i ponovnog distribuiranja softvera. +</p> +<p> +Zbog sloboda povezanih s njim, ovaj softver naziva se ‘slobodnim +softverom.’ +</p> +<p> +Kada govorim o ovom izrazu, dozvolite mi da razjasnim verbalni problem koji +ponekad zbunjuje ljude s engleskog govornog područja. +</p> +<p> +Niska cijena slobodnog softvera dovodi neke ljude s engleskog govornog +područja da shvaćaju riječ ‘slobodan’ (engl. <i>free</i>) u +izrazu ‘slobodan softver’ (engl. <i>free software</i>)kao da +znači da se softver može nabaviti besplatno. Ovo nije njeno značenje, koje +se inače odnosi na <a +href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">slobodu</a> +(engl. <i>freedom</i>), nego nesporazum do kojeg lako dolazi. Uostalom, +govorio sam o štedljivom korištenju resursa, softveru koji nije skup. +</p> +<p> +Engleska riječ ‘free’ ima više značenja. Kako mi je jednom rekao +moj meksički prijatelj i, usto, voditelj jednog velikog softverskog +projekta, +</p> +<blockquote><p> +Engleski jezik ima greškudash;ne pravi razliku između ‘besplatnog +piva’ (engl. <i>free beer</i>) i ‘slobode govora’ +(engl. <i>free speech</i>). +</p></blockquote> +<p> +Španjolski jezik, s druge strane, pravi razliku između ‘gratis’ +i ‘libre’. Slobodan softver je ‘libre’ softver. +</p> +<p> +Isto tako, jezik naših domaćina, malajski, razlikuje ‘pecuma’ od +‘kebebasa’. Slobodan softver je ‘kebebasa’ softver. +</p> +<p> +Slučajnošću, Eric Raymond i Bruce Perens iskovali su izraz ‘otvoreni +izvorni kod’ (engl. <i>open source</i>), do prije nekoliko godina +sinonim za ‘slobodan softver’. Željeli su zaobići nesklonost +koju mnoge tvrtke imaju prema slobodnim tržištima. Izraz je postao +popularan; Eric i Bruce uspjeli su u svojoj namjeri. +</p> +<p> +Međutim, ja dajem prednost izrazu ‘slobodan softver’ jer bolje +izražava cilj slobode—pretpostavku da svaki muškarac i žena, čak i +osoba koja živi u zemlji trećeg svijeta, ima pravo raditi prvorazredan posao +i ne smije joj to biti zabranjeno. +</p> +<p> +Spomenuo sam da poduzeće ili zajednica mogu koristiti softver koji je jeftin +i legalan. +</p> +<p> +Dozvolite mi da se sada okrenem samoj softverskoj industriji. +</p> +<p> +Zbog konkurencije koja na konkurentnom tržištu prisiljava cijene slobodnog +softvera da padaju, nitko ne pristupa softverskoj industriji da bi prodavao +softver kako takav. Umjesto toga, a to se često ne razumije, poduzeće +pristupa toj industriji da bi zaradilo novac na druge načine. +</p> +<p> +Tvrtke i ljudi u ‘softverskoj industriji’ ne prodaju sam +softver, već usluge povezane sa softverom ili hardverom ili druga rješenja. +</p> +<p> +To se događa u medicinskim i pravnim strukama. I medicinsko i pravno znanje +slobodno se mogu dalje distribuirati. Liječnici i odvjetnici prodaju svoje +usluge kojima rješavaju probleme. +</p> +<p> +Na koje usluge mislim? Najizravnije, na pomoć u korištenju računala ili, na +konkretnijem primjeru, pomoć u postavljanju paketne radio mreže u području +bez telefona, ili pomoć u stvaranju i održavanju baze podataka nekog +skladišta. +</p> +<p> +Manje izravno, a sve češće, hardverske tvrtke koje prodaju telefone ili +postrojenja za desalinizaciju dodaju svojim proizvodima softver kako bi ih +kupcima učinile privlačnijima. +</p> +<p> +Usput, programeri i sami pišu softver iz četiri glavna razloga: prvo, jer su +plaćeni da riješe problem, upravo kao što je odvjetnik plaćen da sastavi +ugovor. Drugo, kao dio nekog drugog projekta. Treće, zato jer im podiže +ugled. I četvrto, zato jer to žele. +</p> +<p> +Govorio sam o oblikovanju ove tehnologije za suradnju. Ključna je sloboda i +stvaranje pravnog okvira koji podržava slobodu. +</p> +<p> +Dozvolite mi da sada govorim o inicijativama koje vode prema napretku. +</p> +<p> +Jedan od problema s razvojem su resursi, ili točnije, njihov nedostatak. +</p> +<p> +Kao što sam ranije rekao, slobodan softver smanjuje prepreke dostupnosti, u +samoj softverskoj industriji i u drugim industrijama i djelatnostima. +</p> +<p> +Slobodan softver, zajedno s kulturom i načinom razmišljanja kojima su ljudi +skloni kad surađuju, smanjuje operativne troškove. +</p> +<p> +Navest ću primjer koji izravno proizlazi iz ove konferencije. Najprije vam +trebam reći da imam dopisnike širom svijeta. Nisu svi u bogatim +zemljama. Oni ili institucije koje ih podržavaju nisu uvijek bogate. +</p> +<p> +Prve poruke o ovoj konferenciji koje sam primio zauzimale su četiri i po +puta više resursa nego što je bilo potrebno za prenošenje +informacije. Poruke su poslane u napuhanom obliku. +</p> +<p> +Sljedeći put kada radite troškovnik za projekt, razmislite o plaćanju četiri +i po puta većih troškova od njegove cijene. Zatim razmislite biste li ga +financirali. +</p> +<p> +Sljedeći put kada plaćate u restoranu, izvadite četiri i po puta više +novca… +</p> +<p> +Za mene potrošnja resursa nije predstavljala problem jer telekomunikacijske +usluge ne plaćam po minuti, kao što mnogi čine, ali znam da moji dopisnici +širom svijeta više vole da se pobrinem da u svojoj komunikaciji ne rasipam +njihov novac ili novac ustanova koje ih podržavaju. +</p> +<p> +Značajna odlika slobodnog softvera je da mnoge aplikacije rade dobro na +starijim, manje moćnim strojevima, kao što sam ranije spomenuo. Na primjer, +prije par mjeseci pokrenuo sam upravljač prozorima, grafički preglednik weba +i program za obradu slika na starom stroju moje sestre s procesorom +486. Aplikacije su radile sasvim dobro. +</p> +<p> +Programi za obradu teksta, elektroničku poštu i tablični kalkulatori +zahtijevaju još manje resursa. +</p> +<p> +Ova štedljivost znači da ljudi mogu koristiti stariju opremu koju su tvrtke +bogatih zemalja odbacile. Takva je oprema jeftina i često donirana. Računala +je potrebno transportirati. Ponekad je potrebno pokrenuti lokalni projekt za +obnovu starog hardvera i instaliranje jeftinog, prilagođenog, slobodnog +softvera. Ovi strojevi krajnjeg korisnika koštaju manje od novih strojeva. +</p> +<p> +Istovremeno, proizvođači izrađuju suvremena računala niže cijene i kvalitete +koja mogu isto što i starija, a nisu preskupa. +</p> +<p> +Nema potrebe nabavljati skup, novi hardver da biste pokretali svoj softver. +</p> +<p> +Zaključak — +</p> +<p> +Od mene je traženo da govorim o +</p> +<p> +‘uobličavanju razvoja suradničke IKT i inicijativi za globalni +napredak’ +</p> +<p> +Zadnjih šesnaest godina radio sam s ljudima koji su oblikovali softver +pravnim sredstvom koje pruža mnoge slobode: slobodu kopirannja, proučavanja, +mijenjanja i ponovnog distribuiranja softvera. +</p> +<p> +Ovo sredstvo oblikuje softversku tehnologiju kako bi je učinilo dostupnijom +i još više osnažujućom; potiče ljude da surađuju i pruža tehnologiju za +bolje upravljanje. +</p> +<p> +Ovo pravno sredstvo znači da se tvrtke u IKT industriji ne nadmeću u prodaji +samog softvera, već prodaji usluga povezanih s njim ili da prodaju hardver +ili druga rješenja. +</p> +<p> +Ovaj pravni okvir znači da će tvrtke pružati pouzdanije i učinkovitije +usluge. +</p> +<p> +Sloboda, osigurana odgovarajućom licencom, znači da će ljudima koji koriste +računala i telekomunikacije kao alat njihova gospodarska grana biti +dostupnija. +</p> +<p> +To znači da svi korisnici mogu smanjiti svoje ulazne i operativne +troškove. Znači da ljudi u siromašnijim zemljama ne šalju svoj novac bogatoj +zemlji, nego zadržavaju novac u domaćem gospodarstvu. +</p> +<p> +Štoviše, kako sam prije rekao, licence za ograničenu distribuciju softvera +često prisiljavaju ljude da izaberu između kršenja zakona i plaćanja novcem +kojeg možda nemaju. +</p> +<p> +U svrhu dobrog upravljanja, država ne bi trebala prisiljavati ljude koji +pokušavaju pošteno raditi da donose takve odluke. Prečesto će osoba kojoj +nedostaju sredstva, a koja inače poštuje zakon, odabrati kršenje zakona. +</p> +<p> +Umjesto toga, država bi trebala urediti stvari na način da je ponašanje u +skladu sa zakonom bez dvojbe najbolji postupak, iz pravnih, moralnih i +praktičnih razloga. Ljudi se uvijek nadaju da će njihovi susjedi poštovati +zakon i biti pošteni; slobodan softver to potiče. +</p> +<p> +Slobodan softver osnažuje ljude koji su ranije bili izostavljeni. +</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1996, 1997, 1998, 2007, 2008, 2010, 2011, 2013 Free +Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">Licencom +Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2017/04/14 15:01:10 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/about-gnu.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/about-gnu.html new file mode 100644 index 0000000..1a7fdce --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/about-gnu.html @@ -0,0 +1,155 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/about-gnu.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>O GNU operativnom sustavu - GNU projekt - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/gnu/po/about-gnu.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>O GNU operativnom sustavu</h2> + +<blockquote> +<p>Naziv “GNU” je rekurzivni akronim sa značenjem “GNU's Not +Unix!” (GNU nije Unix!); a <a href="/gnu/pronunciation.html">izgovara +se</a> kako se i piše.</p> +</blockquote> + +<p>[<a href="/gnu/gnu.html">Ostali povijesni i opći članci o GNU-u.</a>]</p> + +<p>GNU je pokrenuo Richard Stallman (rms) 1983. godine kao operativni sustav +kojeg bi ljudi sastavili radeći zajedno za slobodu svih korisnika softvera +kako bi imali kontrolu nad svojim računalnim radom. rms je do danas ostao +<i>Chief GNUisance</i><sup><a href="#TransNote1">1</a></sup></p> + +<p>Prvenstveni i trajni cilj GNU-a je ponuditi sustav kompatibilan s Unix +sustavom koji bi bio 100% <a href="/philosophy/free-sw.html">slobodni +softver</a>. Ne 95% slobodan, niti 99.5%, nego 100%. Ime sustava, GNU, je +rekurzivna skraćenica čije je značenje GNU Nije Unix—način na koji se +odaje počast tehničkoj ideji Unixa, dok se istovremeno kaže da je GNU nešto +što je drugačije. Tehnički, GNU je kao Unix. Ali za razliku od Unixa, GNU +daje svojim korisnicima slobodu.</p> + +<p><a href="/distros/free-distros.html">Distribucije potpuno slobodnog +sustava</a> (“distre”) koje dostižu taj cilj dostupne su danas, +od kojih mnoge koriste <a +href="http://www.fsfla.org/svnwiki/selibre/linux-libre/">Linux-libre +jezgru</a> (<a href="/gnu/linux-and-gnu.html">odnos između GNU-a i Linux +jezgre</a> opisan je potpunije na drugom mjestu). <a +href="/software/software.html">GNU softverski paketi</a> osmišljeni su da +rade zajedno kako bismo imali funkcionalan GNU sustav. Pokazalo se da služe +također i kao zajednički “upstream” mnogim distribucijama, stoga +doprinosi GNU paketima pomažu zajednici slobodnog softvera u +cjelini. Naravno, rad na GNU-u se nastavlja, s ciljem kreiranja sustava koji +daje najveću slobodu računalnim korisnicima. GNU paketi uključuju korisnički +orijentirane aplikacije, uslužne programe, alate, biblioteke, čak i +igre—sve programe koje jedan operativni sustav može ponuditi na korist +svojim korisnicima. <a href="/help/evaluation.html">Novi paketi su +dobrodošli.</a> </p> + +<p>Tisuće ljudi pridružilo se kako bi GNU učinili uspješnim kakav je danas, a +postoji <a href="/help/help.html">mnogo načina da se pruži doprinos</a>, +kako tehnički tako i netehnički. Razvijatelji GNU-a okupljaju se s vremena +na vrijeme na <a href="/ghm/ghm.html">GNU hakerskim skupovima</a>, ponekad +kao dio veće konferencije softverske zajednice <a +href="http://libreplanet.org/">LibrePlanet</a>.</p> + +<p>GNU na više načina podržava <a href="http://www.fsf.org/">Zaklada za +slobodni softver</a>, neprofitna organizacija koju je također utemeljio rms +kako bi promicala ideale slobodnog softvera. Između ostalog, FSF +(engl. <i>Free Software Foundation</i>, Zaklada za slobodan softver) +prihvaća dodjelu autorskih prava i odricanje od odgovornosti, kako bi mogla +djelovati na sudu u ime GNU programa. (Da budemo jasni, davanje nekog +programa GNU-u <em>ne</em> zahtijeva prijenos autorskih prava na FSF. Ako +ipak dodijelite autorska prava, FSF će primijeniti GPL na program ako ih +netko prekrši; ako zadržite autorska prava, njihova primjena će biti na +vama.)</p> + +<p>Krajnji cilj je ponuditi slobodan softver za sve poslove koje računalni +korisnici žele raditi—i time učiniti da vlasnički softver postane +stvar prošlosti.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Igra riječi sa +engleskim izrazom <i>GNU Chief</i>, što znači “šef GNU-a” i +<i>chief nuisance</i>, što znači “glavno zanovijetalo”</li></ol></div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje također i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +druge ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Naporno radimo i dajemo sve od sebe da bismo pružili precizne, kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo pošteđeni nesavršenosti. Molimo šaljite vaše +komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">README za prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2014, 2017, 2018 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/19 13:58:35 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/basic-freedoms.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/basic-freedoms.html new file mode 100644 index 0000000..b2685b2 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/basic-freedoms.html @@ -0,0 +1,142 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/basic-freedoms.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/basic-freedoms.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/basic-freedoms.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/basic-freedoms.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2016-05-02" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Sloboda govora, tiska i udruživanja na internetu - Projekt GNU - Zaklada za +slobodni softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/basic-freedoms.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Sloboda govora, tiska i udruživanja na internetu</h2> + +<p> + Zaklada za slobodni softver podržava slobode govora, tiska i udruživanja na +internetu. Molimo pogledajte: +</p> + +<ul> + <li><a +href="https://web.archive.org/web/19990424100121/http://www.ciec.org/"><i>Citizens +Internet Empowerment Coalition</i></a> su se okupili da bi se suprotstavili +prvom pokušaju Kongresa da regulira materijal objavljen na internetu, +<i>Communications Decency Act</i>, kojeg je Vrhovni sud SAD-a proglasio +neustavnim 26. lipnja 1997. Njihova stranica se čuva kao resurs o tom +orijentirnom CDA slučaju.</li> + + <li> + <!-- activating this link… site is archived as of July 09, 1998 --> +<a href="https://web.archive.org/web/19980709161803/http://vtw.org/">Voters +Telecommunications Watch</a> i njihova odlična objavna mailing lista.</li> + + <li> + <a href="/philosophy/censoring-emacs.html">Cenzuriranje GNU Emacsa</a> +opisuje kako je <i>Communications Decency Act</i> zahtijevao od Projekta GNU +cenzuru GNU Emacsa—i kako je to paradoksalno imalo suprotan učinak od +onog kojeg su cenzori željeli. + </li> + + <li> + <a href="http://www.factnetglobal.org/"><i>F.A.C.T.Net Inc.</i></a> je +neprofitni internetski zbornik, novinska agencija, knjižnica, centar za +dijalog i arhiva posvećena promociji i obrani međunarodne slobodne misli, +slobodnog govora i prava na privatnost. + </li> + + <li> + <a href="http://www.eff.org/blueribbon.html"><i>Blue Ribbon Campaign</i></a> +za mrežnu slobodu govora, tiska i udruživanja. + </li> + + <li> + <!-- activating this link… site is archived as of December 01, 2001 --> +Možete pročitati <a +href="https://web.archive.org/web/20011201050533/http://www.vtw.org/speech/"> +odluku prizivnog suda iz srpnja 1996.</a> koja odbija cenzuriranje +Interneta. Ali zapamtite, ova odluka nije konačna! Prvo, Vrhovni sud će se +složiti ili ne; zatim Kongres dobiva priliku potražiti drugačiji način +cenzure.</li> + + <li><a href="/philosophy/savingeurope.html">Spašavanje Europe od softverskih +patenata</a></li> + + <li> + <a href="/links/links.html#FreedomOrganizations">Organizacije</a> koje rade +za slobodu u računalnom razvitku i elektroničkim komunikacijama. + </li> +</ul> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<p>Copyright © 1996, 1997, 1998, 1999, 2000, 2001, 2002, 2003, 2004, 2007, +2014 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Ivan Stankovic, 2001. Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2019/07/21 18:01:54 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html new file mode 100644 index 0000000..d453112 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html @@ -0,0 +1,531 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/byte-interview.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Intervju časopisa BYTE s Richardom Stallmanom - Projekt GNU - Zaklada za +slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/gnu/po/byte-interview.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Intervju časopisa BYTE s Richardom Stallmanom</h2> + +<p>Vodili David Betz i Jon Edwards</p> + +<h3>Richard Stallman s urednicima časopisa BYTE razgovara o svojem softverskom +sustavu kompatibilnom s Unixom i u javnom vlasništvu (srpanj 1986.) </h3> + +<p>Richard Stallman je organizirao vjerojatno najambiciozniji projekt razvoja +slobodnog softvera ikad, sustav GNU. U svojem GNU manifestu, objavljenom u +izdanju Dr. Dobb's Journala od ožujka 1985, Stallman je opisao GNU kao +“potpun softverski sustav kompatibilan s Unixom kojeg piše kako bi ga +mogao dati besplatno svima tko može imati koristi od njega… Jednom +kada GNU bude napisan, svatko će biti u mogućnosti nabaviti dobar softverski +sustav besplatno, baš kao što je besplatan zrak koji udišemo.” (GNU je +skraćenica izraza “GNU Nije Unix”.)</p> + +<p>Stallman je poznat kao autor EMACS-a, moćnog programa za uređivanje teksta +kojeg je razvio u laboratoriju za umjetnu inteligenciju <abbr +title="Tehnološki institut u Massachusettsu">MIT</abbr>-a. Nije slučajnost +da je prvi primjerak softvera proizvedenog kao dio projekta GNU bila nova +izvedba EMACS-a. GNU EMACS već je stekao glas jedne od najboljih trenutno +dostupnih izvedbi EMACS-a bez obzira na cijenu.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Pročitali smo vaš GNU manifest u izdanju časopisa +Dr. Dobb's iz ožujka 1985. Što se nakon toga dogodilo? Je li to bio pravi +početak i kako ste od tada napredovali?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Objava u Dr. Dobb'su nije bila početak +projekta. GNU manifest sam napisao dok sam se pripremao započeti projekt, +kao prijedlog kojim bih od proizvođača računala zatražio financiranje. Nisu +se željeli uključiti, pa sam odlučio da bih trebao, umjesto trošenja svojeg +vremena na prikupljanje financijskih sredstava, vrijeme iskoristiti za +pisanje koda. Manifest je objavljen oko godinu i po nakon što sam ga +napisao, dok sam tek počeo distribuirati GNU EMACS. Od tada, uz rad na tome +kako bih GNU EMACS upotpunio i prilagodio ga radu na mnogo više računala, +gotovo sam dovršio optimiziranje C prevodioca i svega ostalog softvera koji +je potreban za pokretanje programa pisanih u C-u. To uključuje program za +traženje pogrešaka na razini izvornog koda koji ima mnogo osobina koje drugi +programi te vrste na Unixu nemaju. Na primjer, ima podesne varijable u +tražitelju grešaka tako da možete sačuvati vrijednosti, a ima i sačuvane sve +vrijednosti koje ste ispisali, što ga čini iznimno prikladnim za rad sa +strukturama listi.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Dovršili ste uređivač teksta koji je sada široko +rasprostranjen, a pred dovršetkom ste i prevodioca.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Očekujem da će biti završen u listopadu.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Što je s jezgrom?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Trenutno planiram započeti s jezgrom koja je +napisana na MIT-u i nedavno objavljena javnosti s namjerom da bih ju +koristio. Ta jezgra nazvana je TRIX; zasnovana je na pozivu udaljene +procedure (engl. <i>remote procedure call</i>. Još moram nadodati +kompatibilnost za mnogo Unixovih osobina koje trenutno nema. Još nisam počeo +raditi na tome. Dovršavam program za prevođenje (kompilator) prije nego +počnem raditi na jezgri. Morat ću i iznova napisati datotečni +sustav. Namjeravam ga učiniti otpornim na greške na način da upisuje blokove +odgovarajućim redosljedom kako bi struktura diska uvijek bila +postojana. Zatim želim dodati brojeve verzija. Imam složen plan za +usklađivanje brojeva verzija s načinom na koji ljudi obično koriste +Unix. Morate biti u mogućnosti odrediti imena datoteka bez brojeva verzija, +ali ih također morate moći označiti s eksplicitnim brojevima verzija, a oba +načina moraju raditi s uobičajenim Unix programima koji nisu ni na koji +način promijenjeni kako bi se nosili s takvim osobinama. Mislim da imam plan +za to učiniti, a tek kad ga iskušam vidjet ću hoće li to zaista djelovati.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Možete li nam ukratko opisati kako će GNU kao sustav +biti nadmoćan ostalim sustavima? Znamo da je jedan od vaših ciljeva +proizvesti nešto što je kompatibilno s Unixom. Ali, barem u području +datotečnih sustava, već ste rekli da ćete nadmašiti Unix i proizvesti nešto +bolje.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: C prevodilac će proizvoditi bolji kod i biti +brži. Program za traženje grešaka je bolji. Za svaki dio mogu, a i ne moram, +pronaći način da ga poboljšam, ali na to pitanje ne postoji samo jedan +odgovor. Do određene mjere imam povlasticu reimplementacije, što omogućuje +značajno poboljšanje mnogih sustava. Do određene mjere to je i zato što sam +već dugo vrijeme u tom polju i radio sam na mnogim sustavima, stoga donosim +sa sobom mnogo ideja. Jedan način na koji će sustav biti bolji je i taj što +će praktično sve u sustavu raditi s datotekama bilo koje veličine, linijama +bilo koje veličine, s bilo kojim znakovima koji se u njima pojavljuju. Unix +sustav je u tom smislu vrlo loš. Nije ništa novo u načelu softverskog +inženjeringa da ne biste trebali imati proizvoljna ograničenja. No pri +pisanju Unixa umetanje tih ograničenja bila je cijelo vrijeme uobičajena +praksa, vjerojatno jednostavno zato što je pisan za vrlo malo +računalo. Jedino ograničenje sustava GNU je ono kada vašem programu +ponestane memorije jer je pokušao raditi s previše podataka za čije držanje +je ponestalo mjesta.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: A to se vjerojatno neće dogoditi ako imate virtualnu +memoriju. Može vam trebati vječnost da pronađete rješenje.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ta ograničenja su, zapravo, sklona pogoditi vas +daleko ranije od vječnosti koja vam je potrebna da biste pronašli rješenje.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Možete li reći nešto o tome na kojim je vrstama +strojeva i okruženjima GNU EMACS predviđen da bude pokretan? Sada radi na +VAX strojevima; je li prešao u bilo kojem obliku na osobna računala?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Nisam siguran što podrazumijevate pod osobnim +računalima. GNU EMACS zahtijeva barem jedan megabajt slobodne memorije, a +poželjno je i više. Uobičajeno se koristi na strojevima koji posjeduju +virtualnu memoriju. Osim uslijed različitih tehničkih problema u nekoliko C +prevodilaca, gotovo svaki stroj s virtualnom memorijom na kojem je pokrenuta +novija verzija Unixa može pokrenuti GNU EMACS, većina njih to trenutno može.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Je li ga itko pokušao prenijeti na Atari ili +Macintosh računala?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Atari 1040ST još uvijek nema dovoljno +memorije. Očekujem da će ga sljedeći Atarijev stroj moći pokrenuti. Također +mislim da će buduća Atari računala imati neki oblik mapiranja +memorije. Naravno, ja ne projektiram softver da bi mogao raditi na +računalima koja danas prevladavaju. Kada sam pokretao projekt znao sam da će +za njega biti potrebno nekoliko godina. Stoga sam odlučio da ne želim +napraviti sustav lošijim preuzimanjem dodatnog izazova da ga učinim pogodnim +za rad u trenutnom ograničenom okružju. Siguran sam da će za nekoliko godina +prevladavati strojevi dovoljne veličine. U stvari, povećanja veličine +memorije događaju se tako brzo da me čudi kako su ljudi tako tromi u +dodavanju virtualne memorije; mislim da je to iznimno bitno.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Mislim da ljudi ne misle da je to neophodno za +jednokorisničke strojeve.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ne razumiju da samo jedan korisnik ne znači i +samo jedan program. Svakako je za bilo koji Unixu sličan sustav važno da +bude u mogućnosti pokretati mnogo različitih programa istovremeno, čak i za +samo jednog korisnika. S dovoljno memorije mogli biste pokrenuti GNU EMACS +na stroju bez virtualne memorije, ali ne biste mogli naročito dobro +pokretati ostatak GNU sustava ili Unix sustava.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Koliko je LISP prisutan u GNU EMACS-u? Pomislio sam +da bi moglo biti korisno koristiti ga kao alat za učenje LISPa.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: To svakako možete učiniti. GNU EMACS posjeduje +potpun, iako ne naročito moćan, LISP sustav. Dovoljno je moćan za pisanje +naredbi editora. Nije usporediv s, recimo, općim LISP sustavom, nečim što +biste uistinu mogli koristiti za programiranje sustava, ali ima sve što je +potrebno za LISP.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Možete li pretpostaviti kada bi bilo vjerojatno da +distribuirate funkcionalno okruženje u kojem bismo, ako bismo ga stavili na +naše strojeve i radne stanice, mogli zapravo napraviti nešto bez da +koristimo išta drugo osim koda koji distribuirate?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Stvarno je teško reći. Moglo bi se to dogoditi za +godinu dana, ali, naravno, moglo bi potrajati i duže. Zamislivo je i da +traje kraće, ali to više nije previše vjerojatno. Mislim da će prevodilac +biti dovršen za mjesec ili dva. Jedini preostali velik dio posla koji moram +učiniti je rad na jezgri. Isprva sam predvidio da bi za GNU moglo biti +potrebno nešto oko dvije godine, ali prošlo je dvije i po, a ja još nisam +gotov. Dio razloga za kašnjenje je to što sam proveo dosta vremena u radu na +jednom prevodiocu koji se pokazao kao slijepa ulica. Morao sam ga napisati u +potpunosti ispočetka. Drugi razlog je taj što sam utrošio previše vremena na +GNU EMACS. Prvotno sam mislio da to uopće neću trebati učiniti.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Recite nam nešto o vašem planu distribucije.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ne stavljam softver i priručnike u javno +vlasništvo, a razlog za to je što želim da svi korisnici dobiju slobodu +dijeljenja. Ne želim da itko napravi poboljšanu inačicu programa kojeg sam +napisao i da je distribuira kao vlasničku. Ne želim da ikada bude moguće da +se to dogodi. Želim potaknuti slobodna poboljšanja tih programa, a najbolji +način da to učinim je da uklonim bilo kakvo iskušenje da netko poboljšanje +učini neslobodnim. Da, neki će se suzdržati od izrade poboljšanja, ali mnogi +drugi će učiniti ista ta poboljšanja i učinit će ih slobodnima.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: A kako ćete to jamčiti?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Učinit ću to zadržavanjem autorskih prava i +stavljanjem napomene kojom dajem ljudima izričitu dozvolu da umnožavaju +programe i mijenjaju ih, ali jedino pod uvjetom da, ako ih distribuiraju, +čine to pod istim uvjetima koje sam ja koristio. Ne morate distribuirati +izmjene koje učinite na bilo kojem mojem programu—možete to učiniti za +sebe i nikome ne dati ili reći o tome. No ako ih ipak date nekome, morate to +učiniti pod istim uvjetima pod kojima to činim ja.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Zadržavate li kakva prava nad izvršnim kodom +izvedenim C prevodiocem?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Zakon o autorskim pravima ne daje mi autorska +prava nad proizvodom C prevodioca, stoga mi ne daje način na koji bih rekao +bilo što o tome, a to zapravo niti ne pokušavam. Ne slažem se s ljudima koji +razvijaju vlasničke proizvode bilo kojim prevodiocem, ali ne čini se +naročito korisnim pokušati ih zaustaviti u razvijanju proizvoda tim +prevodiocem, stoga ih niti neću pokušavati zaustaviti.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Primjenjuju li se vaša ograničenja i ako se uzme dio +vašeg koda kako bi se stvorilo nešto drugo?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Da, ako s promjenama ugrade značajniji dio. Ako +su to samo dvije linije koda, to nije ništa; autorska prava na to se ne +primjenjuju. Suštinski, odabrao sam ove uvjete da, kao prvo, budu +primijenjena autorska prava, što je ono što svi softverski škrci koriste +kako bi zaustavili svakoga da išta čini, a onda na to dodajem napomenu kojom +prepuštam dio tih prava. Stoga uvjeti govore samo o onome na što se autorska +prava odnose. Ne smatram da bi zakon trebao biti razlog zbog kojeg poštujete +ove uvjete. Razlog zbog kojeg biste ih trebali poštovati je taj što čestita +osoba kada distribuira softver potiče druge ljude da ga dijele dalje.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: U određenom smislu navodite ljude na ovaj način +razmišljanja pružanjem svih ovih zanimljivih alata koje mogu koristiti, ali +samo ako se slažu s vašom filozofijom.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Da. Mogli biste isto tako gledati na to kao na +korištenje pravnog sustava, kojeg su postavili softverski škrci, protiv +njih. Koristim ga kako bih zaštitio javnost od njih.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: S obzirom na činjenicu da proizvođači nisu željeli +financirati projekt, što mislite tko će koristiti GNU sustav kada bude +završen?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Nemam pojma, ali to nije važno pitanje. Moja je +namjera omogućiti ljudima da odbace lance koji dolaze uz vlasnički +softver. Znam da ima ljudi koji to žele. Doduše, mogu postojati i drugi, +koji to ne žele, ali oni nisu moja briga. Žao mi je i njih i ljudi koji su +pod njihovim utjecajem. Trenutno, osoba koja uočava neugodu uvjeta koje +vlasnički softver postavlja, osjeća da je zaglavljena i da nema izbora osim +da ne koristi računalo. Pa, ja ću joj dati ugodnu alternativu.</p> + +<p>Drugi ljudi mogu koristiti GNU sustav jednostavno zato jer je tehnički +nadmoćan. Na primjer, moj C prevodilac proizvodi kod koji je jednako dobar +kao kod bilo kojeg C prevodioca kojeg sam vidio. Uz to, GNU EMACS se +općenito smatra daleko nadmoćnijim komercijalnim konkurentima. Također, GNU +EMACS nitko ne financira, ali ga svatko koristi.Stoga mislim da će mnogi +ljudi koristiti ostatak sustava GNU zbog njegovih tehničkih prednosti. No, +pravio bih GNU sustav čak i kada ne bih znao kako ga učiniti tehnički +boljim, zato jer želim da bude društveno bolji. Projekt GNU je uistinu +društveni projekt. On koristi tehnička sredstva kako bi napravio promjenu u +društvu.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Tada vam je prilično važno da ljudi prihvate GNU. On +nije samo akademska vježba da bi se proizveo softver koji bi bio predan +ljudima. Nadate se da će promijeniti način na koji djeluje softverska +industrija.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Da. Neki kažu da ga nitko nikada neće koristiti +jer nema neki atraktivan korporativni logo na sebi, a drugi kažu da misle da +je iznimno bitan i da će ga svatko htjeti koristiti. Nemam načina da +predvidim što će se zapravo dogoditi. Ne znam nijedan drugi način da pokušam +promijeniti ružnoću područja u kojem sam se našao, stoga je ovo to što moram +učiniti.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Možete li procijeniti dosege? Očito ovo smatrate +važnim političkim i društvenim očitovanjem.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: To je promjena. Pokušavam promijeniti način na +koji ljudi pristupaju znanju i informacijama općenito. Mislim da je pokušati +posjedovati znanje, pokušati kontrolirati hoće li ljudima biti dozvoljeno da +ga koriste, ili pokušati zaustaviti druge ljude da ga dijele, čin +sabotaže. To je djelovanje koje donosi dobit osobi koja to čini, po cijenu +osiromašenja cjelokupnog društva. Jedna osoba dobija jedan dolar +uništavajući blago vrijedno dva dolara. Mislim da osoba koja posjeduje +savjest ne bi učinila nešto takve vrste, osim možda ako bi joj u suprotom +bio ugrožen život. A naravno, ljudi koji to rade prilično su bogati; mogu +samo zaključiti da su bezobzirni. Volio bih vidjeti da ljudi budu nagrađeni +za pisanje slobodnog softvera i za poticanje drugih da ga koriste. Ne želim +vidjeti da ljudi budu nagrađeni za pisanje vlasničkog softvera jer to +zapravo nije doprinos društvu. Načelo kapitalizma je ideja da ljudi uspiju +steći novac proizvodeći stvari i stoga su, da tako kažemo, automatski +potaknuti da rade ono što je korisno. Međutim, to ne funkcionira kada se +radi o posjedovanju znanja. Potaknuti su da zapravo ne čine ono što je +korisno, a ne potiče se ono što je zapravo korisno. Mislim da je važno reći +da se informacija razlikuje od materijalnih objekata, kao automobila i +štruca kruha, jer je ljudi mogu umnožavati i dijeliti samostalno i, ako ih +nitko ne pokušava zaustaviti, mogu je promijeniti i učiniti boljom za +sebe. To je korisna stvar koju ljudi mogu učiniti. To nije istina u slučaju +štruca kruha. Ako imate jednu štrucu kruha i želite još jednu, ne možete je +samo iskopirati. Ne možete napraviti još jednu, osim da prođete kroz sve +korake koji su bili potrebni da se izradi prva. Stoga je bespredmetno je li +ljudima dozvoljeno da je umnože—to je nemoguće.</p> + +<p>Knjige su donedavno tiskane samo na tiskarskim strojevima. Bilo je moguće +ručno napraviti primjerak za sebe, ali nije bilo praktično jer je trebalo +uložiti puno više rada nego koristeći tiskarski stroj, a proizvelo je i +nešto toliko neprivlačnije da je, za sve namjere i svrhe, moglo biti +smatrano nemogućim proizvesti knjige drugačije nego masovnom +proizvodnjom. Stoga autorska prava nisu stvarno oduzimala slobodu +čitateljskoj publici. Nije postojalo ništa što bi kupac knjige mogao +učiniti, a što je bilo zabranjeno autorskim pravima.</p> + +<p>Ali to ne vrijedi za računalne programe. Ne vrijedi niti za kasete s +magnetskom trakom. Djelomično je nevažeće sada i za knjige, ali još uvijek +je točno da je za većinu knjiga skuplje i svakako potrebno daleko više rada +da ih se fotokopira, nego da se kupi primjerak, a rezultat je još uvijek +manje privlačan. Trenutno smo u razdoblju gdje se situacija u kojoj su +autorska prava bila bezopasna i prihvatljiva mijenja u situaciju u kojoj će +autorska prava postati destruktivna i neprihvatljiva. Stoga ljudi koji su +žigosani kao “pirati” su u stvari ljudi koji pokušavaju učiniti +nešto korisno što im je zabranjeno da učine. Zakoni o autorskim pravima su u +potpunosti osmišljeni kako bi pomogli ljudima da imaju kontrolu nad +korištenjem nekih informacija za njihovu vlastitu korist. Međutim, nisu +osmišljena kako bi pomogla ljudima koji žele osigurati da informacija bude +dostupna javnosti i zaustaviti druge da je uskrate javnosti. Mislim da bi +zakon trebao priznati vrstu djela koja su u vlasništvu javnosti, što je +drugačije od javnog vlasništva u istom smislu u kojem je javni park +drugačiji od nečeg pronađenog u kanti za smeće. Nije tamo zato da bi bilo +tko to mogao uzeti, tamo je zato da bi svatko to mogao koristiti, bez da +itko to ometa. Bilo tko u javnosti tko se nađe u situaciji da mu je +uskraćeno djelo izvedeno iz djela koje je u vlasništvu javnosti trebao bi +imati mogućnost podići tužbu. </p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Ali, nisu li pirati zainteresirani za dobivanje +kopija zato jer žele koristiti te programe, a ne zato jer žele koristiti to +znanje kako bi proizveli nešto bolje?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ne vidim to kao važnu razliku. Više ljudi koji +koriste program znači da taj program više doprinosi zajednici. Imate štrucu +kruha koju je moguće pojesti ili jednom ili milijun puta.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Neki korisnici kupuju vlasnički softver kako bi +dobili podršku za njega. Kako vaš distribucijski plan osigurava podršku?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Sumnjam da su ti korisnici zavedeni i ne +razmišljaju jasno. Svakako je korisno imati podršku, ali kada počnu +razmišljati o tome kako to ima veze s prodajom softvera ili sa softverom +koji je vlasnički, u tom trenutku se zavaravaju. Nema jamstva da će +vlasnički softver dobiti dobru podršku. Jednostavno to što prodavači kažu da +pružaju podršku ne znači da će ona biti odgovarajuća. Isto tako mogu i +propasti. Zapravo, ljudi smatraju da GNU EMACS ima bolju podršku od +komercijalnih EMACSa. Jedan od razloga je i to što sam vjerojatno bolji +haker od ljudi koji su napisali ostale EMACSe, ali drugi razlog je da svi +imaju izvorni kod i postoji mnogo ljudi koji su zainteresirani kako da nešto +učine s njim, tako da ne trebate moju podršku. Čak i sama besplatna podrška +koja se sastoji od mojih ispravaka pogrešaka u programu koje mi ljudi +prijavljuju i uključivanja tih ispravaka u sljedeća izdanja dala je ljudima +dobru razinu podrške. Uvijek možete zaposliti nekoga da vam riješi problem, +a kada je softver slobodan tada imate konkurentno tržište podrške. Možete +zaposliti bilo koga. Uz EMACS distribuiram listu usluga, listu imena i +telefonskih brojeva ljudi i cijenu po kojoj nude podršku.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Prikupljate li njihove ispravke grešaka?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Pa, oni mi ih šalju. Tražio sam od svih ljudi +koji su željeli biti na listi da obećaju da nikada neće tražiti bilo koju od +svojih stranaka da taji išta što joj je rečeno ili bilo koje izmjene koje su +joj dane za GNU softver kao dio te podrške.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Dakle, ljudi ne mogu pri davanju podrške biti +konkurentni na osnovi njihovog poznavanja rješenja za neki problem za koje +netko drugi ne zna.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ne. Mogu si konkurirati na temelju toga da budu +domišljati i time da imaju veću vjerojatnost pronaći rješenje vašeg +problema, ili da već poznaju više čestih problema, ili da znaju bolje +objasniti vam što trebate učiniti. To su sve načini na koji se mogu +natjecati. Mogu pokušati biti bolji, ali ne mogu zapravo ometati svoje +konkurente.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Pretpostavljam da je to kao kupovina +automobila. Niste prisiljeni ići kod proizvođača po podršku ili redovno +održavanje.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ili kao kupovina kuće—kako bi bilo kada bi +jedina osoba koja bi ikada mogla popraviti nešto na vašoj kući bio onaj tko +ju je sagradio? To je ta vrsta nametanja koja je prisutna kod vlasničkog +softvera. Ljudi mi govore o problemu koji se događa s Unixom. Budući da +proizvođači prodaju poboljšane verzije Unixa, običavaju sakupljati ispravke +i ne davati ih, osim kao binarni kod. Posljedica toga je da se pogreške u +programima zapravo ne ispravljaju.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Međusobno podvostručuju rad pokušavajući ispraviti +greške svaki zasebno.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Tako je. Evo još jednog problema koji pomaže +smjestiti problem vlasničke informacije u društvenu perspektivu. Pomislite +na krizu osiguranja od odgovornosti. Kako bi dobila bilo kakvu naknadu od +društva, ozlijeđena osoba mora angažirati odvjetnika i podijeliti novac s +tim odvjetnikom. To je glup i neučinkovit način pomaganja ljudima koji su +žrtve nesreća. A uzmite u obzir i vrijeme koje ljudi ulažu u guranje da +oduzmu posao svojoj konkurenciji. Pomislite na olovke koje su pakirane u +velika kartonska pakiranja koja koštaju više od olovaka—samo kako bi +se osiguralo da olovka ne bude ukradena. Ne bi li bilo bolje kada bismo +jednostavno stavili besplatne olovke na svako raskrižje? I pomislite na +svaku naplatnu kućicu koja ometa promet. To je divovski društveni +fenomen. Ljudi pronalaze način dolaska do novca tako da ometaju +društvo. Jednom kada mogu ometati društvo, mogu biti plaćeni kako bi +ostavili ljude na miru. Gubitak svojstven posjedovanju informacije postat će +sve važniji i na kraju će tvoriti razliku između utopije u kojoj nitko +zapravo ne mora zarađivati za život jer sve rade roboti i svijeta kao što je +naš, gdje svatko provodi mnogo vremena radeći iznova ono što onaj do njega +već radi.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Kao pisanje napomena o autorskim pravima na softver.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Više kao nadziranje svakoga kako bi se osiguralo +da nemaju zabranjene kopije bilo čega i ponovno odrađivanje rada koji su +ljudi već odradili, zato jer je vlasnički.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Cinik bi se mogao zapitati kako zarađujete za život.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Savjetovanjem. Kada savjetujem, uvijek zadržavam +pravo da objavim ono što sam napisao pri savjetovanju. Također, mogao bih +zarađivati za život šaljući kopije slobodnog softvera kojeg sam napisao i +nekog kojeg su drugi napisali. Mnogi pošalju 150 dolara za GNU EMACS, ali +sada taj novac ide Zakladi za slobodan softver koju sam pokrenuo. Zaklada mi +ne isplaćuje plaću jer bi to bio sukob interesa. Umjesto toga, upošljava +druge ljude da rade na GNU-u. Sve dok mogu zarađivati za život +savjetovanjem, mislim da je to najbolji način.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Što je trenutno uključeno na službenoj kaseti GNU +distribucije?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Trenutno kaseta sadrži GNU EMACS (ista verzija +odgovara za sva računala); Bison, program koji zamjenjuje <abbr title="Yet +Another Compiler Compiler">YACC</abbr>; MIT Scheme, koji je iznimno +pojednostavljeni dijalekt LISPa profesora Sussmana; i Hack, igru +istraživanja labirinta sličnu igri Rogue.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Dolazi li uz kasetu i tiskani priručnik?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ne. Tiskani priručnici stoje 15 dolara po +primjerku ili ih umnožite sami. Umnožite ovaj intervju i dijelite ga, +također.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Kako se može dobiti primjerak toga?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Pišite Zakladi za slobodan softver, 675 +Massachusetts Ave., Cambridge, MA 02139.</p> + +<p>[Trenutna adresa (od 2005. godine) je: Free Software Foundation 51 Franklin +St, Fifth Floor Boston, MA 02110-1301, USA Voice: +1-617-542-5942 Fax: ++1-617-542-2652] +</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Što ćete raditi kada dovršite GNU sustav?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Nisam siguran. Ponekad mislim da će to biti ista +stvar koju radim, ali u drugim oblastima softvera.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Dakle, ovo je tek prvi od cijelog niza napada na +softversku industriju?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Nadam se da je tako. No možda ću jednostavno +lagodno živjeti radeći malo vremena samo kako bih živio. Ne moram živjeti +luksuzno. Ostatak vremena mogu provoditi u druženjima sa zanimljivim ljudima +koje pronađem ili u učenju kako raditi nešto što još ne znam.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje također i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +druge ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Naporno radimo i dajemo sve od sebe da bismo pružili precizne, kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo pošteđeni nesavršenosti. Molimo šaljite svoje +komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">README za prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1999, 2000, 2001, 2002, 2007, 2013, 2014, 2020 Free +Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2020/07/04 09:00:35 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/compromise.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/compromise.html new file mode 100644 index 0000000..acf0a31 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/compromise.html @@ -0,0 +1,303 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/compromise.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/compromise.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/compromise.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/compromise.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2018-03-31" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Izbjegavanje pogubnih kompromisa - GNU projekt - Zaklada za slobodan softver</title> +<style type="text/css" media="print,screen"> +<!-- + .quote { + font-size: 90%; + max-width: 30em; + padding: .5em 1.5em; + background-color: #ececec; + border-radius: 1em; + -moz-border-radius: 1em; + -khtml-border-radius: 1em; + -webkit-border-radius: 1em; + -opera-border-radius: 1em; + } + .quote.imgright { margin: .3em 1em 1em 1em; } + .quote { + font-style: italic; + } + .quote b { + font-style: normal; + font-weight: normal; + } + .imgleft { + width: 18em; + max-width: 100%; + } + +@media (max-width:50em) { + .imgleft, .imgright { + float: none; + display: block; + margin: auto; + } + .quote { + max-width: none; width: auto; + margin: 1em 10%; + } +} +@media (min-width:50em) { + .quote { max-width: 40%; } +} +--> + +</style> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/compromise.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Izbjegavanje pogubnih kompromisa</h2> + +<p class="byline">Richard Stallman</p> + +<blockquote class="quote imgright"><p>“Prije dvadeset i pet godina <a +href="/gnu/initial-announcement.html">27. rujna 1983., najavio sam plan</a> +za stvaranje potpuno slobodnog operativnog sustava zvanog GNU—za +‘GNU Nije Unix’. Kao dio 25. godišnjice GNU sustava, napisao sam +ovaj članak o načinu na koji naša zajednica može izbjeći pogubne +kompromise. Dodatno izbjegavanju takvih kompromisa, postoje mnogi načini na +koje možete <a href="/help/help.html">pomoći GNU</a> i slobodnom +softveru. Jedan osnovni način je da se <a +href="https://www.fsf.org/associate/support_freedom/join_fsf?referrer=4052">pridružite +Zakladi za slobodan softver</a> kao vanredan član.”—<b>Richard +Stallman</b></p></blockquote> + +<p>Pokret slobodnog softvera cilja na društvenu promjenu: <a +href="/philosophy/free-sw.html">napraviti sav softver slobodnim</a> tako da +svi korisnici softvera budu slobodni i da mogu biti dio zajednice temeljene +na suradnji. Svaki neslobodni program daje svome developeru nepravednu moć +nad korisnicima. Naš cilj je zaustaviti tu nepravdu.</p> + +<p>Put do slobode je <a +href="http://www.fsf.org/bulletin/2008/spring/the-last-mile-is-always-the-hardest/">dugi +put</a>. Biti će potrebno mnogo koraka i mnogo godina da se dostigne svijet +u kojem je normalno da korisnici softvera imaju slobodu. Neki od tih koraka +su teški, i zahtijevaju žrtvovanje. Neki od njih postaju lakšima ako radimo +kompromise sa ljudima koji imaju drugačije ciljeve.</p> + +<p>Dakle, <a href="http://www.fsf.org/">Zaklada za slobodan softver</a> radi +kompromise—čak i one velike. Na primjer, napravili smo kompromise u +patentnim odredbama inačice 3 <a href="/licenses/gpl.html">GNU opće javne +licence</a> (GNU GPL) tako da bi velike kompanije pridonijele i +distribuirale softver pod GPLv3 i time dovele neke od patenata pod efekt tih +odredbi. </p> + +<img src="/graphics/gplv3-large.png" alt=" [GPLv3 Logo] " class="imgleft" /> + +<p>Svrha <a href="/licenses/lgpl.html">nižeg GPL-a</a> je kompromis: koristimo +tu licencu na određenim izabranim slobodnim bibliotekama da bi dozvolili +njihovo korištenje u neslobodnim programima zato jer mislimo da bi zakonska +zabrana toga samo otjerala developere prema vlasničkim (<i>proprietary</i>) +bibliotekama. Prihvaćamo i instaliramo kod u GNU programe da bi radili +zajedno s čestim neslobodnim programima, i dokumentiramo i objavljujemo to +na način koji ohrabruje korisnike potonjih da instaliraju prijašnje, ali ne +obrnuto. Podržavamo određene kampanje s kojima se slažemo, čak i kada se u +potpunosti ne slažemo s grupama iza njih.</p> + +<p>Ali odbijamo određene kompromise iako su ih mnogi drugi u našoj zajednici +voljni napraviti. Na primjer, <a +href="/distros/free-system-distribution-guidelines.html">odobravamo samo +GNU/Linux distribucije</a> koje imaju politiku da ne uključuju neslobodni +softver i da ne navode korisnike da ga instaliraju. Odobravanje neslobodnih +distribucija bi bio poguban (<i><abbr title="ruinous +(rū'ə-nəs) pridjev 1. Koji uzrokuje ili pogoduje propasti; +destruktivan. 2. Koji pada u propast; razoren ili +istrunuo.">ruinous</abbr></i>) kompromis.</p> + +<p>Kompromisi su pogubni ako bi na duge staze radili protiv naših ciljeva. To +se može dogoditi ili na razini ideja ili na razini djelovanja. </p> + +<p>Na razini ideja, pogubni kompromisi su oni koji pojačavaju premise koje +želimo promijeniti. Naš cilj je svijet u kojem su korisnici softvera +slobodni, ali do sada, većina korisnika računala čak i ne prepoznaju slobodu +kao pitanje. Oni su prihvatili “potrošačke” vrijednosti, što +znači da prosuđuju neki program samo praktičnim karakteristikama kao što su +cijena i pogodnost.</p> + +<p>Klasična knjiga samo-pomoći, čiji autor je Dale Carnegie: <cite>Kako +pridobiti prijatelje i utjecati na ljude</cite>, savjetuje da je +najefektniji način da uvjerite nekoga da napravi nešto je da prezentirate +argumente koji odgovaraju njegovim ili njezinim vrijednostima. Postoje +načini na koje možemo vršiti priziv na potrošačke vrijednosti tipične u +našem društvu. Na primjer, slobodan softver dobiven besplatno može uštedjeti +novac korisniku. Mnogi slobodni programi su isto tako prikladni i +pouzdani. Navođenje tih praktičnih koristi je bilo uspješno u uvjeravanju +mnogih korisnika da prihvate razne slobodne programe, neki od kojih su sada +vrlo uspješni.</p> + +<p>Ako je navođenje većeg broja ljudi na korištenje nekih slobodnih programa +vaš doseg i cilj, možete se odlučiti na šutnju o konceptu slobode, i +fokusirati se samo na praktične vrijednosti koje imaju smisla u terminima +potrošačkih vrijednosti. To je ono što termin “otvoreni izvorni +kod” i njegova asocirana retorika rade.</p> + +<p>Taj pristup nas može provesti samo dijelom puta do cilja slobode. Ljudi koji +koriste slobodan softver samo zato jer je pogodan će ga se držati samo +utoliko dok je pogodan. I neće vidjeti razlog da ne koriste pogodne +vlasničke programe uz njega.</p> + +<p>Filozofija otvorenog izvornog koda pretpostavlja i radi priziv na potrošačke +vrijednosti, i to ih potvrđuje i pojačava. Zato mi <a +href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">ne podržavamo otvoreni +izvorni kod.</a></p> + +<img src="/graphics/gnulaptop.png" + alt="" class="imgright" /> + +<p>Da bi se osnovala slobodna zajednica potpuno i trajno, moramo napraviti više +od navođenja ljudi da koriste neki slobodan softver. Moramo raširiti ideju +prosuđivanja softvera (i drugih stvari) temeljem “građanskih +vrijednosti”, bazirano na tome da li softver poštuje korisničke +slobode i zajednicu, ne samo u terminima pogodnosti. Tada ljudi neće pasti u +zamku vlasničkoga programa namamljeni privlačnom, pogodnom značajkom.</p> + +<p>Da bi se promovirale građanske vrijednosti, moramo govoriti o njima i +pokazati kako su baza sa naše djelovanje. Moramo odbiti kompromis Dalea +Carnegiea koji bi utjecao na njihova djela odobravajući njihove potrošačke +vrijednosti.</p> + +<p>To ne znači da ne možemo uopće navoditi praktične prednosti—možemo i +radimo to. Problem se pojavi samo kada praktična prednost stane u prvi plan +i gurne slobodu u pozadinu. Dakle, kada navodimo praktične prednosti +slobodnog softvera, često ponavljamo da su to samo <em>dodatni, +sekundarni</em> razlozi da se slobodan softver preferira. </p> + +<p>Nije dovoljno da se naše riječi slažu s našim idealima; naše djelovanje se +mora isto tako slagati s njima. Prema tome moramo također izbjegavati +kompromise koji uključuju radnje ili legitimiziranje stvari koje ciljamo +suzbiti. </p> + +<p>Na primjer, iskustvo pokazuje da možete privući neke korisnike da koriste <a +href="/gnu/why-gnu-linux.html">GNU/Linux</a> ako uključite neke neslobodne +programe. To može značiti neku slatku neslobodnu aplikaciju koja će uhvatiti +pažnju nekog korisnika, ili neslobodnu platformu za programiranje kao što je +<a href="/philosophy/java-trap.html">Java</a> (ranije) ili softver za +izvođenje (<i>runtime</i>) Flash aplikacija (još uvijek), ili neslobodni +upravljački program koji omogućuje podršku za određene hardverske modele. </p> + +<p>Ti kompromisi su iskušenje, ali potkopavaju cilj. Ako distribuirate +neslobodni softver, ili navodite ljude prema njemu, biti će vam teško reći: +“Neslobodni softver je nepravda, društveni problem i moramo ga +privesti kraju.” Čak iako i nastavite govoriti te riječi, vaše +djelovanje će ih potkopati. </p> + +<p>Problem ovdje nije da li bi ljudi trebali biti <em>u mogućnosti</em> ili +<em>imati dopuštenje</em> instalirati neslobodni softver; sustav opće +namjene omogućuje i dopušta korisnicima da rade što žele. Problem je da li +vodimo korisnike prema neslobodnom softveru. Što oni rade sami po sebi je +njihova odgovornost; što mi radimo za njih i prema čemu ih usmjerujemo, je +naša. Ne smijemo usmjeravati korisnike prema vlasničkom softveru kao da je +vlasnički softver rješenje, jer vlasnički softver je problem. </p> + +<p>Pogubni kompromis nije samo loš utjecaj na druge. Može isto tako i iskriviti +vaše vlastite vrijednosti, kroz kognitivnu disonancu. Ako imate određene +vrijednosti, ali vaša djela impliciraju neke druge vrijednosti koje su +suprotne, izvjesno je da ćete promijeniti vaše vrijednosti ili vaša djela da +biste razriješili proturječje. Dakle, projekti koji argumentiraju samo iz +praktičnih prednosti, ili usmjeravaju ljude prema neslobodnom softveru, +skoro uvijek se posramljuju od <em>predlaganja</em> da je neslobodni softver +ne-etičan. Za njegove sudionike, kao i za javnost, on pojačava potrošačke +vrijednosti. Moramo odbiti te kompromise ako želimo držati naše vrijednosti +ispravnima. </p> + +<p>Ako želite prijeći na korištenje slobodnog softvera bez kompromitiranja +cilja slobode, pogledajte <a href="http://www.fsf.org/resources">FSF dio o +resursima</a>. Tamo su popisane hardverske i strojne konfiguracije koje rade +sa slobodnim softverom, <a href="/distros/distros.html">potpuno slobodne +GNU/Linux distribucije</a> za instalaciju, i <a +href="http://directory.fsf.org/">tisuće paketa slobodnog softvera</a> koji +rade u sto-postotnom okruženju slobodnog softvera. Ako želite pomoći da +zajednica ostane na putu do slobode, jedan važan način je da javno +podržavate građanske vrijednosti. Kada ljudi raspravljaju o tome što je +dobro, a što loše, ili što napraviti, navodite vrijednosti slobode i +zajednice i argumentirajte iz tih vrijednosti. </p> + +<p>Put koji vam dopušta da idete brže nije bolji ako vodi na krivo +mjesto. Kompromis je esencijalan za postizanje ambicioznog cilja, ali +čuvajte se kompromisa koji vode dalje od cilja. </p> + +<hr class="column-limit"/> + +<p> +Za sličan zaključak u drugačijem području života, pogledajte <a +href="http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2011/jul/19/nudge-is-not-enough-behaviour-change">“Gurkanje” +nije dovoljno</a>. +</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<p>Copyright © 2008, 2009, 2014, 2015, 2017 <a +href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a>.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2020/07/05 14:09:48 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/ebooks.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/ebooks.html new file mode 100644 index 0000000..22873b7 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/ebooks.html @@ -0,0 +1,182 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/ebooks.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>E-knjige: Sloboda ili zaštita autorskih prava - Projekt GNU - Zaklada za +slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/ebooks.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>E-knjige: Sloboda ili zaštita autorskih prava</h2> + +<p>napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard +Stallman</strong></a></p> + +<p><em>Ovo je djelomično izmijenjena inačica članka objavljenog u e-časopisu +<cite>Technology Review</cite> 2000. godine.</em></p> + +<div class="announcement"> +<p>Preporučamo pročitati <a +href="/philosophy/ebooks-must-increase-freedom.html">E-knjige moraju +proširivati našu slobodu, a ne ju ograničavati</a>.</p> +</div> +<hr /> + +<p>Nekoć davno, u doba tiskarskog stroja, donešena je regulativa kojom se +uredilo područje pisanja i izdavaštva. Ta regulativa je poznata kao +<i>copyright</i>, zaštita autorskih prava. U Ustavu SAD-a stoji da je svrha +te regulative bila “promicanje napretka”—odnosno, +ohrabrivanje izdavaštva. Ideja je bila primorati izdavače da dobiju +dopuštenje autora pri korištenju novijih radova.</p> + +<p>Običan čitatelj se nije imao čemu protiviti, jer je zaštita autorskih prava +ograničavala samo izdavaštvo, a ne i ono što bi čitatelj radio. Čak i ako su +cijene knjiga malo porasle, radilo se samo o novcu, način života običnog +čitatelja nije bio izobličen. Zaštita autorskih prava je, kako je bilo i +zamišljeno, donijela društvenu korist bez opterećivanja javnosti. Zaštita +autorskih prava je jako dobro ispunjavala svoju zadaću—tada.</p> + +<p>No, pojavio se i novi način distribucije informacija: računala i +mreže. Prednost digitalne informacijske tehnologije jest olakšavanje +kopiranja informacija i upravljanja njima (uključujući i softver, glazbene +zapise i knjige). Mreže su ponudile mogućnost neograničenog pristupa svim +vrstama podataka - informacijska utopija.</p> + +<p>Ipak, postojala je i jedna prepreka: zaštita autorskih prava. Čitatelji koji +bi koristili svoja računala kako bi dijelili objavljene informacije bili bi +u povredi autorskih prava. Svijet se prilagodio ovom zakonu, tako da je +nekadašnja industrijska regulativa za uređivanje izdavaštva postala +ograničenje javnosti kojoj je trebala služiti.</p> + +<p>U sustavu istinske demokracije, zakon koji brani popularnu, prirodnu i +korisnu aktivnost brzo biva ukinut. No, snažan izdavački lobi je bio odlučan +u sprječavanju javnosti koja je iskorištavala moć svojih računala, te je +odabrao zaštitu autorskih prava kao vlastito oružje. Umjesto da vlada +prilagodi taj zakon kako bi odgovarao novonastalim okolnostima, pod +utjecajem tih lobija, vlada ga je postrožila i nametnula stroge kazne +čitateljima koji bi bili uhvaćeni u dijeljenju.</p> + +<p>No, to nije bio i jedini problem. Računala mogu biti moćni alati dominacije, +pogotovo kada manjina kontrolira što računala mogu raditi. Uskoro su +izdavači shvatili da, prisiljavajući ljude da koriste poseban softver za +čitanje e-knjiga, mogu steći dotad neviđenu moć: mogu primorati ljude da +plaćaju i identificiraju se pri svakom čitanju knjige. To je bio san svih +izdavača!</p> + +<p>Nagovorili su vladu SAD-a da 1998. donese zakon <i>Digital Millennium +Copyright Act</i>, kojime su izdavači dobili potpunu pravnu moć nad gotovo +svime što bi čitatelj mogao raditi s e-knjigom. Čak i čitanje bez dozvole je +zločin.</p> + +<p>I dalje uživamo u staroj slobodi kada koristimo tiskane knjige. No, ako +e-knjige zamijene tiskane knjige, ova iznimka nam i neće mnogo +značiti. Korištenjem “e-tinte”, koja omogućava preuzimanje novog +teksta na naizgled tiskani papir, čak bi i novine mogle postati +prolazne. Zamislite: nema više knjižara-antikvarijata, nema više posuđivanja +knjige prijatelju, nema više posuđivanja iz knjižnice—nema više ni +“rupa” koje bi netko mogao iskoristiti da pročita, a ne plati +pročitano. A sudeći po oglasima za Microsoft Reader, nema više ni anonimne +kupovine knjiga. To je svijet koji su nam izdavači namijenili.</p> + +<p>Gotovo da ni ne postoji javna rasprava o ovim velikim promjenama. Zašto? +Mnogo građana se još nije ni susrelo s političkim pitanjima koja poteže ova +tehnologija budućnosti. Uostalom, javnost je naučena da zaštita autorskih +prava postoji kako bi “štitila” autore, što implicira da +interesi javnosti nisu važni.</p> + +<p>No kada većina počne koristiti e-knjige i otkrije režim koji su joj izdavači +pripremili, počet će se odupirati. Čovječanstvo neće zauvijek prihvaćati +ovaj jaram.</p> + +<p>Izdavači žele da vjerujemo kako su ograničavajuća autorska prava jedini +način održavanja umjetnosti na životu, no ne treba nam rat protiv kopiranja +kako bi se poticala raznolikost objavljenih djela; primjer Grateful Deada +pokazuje kako kopiranje radova između obožavatelja ne predstavlja problem +umjetniku. Legalizacijom nekomercijalnog kopiranja e-knjiga možemo zaštitu +autorskih prava pretvoriti u industrijsku regulativu, što je prvotno i bila.</p> + +<p>Za neke vrste tekstova tražimo i više. Svatko bi trebao moći ponovno +objaviti (bez izmjene) akademske i znanstvene radove, te monografije; ovo +štiti akademske zapise, a ujedno ih čini pristupačnijima. Što se tiče +udžbenika i priručnika, izdavanje izmijenjenih inačica bi trebalo biti +dopušteno jer potiče povećanje kvalitete.</p> + +<p>S vremenom, kada računalne mreže omoguće jednostavno slanje manjih svota +novca, nestat će i razlog za ograničavanje kopiranja. Recimo da vam se svidi +knjiga, a iz nje iskoči poruka koja kaže: “Kliknite ovdje kako biste +autoru poslali jedan dolar”, biste li odbili? Zaštita autorskih prava +za knjige i glazbu, koja se odnosi na distribuciju neizmijenjenih kopija, u +potpunosti će postati zastarjela, i neće nam nedostajati!</p> + +<blockquote class="announcement"> +<p><a href="http://defectivebydesign.org/ebooks.html">Pridružite se našoj listi +primatelja e-pošte kako biste saznali više o opasnostima eKnjiga.</a>.</p> +</blockquote> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<p>Copyright © 2000, 2016 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Martina Bebek, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2016/11/18 07:32:43 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/free-doc.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/free-doc.html new file mode 100644 index 0000000..4440b74 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/free-doc.html @@ -0,0 +1,238 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/free-doc.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/free-doc.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/free-doc.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/free-doc.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2019-12-27" --><!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/free-doc.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Zašto slobodan softver treba slobodnu dokumentaciju - Projekt GNU - Zaklada +za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/free-doc.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Zašto slobodan softver treba slobodnu dokumentaciju</h2> + +<blockquote class="announcement"><p> +<a href="http://defectivebydesign.org/ebooks.html">Pridružite se našoj listi +o opasnosti e-knjiga (<i>eBooks</i>)</a> +</p></blockquote> + +<ul> +<li><a href="/copyleft/fdl.html">GNU licenca slobodne dokumentacije (<i>The GNU +Free Documentation License</i>)</a></li> +</ul> + +<p> +Najveći nedostatak slobodnih operativnih sustava nije u +softveru—dotični je u pomanjkanju dobrih slobodnih priručnika koje +možemo uključiti u te sustave. Mnogi od naših najvažnijih programa nisu +popraćeni potpunim priručnicima. Dokumentacija je osnovni dio svakog +softverskog paketa; kada važan paket slobodnog softvera ne dođe sa slobodnim +priručnikom, to je velik propust. Danas imamo mnogo takvih propusta.</p> + +<p> +U davna vremena, prije mnogo godina, mislio sam da ću naučiti Perl. Dobio +sam kopiju slobodnog priručnika, ali bio je težak za čitanje. Kada upitah +korisnike Perla o alternativama, rekli su mi da postoje bolji uvodni +priručnici—ali ti nisu bili slobodni.</p> + +<p> +Zašto je to tako bilo? Autori dobrih priručnika su ih napisali za O'Reilly +Associates, koji su ih objavili pod ograničavajućim uvjetima—zabrana +kopiranja, zabrana izmjena, izvorne datoteke nisu dostupne—što ih +isključuje iz zajednice slobodnog softvera.</p> + +<p> +To nije bio prvi put da se nešto takvo dogodilo, i (na veliki gubitak naše +zajednice) bilo je daleko od toga da će biti posljednji put. Od tada, +vlasnički izdavači priručnika su namamili veliki broj autora da ograniče +svoje priručnike. Mnogo puta sam čuo GNU korisnika kako mi gorljivo govori o +priručniku kojega piše, i kako time očekuje pomoći GNU projekt—a onda +su se moje nade razbile, kada mi je on nastavio objašnjavati da je potpisao +ugovor s izdavačem koji će ograničiti priručnik tako da ga mi ne možemo +rabiti. </p> + +<p> +Budući da je dobro pisanje engleskoga (i hrvatskoga) rijetko viđena vještina +u programera, ne bismo si smjeli priuštiti gubitak priručnika na taj način.</p> + +<p> +Slobodna dokumentacija je, kao i slobodni softver, stvar slobode, a ne +cijene. Poteškoća s tim priručnicima nije bila u tomu što su O'Reilly +Associates stavili cijenu na tiskane primjerke—samo po sebi, to je u +redu. (Zaklada za slobodan softver isto tako <a +href="http://shop.fsf.org/category/books/">prodaje tiskane primjerke</a> +slobodnih <a href="/doc/doc.html">GNU priručnika</a>.) Ali, GNU priručnici +su dostupni u obliku izvornoga koda, dok su ovi priručnici dostupni jedino u +papirnatom obliku. GNU priručnici dolaze s dopuštenjem kopiranja i +preinačavanja; priručnici za Perl, ne. Ta ograničenja su problem. </p> + +<p> +Mjerila za slobodni priručnik su po prilici ista kao i za slobodni softver: +to je stvar davanja određenih sloboda svim korisnicima. Redistribucija +(uključujući i komercijalnu redistribuciju) mora biti dopuštena, tako da +priručnik može popratiti svaku kopiju programa, putem mreže (<i>on-line</i>) +ili na papiru. Ključno je također dopuštenje preinačavanja. </p> + +<p> +U pravilu, ne vjerujem da je ljudima prijeko potrebno imati dopuštenje +preinačavanja svakovrsnih članaka i knjiga. Pitanje pisanja istih nije nužno +isto kao i za pisanje softvera. Na primjer, ne mislim da smo vi ili ja +obvezni dati dopuštenje preinačavanja članaka poput ovoga ovdje, koji +opisuje naše djelovanje i poglede.</p> + +<p> +Ali, postoji poseban razlog zašto je sloboda preinačavanja ključna za +dokumentaciju za slobodni softver. Kada ljudi izkušavaju svoja prava +preinačavanja softvera, te mu dodaju ili mijenjaju značajke, promijeniti će +također i priručnik, ako su savjesni—tako da mogu pružiti točnu i +upotrebljivu dokumentaciju uz preinačeni program. Priručnik koji zabranjuje +programerima završiti posao i biti savjesnim, ili preciznije, zahtijeva od +njih da napišu novi priručnik od početka ako mijenjaju program, ne +zadovoljava potrebe naše zajednice. </p> + +<p> +Iako je potpuna zabrana preinačavanja neprihvatljiva, stanovite vrste +ograničenja na metodu preinačavanja ne predstavljaju poteškoću. Na primjer, +zahtjevi očuvanja izvorne obavijesti o autorskom pravu, uvjeti distribucije, +ili popis autora, su sasvim u redu. Također, nema poteškoće u zahtjevu da +preinačena inačica uključuje obavijest o samom činu preinačavanja, pa čak i +da se pojedini cijeli odlomci ne smiju brisati ili mijenjati, sve dok se ti +odlomci bave ne-tehničkim pitanjima. (Neki GNU priručnici ih imaju.) </p> + +<p> +Ograničenja tih vrsta nisu poteškoća zato što, u pogledu praktičnosti, ne +sprječavaju savjesna programera da prilagodi priručnik preinačenom +programu. Drugim riječima, ona ne zaprječuju softversku zajednicu u +rabljenju priručnika u njegovoj punini. </p> + +<p> +Ipak, mora biti moguće preinačiti sav <em>tehnički</em> sadržaj priručnika, +i potom distribuirati rezultat putem svih uobičajenih sredstava, kroza sve +uobičajene kanale; inače, ograničenja zaista smetaju zajednici, priručnik +nije slobodan, i stoga nam je potreban drugi priručnik. </p> + +<p> +Nažalost, često je teško pronaći koga da napiše drugi priručnik, kad već +postoji vlasnički priručnik. Prepreka je u tomu što mnogi korisnici misle da +je zakonom zaštićeni priručnik dovoljno dobar—tako te ne vide potrebu +za pisanjem slobodnoga priručnika. Oni ne vide da slobodni operativni sustav +ima prazninu koju valja popuniti.</p> + +<p> +Zašto korisnici misle da su vlasnički priručnici dovoljno dobri? Poneki nisu +ni razmatrali to pitanje. Nadam se da će ovaj članak učiniti nešto u prilog +promjene toga. </p> + +<p> +Drugi korisnici smatraju prihvatljivima vlasničke priručnike iz ista razloga +kao što mnogi ljudi smatraju prihvatljivim zakonom zaštićeni softver: oni +prosuđuju na čisto praktički način, ne koristeći se slobodom kao +mjerilom. Ti ljudi imaju pravo na svoja mišljenja, no budući da ta mišljenja +izviru iz vrijednosti koje ne uključuju slobodu, ona ne mogu biti vodiljom +nama koji cijenimo slobodu. </p> + +<p> +Molim vas proširite riječ o ovom pitanju. Mi nastavljamo gubiti priručnike u +korist vlasničkog objavljivanja. Širimo li govor o tomu da vlasnički +priručnici nisu dovoljni, možda će sljedeća osoba koja želi pomoći GNU-u +pišući dokumentaciju shvatiti, prije no što bude prekasno, da ju mora prije +svega učiniti slobodnom. </p> + +<p> +Također možemo ohrabriti komercijalne izdavače da prodaju slobodne, pod +copyleftom, umjesto vlasničkih priručnika. Jedan od načina na koji možete +pomoći tomu je provjeravanje uvjeta distribucije priručnika prije no što ga +kupite, i da onda poželite priručnike pod copyleftom radije od onih +priručnika koji nisu pod copyleftom. </p> +<p> +[Bilješka: Održavamo <a href="/doc/other-free-books.html">mrežnu stranicu +koja popisuje slobodne knjige dostupne od drugih izdavača</a>].</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1996, 1997, 1998, 1999, 2000, 2001, 2002, 2003, 2004, 2005, +2006, 2007, 2009, 2015, 2016 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Vladimir Dananic, 2001. Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2020/02/25 23:00:03 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/free-sw.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/free-sw.html new file mode 100644 index 0000000..fedb4b1 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/free-sw.html @@ -0,0 +1,586 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/free-sw.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/free-sw.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/free-sw.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/free-sw.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-05-26" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Što je slobodni softver? - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title> + +<meta http-equiv="Keywords" content="GNU, FSF, Zaklada za slobodni softver, Linux, Emacs, GCC, Unix, slobodni +softver, operacijski sustav, GNU-ova jezgra, HURD, GNU HURD, Hurd" /> +<meta http-equiv="Description" content="Od 1983. razvijajmo GNU—operacijski sustav nalik na Unix—kako bi +računalni korisnici imali slobodu razmjenjivati i poboljšavati softver koji +koriste." /> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/free-sw.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Što je slobodni softver?</h2> + +<h3>Definicija slobodnog softvera</h3> + +<blockquote> +<p> +Definicija slobodnog softvera predstavlja kriterij po kojemu se određeni +program može svrstati u kategoriju slobodnog softvera. S vremena na vrijeme +revidiramo ovu definiciju kako bismo pojasnili ili razriješili neke fine +razlike u značenjima. Na kraju ovog dokumenta nalazi se <a +href="#History">dio o povijesti izmjena</a> koje utječu na definiciju +slobodnog softvera. +</p> +</blockquote> + +<p> +“Slobodni softver” podrazumijeva računalne programe koji poštuju +slobodu korisnika i zajednice. To znači da <b>korisnici imaju slobodu +pokretati, kopirati, distribuirati, proučavati, mijenjati i poboljšavati +programe</b>. S tim slobodama korisnici (individualno i kolektivno) imaju +kontrolu nad programom i nad onim što on za njih čini. Radi boljeg +razumijevanja, koncept treba promatrati u smislu slobode govora, ne +cijene.<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>. +</p> + +<p> +Zalažemo se za te slobode jer smatramo da ih svatko zaslužuje. Ovim +slobodama korisnik – pojedinac, ali i zajednica općenito – kontrolira i +program i ono što njime čini. Kada korisnici nemaju kontrolu nad programom, +takav program zovemo “neslobodnim”. Neslobodni program +kontrolira korisnika, a kako razvijatelj kontrolira program, čini ga <a +href="/philosophy/free-software-even-more-important.html">instrumentom +nepravedne moći</a>. +</p> + +<p> +Program je slobodan ako korisnici programa imaju četiri osnovne slobode: +</p> + +<ul> + <li>Sloboda pokretanja programa kako želite, u bilo koje svrhe (sloboda 0). </li> + <li>Sloboda proučavanja rada i prilagodba programa kako bi vršio računalne +aktivnosti koje želite (sloboda 1). Dostupnost je izvornog kôda za to +preduvjet. + </li> + <li>Sloboda distribucije kopijâ kako biste pomogli bližnjemu (sloboda 2). + </li> + <li>Sloboda distribucije izmijenjenih inačica programa (sloboda 3) čime vaše +izmjene koriste cijeloj zajednici. Dostupnost je izvornog kôda za to +preduvjet. + </li> +</ul> + +<p> +Program je slobodni softver ako korisnicima osigurava sve spomenute +slobode. U suprotnom je riječ o neslobodnom programu. Naravno, moguće je +raspravljati o tome koliko su pojedine neslobodne distribucijske sheme +udaljene od onoga što se smatra slobodnim; mi ih ipak sve smatramo jednako +neetičnima.</p> + +<p> +Slobodni softver nije netržišni, nekomercijalni softver. Slobodni softver +mora biti dostupan za tržišnu upotrebu, tržišno razvijanje i tržišnu +distribuciju. Tržišno razvijanje slobodnog softvera više nije neobično; +takav je softver vrlo važan. Možda ste platili kopije slobodnog softvera, +možda ste ih dobili besplatno – ma kako vi došli do kopija, uvijek imate +slobodu ponovno ih i mijenjati i kopirati – pa čak i <a +href="/philosophy/selling.html">prodavati</a>. +</p> + +<p>Stranica u nastavku objašnjava što je nužno za ostvarivanja svake od +slobodâ, ali isto tako opisuje i koje su situacije neadekvatne za pojedinu +slobodu.</p> + +<p> +Sloboda pokretanja programa označava slobodu osobe ili organizacije da ga +rabi na bilo kojoj vrsti računalnog sustava, za bilo koju vrstu sveukupnog +posla i svrhe bez ikakve obveze naknadnog priopćavanja razvijatelju programa +ili bilo kojem posebnom tijelu. U toj je slobodi važna <em>korisnička</em> +namjera, a ne namjera <em>razvijatelja</em>; vi ste kao korisnik slobodni +pokretati program u svrhe koje vama odgovaraju, a ako ga distribuirate nekom +drugom, on je tada slobodan pokrenuti program za svoje i vi nemate pravo toj +osobi nametati svoje namjene. +</p> + +<p> +Da bi slobode 1 i 3 (sloboda stvaranja i sloboda objavljivanja izmijenjenih +inačica) bile smislene, nužno je imati pristup izvornom kôdu. Dostupnost je +izvornog kôda preduvjet za slobodni softver. Namjerno višeznačan i +nerazumljiv (obfuscated) “izvorni kôd” nije pravi izvorni kôd i +ne može se smatrati izvornim kôdom. +</p> + +<p> +Sloboda 1 uključuje slobodu korištenja izmijenjene inačice umjesto +originala. Ako je program isporučen u proizvodu dizajniranom za izvođenje +tuđih izmijenjenih inačica, ali odbija izvoditi vaše — praksa znana kao +“tivoizacija”, ili “svođenje na zaključavanje” +(lockdown), ili (u izopačenoj terminologiji njezinih praktikanata) kao +“sigurno podizanje sustava” (secure boot) — sloboda 1 postaje +teoretska fantastika prije negoli praktična sloboda. To nije dovoljno. Takve +binarne datoteke nisu slobodni softver iako je izvorni kôd iz kojeg su +prevedene slobodan. +</p> + +<p> +Jedan važan način preinake programa je uključivanje dostupnih slobodnih +potprograma i modula. Ako licencija programa kaže da ne možete uključiti +pogodno licencirani postojeći modul, ako zahtijeva od vas da budete +posjednik autorskih prava bilo kojeg dodanog koda, tada je licencija odviše +restriktivna da bi se mogla kvalificirati slobodnom. +</p> + +<p> +Rezultira li izmijena poboljšanjem, subjektivna je stvar. Ako je vaše pravo +da mijenjate program ograničeno na izmjene koje netko drugi smatra +poboljšanjem, takav se program ne može smatrati slobodnim. +</p> + +<p>Slobode koja se odnose na distribuiranje programa (slobode 2 i 3) +podrazumijevanju slobodno dijeljene kopija – bez obzira na to jesu li +programi izmijenjeni ili ne, bez obzira traži li se ili ne traži naknada za +distribuciju – <a href="#exportcontrol">svakome i svagdje</a>. Biti u +mogućnosti to činiti znači da (između ostaloga) za takve radnje nije +potrebno prethodno tražiti ili platiti odobrenje. +</p> + +<p> +Trebali biste imati i slobodu mijenjati program i koristiti izmjene privatno +u vašem poslu ili igri bez ikakve obveze spominjanja njihova postojanja. Ako +izmjene objavite, niste obvezni nikoga i ni na koji način upozoriti. +</p> + +<p> +Sloboda 3 uključuje slobodu objavljivanja vaše izmijenjene inačice kao +slobodnog softvera. Slobodna licencija može dopustiti i druge načine +objavljivanja; ne mora se nužno raditi o tzv. <a +href="/copyleft/copyleft.html">copyleftu</a>. Naravno, licencija koja +zahtijeva da se izmijenjene inačice objavljuju kao neslobodne, ne može se +smatrati slobodnom licencijom. +</p> + +<p> +Sloboda distribuiranja kopija mora uključivati binarne ili izvršne datoteke +programa kao i izvorni kod izmijenjene i izvorne inačice. Distribuiranje je +programa u izvršnim datotekama nužno za slobodne operacijske sustave kako bi +se na njih mogli lakše instalirati. Izostanak binarnih datoteka programa +razumljiv je ako ne postoji način izrade binarnih ili izvršnih datoteka +budući da neki programski jezici ne podržavaju tu značajku, ali ljudi moraju +imati slobodu distribuiranja takvih oblika kako bi pronašli ili razvili +način njihove izrade. +</p> + +<p> +Ipak, prihvatljiva su određena pravila o načinu distribuiranja slobodnog +softvera sve dok nisu u sukobu s osnovnim slobodama. Na primjer, <a +href="/copyleft/copyleft.html">copyleft</a> je – vrlo pojednostavnjeno – +pravilo koje vam pri distribuciji programa zabranjuje ograničavanje slobode +drugima. Ovo pravilo nije u sukobu s osnovnim slobodama; zapravo ih štiti. +</p> + +<p> +U projektu GNU koristimo copyleft kako bismo svima pravno zagarantirali +četiri slobode. Vjerujemo da postoje <a +href="/philosophy/pragmatic.html">jaki razlozi za korištenje +copylefta</a>. Ali etičnim smatramo i <a +href="/philosophy/categories.html#Non-CopyleftedFreeSoftware">slobodni +softver koji nije zaštićen copyleftom</a>. Pogledajte u kakvom su međusobnom +odnosu <a href="/philosophy/categories.html">kategorije</a> slobodni +softver, softver zaštićen copyleftom, ali i druge kategorije. +</p> + +<p> +Prihvatljiva su pravila o načinu pakiranja izmijenjenih inačica ako ona +djelotvorno ne sprječavaju vašu slobodu ustupanja izmijenjenih inačica ili +vašu slobodu da privatno napravite i koristite izmijenjene inačice. Dakle, +prihvatljivo je da licencija traži promjenu imena programa koji se mijenja, +odstranjivanje loga ili naznačavanje vaših preinaka sve dok vas ti zahtjevi +ne sprječavaju u objavljivanju vaše izmjene; budući da ionako već radite +izmjene na programu, vjerojatvno vam neće biti teško napraviti i te. +</p> + +<p> +Pravila koja kažu “ako napravite inačicu dostupnu na ovaj način, morate je +isto napraviti dostupnom na onaj način” također mogu biti prihvatljiva pod +istim uvjetom. Primjer takvog prihvatljivog pravila je ono koje govori da +ako ste distribuirali izmijenjenu inačicu i prijašnji razvijatelj traži +kopiju iste – morate kopiju poslati. Valja primijetiti da takvo pravilo još +uvijek ostavlja izbor želite li uopće inačicu i distribuirati. prihvatljiva +su i pravila koja zahtijevaju objavu izvornog kôda korisnicima za inačice +koje ste stavili u javnu upotrebu. +</p> + +<p> +Poseban problem nastaje kada licencija zahtijeva izmjenu imena kojim će se +program pozivati iz drugih programa. To vas može sputavati u efektivnom +objavljivanju izmijenjene inačice tako što može zamijeniti original pri +pozivanju iz drugih programa. Ovakva je vrsta zahtjeva prihvatljiva samo ako +postoji pogodno postrojenje za upravljanje pseudonimima koje vam dopušta da +odredite ime originala kao pseudonim izmijenjene inačice.</p> + +<p> +Ponekad vladini propisi o <a id="exportcontrol">kontroli izvoza</a> i +trgovinske sankcije mogu utjecati na slobodu distribuiranja kopija u +inozemstvo. Razvijatelji računalnih programa nemaju moć uklanjanja ili +nadglasavanja tih restrikcija, ali ono što mogu i moraju napraviti jest +odbiti njihovo nametanje kao uvjet korištenja programa. Na taj način +restrikcije neće utjecati na aktivnosti i korisnike izvan nadležnosti tih +vladâ. Dakle, licencije se slobodnog softvera ne trebaju obvezivati na +poslušnost kojem od netrivijalnih propisa o izvozu kao uvjetu za +ostvarivanje osnovnih sloboda. +</p> + +<p> +Valja spomenuti kako je postojanje propisâ o izvozu prihvatljivo budući da +takvi propisi ne ograničavaju korisnika, ali ne smiju biti uvjet samom +licenciranju. Ako je s gledišta slobodnog softvera neki od izvoznih propisa +trivijalan, ne predstavlja problem, ali potencijalno može postati problem +budući da ga daljnje izmjene u zakonu koji se odnosi na izvoz mogu učiniti +netrivijalnim te tako predstaviti program neslobodnim. +</p> + +<p> +Da bi te slobode bile stvarne, moraju biti trajne i neopozive sve dok ne +činite neko zlo; ako razvijatelj programa ima moć opozivanja licencije ili +retroaktivnog ograničavanja pravila – a da uzrok tomu nije vaše zlonamjerno +djelovanje – program nije slobodan. +</p> + +<p> +Slobodna licencija ne može tražiti prihvaćanje uvjeta korištenja licencija +neslobodnih programa. Naprimjer, ako vas licencija traži da prihvatite +određene uvjete s obzirom na sve programe koje koristite, a u slučaju da +korisnik koristi neslobodan program, to bi značilo prihvaćanje licencije i +tih neslobodnih programa; time licencija postaje neslobodnom. +</p> + +<p> +Dozvoljeno je da slobodna licencija navodi pod koju zakonsku nadležnost +ulazi, gdje bi se parnice trebale održati, ili oboje. +</p> + +<p> +Većina je licencijâ slobodnog softvera temeljena je na autorskim pravima i +postoje granice u vrstama zahtjeva koji mogu biti nametnuti kroz autorsko +pravo. Ako licencija temeljena na autorskom pravu poštuje slobodu na ranije +opisan način, vjerojatno neće doći do problema koje nismo predvidjeli (iako +postoji mogućnost). Međutim, neke licencije slobodnog softvera su temeljene +na ugovorima koji mogu nametnuti mnogo veći opseg mogućih ograničenja. To +znači da postoje mnogi načini na koje takva licencija može biti +neprihvatljivo ograničavajuća i neslobodna. +</p> + +<p> +Nismo u mogućnosti popisati sve načine na koje se to može dogoditi. Ako +licencija temeljena na ugovoru ograničava korisnika na uobičajen način, +ograničenje koje licencija temeljena na autorskom pravu ne može napraviti i +koje nije spomenuto ovdje kao legitimno, morali bismo posebno razmotriti i +vjerojatno bismo zaključili da je riječ o neslobodnoj licenciji. +</p> + +<p> +Govoreći o slobodnom softveru, najbolje je izbjegavati riječi poput +“dijeliti” ili “dati besplatno”, one impliciraju +pitanje cijene, ne slobode. Neki uobičajeni termini kao što je +“piratstvo” označavaju način razmišljanja koji, nadamo se, ne +odobravate. Pogledajte <a href="/philosophy/words-to-avoid.html">zbunjujuće +riječi i izraze koje je najbolje izbjegavati</a> u takvim +raspravama. Također imamo popis ispravnih <a +href="/philosophy/fs-translations.html">prijevoda “slobodnog +softvera”</a> i na razne jezike. +</p> + +<p> +Napokon, primijetite da kriteriji, kakvi su iskazani u ovoj definiciji +slobodnog softvera, zahtijevaju savjesno promišljanje kako bi se ispravno +interpretirali. Da bi se došlo do odluke o tome treba li neku softversku +licenciju kvalificirati licencijom slobodnog softvera, prosuđujemo na +temelju toga odgovara li licencija duhu kriterijâ i njihovim preciznim +izrazima. Ako licencija uključuje nesavjesne restrikcije, odbijamo je čak +iako nismo predvidjeli takve probleme ovim kriterijima. Ponekad zahtjevi +licencije podižu pitanje koje zahtijeva opsežno razmatranje (uključujući i +raspravu s odvjetnikom) prije negoli se odluka o prihvatljivosti +zahtjeva. Po donošenju zaključaka o novom predmetu, često ažuriramo ove +kriterije da bismo olakšali razumijevanje razloga zbog kojih se određene +licencije kvalificiraju ili ne kvalificiraju. +</p> + +<p> +Zanima li vas je li neka licencija kvalificirana licencijom slobodnog +softvera, pogledajte naš <a +href="/licenses/license-list.html">popis</a>. Ako licencija kojom se bavite +nije uključena u popis, postavite nam pitanje o toj licenciji na adresu +elektroničke pošte <a +href="mailto:licensing@gnu.org"><licensing@gnu.org></a>. +</p> + +<p> +Razmišljate li o pisanju nove licencije, prvo kontaktirajte Zakladu za +slobodan softver na navedenu adresu. Proliferacija različitih licencija +slobodnog softvera znači povećani napor za korisnike da shvate te licencije; +možda vam možemo pomoći predlaganjem postojeće licencije koja odgovara vašim +potrebama. +</p> + +<p> +Naravno, postoji li zaista potreba za novom licencijom, uz našu pomoći +možete biti sigurni da će nova licencija zaista biti licencija slobodnog +softvera te time možete izbjeći različite praktične probleme. +</p> + +<h3 id="beyond-software">Nakon softvera</h3> + +<p> +<a href="/philosophy/free-doc.html">Softverski priručnici moraju biti +slobodni</a> iz istih razloga zbog kojih softver mora biti slobodan, +priručnici su zapravio dio računalnog programa. +</p> + +<p> +Isti argumenti također imaju smisla za druge vrste djela praktične upotrebe, +to jest djela koja utjelovljuju korisno znanje kao što su djela za +obrazovanje i referentna djela. <a +href="http://wikipedia.org">Wikipedija</a> je najbolje znani primjer. +</p> + +<p> +Svaka vrsta djela <em>može</em> biti slobodna i definicija slobodnog +softvera je proširena na definiciju <a +href="http://freedomdefined.org/">slobodnih kulturoloških djela</a> +primjenjivu na bilo koju vrstu djela. +</p> + +<h3 id="open-source">Otvoreni izvorni kod?</h3> + +<p> +Jedna je druga grupa počela koristiti termin “otvoreni izvorni +kôd” (en. open source) kako bi označila nešto blisko (ali ne +identično) “slobodnom softveru”. Više volimo termin “slobodan +softver” jer kada se sloboda spominje i u nazivu, cijeli termin odmah +asocira na slobodu. Riječ <a +href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">“otvoreni”</a> +nikada ne podsjeća na slobodu. +</p> + +<h3 id="History">Povijest</h3> + +<p>S vremena na vrijeme revidiramo definiciju slobodnog softvera. Ovdje se +nalazi popis važnijih izmjena zajedno sa poveznicama kako bi se vidjelo što +se točno mijenjalo.</p> + +<ul> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.130&r2=1.131">Inačica +1.131</a>: Slobodna licencija ne mora tražiti suglasnost neslobodne +licencije drugog programa.</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.128&r2=1.129">Inačica +1.129</a>: Izričito navesti da je dozvoljen odabir nadležnog zakonodavstva i +nadležnog suda. (Ovo je oduvijek bilo naše stajalište.)</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.121&r2=1.122">Inačica +1.122</a>: Kontrola izvoza postaje problem ako uvjeti izvoza nisu +trivijalni, u suprotnom se radi samo potencijalno o problemu.</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.117&r2=1.118">Inačica +1.118</a>: Pojašnjenje: proglem je ograničen na vaše pravo na izmjenu, ne na +promjene koje ste već napravili. Izmjene nisu ograničene na “poboljšanja”.</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.110&r2=1.111">Inačica +1.111</a>: Pojasni 1.77 govoreći da su samo retroaktivne restrikcije +neprihvatljive. Vlasnici autorskih prava mogu uvijek dodijeliti dodatna +dopuštenja za uporabu djela objavljivanjem djela paralelno na drugi način.</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.104&r2=1.105">Inačica +1.105</a>: Pojasni, u kratkoj izjavi slobode 1, svrhu (već izjavljenu u +inačici 1.80) da sloboda uistinu uključuje uporabu vaše izmijenjene inačice +u vašim računalnim aktivnostima. </li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.91&r2=1.92">Inačica +1.92</a>: Pojasni da se namjerno višeznačan i nerazumljiv kod ne kvalificira +kao izvorni kod. </li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.89&r2=1.90">Inačica +1.90</a>: Pojasni da sloboda 3 znači pravo distribuiranja kopija vaše +vlastite izmijenjene ili poboljšane inačice, ne pravo sudjelovanja u tuđem +razvojnom projektu. </li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.88&r2=1.89">Inačica +1.89</a>: Sloboda 3 uključuje pravo objave izmijenjenih inačica kao +slobodnog softvera.</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.79&r2=1.80">Inačica +1.80</a>: Sloboda 1 mora biti praktična, ne samo teoretska, to jest, bez +tivoizacije.</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.76&r2=1.77">Inačica +1.77</a>: Pojasni da su sve retroaktivne izmjene u licenci neprihvatljive, +čak iako nisu opisane kao potpune zamjene. </li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.73&r2=1.74">Inačica +1.74</a>: Četiri pojašnjenja točaka koje nisu bile dovoljno eksplicitne, ili +su navedene na nekim mjestima, ali nisu odražene svugdje: +<ul> +<li>"Poboljšanja" ne znači da licenca može nezavisno ograničiti vrste +izmijenjenih inačica koje možete objaviti. Sloboda 3 uključuje +distribuiranje izmijenjenih inačica, ne samo izmjena. </li> +<li>Pravo uključivanja postojećih modula se odnosi na one koji su pogodno +licencirani.</li> +<li>Eksplicitno navedi zaključak o smislu kontrole izvoza.</li> +<li>Nametanje izmjene licence tvori opoziv stare licence.</li> +</ul> +</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.56&r2=1.57">Inačica +1.57</a>: Dodaj odjeljak "Nakon softvera".</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.45&r2=1.46">Inačica +1.46</a>: Pojasni čija svrha je značajna u slobodi da se pokreće program u +bilo koje svrhe.</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.40&r2=1.41">Inačica +1.41</a>: Pojasni formulaciju o licencama baziranima na ugovoru. </li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.39&r2=1.40">Inačica +1.40</a>: Objasni da slobodna licenca mora dopustiti vama da koristite drugi +dostupni slobodan softver da biste napravili vaše preinake.</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.38&r2=1.39">Inačica +1.39</a>: Primijeti da je prihvatljivo za licencu da zahtijeva od vas da +pružite izvorni kod za inačice softvera kojeg stavljate u javnu upotrebu.</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.30&r2=1.31">Inačica +1.31</a>: Primijeti da je prihvatljivo za licencu da zahtijeva od vas da se +identificirate kao autor preinaka. Druga manja pojašnjenja kroz tekst.</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.22&r2=1.23">Inačica +1.23</a>: Adresiraj potencijalne probleme vezane uz licence bazirane na +ugovoru. </li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.15&r2=1.16">Inačica +1.16</a>: Objasni zašto je distribucija binarnih datoteka važna.</li> + +<li><a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&r1=1.10&r2=1.11">Inačica +1.11</a>: Primijeti da slobodna licenca može zahtijevati od vas da autoru +pošaljete kopiju inačice koju distribuirate.</li> + +</ul> + +<p>Postoje praznine u brojevima inačica pokazanima iznad jer postoje druge +izmjene na stranici koje ne utječu na definiciju ili njezinu +interpretaciju. Popis ne sadrži izmjene koje se odnose na pravopis, +oblikovanje teksta te neke druge elemente koji se tiču stranice. Možete +pregledati potpuni popis izmjena na stranici kroz <a +href="http://web.cvs.savannah.gnu.org/viewvc/www/philosophy/free-sw.html?root=www&view=log">cvsweb</a> +sučelje.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Engleski jezik ne +razlikuje pojam “slobodan” od pojma “besplatan”, nego i za jedno i za drugo +koristi riječ free pa se u engleskoj inačici teksta upozorava da bi se na +koncept slobodnog softvera (eng. <em>free</em> software) trebalo gledati kao +na slobodu govora, a ne kao na besplatno pivo (eng. <em>free</em> +beer).</li></ol></div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1996-2002, 2004-2007, 2009, 2010, 2012, 2013 Free Software +Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Vladimir Dananic, 2001. Marin Rameša, 2013. Martina Bebek, +2013. <b>Lektura</b>: Krunoslav Šebetić, 2014.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2017/04/14 14:53:30 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/freedom-or-copyright-old.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/freedom-or-copyright-old.html new file mode 100644 index 0000000..08a2903 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/freedom-or-copyright-old.html @@ -0,0 +1,202 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/freedom-or-copyright-old.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Sloboda—ili autorsko pravo? (stara inačica) - GNU projekt - Zaklada za +slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/freedom-or-copyright-old.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Sloboda—ili autorsko pravo? (stara inačica)</h2> + +<div class="announcement"> +<blockquote><p>Postoji <a href="/philosophy/freedom-or-copyright.html">ažurirana +inačica</a> ovoga članka.</p></blockquote> +</div> + +<p> + <strong>Richard M. Stallman</strong> +</p> + +<blockquote> +<p> +Hrabri novi svijet e-knjiga: nema više antikvarijata s korištenim knjigama, +nema više posuđivanja knjige vašem prijatelju, nema više posuđivanja knjige +iz javne knjižnice, nema kupnje knjige osim s kreditnom karticom koja +identificira što čitate. Čak je i zločin čitanje e-knjige bez autorizacije. +</p> +</blockquote> + +<p> +U davna vremena, u dobu tiskarskoga stroja, industrijski propis je osnovan +za poslove pisanja i izdavaštva. Nazvan je autorsko pravo. Svrha autorskoga +prava je bila poticanje objave raznovrsnih pisanih djela. Metoda autorskoga +prava je bila da izdavači dobiju dopuštenje od autora da preštampaju nedavna +pisana djela. </p> + +<p> +Obični čitatelji nisu imali razloga za neodobravanje, pošto je autorsko +pravo ograničavalo samo izdavanje, a ne ono što je čitatelj mogao +raditi. Ako je povećalo cijenu knjige za mali iznos, to je bio samo +novac. Autorsko pravo je pružilo javnu korist, kao što je i bila namjena, s +malim teretom na javnost. Radilo je svoj posao dobro—tada.</p> + +<p> +Tada je naišao novi način razmjene informacija: računala i mreže. Prednost +tehnologije digitalnih informacija je da olakšava kopiranje i manipulaciju +informacijama, uključujući softver, glazbene zapise i knjige. Mreže su +ponudile mogućnost neograničenog pristupa svim vrstama +podataka—informacijsku utopiju.</p> + +<p> +Ali jedna prepreka se ispriječila na tom putu: autorsko pravo. Čitatelji +koji su koristili svoja računala za razmjenu objavljenih informacija su +tehnički govoreći bili prekršitelji autorskoga prava. Svijet se promijenio i +ono što je nekada bila industrijska regulacija izdavača sada je postalo +ograničenje za društvo čijoj je službi prvotno bilo namijenjeno.</p> + +<p> +U demokraciji, zakon koji brani popularnu, prirodnu i korisnu aktivnost, +obično ne traje dugo. No moćni izdavački lobi je bio odlučan u nakani da +spriječi društvo da se koristi prednostima računala, a autorsko pravo se +pokazalo kao odgovarajuće oružje. Pod njihovim utjecajem, umjesto da +prilagodi autorsko pravo novim okolnostima, vlade su ga učinile rigoroznijim +no ikad, i utvrdile neprimjereno stroge kazne za čitatelje uhvaćene u +razmjeni sadržaja.</p> + +<p> +No ni to nije sve. Računala mogu biti moćna oružja dominacije kada +nekolicina ljudi kontrolira što rade računala drugih ljudi. Izdavači su +shvatili da prisiljavajući ljude da koriste specijalno dizajnirane programe +za gledanje videa i čitanje digitalnih izdanja knjiga (e-knjige), mogu +zadobiti do tada neviđenu snagu: mogu prinuditi čitatelje da plaćaju, pa čak +i da se predstave, svaki put kad čitaju knjigu!</p> + +<p> +To je san izdavača, i oni su utjecali na vladu Sjedinjenih Američkih Država +da donese <i>Digital Millenium Copyright Act</i> 1998. Taj zakon im daje +potpunu i legalnu moć nad skoro svim što čitatelj može činiti s elektronskom +knjigom, sve dok izdaju knjigu u kodiranom obliku. Čak je i čitanje bez +autorizacije zločin.</p> + +<p> +I dalje imamo iste stare slobode pri korištenju papirnatih knjiga. No ako +elektronske knjige zamjene papirnate, ta iznimka će biti od nikakva +značaja. S “elektronskom tintom”, koja omogućuje stavljanje +novog teksta na vidljivo otiskani komad papira, čak i novine mogu postati +kratkotrajne. Zamislite: nema više antikvarijata s korištenim knjigama, nema +više posuđivanje knjige prijatelju, nema više posuđivanja knjige iz +knjižnice, nema više “rupe u zakonu” koja bi omogućila nekome da +čita a da ne plati. (A sudeći prema reklami za Microsoft Reader, nema više +ni anonimne kupovine knjige.) To je svijet koji su nam namijenili izdavači.</p> + +<p> +Zašto je toliko malo javnih rasprava o ovim važnim promjenama? Većina +građana još nije imala priliku susresti se s političkim pitanjima izazvanim +ovom futurističkom tehnologijom. Usto, javnost je učena da autorsko pravo +postoji da “zaštiti” posjednike autorskoga prava, sa +implikacijom da se društveni interesi ne računaju. (Pristrani termin +“<a href="/philosophy/not-ipr.html"> intelektualno +vlasništvo</a>” isto tako promovira to gledište; zatim, potiče grešku +pokušaja tretiranja nekoliko zakona koji su zamalo pa potpuno +različiti—kao što su zakon autorskoga prava i patentni zakon—kao +da su jedan problem.)</p> + +<p> +No kad društvo počne uveliko koristiti elektronske knjige, pa se otkrije +režim koji su im izdavači pripremili, doći će do otpora. Čovječanstvo neće +prihvatiti ovaj spoj za sva vremena.</p> + +<p> +Izdavači bi htjeli da vjerujemo da je ograničavajuće autorsko pravo jedini +način da se umjetnost održi na životu, ali ne treba nam rat zbog kopiranja +da se potakne raznolikost izdanih radova; i kao što su Greatful Dead +pokazali, privatno kopiranje između obožavatelja nije nužno problem za +umjetnika. (U 2007., Radiohead je zaradio milijune pozivajući obožavatelje +da kopiraju album i plate koji god iznos žele; nekoliko godina prije, +Stephen King je dobio stotine tisuća za e-knjigu koju su ljudi imali pravo +kopirati.) Legalizacijom kopiranja elektronskih knjiga među prijateljima +možemo postaviti autorsko pravo u industrijsku regulaciju, odakle je i +potekao.</p> + +<p> +Za neke vrste pisane riječi trebamo otići i korak dalje. Za nastavne +tekstove i monografije bi svi trebali biti poticani da ih ponovno izdaju u +elektronskom obliku u cijelosti jer to pomaže očuvanju zapisa a i čini ih +dostupnijima. Za udžbenike i većinu radova na koje se odnose, objavljivanje +promijenjenih inačica bi trebalo biti također dozvoljeno, jer to potiče +poboljšanja.</p> + +<p> +Kada računalne mreže omoguće jednostavan način da se nekome pošalje mali +iznos novca, svi razlozi za ograničavanje doslovnog kopiranja će +nestati. Ako volite knjigu, a na računalu se pojavi poruka koja kaže +“Klikni ovdje da autoru doniraš jedan dolar”, tko ne bi kliknuo? +Autorsko pravo za knjige i glazbu, u smislu dijeljenja doslovnih +nepromijenjenih kopija, bit će potpuno zastarjelo. I to ni trenutka prerano!</p> +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<p>Copyright © 1999, 2008 Richard M. Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2015/05/23 05:09:12 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-history.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-history.html new file mode 100644 index 0000000..21a1f01 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-history.html @@ -0,0 +1,201 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/gnu-history.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.84 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Prikaz sustava GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> +<meta name="Keywords" content="GNU, Projekt GNU, FSF, Slobodan softver, Zaklada za slobodan softver, +Povijest" /> + +<!--#include virtual="/gnu/po/gnu-history.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Prikaz sustava GNU</h2> + +<p> +Operacijski sustav GNU je potpun sustav slobodnog softvera, unaprijed +kompatibilan s Unixom. GNU znači “GNU Nije Unix”. <a +href="/gnu/pronunciation.html">Izgovara se</a> kako se i piše. <a +href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a> izdao je <a +href="/gnu/initial-announcement.html">prvotnu objavu</a> projekta GNU u +rujnu 1983. godine. Duža verzija, nazvana <a +href="/gnu/manifesto.html">GNU-ov manifest</a> objavljena je u ožujku +1985. godine. Prevedena je na više <a +href="/gnu/manifesto.html#translations">različitih jezika</a>.</p> + +<p> +Naziv “GNU” odabran je zbog toga što ispunjava nekoliko +zahtjeva: prvo, rekurzivna je skraćenica izraza “GNU Nije Unix”, +drugo, zato što je stvarna, postojeća riječ, i treće, zabavno je izgovoriti +ju (ili <a +href="http://www.poppyfields.net/poppy/songs/gnu.html">otpjevati</a>).</p> + +<p> +Riječ “slobodan” u “slobodnom softveru” odnosi se na +<a href="/philosophy/free-sw.html">slobodu</a>, ne cijenu. Možete, a i ne +morate platiti da biste dobili GNU-ov softver. U svakom slučaju, jednom kada +ga imate, imate i četiri posebne slobode pri korištenju istog: slobodu da +pokrećete program kako želite, slobodu da umnožavate program i dajete ga +svojim prijateljima i kolegama, slobodu da mijenjate program kako želite, +imajući potpun pristup izvornom kodu, slobodu da distribuirate poboljšanu +verziju i tako pomognete izgraditi zajednicu. (Ako ponovo distribuirate +GNU-ov softver, možete naplatiti naknadu za fizički čin umnožavanja +primjeraka ili ih možete dati besplatno.)</p> + +<p> +Projekt za razvoj sustava GNU zove se “Projekt GNU”. Projekt +GNU začet je 1983. godine kao način vraćanja duha suradnje koji je u ranijim +danima prevladavao u računalnoj zajednici—kako bi se, uklanjanjem +prepreka suradnji koje su nametnuli vlasnici vlasničkog softvera, ponovo +omogućila suradnja.</p> + +<p> +Godine 1971, kada je Richard Stallman započeo svoju karijeru na MIT-u, radio +je u grupi koja je koristila isključivo <a +href="/philosophy/free-sw.html">slobodan softver</a>. Čak su i računalne +kompanije često distribuirale slobodan softver. Programeri su bili slobodni +surađivati međusobno, što su često i činili.</p> + +<p> +Do osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, gotovo sav softver bio je <a +href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasnički</a>, što +znači da je imao vlasnike koji su zabranjivali i sprečavali suradnju +korisnika. To je učinilo projekt GNU neophodnim.</p> + +<p> +Svakom računalnom korisniku potreban je operacijski sustav; ako ne postoji +slobodan operacijski sustav, onda ne možete niti početi koristiti računalo +bez pribjegavanja vlasničkom softveru. Stoga je prva stavka plana slobodnog +softvera očito morao biti slobodan operacijski sustav.</p> + +<p> +Odlučili smo da operacijski sustav bude kompatibilan s Unixom jer je +cjelokupan dizajn već bio dokazan i prenosiv, a i stoga jer kompatibilnost +olakšava korisnicima Unixa da prijeđu s Unixa na GNU.</p> + +<p> +Operacijski sustav sličan Unixu uključuje jezgru, prevodioce, uređivače +teksta, oblikovatelje teksta, grafička sučelja, biblioteke, igre i mnoge +druge stvari. Stoga, pisanje cijelog operacijskog sustava vrlo je velik +posao. Započeli smo u siječnju 1984. godine. <a href="http://fsf.org/"> +Zaklada za slobodan softver</a> osnovana je u listopadu 1985. godine, u +početku kako bi skupila sredstva koja bi pomogla razvoju GNU-a.</p> + +<p>Do 1990. godine pronašli smo ili napisali sve glavne komponente osim +jedne—jezgre. Onda je Linus Torvalds 1991. godine razvio Linux, jezgru +sličnu Unixu, i učinio je slobodnim softverom 1992. godine. Povezivanje +Linuxa s gotovo završenim sustavom GNU rezultiralo je potpunim operacijskim +sustavom: sustavom GNU/Linux. Procjenjuje se da danas deseci milijuna ljudi +koriste sustave GNU/Linux, tipično kroz <a +href="/distros/distros.html">GNU/Linux distribucije</a>. Glavna inačica +Linuxa sada sadrži neslobodan binarni <i>firmware</i> bez izvornog koda +(<i>“blobs”</i>); aktivisti slobodnog softvera sada održavaju +izmijenjenu slobodnu inačicu Linuxa, nazvanu <a +href="http://directory.fsf.org/project/linux"> Linux-libre</a>.</p> + +<p> +Međutim, projekt GNU nije ograničen na srce operacijskog sustava. Težimo +pružiti čitav spektar softvera, sve što mnogi korisnici žele imati. Ovo +uključuje aplikacijski softver. Pogledajte <a href="/directory">Katalog +slobodnog softvera</a>, katalog aplikacijskih programa slobodnog softvera.</p> + +<p> +Želimo također pružiti softver korisnicima koji nisu računalni +stručnjaci. Stoga je razvijena <a href="http://www.gnome.org/">grafička +radna površina (nazvana GNOME)</a> kako bi početnicima olakšala korištenje +sustava GNU.</p> + +<p>Želimo isto tako pružiti igre i drugu zabavu. Mnogo<a +href="http://directory.fsf.org/wiki/Category/Game">slobodnih igara</a> već +je dostupno.</p> + +<p> +Koliko daleko može slobodan softver ići? Ne postoje ograničenja, osim kada +<a href="/philosophy/fighting-software-patents.html">zakoni kao što je +patentni sustav zabranjuju slobodan softver</a>. Krajnji cilj je osigurati +slobodan softver za sve poslove koje računalni korisnici žele raditi—i +tako učiniti da vlasnički softver postane stvar prošlosti.</p> + + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1996, 1997, 1998, 1999, 2001, 2002, 2003, 2005, 2007, 2009, +2012, 2014, 2017 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/19 13:58:35 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html new file mode 100644 index 0000000..93dc580 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html @@ -0,0 +1,1342 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/gnu/po/gnu-linux-faq.hr.po"> + https://www.gnu.org/gnu/po/gnu-linux-faq.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/gnu-linux-faq.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/gnu-linux-faq.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-01-19" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>ČPP o GNU/Linuxu - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/gnu/po/gnu-linux-faq.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>ČPP o GNU/Linuxu, napisao Richard Stallman</h2> + +<div class="announcement"> + <blockquote><p>Ukoliko želite saznati više o ovoj temi, možete pročitati našu stranicu <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i projekt GNU</a>, našu stranicu <a +href="/gnu/why-gnu-linux.html">Zašto GNU/Linux?</a> i našu stranicu <a +href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada +čuli za GNU</a></p></blockquote> +</div> + +<p> +Kada ljudi primijete da mi koristimo i preporučamo naziv GNU/Linux za sustav +koji mnogi drugi nazivaju samo “Linux”, počnu postavljati mnoga +pitanja. Ovdje se nalaze najčešća pitanja i naši odgovori.</p> + +<ul> + +<li><a href="#why">Zašto naziv GNU/Linux a ne Linux?</a></li> + +<li><a href="#whycare">Zašto je naziv važan?</a></li> + +<li><a href="#howerror">Kako to da većina ljudi sustav zove +“Linuxom”?</a></li> + +<li><a href="#always">Trebamo li uvijek reći “GNU/Linux” umjesto +“Linux”?</a></li> + +<li><a href="#linuxalone">Bi li Linux bio jednako uspješan da nije bilo +GNU-a?</a></li> + +<li><a href="#divide">Ne bi li bilo bolje za zajednicu da ne razdvajate ljude +ovim zahtjevom?</a></li> + +<li><a href="#freespeech">Ne podržava li Projekt GNU pravo na slobodu govora u +kojoj pojedinac može nazivati sustav kako god želi?</a></li> + +<li><a href="#everyoneknows">Kako svi znaju za ulogu GNU-a u razvoju sustava, +nije li “GNU/” u nazivu podrazumijevano?</a></li> + +<li><a href="#everyoneknows2">Kako ja znam ulogu GNU-a u sustavu, nije li +nebitno koji naziv koristim?</a></li> + +<li><a href="#windows">Nije li kraćenje naziva “GNU/Linux” u +“Linux” poput kraćenja naziva “Microsoft Windows” u +“Windows”?</a></li> + +<li><a href="#tools">Nije li GNU skup programerskih alata uključenih u +Linux?</a></li> + +<li><a href="#osvskernel">Koja je razlika između operativnog sustava i +jezgre?</a></li> + +<li><a href="#house">Jezgra sustava je poput temelja kuće. Kako kuća može biti +skoro završena ako nema temelje?</a></li> + +<li><a href="#brain">Nije li jezgra mozak sustava?</a></li> + +<li><a href="#kernelmost">Nije li pisanje jezgre najopsežniji posao u +operativnom sustavu?</a></li> + +<li><a href="#afterkernel">Cijeli sustav nazivamo prema jezgri, Linuxu. Nije li +uobičajeno nazvati operativni sustav prema jezgri?</a></li> + +<li><a href="#long">Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je +predugačak. A da predložite kraći naziv?</a></li> + +<li><a href="#long2">Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je +predugačak. Zašto bih se mučio izgovarajući “GNU/”?</a></li> + +<li><a href="#justgnu">S obzirom na to da je Linux tuđi doprinos, bi li bilo +pogrešno nazivati sustav samo “GNU”?</a></li> + +<li><a href="#trademarkfee">Ukoliko želim koristiti naziv “Linux” u +nazivu proizvoda, moram platiti naknadu. Odnosi li se to i na naziv +“GNU/Linux”? Je li pogrešno koristiti naziv “GNU” +bez “Linuxa”,kako bih izbjegao naknadu?</a></li> + +<li><a href="#many">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, uključujući +TeX, X11, Apache, Perl i mnoge druge programe. Slijedeći vaše argumente, ne +bismo li trebali i njima dati priznanje u nazivu? (No to bi dovelo do +apsurdno dugačkog naziva.) </a></li> + +<li><a href="#others">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, no oni ne +inzistiraju na nazivu XYZ/Linux. Zašto bi GNU trebao imati drugačiji +tretman?</a></li> + +<li><a href="#allsmall">Danas je GNU samo mali dio sustava, zašto bismo ga +trebali spominjati?</a></li> + +<li><a href="#manycompanies">Danas mnoge tvrtke pridonose sustavu, ne znači li +to da bismo ga trebali nazivati GNU/Red Hat/Novell/Linux?</a></li> + +<li><a href="#whyslash">Zašto pišete “GNU/Linux” umjesto “GNU +Linux”?</a></li> + +<li><a href="#whyorder"> Zašto “GNU/Linux”, a ne +“Linux/GNU”?</a></li> + +<li><a href="#distronames">Moja distribucija se zove “Foobar Linux”; +ne pokazuje li to da je uistinu Linux?</a></li> + +<li><a href="#distronames1">Službeni naziv moje distribucije je “Foobar +Linux”; nije li pogrešno nazivati ju ičim drugim osim “Foobar +Linuxom”?</a></li> + +<li><a href="#companies">Ne bi li bilo efektnije tražiti tvrtke poput Mandrakea, +Red Hata i IBM-a da nazivaju svoje distribucije “GNU/Linuxom” +umjesto zahtijevanja toga od pojedinaca?</a></li> + +<li><a href="#reserve">Ne bi li bilo bolje sačuvati naziv +“GNU/Linux” za distribucije koje su u potpunosti slobodan +softver? Naposlijetku, to i jest ideal GNU-a.</a></li> + +<li><a href="#gnudist">Zašto ne napravite GNU distribuciju Linuxa (sic) i ne +nazovete ju GNU/Linux?</a></li> + +<li><a href="#linuxgnu">Zašto jednostavno ne kažete da je “Linux GNU-ova +jezgra” i ne izdate neke već postojeće verzije GNU/Linux-a pod imenom +“GNU”?</a></li> + +<li><a href="#condemn">Je li Projekt GNU osuđivao i protivio se upotrebi Linuxa +u ranim danima?</a></li> + +<li><a href="#wait">Zašto ste čekali toliko vremena da zatražite od ljudi +korištenje naziva GNU/Linux?</a></li> + +<li><a href="#allgpled">Bi li se pravilo o nazivu GNU/<i>naziv</i> trebalo +slijediti u svim programima koji su pod licencom GPL?</a></li> + +<li><a href="#unix">S obzirom na to da dobar dio GNU-a potječe iz Unixa, ne bi +li GNU trebao odati priznanje Unixu koristeći “Unix” u +nazivu?</a></li> + +<li><a href="#bsd">Trebamo li također govoriti “GNU/BSD”?</a></li> + +<li><a href="#othersys">Ako instaliram GNU-ove alate pod Windowsima, znači li to +da imam sustav GNU/Windows?</a></li> + +<li><a href="#justlinux">Ne može li se Linux upotrebljavati bez GNU-a?</a></li> + +<li><a href="#howerror">Kako to da većina ljudi sustav zove +“Linuxom”?</a></li> + +<li><a href="#linuxsyswithoutgnu">Postoje li potpuni sustavi Linuxa [sic], bez +GNU-a?</a></li> + +<li><a href="#helplinus">Zašto ne zvati sustav “Linux” i ojačati +ulogu Linusa Torvaldsa kao predstavnika zajednice?</a></li> + +<li><a href="#claimlinux">Nije li pogrešno označavati djelo Linusa Torvaldsa kao +GNU?</a></li> + +<li><a href="#linusagreed">Slaže li se Linus Torvalds u označavanju Linuxa samo +kao jezgre?</a></li> + +<li><a href="#lost">Bitka je već izgubljena—društvo je donijelo odluku +koju ne možemo promijeniti, čemu uopće razmišljati o tome?</a></li> + +<li><a href="#whatgood">Društvo je donijelo odluku koju ne možemo promijeniti, +koju razliku čini ako ja kažem “GNU/Linux”?</a></li> + +<li><a href="#explain">Ne bi li bilo bolje zvati sustav “Linuxom” i +onda u nekoliko minuta objasniti ljudima njegovo porijeklo?</a></li> + +<li><a href="#treatment">Neki ljudi vam se smiju kada im kažete da bi sustav +trebali zvati GNU/Linux. Zašto se sami podvrgavate ismijavanju?</a></li> + +<li><a href="#alienate">Neki ljudi vas osuđuju kada ih tražite da sustav zovu +GNU/Linux. Ne gubite li njihovim otuđivanjem?</a></li> + +<li><a href="#rename">Bez obzira na vaš doprinos, je li legitimno preimenovati +operativni sustav?</a></li> + +<li><a href="#force">Nije li pogrešno prisiljavati ljude da sustav zovu +“GNU/Linux”?</a></li> + +<li><a href="#whynotsue">Zašto ne tužite ljude koji cijeli sustav zovu +“Linux”?</a></li> + +<li><a href="#BSDlicense">S obzirom na to da ste se protivili prvotnoj licenci +BSD koja je tražila da se odaje priznanje Sveučilištu u Kaliforniji, nije li +licemjerno zahtijevati priznanje za Projekt GNU?</a></li> + +<li><a href="#require">Ne biste li trebali dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi +bili primorani zvati sustav “GNU”?</a></li> + +<li><a href="#deserve">S obzirom na to da niste uspjeli dodati nešto u GNU GPL +čime bi ljudi bili primorani zvati sustav “GNU”, zaslužili ste +što ste dobili; zašto se sada žalite?</a></li> + +<li><a href="#contradict">Ne bi li bilo bolje da ne proturječite onome što +većina ljudi vjeruje?</a></li> + +<li><a href="#somanyright">Kako većina ljudi koristi naziv “Linux”, +ne čini li ga to ispravnim?</a></li> + +<li><a href="#winning">Većina ljudi mari za ono što je prikladno ili tko +pobjeđuje, a ne mare za rasprave o pravom ili krivom. Ne biste li imali više +podrške da probate na drugačiji način?</a></li> + +</ul> + +<dl> + +<dt id="why">Zašto naziv GNU/Linux a ne Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#why">#why</a>)</span></dt> + +<dd>Većina distribucija operativnog sustava baziranog na Linuxu kao jezgri su u +principu izmijenjene verzije operativnog sustava GNU. S razvojem GNU-a smo +počeli 1984., godinama prije nego što je Linus Torvalds počeo pisati svoju +jezgru. Naš cilj je bio razviti potpun slobodan operativni sustav. Naravno, +nismo razvili sve dijelove sami—ali smo utrli put. Razvili smo većinu +centralnih komponenti koje čine najveći jedinstveni doprinos cijelom +sustavu. Osnovna vizija je također bila naša. +<p> +Pošteno bi bilo da budemo barem jednako spomenuti.</p> + +<p>Vidi <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i sistem GNU</a> i <a +href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada +čuli za GNU</a>za detaljnije objašnjenje, te <a +href="/gnu/the-gnu-project.html">Projekt GNU</a> za povijest.</p> </dd> + +<dt id="whycare">Zašto je naziv važan? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#whycare">#whycare</a>)</span></dt> + +<dd>Iako većina razvijatelja Linuxa (jezgre) pridonosi zajednici slobodnog +softvera, veliki broj njih ne mari za slobodu. Ljudi koji smatraju da je +cijeli sustav Linux postanu zbunjeni, te tim razvijateljima dodijele uloge u +povijesti naše zajednice koje ti razvijatelji nisu odigrali i njihovim +pogledima dodaju preveliku težinu. +<p> +Nazivanje sustava GNU/Linux prepoznaje ulogu koju je imao naš idealizam pri +stvaranju zajednice i <a href="/gnu/why-gnu-linux.html">pomaže javnosti da +prepozna praktičnu važnost tih ideala</a>.</p> +</dd> + +<dt id="howerror">Kako to da većina ljudi sustav zove “Linuxom”?<span +class="anchor-reference-id">(<a href="#howerror">#howerror</a>)</span></dt> + +<dd>Nazivanje sustava “Linuxom” jest zbunjenost koja se proširila +brže od ispravne informacije. +<p> +Ljudi koji su spojili Linux sa sustavom GNU nisu bili svjesni čime su +njihove radnje rezultirale. Fokusirali su se na dio koji je bio Linux i nisu +shvaćali da je većina spoja bila GNU. Počeli su sustav zvati +“Linux” iako naziv nije odgovarao onome što su imali. Trebalo +nam je nekoliko godina da shvatimo kakav problem je to počelo predstavljati, +te da zatražimo od ljudi da promijene naviku, no tada je zbunjenost već +imala veliku prednost.</p> +<p> +Mnogi koji sustav zovu “Linux” nisu nikada čuli zašto to nije +ispravan naziv. Vidjeli su da ga većina koristi i zaključili da je to +točno. Naziv “Linux” širi i pogrešnu sliku o porijeklu sustava, +jer većina ljudi smatra da povijest odgovara imenu. Na primjer, često se +smatra da je razvoj započeo s Linusom Torvaldsom 1991. Ova pogrešna slika +samo jača ideju da bi se sustav trebao zvati “Linux”.</p> +<p> +Mnoga od pitanja u ovome tekstu predstavljaju načine na koje su ljudi +pokušali opravdati naziv koji su navikli koristiti.</p> +</dd> + +<dt id="always">Trebamo li uvijek reći “GNU/Linux” umjesto +“Linux”?<span class="anchor-reference-id">(<a +href="#always">#always</a>)</span></dt> +<dd> +Ne uvijek—samo kada govorite o cjelokupnom sustavu. Kada govorite +specifično o jezgri, trebate ju zvati “Linux” što je naziv koji +je razvijatelj odabrao. +<p> +Kada ljudi cijeli sustav nazivaju “Linux”, zapravo cijeli sustav +zovu nazivom jezgre. Ovo je uzrok mnogih nedoumica, jer samo stručnjak može +odrediti odnosi li se tvrdnja samo na jezgru ili na cjelokupan +sustav. Nazivanjem sustava “GNU/Linux”, a jezgre +“Linux”, izbjegavate dvosmislenost.</p> +</dd> + +<dt id="linuxalone">Bi li Linux bio jednako uspješan da nije bilo GNU-a?<span +class="anchor-reference-id">(<a href="#linuxalone">#linuxalone</a>)</span></dt> + +<dd> +U tom alternativnom svemiru danas ne bi postojalo ništa poput sustava +GNU/Linux, i vjerojatno ne bi uopće postojao slobodan operativni +sustav. Osamdesetih nitko nije pokušao razviti slobodan operativni sustav, +izuzev Projekta GNU i (kasnije) i CSRG-a na Berkleyu (Grupa za istraživanje +kompjuterskih sustava), koju je pak Projekt GNU zatražio da počne oslobađati +svoj kod. +<p> +Linus Torvalds je djelomično bio pod utjecajem govora o GNU-u u Finskoj +1990. Moguće je da bi i bez ovog utjecaja napisao Unixoidnu jezgru, no +vjerojatno ona ne bi bila slobodan softver. Linux je postao slobodan +1992. kada ga je Linus objavio pod licencom GNU GPL. (Vidi obavijesti uz +izdanje za verziju 0.12.) </p> +<p> +Čak i da je Torvalds objavio Linux pod nekom drugom slobodnom softverskom +licencom, slobodna jezgra ne bi napravila neku veću razliku. Važnost Linuxa +potječe iz njegovog uklapanja u veći okvir, potpuno slobodan operativni +sustav: GNU/Linux.</p> +</dd> + +<dt id="divide">Ne bi li bilo bolje za zajednicu da ne razdvajate ljude ovim zahtjevom? +<span class="anchor-reference-id">(<a href="#divide">#divide</a>)</span></dt> + +<dd> +Kada tražimo od ljudi da govore “GNU/Linux”, mi ih ne razdvajamo +nego tražimo da Projektu GNU daju priznanje za operativni sustav GNU. Ovo ne +kritizira niti udaljava ikoga. +<p> +Međutim, postoje neki kojima se ne sviđa to što govorimo. Ponekad nas +zauzvrat čak i odbacuju. U nekim prilikama su i toliko nepristojni da se +čovjek mora zapitati ne pokušavaju li nas oni namjerno zastrašiti kako bismo +šutjeli. Nas to ne ušutkava, no dijeli zajednicu, te se nadamo da ih možete +uvjeriti da prestanu.</p> +<p> +Međutim, ovo je samo jedan od razloga podjele u našoj zajednici. Najveća +podjela postoji između ljudi koji smatraju slobodan softver društvenom i +etičkom temom, a vlasnički softver smatraju društvenim problemom +(tj. pristaše pokreta za slobodan softver), i onih koji navode samo +praktične prednosti i predstavljaju slobodni softver samo kao efikasan +razvojni model (tj. pokret za softver otvorenog koda).</p> +<p> +Ovo neslaganje nije samo neslaganje u nazivu—ono je neslaganje u +osnovnim vrijednostima. Važno je da zajednica dobro pogleda i razmisli o +ovome neslaganju. Nazivi “slobodan softver” i “otvoreni +kod” su barjaci dvaju strana. Vidi <a +href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">Zašto otvoreni izvorni +kod promašuje bit slobodnog softvera</a>.</p> +<p> +Neslaganje s vrijednostima je skoro pa u skladu s količinom pažnje koju +ljudi polažu na ulogu Projekta GNU u zajednici. Ljudi koji cijene slobodu +češće će sustav zvati “GNU/Linux”, i ljudi koji saznaju da je +sustav “GNU/Linux” će više pažnje obraćati na naše filozofske +argumente o slobodi i zajednici (i tu je zapravo i jasno zašto naziv sustava +čini razliku u društvu). Međutim, neslaganje bi vjerojatno postojalo i da +svi znaju pravo porijeklo sustava i njegovo potpuno ime, jer je razlog +neslaganja vrlo važan. Ta neslaganja će nestati samo ako mi, koji cijenimo +slobodu, uspijemo uvjeriti sve ostale (što neće biti lako) ili ako budemo u +potpunosti poraženi (što se nadamo da se neće dogoditi).</p> +</dd> + +<dt id="freespeech">Ne podržava li Projekt GNU pravo na slobodu govora u kojoj pojedinac može +nazivati sustav kako god želi? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#freespeech">#freespeech</a>)</span></dt> +<dd> +Da, uistinu, smatramo da imate slobodu govora nazivati operativni sustav +nazivom kojim poželite. No, mi tražimo da ga zovete GNU/Linux kako biste +bili pravedni prema Projektu GNU, kako biste promovirali vrijednost slobode +koja stoji iza GNU-a, te kako biste upoznali druge s tim vrijednostima +slobode koje su iznjedrile ovaj sustav. +</dd> + +<dt id="everyoneknows">Kako svi znaju za ulogu GNU-a u razvoju sustava, nije li “GNU/” +u nazivu podrazumijevano? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#everyoneknows">#everyoneknows</a>)</span></dt> + +<dd>Iskustvo je pokazalo da korisnici operativnog sustava (i korisnici računala +općenito) često ne znaju ništa o sustavu GNU. Većina članaka o sustavu ne +spominje naziv “GNU” niti ideale koji stoje iza +GNU-a. Detaljnije objašnjenje u <a +href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada +čuli za GNU</a> +<p> +Ljudi koji to tvrde su većinom “kompjuterski štreberi” (KŠ, u +pozitivnom smislu) koji imaju na umu samo KŠ-e koje sami poznaju. KŠ-i često +znaju za GNU, no često imaju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Na primjer, +veliki broj njih smatra da je GNU skup <a +href="#tools">“alata”</a> ili projekt za razvoj tih alata.</p> +<p> +Način na koji je (tipično) postavljeno ovo pitanje ocrtava čestu +zabludu. Rasprava o “ulozi GNU-a” u razvoju (nečega) +pretpostavlja da je GNU skupina ljudi. GNU je operativni sustav. Bilo bi +smisleno razgovarati o ulozi Projekta GNU u ovoj ili onoj aktivnosti, ali ne +o ulozi GNU-a.</p> +</dd> + +<dt id="everyoneknows2">Kako ja znam ulogu GNU-a u sustavu, nije li nebitno koji naziv koristim? +<span class="anchor-reference-id">(<a +href="#everyoneknows2">#everyoneknows2</a>)</span></dt> + +<dd> +Ukoliko vaše riječi ne pokazuju vaše znanje, ne možete poučavati +druge. Mnogi koji su čuli za sustav GNU/Linux smatraju da je to +“Linux”, da ga je pokrenuo Linus Torvalds i da je trebao biti +“otvorenog koda”. Ako ih vi ne razuvjerite, tko će? +</dd> + +<dt id="windows">Nije li kraćenje naziva “GNU/Linux” u “Linux” poput +kraćenja naziva “Microsoft Windows” u “Windows”? +<span class="anchor-reference-id">(<a href="#windows">#windows</a>)</span></dt> + +<dd> +Jest korisno pokratiti često korišten naziv, ali ne ukoliko skraćenica +zavarava. +<p> +Većina u razvijenim zemljama uistinu zna da je Microsoft razvio +“Windowse”, stoga kraćenje naziva “Microsoft +Windows” u “Windows” ne zavarava nikoga o porijeklu i +prirodi tog sustava. Kraćenje naziva “GNU/Linux” u +“Linux” daje krive informacije o porijeklu sustava.</p> +<p> +Čak i samo pitanje je pogrešno zato što GNU i Microsoft nisu ista +stvar. Microsoft je tvrtka, GNU je operativni sustav.</p> +</dd> + +<dt id="tools"> Nije li GNU skup programerskih alata uključenih u Linux?<span +class="anchor-reference-id">(<a href="#tools">#tools</a>)</span></dt> + +<dd> +Ljudi koji smatraju da je Linux cjelovit operativni sustav, a kada čuju za +GNU, dobiju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Možda misle da je GNU naziv +za grupu programa—često kažu i grupa “programerskih +alata”, jer su neki od naših programerskih alata postali vrlo +popularni. Ideju da je “GNU” naziv operativnog sustava je teško +smjestiti u okvir gdje je taj operativni sustav nazvan “Linux”. +<p> +Projekt GNU je dobio ime po operativnom sustavu GNU—to je projekt koji +razvija sustav GNU. (Vidi <a href="/gnu/initial-announcement.html">Prvotna +najava 1983.</a>.)</p> +<p> +Razvili smo programe poput GCC-a, GNU Emacsa, GAS-a, GLIB-a, BASH-a itd. jer +su nam bili potrebni za operativni sustav GNU. GCC, the GNU Compiler +Collection (skup alata za prevođenje) jest prevoditelj kojega smo napisali +za operativni sustav GNU. Mi, ljudi koji radimo u Projektu GNU, za sustav +GNU smo razvili i Ghostscript, GNUCash, GNU Chess i GNOME za sustav GNU.</p> +</dd> + +<dt id="osvskernel">Koja je razlika između operativnog sustava i jezgre?<span +class="anchor-reference-id">(<a href="#osvskernel">#osvskernel</a>)</span></dt> + +<dd> +Operativni sustav, kako ga mi označavamo, označava zbir programa koji su +dostatni da bi računalo obavilo razne zadatke. Operativni sustav opće +namjene bi trebao moći obaviti sve poslove koje korisnici žele. +<p> +Jezgra je jedan od programa u operativnom sustavu—program koji +dodjeljuje resurse računala drugim aktivnim programima. Jezgra se također +brine o pokretanju i zaustavljanju drugih programa.</p> +<p> +Ponekad zbunjujuće, neki ljudi koriste termin “operativni +sustav” u značenju “jezgre”. Upotreba oba termina traje +već godinama. Korištenje termina “operativni sustav” u značenju +“jezgre” se može pronaći u brojnim priručnicima o sistemskom +dizajnu još od osamdesetih godina. Istodobno, podrazumijevalo se da +“operativni sustav Unix” uključuje sve sistemske programe, a +berklijeva verzija Unixa je uključivala čak i igre. Kako mi namjeravamo da +GNU bude unixoidan operativni sustav, mi ćemo koristiti termin +“operativni sustav na jednak način.”</p> +<p> +Većinu vremena kad ljudi govore o “operativnom sustavu Linux” +koriste termin “operativni sustav” u istom smislu kao i mi: kao +cijeli zbir programa. Ako mislite na to, molimo, onda ga zovite +“GNU/Linux”. Ako mislite samo na jezgru, onda je naziv +“Linux” točan; no molimo, koristite i termin +“jezgra” kako bi se izbjegle dvoznačnosti.</p> +<p> +Ako preferirate koristiti neki drugi termin kao npr. “sistemska +distribucija” za cijeli zbir programa, to je u redu. Onda bi pričali o +sistemskim distribucijama GNU/Linux.</p> +</dd> + +<dt id="house">Jezgra sustava je poput temelja kuće. Kako kuća može biti skoro završena ako +nema temelje?<span class="anchor-reference-id">(<a +href="#house">#house</a>)</span></dt> + +<dd> +Ne može se za jezgru reći da je slična temeljima kuće zato jer izgradnja +operativnog sustava nije baš slična gradnji kuće. + +<p>Kuća se gradi od mnoštva dijelova koja se obrađuju i sastavljaju zajedno na +željenom mjestu. Moraju se sagraditi od temelja prema naviše. Stoga ako +temelj nije izgrađen sve što imate jest rupa u zemlji.</p> + +<p> +Nasuprot tome, operativni sustav se sastoji od kompleksnih komponenti koje +se mogu razviti bez posebnog redoslijeda. Kad razvijete većinu komponenti, +većina posla je i završena. To je sličnije izgradnji međunarodne svemirske +postaje nego kuće. Da je većina modula ISS-a u orbiti u iščekivanju jednog +važnog modula, bila bi to situacija poput one u kojoj se nalazio sustav GNU +1992. +</p> +</dd> + +<dt id="brain">Nije li jezgra mozak sustava?<span class="anchor-reference-id">(<a +href="#brain">#brain</a>)</span></dt> + +<dd> +Računalni sustav nije baš sličan ljudskom tijelu, ni jedan dio nema ulogu +koja bi odgovarala ljudskom mozgu. +</dd> + +<dt id="kernelmost">Nije li pisanje jezgre najopsežniji posao u operativnom sustavu?<span +class="anchor-reference-id">(<a href="#kernelmost">#kernelmost</a>)</span></dt> + +<dd> +Ne, mnoge komponente zahtijevaju mnogo truda. +</dd> + +<dt id="afterkernel">Cijeli sustav nazivamo prema jezgri, Linuxu. Nije li uobičajeno nazvati +operativni sustav prema jezgri?<span class="anchor-reference-id">(<a +href="#afterkernel">#afterkernel</a>)</span></dt> + +<dd> +Takva praksa je rijetka, nema puno primjera osim pogrešne upotrebe naziva +“Linux”. Obično, operativni sustav se razvija kao jedinstven +projekt i razvijatelji izabiru ime za sustav kao cjelinu. Jezgra obično nema +svoje posebno ime, umjesto toga ljudi kažu “jezgra toga i ovoga” +ili “takva ili onakva jezgra”. +<p> +Zbog toga što se te dvije konstrukcije upotrebljavaju kao sinonimi, izraz +“jezgra Linux” se može krivo protumačiti kao “jezgra +Linuxa; i implicirati da je Linux nešto više od jezgre. Mogućnosti +nesporazuma se izbjegavaju ukoliko se koriste termini “jezgra, +Linux” ili “Linux, jezgra.”</p> +</dd> + +<dt id="long">Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je predugačak. A da +predložite kraći naziv?<span class="anchor-reference-id">(<a +href="#long">#long</a>)</span></dt> + +<dd> +Određeno vrijeme smo koristili ime“LiGNUx”, kombinaciju riječi +“GNU” i “Linux”. Reakcija ljudi je bila poprilično +loša, naziv “GNU/Linux” je mnogo bolje prihvaćen. +<p> +Najkraće legitimno ima za ovaj sustav je “GNU”, ali mi koristimo +naziv “GNU/Linux” <a href="#justgnu">zbog dalje navedenih +razloga</a>.</p> +</dd> + +<dt id="long2">Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je predugačak. Zašto bih +se mučio izgovarajući “GNU/”?<span +class="anchor-reference-id">(<a href="#long2">#long2</a>)</span></dt> + +<dd> +<p>Da se otipka ili izgovori “GNU/” potrebna je samo koja +sekunda. Ako cijenite sistem koji smo razvili, ne možete li odvojiti koju +sekundu kako biste prepoznali naš rad?</p> +</dd> + +<dt id="justgnu">S obzirom na to da je Linux tuđi doprinos, bi li bilo pogrešno nazivati +sustav samo “GNU”?<span class="anchor-reference-id">(<a +href="#justgnu">#justgnu</a>)</span></dt> + +<dd> +To ne bi bilo netočno ali nije baš najzgodnije. Ovdje ćemo izložiti zašto +koristimo naziv “GNU/Linux” radije nego samo “GNU”. + +<ul> +<li> +Sustav nije samo GNU—sadrži drugu jezgru. Razlikovanje GNU/Linuxa od +GNU-a je korisno.</li> +<li> +Ne bi bilo korektno tražiti ljude da <em>prestanu</em> davati priznanje +Linusu Torvaldu. Ipak je napisao bitnu komponentu sustava. Mi želimo zasluge +za izdavanje i održavanje sistemskog razvoja ali to ne znači da ćemo +tretirati Linusa na isti način kao što nas tretiraju oni što sustav nazivaju +“Linux”. Snažno se protivimo njegovim političkim svjetonazorima +ali na častan način i ne želimo mu ukrasti zasluge koje se tiču njegovog +doprinosa sustavu.</li> +<li> +Kako je mnogo ljudi upoznato sa sustavom kao “Linuxom”, ako samo +kažemo “GNU” ljudi možda neće shvatit da je riječ o istom +sustavu. Ako kažemo “GNU/Linux”, ljudi mogu izvesti poveznice s +onime što su čuli.</li> +</ul> +</dd> + +<dt id="trademarkfee">Ukoliko želim koristiti naziv “Linux” u nazivu proizvoda, moram +platiti naknadu. Odnosi li se to i na naziv “GNU/Linux”? Je li +pogrešno koristiti naziv “GNU” bez “Linuxa”,kako bih +izbjegao naknadu?<span class="anchor-reference-id">(<a +href="#trademarkfee">#trademarkfee</a>)</span></dt> +<dd> +Nije pogrešno nazvati sustav “GNU”, jer u biti, to on i +jest. Lijepo je i priznati zasluge Linusa, međutim, na ovaj način vi nemate +nikakve obveze plaćati tu privilegiju. +<p> +Stoga ako želite nazvati sistem jednostavno “GNU” radi +izbjegavanja plaćanja naknade zbog korištenja naziva “Linux”, +nećemo vas kritizirati.</p> +</dd> + +<dt id="many">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, uključujući TeX, X11, Apache, +Perl i mnoge druge programe. Slijedeći vaše argumente, ne bismo li trebali i +njima dati priznanje u nazivu? (No to bi dovelo do apsurdno dugačkog +naziva.)<span class="anchor-reference-id">(<a href="#many">#many</a>)</span></dt> + +<dd> +Ono što želimo reći jest da bi se trebale priznati zasluge glavnim +razvijateljima sustava. Glavni razvijatelj je Projekt GNU i sustav je u +osnovi GNU. +<p> +Ako možda želite naglasiti zasluge i nekih drugih, sekundarnih, suradnika u +razvoju sustava, nećemo vas sprječavati. Ako mislite da se X11 trebaju +priznati zasluge, slobodno nazovite sustav GNU/X11/Linux. Ako smatrate da +baš treba spomenuti i Perl, slobodno pišite i GNU/Linux/Perl.</p> +<p> +Međutim, pošto su duga imena poput +GNU/X11/Apache/Linux/TeX/Perl/Python/FreeCiv apsurdna, treba odrediti +određenu točku ili granicu po vlastitom nahođenju u kojoj će se izostaviti +nazivi mnogih drugih suradnika. Kako ne postoji očito mjesto gdje bi granica +trebala biti, postavite ju gdje god želite, bez prigovora</p> +<p> +Različite granice bi dovele do izbora različitih imena sustava. Međutim, ni +jedna granica ne bi smjela uključivati isključivo naziv Linux, a bez naziva +GNU, u skladu s poštenjem i pravednosti.</p> +</dd> + +<dt id="others">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, no oni ne inzistiraju na +nazivu XYZ/Linux. Zašto bi GNU trebao imati drugačiji tretman?<span +class="anchor-reference-id">(<a href="#others">#others</a>)</span></dt> + +<dd> +Kao rezultat tisuća projekata nastali su programi koji su danas obično +uključeni u sustave GNU/Linux. Svi oni zaslužuju određeno priznanje za svoj +doprinos, ali oni nisu glavni razvijatelji sustava kao cjeline i zato ni ne +traže priznanje na takav način. +<p> +GNU je drugačiji zato jer je on više od programa ili zbira programa. GNU je +okvir na temelju kojeg je sustav napravljen.</p> +</dd> + +<dt id="allsmall">Danas je GNU samo mali dio sustava, zašto bismo ga trebali spominjati?<span +class="anchor-reference-id">(<a href="#allsmall">#allsmall</a>)</span></dt> +<dd> +2008. godine, paketi GNU su sačinjavali 15% “glavnih” +repozitorija distribucije GNU/Linuxa imena gNewSense. Linux je sačinjavao do +1.5%. Stoga, ovaj argument bi se više odnosio na naziv “Linux”. + +<p> +GNU predstavlja danas samo djelić sustava, dok Linux predstavlja još +manji. Ali oni su temeljni dio sustava, sustav je napravljen njihovom +kombinacijom. Stoga, naziv “GNU/Linux” je prikladan. +</p> +</dd> + +<dt id="manycompanies">Danas mnoge tvrtke pridonose sustavu, ne znači li to da bismo ga trebali +nazivati GNU/Red Hat/Novell/Linux? <span +class="anchor-reference-id">(<a +href="#manycompanies">#manycompanies</a>)</span></dt> + +<dd> +<p> +GNU nije usporediv sa Red Hatom ili Novellom, nije tvrtka niti organizacija, +niti čak aktivnost. GNU je operativni sustav. (Kada govorimo o Projektu GNU, +to označava projekt koji razvija sustav GNU). Sustav GNU/Linux je baziran na +GNU-u i zato se GNU treba nalaziti u nazivu. +</p> +<p> +Veliki dio doprinosa tih tvrtki sustavu GNU/Linux su kodovi koji se nalaze u +raznim GNU paketima uključujući GCC i GNOME. Naziv GNU/Linux odaje priznanje +tim tvrtkama, kao i ostalim razvijateljima GNU-a. +</p> +</dd> + +<dt id="whyslash">Zašto pišete “GNU/Linux” umjesto “GNU Linux”? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#whyslash">#whyslash</a>)</span></dt> + +<dd> +U skladu sa pravilima engleskog jezika, u konstrukciji “GNU +Linux”, riječ “GNU” modificira “Linux”. To +može značiti ili “GNU-ova” verzija “Linuxa” ili +“Linux” koji je paket GNU-a. Nijedan od tih naziva ne odgovara u +trenutnoj situaciji. +<p> +Linux nije paket GNU-a, tj. nije razvijen pod okriljem Projekta GNU, niti je +dao doprinos Projektu GNU. Linus Torvalds je napisao Linux nezavisno, kao +vlastiti projekt. Tako da “Linux, koji je paket GNU-a” nije +ispravno značenje.</p> +<p> +Ovdje ne govorimo o posebnoj GNU-ovoj verziji Linuxa, jezgre. Slobodne +distribucije GNU/Linuxa imaju <a +href="http://directory.fsf.org/project/linux">posebnu verziju Linuxa</a> +pošto “standardna” verzija sadrži ne-slobodne tzv. blobove +firmvera. Da je ovo dio Projekta GNU, moglo bi se nazvati GNU Linux ali mi +ne želimo takav naziv jer bi bio zbunjujući.</p> +<p> +Ovdje je riječ o verziji GNU-a, operativnog sustava, koji je specifičan po +tome što ima Linux kao jezgru. Kosa crtica pristaje situaciji jer +predstavlja kombinaciju. Sustav je kombinacija GNU-a i Linuxa i stoga +“GNU/Linux”.</p> +<p> +Postoje i drugi načini da se izrazi ta kombinacija. Ako smatrate da je znak ++ prikladniji, upotrijebite to. Na francuskom jeziku, koristi se crtica: +“GNU-Linux”. Na španjolskom jeziku poenekad kažemo “GNU +con Linux”.</p> +</dd> + +<dt id="whyorder">Zašto “GNU/Linux”, a ne “Linux/GNU”? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#whyorder">#whyorder</a>)</span></dt> + +<dd> +<p> +Ispravno i prikladno bi bilo spomenuti glavni doprinos prvo. Doprinos GNU-a +sustavu nije samo veći od Linuxa već smo i započeli cijelu tu aktivnost +prije Linuxa.</p> +<p> +Međutim, ako preferirate nazvati sustav “Linux/GNU”, to je puno +bolje od uobičajenih naziva koji ljudi koriste, a to je da izbace GNU u +potpunosti i time se kompletni sustav naizgled čini kao Linux.</p> +</dd> + +<dt id="distronames">Moja distribucija se zove “Foobar Linux”; ne pokazuje li to da +je uistinu Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#distronames">#distronames</a>)</span></dt> + +<dd> +<p>To znači da ljudi koji razvijaju distribuciju “Foobar Linux” +ponavljaju uobičajenu grešku. Mi cijenimo što su distribucije poput Debiana, +Dragore, Musixa, Trisquela i Venenuxa prisvojili GNU/Linux kao dio svog +službenog imena i nadamo se da ćete, ako sudjelujete u razvoju drugih +distribucija, učiniti isto.</p> +</dd> + +<dt id="distronames1">Službeni naziv moje distribucije je “Foobar Linux”; nije li +pogrešno nazivati ju ičim drugim osim “Foobar Linuxom”? <span +class="anchor-reference-id">(<a +href="#distronames1">#distronames1</a>)</span></dt> + +<dd><p>Ako je njima dopušteno izmijeniti “GNU” u “Foobar +Linux”, onda je i vama dopušteno izmijeniti naziv i nazvati +distribuciju “Foobar GNU/Linux”. Ne može ispravljanje postojeće +greške biti veća pogreška od prvotne greške.</p></dd> + +<dt id="companies">Ne bi li bilo efektnije tražiti tvrtke poput Mandrakea, Red Hata i IBM-a da +nazivaju svoje distribucije “GNU/Linuxom” umjesto zahtijevanja +toga od pojedinaca? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#companies">#companies</a>)</span></dt> + +<dd> +Nije to pitanje izbora jednog ili drugoga—mi molimo tvrtke i +organizacije te individue da pomognu u širenju ove činjenice. Štoviše, +razgovarali smo sa sve tri navedene tvrtke. Mandrake je rekao da će +koristiti naziv “GNU/Linux” neko vrijeme, ali IBM i Red Hat nisu +bili spremni pomoći. Jedna od izvršnih osoba je rekla: “To je čisto +komercijalna odluka, očekujemo veću zaradu uz naziv +‘Linux’.” Drugim riječima, nije ih briga što je ispravno. +<p> +Ne možemo ih natjerati da postupe ispravno, ali mi nismo tip koji odustaje +lako jer je put težak. Vi možda nemate takav utjecaj koji imaju IBM ili Red +Hat ali možete pomoći. Zajedno možemo stvoriti situacije gdje će tvrtkama +isplativije biti koristiti naziv “GNU/Linux”.</p> +</dd> + +<dt id="reserve">Ne bi li bilo bolje sačuvati naziv “GNU/Linux” za distribucije +koje su u potpunosti slobodan softver? Naposlijetku, to i jest ideal +GNU-a. <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#reserve">#reserve</a>)</span></dt> + +<dd> +Raširena praksa dodavanja ne-slobodnog softvera sustavima GNU/Linux +predstavlja velik problem za našu zajednicu. Takva praksa "uči" korisnike da +je ne-slobodan softver u redu i da je to dio duha “Linux”. Mnoge +korisničke grupe vezane uz “Linux” se trude pomoći korisnicma u +služenju ne-slobodnim softverm i čak pozivaju prodavače da dođu. Promiču +ciljeve poput “pomoć korisnicima” GNU/Linuxa (uključivo i +pomaganje pri korištenju ne-slobodnog softvera i drajvera), ili +popularizacije sustava nauštrb slobode +<p> +Postavlja se pitanje kako to promjeniti.</p> +<p> +S obzirom da većina zajednice korisnika GNU s Linuxom ne shvaća da je to ono +što u biti jest, odricanje i osuđivanje takvih verzija s naše strane ne bi +prozvelo traženi učinak. Ne bi poučilo korisnike da cijene slobodu više. Ne +bi primili željenu poruku. Jedino bi odgovorili da uopće nisu ni smatrali da +su ti sustavi GNU</p> +<p> +Način da korisnici uoče poveznicu sa slobodom jest upravo suprotan: +informirati korisnike da svi ti sustavi <em>jesu</em> verzije GNU-a, da se +sve temelje na sustavu koji postoji isključivo zbog slobode korisnika. S +takvim shvaćanjem će možda prepoznati da su sve distribucije koje uključuju +ne-slobodni softver u biti perverzne, iskvarene verzije GNU-a umjesto da +misle da su to uobičajene i ispravne verzije “verzije Linuxa”.</p> +<p> +Korisno bi bilo pokrenuti korisničke grupe uz GNU/Linux, koje će zvati +sustav GNU/Linux i promicati ideale GNU Projekta kao temelj svojih +aktivnosti. Ako koja Linuxova korisnièka grupa ima gore navedene probleme, +mi predlažemo pokretanje kampanje unutar same grupe s ciljem promjene smjera +te naziva grupe. Korisnici sa površnim pogledom na situaciju imaju pravo na +svoje mišljenje ali ne dajte da vas povuku sa sobom!</p> +</dd> + +<dt id="gnudist">Zašto ne napravite GNU distribuciju Linuxa (sic) i ne nazovete ju GNU/Linux? +<span class="anchor-reference-id">(<a href="#gnudist">#gnudist</a>)</span></dt> + +<dd> +Sve distribucije “Linuxa” su zapravo verzije sustava GNU sa +Linuxom kao jezgrom. Svrha naziva“GNU/Linux” je ukazati na tu +činjenicu. Razviti jednu novu distribuciju i samo nju nazvati +“GNU/Linux” bi prikrilo našu poantu. +<p> +Što se tiče razvoja distribucije GNU/Linux, već smo to i napravili kad smo +uložili u rani razvoj distribucije GNU/Linuxa Debian. Učiniti to ponovo se +ne čini korisnim, uz to što to znači i jako puno posla i osim ako ne bi +imala znatne praktične prednosti nad ostalim distribucijama, ne bi služilo +nikakvoj svrsi</p> +<p> +Umjesto toga, pomažemo razvijateljima 100% slobodnih distribucija +GNU/Linuxa, kao što su gNewSense i Ututo.</p> +</dd> + +<dt id="linuxgnu">Zašto jednostavno ne kažete da je “Linux GNU-ova jezgra” i ne +izdate neke već postojeće verzije GNU/Linux-a pod imenom “GNU”? +<span class="anchor-reference-id">(<a href="#linuxgnu">#linuxgnu</a>)</span></dt> + +<dd> +Možda bi i bila dobra ideja da smo usvojili Linux kao GNU-ovu jezgru još +tamo 1992. godine. Da smo onda shvaćali koliko će dugo trebati da GNU Hurd +proradi, možda bismo to i učinili. +<p> +Da uzmemo postojeću verziju GNU/Linuxa i preimenujemo ju u “GNU” +to bi bilo nešto slično kao kada bismo napravili verziju GNU sustava i +nazvali je “Linux”. To nije u redu i ne želimo se tako ponašati.</p> +</dd> + +<dt id="condemn">e li Projekt GNU osuđivao i protivio se upotrebi Linuxa u ranim danima? +<span class="anchor-reference-id">(<a href="#condemn">#condemn</a>)</span></dt> + +<dd> +Nismo prihvatili Linux kao našu jezgru, ali nismo to niti osudili ili se +protivili. 1993. godine smo počeli raspravu o sponzorstvu razvoja GNU/Linuxa +Debian. Također smo težili suradnji s ljudima koji su mijenjali neke pakete +GNU-a za upotrebu s Linuxom. Željeli smo uključiti njihove promjene u +standardna izdanja tako da bi ti paketi GNU-a radili bez problema u +kombinaciji s Linuxom. Ali izmjene su često bile ad-hoc i neportabilne, +trebalo ih je "pročistiti" za instalaciju. +<p> +Osobe koje su radile te izmjene nisu pokazale interes za suradnjom. Jedan od +njih nam je rekao da ga nije briga za Projekt GNU jer je on “korisnik +Linux”. To nam je bio šok, zato jer ljudi koji prebacuju pakete GNU-a +na druge sustave generalno žele raditi s nama jer im je u interesu da se +njihove promjene instaliraju. Međutim, ovi ljudi, koji su razvijali sustav +primarno baziran na GNU-u, su bili prvi koji nisu bili voljni raditi s nama.</p> +<p> +To iskustvo nam je prvi puta pokazalo da ljudi nazivaju svoje verzije +sustava GNU “Linuxom”, i ta nejasnoća obstruira naš rad. Naša +molba da nazovete sustav “GNU/Linux” jest ujedno i naš odgovor +na taj problem i druge probleme uzrokovane krivim imenom.</p> +</dd> + +<dt id="wait">Zašto ste čekali toliko vremena da zatražite od ljudi korištenje naziva +GNU/Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#wait">#wait</a>)</span></dt> + +<dd> +<p>Zapravo i nismo. Počeli smo privatno razgovarati sa razvijateljima i +distributerima o ovome još 1994. i počeli smo javnu kampanju +1996. godine. Nastaviti ćemo koliko god je potrebno.</p> +</dd> + +<dt id="allgpled">Bi li se pravilo o nazivu GNU/[naziv] trebalo slijediti u svim programima +koji su pod licencom GPL? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#allgpled">#allgpled</a>)</span></dt> + +<dd> +Individualne programe nikad ne nazivamo “GNU/<i>ime</i>”. Kad je +program dio paketa GNU, možda ga nazovemo “GNU/<i>ime</i>”. +<p> +GNU, operativni sustav, sastavljen je od brojnih programa. Neki od programa +u GNU su napisani u sklopu Projekta GNU ili su mu izravno doprinijeli; to su +GNU-ovi paketi, i u njihovim nazivima često koristimo koristimo +“GNU”.</p> +<p> +Na razvijateljima programa je da odluče žele li doprinositi i pretvoriti ga +u GNU-ov paket. Ukoliko ste razvili program i htjeli biste da bude GNU-ov +paket, molimo vas, pišite nam na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>, kako bismo ga mogli +procijeniti i eventualno prihvatiti.</p> +<p> +Ne bi bilo pošteno staviti naziv GNU ispred svakog pojedinog programa koji +je objavljen pod licencom GPL. Ukoliko ste napisali program i objavili ga +pod licencom GPL, to ne znači da je to djelo Projekta GNU ili da ste ga +napisali za nas. Na primjer, jezgra, Linux, je objavljena pod licencom GNU +GPL, ali Linus ju nije napisao kao dio Projekta GNU—radio je +samostalno. Ukoliko nešto nije GNU-ov paket, Projekt GNU si ne može +pripisati zasluge za to, i dodavanje nazivu “GNU” ne bi bilo u +redu.</p> +<p> +S druge strane, zaslužujemo da nam se priznaju zasluge za operativni sustav +GNU, no ne i za svaki pojedini program u njegovom sastavu. Sustav postoji +kao sastav zbog naše odlučnosti i upornosti koja počinje 1984., mnogo prije +nego što je rad na Linuxu započet.</p> +<p> +Operativni sustav kroz koji se Linux popularizirao je u osnovi bio sličan +operativnom sustavu GNU. Nije bio u potpunosti isti, imao je drugu jezgru, +no većinom je bio isti sustav - varijanta GNU-a. Bio je sustav GNU/Linux.</p> +<p> +Linux se prvenstveno nastavlja koristiti u derivativima tog sistema—u +današnjim verzijama sustava GNU/Linux. Ono što daje "osobnost" tim sustavima +su GNU i Linux u njihovoj biti, a ne sam Linux.</p> +</dd> + +<dt id="unix">S obzirom na to da dobar dio GNU-a potječe iz Unixa, ne bi li GNU trebao +odati priznanje Unixu koristeći “Unix” u nazivu? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#unix">#unix</a>)</span></dt> + +<dd> +Zapravo, ništa od GNU-a ne potječe iz Unixa. Unix je bio (i još jest) +vlasnički softver, pa korištenje njegova izvornog koda u GNU-u bi bilo +ilegalno. Ovo nije slučajnost; to je razlog zašto smo i razvili GNU: kako +korištenjem Unixa ne biste imali slobodu, a niti korištenjem ijednog od +današnjih operativnih sustava, bio je potreban slobodan sustav koji bi ih +zamijenio. Iz Unixa nismo mogli kopirati niti programe niti niti njegove +dijelove, sve je moralo biti pisano iznova. +<p> +Ni linija GNU-ovog koda ne potječe iz Unixa, ali GNU jest unixoidan sustav; +stoga većina ideja i specifikacija GNU-a potječe od Unixa. Naziv +“GNU” znači “GNU's Not Unix” (GNU nije Unix) i +predstavlja humorističan način odavanja počasti Unixu, slijedeći hakersku +tradiciju rekurzivnih akronima iz sedamdesetih.</p> +<p> +Prvi takav rekurzivni akronim je bio TINT, “TINT Is Not TECO” +(TINT nije TECO). Autor TINT-a je napisao novu implementaciju TECO-a (kojih +je već bilo mnogo i za razne sustave), no odbio ga je nazvati dosadnim +imenom poput “<em>neki drugi</em> TECO” i smislio je zabavno +ime. (To hakiranje jest: <a +href="http://stallman.org/articles/on-hacking.html">zaigrana pamet</a>.)</p> +<p> +Drugim hakerima se toliko svidjelo to ime da su počeli kopirati pristup u +nazivima. Postala je tradicija - kada ste pisali program od nule, a taj +program je bio sličan već postojećem (recimo da se taj program zvao +“Klever”), mogli ste mu dati naziv koristeći rekurzivni akronim, +npr. “MINK” za “MINK Is Not Klever” (Mink nije +Klever). Koristeći ovaj pristup, nazvali smo naš unixoid “GNU's Not +Unix”.</p> +<p> +Ranije, AT&T (tvrtka koja je razvila Unix) nije željela da se naziv +“Unix” spominje u nazivu sličnog sustava, čak niti u sustavu +koji je bio 99% unixoid. AT&T je zapravo prijetio tužbama! Zbog tog +razloga većina modificiranih verzija Unixa (sve vlasničke, poput Unixa) ima +naziv koji uopće ne spominje “Unix”.</p> +</dd> + +<dt id="bsd">Trebamo li također govoriti “GNU/BSD”? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#bsd">#bsd</a>)</span></dt> + +<dd> +Sustave BSD (npr. FreeBSD) ne nazivamo sustavima “GNU/BSD” jer +taj naziv ne odgovara povijesti sustava BSD. +<p> +Sustav BSD je razvijen osamdesetih godina na kalifornijskom sveučilištu +Berkeley kao ne-slobodan softver, a oslobođen je ranih devedesetih. Slobodan +operativni sustav koji postoji danas je vrlo vjerojatno inačica ili sustava +GNU ili sustava BSD.</p> +<p> +Ljudi ponekad pitaju je li BSD također inačica GNU-a, poput GNU/Linuxa. On +to nije. Razvijatelje BSD-a je inspirirao primjer Projekta GNU za +oslobađanje koda, a pozivi GNU-ovih aktivista su im pomogli da se odluče to +i učiniti; no sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om.</p> +<p> +Sustavi BSD danas koriste neke od GNU-ovih paketa, kao što i GNU koristi +neke od BSD-ovih programa, no gledano u cjelini, to su dva različita sustava +s različitim nastankom. Razvijatelji BSD-a nisu napisali jezgru i dodali ju +u sustav GNU, stoga naziv GNU/BSD ne odgovara stanju stvari.</p> +<p> +Veza između GNU/Linuxa i GNU-a je mnogo čvršća, i zato je naziv +“GNU/Linux” ispravan.</p> +<p> +Postoji varijanta GNU-a koja koristi jezgru NetBSD-a. Njeni razvijatelji ju +nazivaju “Debian GNU/NetBSD”, no naziv +“GNU/jezgraNetBSD-a”bi bio ispravniji, jer NetBSD je cjelovit +sustav, a ne samo jezgra. Ovo nije sustav BSD, jer je većina sustava ista +kao i sustav GNU/Linux.</p> +</dd> + +<dt id="othersys">Ako instaliram GNU-ove alate pod Windowsima, znači li to da imam sustav +GNU/Windows? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#othersys">#othersys</a>)</span></dt> + +<dd> +Ne u smislu u kojem smatramo “GNU/Linux”. GNU-ovi alati su samo +dio GNU-ovog softvera, koji je pak dio sustava GNU, te biste ispod tih alata +imali drugi operativni sustav koji nije ni sličan GNU-u. Sve u svemu, ovo je +potpuno drugačija situacija od GNU/Linuxa. +</dd> + +<dt id="justlinux">Ne može li se Linux upotrebljavati bez GNU-a? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#justlinux">#justlinux</a>)</span></dt> + +<dd> +Linux se koristi sam (uz neke druge manje programe) u bijeloj i sivoj +tehnici. Ovi mali softverski sustavi su različita priča od sustava +GNU/Linux. Korisnici ih ne mogu instalirati na računala (kada bi i mogli, +ostali bi razočarani). Korisno je naglasiti da tu tehniku pokreće sami +Linux, kako bi se pokazala razlika između tih malih platformi i GNU/Linuxa. +</dd> + +<dt id="linuxsyswithoutgnu">Postoje li potpuni sustavi Linuxa [sic], bez GNU-a? <span +class="anchor-reference-id">(<a +href="#linuxsyswithoutgnu">#linuxsyswithoutgnu</a>)</span></dt> + +<dd> +Postoje kompletni sustavi koji u sebi imaju samo Linux, a bez GNU-a; Android +je najbolji primjer. No pogrešno je zvati ih sustavima “Linux”. +<p> +Android se razlikuje od sustava GNU/Linux, jer sadrži vrlo malo od GNU-a, +sadrži samo Linux. U globalu, to je drugi sustav. Kada biste zvali cijeli +sustav “Linux”, bilo bi potrebno naglasiti da “Android +sadrži Linux, ali nije Linux, jer nema standardne Linuxove [sic] biblioteke +i pomagala [tj sustav GNU].” Android sadrži Linuxa koliko i +GNU/Linux. Ono što nema jest sustav GNU. Android to mijenja Googleovim +softverom koji radi na drugačiji način. Stoga, ono što Android čini +drugačijim jest nedostatak GNU-a.</p> +</dd> + +<dt id="helplinus">Zašto ne zvati sustav “Linux” i ojačati ulogu Linusa Torvaldsa +kao predstavnika zajednice? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#helplinus">#helplinus</a>)</span></dt> + +<dd> +Linus Torvalds jest “predstavnik zajednice” (tuđe riječi, ne +naše) zbog svojih osobnih ciljeva, ne naših. Njegov cilj je popularizacija +sustava, i smatra da vrijednost sustava leži u praktičnim stvarima koje on +nudi: snazi, pouzdanosti i dostupnosti. Nikada nije zastupao <a +href="/philosophy/why-free.html">slobodu suradnje</a> kao etički princip, i +stoga javnost naziv “Linux” ne povezuje s tim principom. +<p> +Linus otvoreno izražava neslaganje s idealima pokreta za slobodan +softver. Na svom poslu je dugo godina razvijao ne-slobodan softver (i to +potvrdio publici na “Linux”World show, Svjetskoj izložbi +Linuxa), i javno je pozivao surazvijatelje Linuxa (jezgre) da koriste +ne-slobodan softver pri radu na njemu. Čak ide toliko daleko da ukorava +ljude koji predlažu da bi inženjeri i znanstvenici trebali razmotriti +društvene posljedice tehnološkog napretka—odbacujući lekcije koje je +društvo naučilo pri razvoju atomske bombe.</p> +<p> +Nema ništa loše u pisanju slobodnog programa zbog želje za učenjem ili iz +zabave, jezgra koju je Linus napisao iz tih razloga je velik doprinos našoj +zajednici. No ovi motivi nisu razlog zašto kompletan slobodan sustav, +GNU/Linux, postoji, i oni neće osigurati našu slobodu u budućnosti. Javnost +mora ovo shvatiti. Linus ima pravo širiti svoje poglede, no ljudi bi trebali +biti svjesni da ovaj operativni sustav potječe iz ideala slobode, a ne iz +Linusovih pogleda.</p> +</dd> + +<dt id="claimlinux">Nije li pogrešno označavati djelo Linusa Torvaldsa kao GNU? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#claimlinux">#claimlinux</a>)</span></dt> + +<dd> +To bi bilo pogrešno, stoga to ni ne radimo. Torvaldsovo djelo je Linux, +jezgra, i pazimo da ga ne pripisujemo Projektu GNU i ne označavamo kao +“GNU”. Kada pričamo o kompletnom sustavu, naziv +“GNU/Linux” mu daje priznanje za njegov rad. +</dd> + +<dt id="linusagreed">Slaže li se Linus Torvalds u označavanju Linuxa samo kao jezgre? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#linusagreed">#linusagreed</a>)</span></dt> + +<dd> +<p>Na početku je on ovo i ustvrdio. Najranije obavijesti uz izdanje kažu, <a +href="http://ftp.funet.fi/pub/linux/historical/kernel/old-versions/RELNOTES-0.01"> +“Većina alata korištenih s linuxom su GNU-ov softver i pod licencom su +GNU copyleft. Ovi alati nisu u distribuciji - pitajte mene (ili GNU) za više +informacija.”</a>.</p> +</dd> + +<dt id="lost">Bitka je već izgubljena—društvo je donijelo odluku koju ne možemo +promijeniti, čemu uopće razmišljati o tome? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#lost">#lost</a>)</span></dt> + +<dd> +Ovo nije bitka, ovo je edukativna kampanja. Naziv sustava nije pojedinačna +odluka koju donosi “society” u nekom trenutku: svaka osoba, +svaka organizacija, svi mogu odlučiti koji naziv će koristiti. Ne možete +prisiliti druge da sustav nazivaju “GNU/Linux”, ali vi sami +možete odlučiti tako ga zvati, i čineći tako, pomažete u educiranju drugih. +</dd> + +<dt id="whatgood">Društvo je donijelo odluku koju ne možemo promijeniti, koju razliku čini ako +ja kažem “GNU/Linux”? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#whatgood">#whatgood</a>)</span></dt> + +<dd> +Ovo nije situacija sve ili ništa: točne ili netočne informacije šire razni +ljudi. Ako vi samo zovete sustav “GNU/Linux”, pomažete drugima +da nauče povijest tog sustava, porijeklo i razloge postojanja. Ne možete +ispraviti svaku pogrešku svugdje sami (kao što ni mi ne možemo), no možete +pomoći. Ukoliko samo par stotina ljudi vidi da vi koristite naziv +“GNU/Linux”, educirat ćete poveći broj ljudi uz malo truda. A +neki od njih će proslijediti točnu informaciju drugima. +</dd> + +<dt id="explain">Ne bi li bilo bolje zvati sustav “Linuxom” i onda u nekoliko +minuta objasniti ljudima njegovo porijeklo? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#explain">#explain</a>)</span></dt> + +<dd> +Ako nam pomažete na takav način, objašnjavajući drugima, cijenimo vaš trud, +no to nije najbolja metoda. Nije efektna poput korištenja naziva +“GNU/Linux”, i neefikasno koristi vaše vrijeme. +<p> +Nije efektna jer se neće "uhvatiti" niti će propagirati. Neki od ljudi koji +poslušaju vaše objašnjenje će slušati pažljivo, i možda će i naučiti točnu +priču o porijeklu sustava. No nije vjerojatno da će i sami ponoviti to +objašnjenje drugima kada budu pričali o sustavu. Vjerojatno će ga samo +nazvati “Linuxom”. Nehtijući, pomoći će pri širenju netočnih +informacija.</p> +<p> +Nije efikasna jer zahtijeva više vremena. Reći ili napisati +“GNU/Linux” traje nekoliko sekundi, ne minuta, te tako možete +doprijeti do većeg broja ljudi. Razlikovanje Linuxa i GNU/Linuxa u govoru i +u pismu je najjednostavniji način efektnog pomaganja Projektu GNU.</p> +</dd> + +<dt id="treatment">Neki ljudi vam se smiju kada im kažete da bi sustav trebali zvati +GNU/Linux. Zašto se sami podvrgavate ismijavanju? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#treatment">#treatment</a>)</span></dt> + +<dd> +Nazivanje sustava “Linuxom” daje pogrešnu sliku o povijesti i +razlogu postojanja tog sustava. Ljudi koji se smiju našem zahtjevu +vjerojatno vjeruju u tu pograšnu priču—smatraju da je Linus odradio +naš posao, te se smiju kada tražimo da se prizna naš rad. Da znaju istinu, +vjerojatno se ne bi smijali. +<p> +Zašto riskiramo ismijavanje s nekim od naših zahtjeva? Zato što često kao +rezultat dobijemo pomoć Projektu GNU. Riskirat ćemo i dalje to nezasluženo +zlostavljanje kako bismo ostvarili naše ciljeve.</p> +<p> +Ukoliko vidite ironičnu i nepoštenu situaciju, nemojte samo +promatrati. Molimo, poučite ljude istini. Kada ljudi shvate zašto je taj +zahtjev opravdan, oni s malo razuma će se prestati ismijavati.</p> +</dd> + +<dt id="alienate">Neki ljudi vas osuđuju kada ih tražite da sustav zovu GNU/Linux. Ne gubite +li njihovim otuđivanjem? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#alienate">#alienate</a>)</span></dt> + +<dd> +Ne mnogo. Ljudi koji ne cijene našu ulogu u razvoju sustava vjerojatno nam +neće mnogo ni pomoći. Ukoliko i rade nešto što pomaže u ostvarivanju naših +ciljeva (npr. razvijaju slobodan softver), vjerojatno to rade iz svojih +razloga, a ne jer smo ih zatražili. Usto, učeći druge da pripisuju naš rad +drugima, potkopavaju našu mogućnost pridobivanja pomoći od drugih. +<p> +Nema smisla zabrinjavati se otuđivanjem ljudi koji većinom ne surađuju, a +odustajanje od ispravka problema kako ne bismo naljutili one koji +produbljuju taj problem vodi u predaju. Stoga, nastavit ćemo s pokušajima +ispravka ovog pogrešnog naziva.</p> +</dd> + +<dt id="rename">Bez obzira na vaš doprinos, je li legitimno preimenovati operativni sustav? +<span class="anchor-reference-id">(<a href="#rename">#rename</a>)</span></dt> + +<dd> +Ne preimenujemo ništa, sustav zovemo “GNU” od 1983. kada smo ga +najavili. Ljudi koji su ga pokušali preimenovati u “Linux” su u +krivu i nisu to trebali napraviti.</dd> + +<dt id="force">Nije li pogrešno prisiljavati ljude da sustav zovu “GNU/Linux”? +<span class="anchor-reference-id">(<a href="#force">#force</a>)</span></dt> + +<dd> +Bilo bi pogrešno prisiljavati ih, stoga to ni ne pokušavamo. Mi sustav +zovemo “GNU/Linux” i tražimo od vas da učinite isto. +</dd> + +<dt id="whynotsue">Zašto ne tužite ljude koji cijeli sustav zovu “Linux”? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#whynotsue">#whynotsue</a>)</span></dt> + +<dd> +Nemamo osnove za tužbu, i, kako vjerujemo u slobodu govora, to ni ne bismo +htjeli napraviti. Tražimo od ljudi da sustav zovu “GNU/Linux” +zato jer je to ispravno. +</dd> + +<dt id="require">Ne biste li trebali dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili primorani +zvati sustav “GNU”? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#require">#require</a>)</span></dt> + +<dd> +Svrha licence GNU GPL jest zaštita korisničkih sloboda od onih koji bi +htjeli napraviti vlasničke verzije slobodnog softvera. Iako jest istina da +većina onih koji sustav zovu “Linux” često čine i stvari koje +ograničavaju korisničke slobode (poput dodavanja ne-slobodnog softvera u +sustav GNU/Linux, ili poput razvijanja ne-slobodnog softvera u tu svrhu), +sam čin zvanja sustava “Linuxom” ne ograničava korisničke +slobode. Bilo bi neispravno ograničavati GPL-om naziv koji ljudi smiju +koristiti za svoj sustav. +</dd> + +<dt id="BSDlicense">S obzirom na to da ste se protivili prvotnoj licenci BSD koja je tražila da +se odaje priznanje Sveučilištu u Kaliforniji, nije li licemjerno zahtijevati +priznanje za Projekt GNU? <span class="anchor-reference-id">(<a +href="#BSDlicense">#BSDlicense</a>)</span></dt> + +<dd> +Bilo bi licemjerno da je naziv GNU/Linux dio licence, stoga to ni ne +činimo. Mi samo tražimo da nam odate priznanje koje zaslužujemo. + +<p> +Primijetite da postoje barem <a href="/licenses/bsd.html">dvije različite +licence BSD</a>. Zbog jasnoće, molimo da ne koristite termin “licenca +BSD” a da ne naznačite o kojoj se radi.</p> +</dd> + +<dt id="deserve">S obzirom na to da niste uspjeli dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili +primorani zvati sustav “GNU”, zaslužili ste što ste dobili; +zašto se sada žalite?<span class="anchor-reference-id">(<a +href="#deserve">#deserve</a>)</span></dt> + +<dd> +Ovo pitanje pretpostavlja kontroverznu općenitu etičku premisu: ukoliko vas +netko ne natjera da ga tretirate pošteno, imate pravo iskorištavati ga po +vlastitoj želji i volji. Drugim riječima, pretpostavlja da snaga caruje. +<p> +Nadamo se da dijelite naše neslaganje s ovom premisom.</p> +</dd> + +<dt id="contradict">Ne bi li bilo bolje da ne proturječite onome što većina ljudi vjeruje? <span +class="anchor-reference-id">(<a href="#contradict">#contradict</a>)</span></dt> + +<dd> +Ne smatramo da trebamo slijediti većinu koja je zavarana. Nadamo se da ćete +i vi shvatiti kako je istina važna. +<p> +Nikad ne bismo bili u stanju razviti slobodan operativni sustav da nismo +prvo odbacili većinsko vjerovanje kako je vlasnički softver legitiman i +prihvatljiv.</p> +</dd> + +<dt id="somanyright">Kako većina ljudi koristi naziv “Linux”, ne čini li ga to +ispravnim?<span class="anchor-reference-id">(<a +href="#somanyright">#somanyright</a>)</span></dt> + +<dd> +Ne smatramo da popularnost grešku čini istinom. +</dd> + +<dt id="winning">Većina ljudi mari za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje, a ne mare za +rasprave o pravom ili krivom. Ne biste li imali više podrške da probate na +drugačiji način?<span class="anchor-reference-id">(<a +href="#winning">#winning</a>)</span></dt> + +<dd> +Mariti samo za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje jest nemoralan pristup +životu. Ne-slobodan softver je primjer tog nemoralnog pristupa i buja na +njemu. Dugoročno gledano, pokloniti se tom pristupu bilo bi pristati na +poraz. Nastavit ćemo pričati o pravom i krivom. +<p> +Nadamo se da ste i vi jedni od onih kojima su dobro i zlo važni.</p> +</dd> + +</dl> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Neispravne poveznice +i ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.Za +informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME +za prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2001, 2006, 2007, 2008, 2010, 2011, 2013 Free Software +Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> + </div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/21 18:01:54 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-users-never-heard-of-gnu.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-users-never-heard-of-gnu.html new file mode 100644 index 0000000..0961443 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-users-never-heard-of-gnu.html @@ -0,0 +1,152 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/gnu/po/gnu-users-never-heard-of-gnu.hr.po"> + https://www.gnu.org/gnu/po/gnu-users-never-heard-of-gnu.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/gnu-users-never-heard-of-gnu.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-04" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.84 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Korisnici GNU-a koji nisu nikada čuli za GNU - Projekt GNU - Zaklada za +slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/gnu/po/gnu-users-never-heard-of-gnu.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Korisnici GNU-a koji nisu nikada čuli za GNU</h2> + +<p><strong>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard +Stallman</a></strong></p> + +<div class="announcement"> + <blockquote><p>Ukoliko želite saznati više o ovoj temi, možete pročitati naša <a +href="/gnu/gnu-linux-faq.html">ČPP o temi GNU/Linux </a>, našu stranicu <a +href="/gnu/why-gnu-linux.html">Zašto GNU/Linux?</a> i našu stranicu <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i projekt GNU</a>. +</p></blockquote> +</div> + +<p>Mnogi nisu nikada čuli za GNU, a zahvaljujući pojedincima i tvrtkama koje ih +uče nazivu “Linux”, za GNU nije čula ni velika većina onih koji +ga i koriste. Svejedno, jednom kada ljudi čuju za GNU, otkriju i određene +ideje vezane uz GNU. Uz GNU se vežu ideal slobode i pokret slobodnog +softvera, i te veze nisu puka slučajnost; motiv za razvoj GNU-a je bio +omogućavanje korištenja računala uz zadržavanje slobode.</p> + +<p>Mnogi nisu nikada čuli za GNU, a zahvaljujući pojedincima i tvrtkama koje ih +uče nazivu “Linux”, za GNU nije čula ni velika većina onih koji +ga i koriste. Svejedno, jednom kada ljudi čuju za GNU, otkriju i određene +ideje vezane uz GNU. Uz GNU se vežu ideal slobode i pokret slobodnog +softvera, i te veze nisu puka slučajnost; motiv za razvoj GNU-a je bio +omogućavanje korištenja računala uz zadržavanje slobode.</p> + +<p>Osoba koja prvi put vidi naziv “GNU” u nazivu +“GNU/Linux” neće ga povezati s ničim. Međutim, kada ljudi znaju +da je sustav suštinski GNU, napravili su korak naprijed u učenju o našim +idealima. Na primjer, mogli bi postati radoznali i potražiti više +informacija o GNU.</p> + +<p>Povezanost naziva GNU i naših ciljeva slobode i društvene solidarnosti +postoji u umovima stotina i tisuća korisnika GNU/Linuxa koji znaju za +GNU. Ta povezanost postoji na Wikipediji i postoji na internetu; ukoliko +neki od tih korisnika traže GNU, naći će <a +href="http://www.gnu.org">www.gnu.org</a>, koji govori o slobodnom softveru +i slobodi.</p> + +<p>Čak i ako ih ne potraže, mogli bi ih svejedno susresti. Retorika +“otvorenog koda” odvraća ljude od tema poput korisničkih +sloboda, ali ne u potpunosti. Još uvijek postoje rasprave o GNU-u i +slobodnom softveru, te postoji mogućnost da ih ljudi i naiđu na te +rasprave. Ukoliko osoba zna da je i sama korisnik sustava GNU, vjerojatnije +je da će obratit pažnju na informacije o GNU-u (kao što je npr. informacija +da je GNU djelo kampanje za slobodu i zajednicu) .</p> + +<p>S vremenom, nazivanje sustava “GNU/Linuxom” širi svijest o +idealima slobode zbog kojih smo i razvili sustav GNU. Ovo je također korisno +i kao podsjetnik ljudima u zajednici koji su upoznati s tim idealima, a žive +u svijetu gdje se većina rasprava o slobodnom softveru svodi u potpunosti na +praktičan pristup (i stoga nemoralan). Kada vas molimo da sustav zovete +“GNU/Linux”, činimo to jer svijest o GNU-u, polako ali sigurno, +uz sebe nosi i svijest o idealima slobode i zajednice u slobodnom softveru.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a>FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2006, 2007, 2013 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> + <b>Prijevod</b>: Martina Bebek, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/21 18:01:54 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu.html new file mode 100644 index 0000000..57a521a --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu.html @@ -0,0 +1,182 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/gnu/po/gnu.hr.po"> + https://www.gnu.org/gnu/po/gnu.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/gnu.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/gnu.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-03-27" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>GNU operativni sustav - GNU projekt - Zaklada za slobodan softver</title> + +<style type="text/css" media="print,screen"> +<!-- +#dynamic-duo { display: none; } +@media (min-width: 48em) { + #dynamic-duo { + display: block; + float: right; + width: 20em; + max-width: 40%; + text-align: center; + padding: .9em; + margin: .3em 0 1em 1.5em; + background: #f9f9f9; + border: .3em solid #acc890; + } + #dynamic-duo p strong { + font-size: 1.3em; + } + #dynamic-duo img { width: 100%; } +} +--> +<!--#if expr="$LANGUAGE_SUFFIX = /[.](ar|fa|he)/" --> +<!-- +@media (min-width: 48em) { + #dynamic-duo { + float: left; + margin: .3em 1.5em 1em 0; + } +} --> +<!--#endif --> + +</style> + +<!--#include virtual="/gnu/po/gnu.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>GNU operativni sustav</h2> + +<div id="dynamic-duo"> + +<p><a href="/distros/free-distros.html"> +<img src="/graphics/gnu-and-penguin-color-300x276.jpg" alt="GNU i Linux" /></a></p> +<p><em>Isprobajte <a href="/distros/free-distros.html">potpuno slobodne +distribucije GNU/Linuxa</a>!</em></p> +</div> + +<ul> + <li><a href="/gnu/about-gnu.html">O GNU operativnom sustavu</a></li> + <li><a href="/gnu/gnu-history.html">Povijesni pregled GNU-a</a></li> + <li><a href="/gnu/thegnuproject.html">Detaljnija povijest GNU-a</a></li> + <li><a href="/gnu/initial-announcement.html">Prvobitna objava</a> projekta</li> + <li><a href="/gnu/manifesto.html">GNU manifest</a></li> + <li><a href="/gnu/byte-interview.html">BYTE-ov intervju s Richardom +Stallmanom</a> (1986)</li> + <li><a href="/gnu/rms-lisp.html">Moje iskustvo s programskim jezikom Lisp i +razvoj GNU Emacs-a</a> (autor: Richard Stallman)</li> + <li><a +href="http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=950DEFDE123AF932A25752C0A96F948260&sec=&spon=&pagewanted=1"> +Borba jednog čovjeka za slobodan softver</a>, članak o Richardu Stallmanu i +ranom razvoju GNU-a, objavljen u <cite>The New York Timesu</cite> +11. siječnja 1989. Jedan od nedostataka članka je taj što upotrebljava +propagandni termin “intelektualno vlasništvo” kao da se to +odnosi na nešto suvislo. Termin je toliko nejasan da govoriti o njemu <a +href="/philosophy/not-ipr.html">nema smisla</a>. Članak je također ponešto +nejasan u odnosu na kompaniju Symbolics. Ono što je Stallman učinio, dok je +još radio na MIT-u, bilo je to da je napisao, neovisno, zamjenska +poboljšanja usporediva s poboljšanjima koja je Symbolics napravio u svojoj +inačici MIT-jevog strojnog sustava Lisp.</li> + <li><a href="/philosophy/15-years-of-free-software.html">15 godina slobodnog +softvera</a> (1999)</li> +</ul> + +<h3><a id="gnulinux"></a>GNU i Linux</h3> + +<ul> + <li><a href="/gnu/linux-and-gnu.html">Odnos GNU-a i Linuxa</a></li> + <li><a href="/gnu/why-gnu-linux.html">Zašto bi ‘Linux sustav’ +trebalo zvati GNU/Linux</a></li> + <li><a href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">Korisnici GNU-a koji nikad +nisu čuli za GNU</a></li> + <li><a href="/gnu/gnu-linux-faq.html">Često postavljana pitanja (FAQ) o +GNU/Linuxu</a></li> +</ul> + +<h3><a id="misc"></a>Ostali resursi koji su u vezi s GNU-om</h3> + +<ul> + <li><a href="http://libreplanet.org/wiki/Group_list">GNU/Linux, GNU/Hurd i +korisničke grupe za slobodni softver</a></li> +</ul> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje također i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +druge ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Naporno radimo i dajemo sve od sebe da bismo pružili precizne, kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo pošteđeni nesavršenosti. Molimo šaljite vaše +komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">README za prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2010, 2013 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/21 18:01:54 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnutella.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnutella.html new file mode 100644 index 0000000..9127b96 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnutella.html @@ -0,0 +1,129 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/gnutella.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>O Gnutelli - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/gnutella.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>O Gnutelli</h2> + +<p> +Trenutno, “Gnutella” je naziv protokola za distribuirano +dijeljenje datoteka, većinom korištenog za glazbene datoteke. Također, naziv +ponekad upućuje na samu mrežu, ali i na prvotni softver Gnutella. Situacija +je podosta zbunjujuća. Za više informacija o porijeklu i povijesti Gnutelle +pogledajte <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Gnutella">članak na +Wikipediji</a> na tu temu.</p> + +<p> +U svakom slučaju, naziv je prvotno predstavljao igru riječima +“GNU” (originalni razvojni tim je planirao objaviti kod pod GNU +GPL-om, i moguće je da su imali namjeru pridonijeti kod Projektu GNU) i +“Nutella” (čokoladica u kojoj su originalni razvijatelji +uživali). Međutim, niti originalni softver, niti bilo koji od sadašnjih +srodnih projekata nisu <a +href="/philosophy/categories.html#GNUsoftware">službeni GNU-ovi +paketi</a>. Tražili smo Gnutelline razvijatelje da promijene ime kako bi se +izbjegli nesporazumi; no to se tek treba ostvariti.</p> + +<p> +Postoji nekoliko programa koji su slobodan softver i koji implementiraju +Gnutellin protokol, kao što su <a +href="http://gtk-gnutella.sourceforge.net/en/">Gtk-Gnutella</a>, <a +href="http://mutella.sourceforge.net/">Mutella</a> i <a +href="http://sourceforge.net/projects/gnucleus/">Gnucleus</a>. Primijetite +da niti jedan od tih programa nije službeno <a +href="/philosophy/categories.html#GNUsoftware">GNU-ov softver</a>. GNU ima +svoj program za umrežavanje bez poslužitelja (<i>peer-to-peer +networking</i>), <a href="/software/gnunet/">GNUnet</a>, čija dokumentacija +uključuje <a +href="https://web.archive.org/web/20180616130316/https://gnunet.org/compare">usporedbu +protokola</a>.</p> + +<p> +Zaklada za slobodan softver se bavi slobodom kopiranja i izmjene softvera; +glazba je van našeg dosega. Međutim, postoji djelomična sličnost u etičkim +pitanjima kopiranja softvera i kopiranja glazbenih zapisa. Neki se članci u +direktoriju <a +href="/philosophy/essays-and-articles.html#Laws">filozofije</a> bave +pitanjima kopiranja i drugih stvari osim softvera. Relevantni su i <a +href="/philosophy/third-party-ideas.html">članci drugih ljudi</a>, prema +kojima imamo poveznice.</p> + +<p> +Bez obzira na vrstu objavljene informacije koja se dijeli, apeliramo na +ljude da odbiju pretpostavku po kojoj neka osoba ili tvrtka ima prirodno +pravo zabrane razmjene i da može diktirati kako točno javnost može koristiti +tu informaciju. Čak i pravni sustav SAD-a poimence <a +href="/philosophy/reevaluating-copyright.html">odbija</a> tu nedruštvenu +ideju.</p> +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<p>Copyright © 2004, 2005, 2007, 2016, 2017, 2018, 2019 Free Software +Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Damir Seligo, 2001. Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/19 13:58:35 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/government-free-software.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/government-free-software.html new file mode 100644 index 0000000..74345d6 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/government-free-software.html @@ -0,0 +1,280 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/government-free-software.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/government-free-software.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/government-free-software.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/government-free-software.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-11-08" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> + <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/government-free-software.en.html" --> + +<title>Mjere koje vlade mogu poduzimati kako bi promicale slobodan softver - +Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/government-free-software.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Mjere koje vlade mogu poduzimati kako bi promicale slobodan softver</h2> + +<p>napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard +Stallman</strong></a></p> + +<p>Ovaj članak predlaže smjernice za ulaganje snažnih i čvrstih napora s ciljem +promicanja slobodnog softvera u državi i usmjeravanja ostatka zemlje prema +slobodnom softveru.</p> + +<p>Zadaća države je urediti društvo za slobodu i blagostanje svojih +ljudi. Jedan aspekt te zadaće je, u računalnom području, poticati korisnike +da prihvate slobodan softver: <a href="/philosophy/free-sw.html">softver +koji poštuje korisnikovu slobodu</a>. Vlasnički (neslobodan) program gazi +slobodu onih koji ga koriste; to je društveni problem na čijem bi +iskorjenjivanju država trebala raditi.</p> + +<p>Pri vlastitom korištenju računala, država treba inzistirati na slobodnom +softveru zbog svojeg računalnog suvereniteta (državne kontrole nad njenim +vlastitim računalnim radom). Svi korisnici zaslužuju imati kontrolu nad +svojim korištenjem računala, no država ima odgovornost prema ljudima +zadržati kontrolu nad računalnim radom kojeg radi u njihovo ime. Većina +vladinih djelovanja danas je ovisna o korištenju računala, a njena kontrola +nad tim djelovanjima ovisi o njenoj kontroli nad korištenjem +računala. Gubitak ove kontrole u nekoj agenciji čija je zadaća od kritične +važnosti potkopava nacionalnu sigurnost.</p> + +<p>Prijelaz državnih agencija na slobodan softver može osigurati i dodatne +dobrobiti, kao što su ušteda novca i ohrabrivanje lokalnih tvrtki za +softversku podršku.</p> + +<p>U ovom tekstu, “državni subjekti” odnose se na sve razine +vlasti, a označuju javne agencije uključujući škole, javno-privatna +partnerstva, djelatnosti koje u većini financira država kao što su ugovorne +škole i “privatne” korporacije koje kontrolira država ili koje +su osnovane uz posebne povlastice ili uz ulogu države.</p> + +<h3>Obrazovanje</h3> +<p>Najvažnija politika tiče se obrazovanja, budući da ono oblikuje budućnost +zemlje:</p> + +<ul> +<li><b>Poučavati samo slobodan softver</b><br /> +Obrazovne aktivnosti, ili barem one državnih subjekata, moraju poučavati +samo slobodan softver (dakle, nikada ne bi smjeli navoditi studente na +korištenje neslobodnog programa), a trebale bi poučavati o građanskim +osnovama inzistiranja na slobodnom softveru. Poučavati neslobodan softver +znači poučavati ovisnost, što je suprotno zadaći škole.</li> +</ul> + +<h3>Država i javnost</h3> +<p>Ključna je i državna politika koja utječe na to koji softver pojedinci i +organizacije koriste:</p> + +<ul> +<li><p><b>Nikada ne zahtijevati neslobodne programe</b><br /> +Običaji pravnih i javnih sektora moraju biti promijenjeni tako da nikada ne +zahtijevaju ili vrše pritisak na pojedince ili organizacije da koriste +neslobodan program. Isto bi tako trebale destimulirati praksu izdavaštva i +komunikacija koje podrazumijevaju takve posljedice (uključujući i <a +href="http://www.defectivebydesign.org/what_is_drm">ograničenje korištenja +digitalnih sadržaja (engl. <i>Digital Restrictions Management</i>)</a>).</p></li> + +<li><p><b>Distribuirati samo slobodan softver</b><br /> +Svaki put kada neki državni subjekt distribuira softver javnosti, +uključujući i programe koji su sastavni dio njihovih web stranicama ili su +navedeni na njima, on mora biti distribuiran kao slobodan softver i mora ga +biti moguće pokrenuti na platformi koja sadrži isključivo slobodan softver.</p></li> + +<li><p><b>Državne web stranice</b><br /> +Web stranice i mrežne usluge državnih subjekata moraju biti osmišljene tako +da ih korisnici mogu koristiti, bez nedostataka, upotrebom isključivo +slobodnog softvera.</p></li> + +<li><p><b>Slobodni formati i protokoli</b><br /> +Državni subjekti moraju koristiti samo formate datoteka i komunikacijske +protokole koji su dobro podržani slobodnim softverom, poželjno s objavljenim +tehničkim podacima. (Ne izražavamo to izrazom “standardi” jer +se to treba odnositi na nestandardizirana sučelja kao i na standardizirana.) +Na primjer, ne smiju distribuirati audio i video zapise u formatima koji +zahtijevaju Flash ili neslobodne kodeke, a javne knjižnice ne smiju +distribuirati djela s ograničenjem korištenja digitalnih sadržaja.</p></li> + +<li><p><b>Odijeliti računala od licenci</b><br /> +Prodaja računala ne smije zahtijevati nabavku vlasničke softverske +licence. Od prodavača treba zakonom zahtijevati da ponudi kupcu izbor +kupovine računala bez vlasničkog softvera i bez plaćanja naknade za licencu.</p> +<p>Nametnuto plaćanje je sporedna nepravilnost i ne bi nam trebala skrenuti +pažnju sa suštinske nepravde vlasničkog softvera, gubitka slobode, što je +posljedica njegovog korištenja. Ipak, zlouporaba prisiljavanja korisnika da +za njega plate daje određenim razvijateljima vlasničkog softvera dodatnu +nepravednu prednost, štetnu za korisnikovu slobodu. Ispravno je da država +spriječi ovu zlouporabu.</p> +</li> +</ul> + +<h3>Računalni suverenitet</h3> +<p>Više politika utječe na računalni suverenitet države. Državni subjekti +moraju zadržati kontrolu nad svojim računalnim radom, a ne ustupiti kontrolu +u privatne ruke. Ovi se zaključci tiču svih računala, uključujući i pametnih +telefona.</p> + +<ul> +<li><p><b>Prijeći na slobodan softver</b><br /> +Državni subjekti moraju prijeći na slobodan softver i ne smiju instalirati, +ili nastaviti koristiti, bilo kakav neslobodan softver, osim kao privremenu +iznimku. Samo bi jedna agencija trebala imati ovlasti da odobri ove +privremene iznimke, i to samo iz opravdanih razloga. Cilj ove agencije +trebao bi biti smanjivanje broja iznimaka na nulu.</p></li> + +<li><p><b>Razviti slobodna IT rješenja</b><br /> +Kada državni subjekt plaća razvoj računalnog rješenja, ugovor mora +zahtijevati da rješenje bude isporučeno kao slobodan softver i mora biti +izvedeno tako da se može pokretati i razvijati u 100% slobodnom +okruženju. Ovo mora biti zahtjev u svim ugovorima, te ukoliko razvijatelj ne +ispoštuje taj zahtjev, djelo ne može biti plaćeno.</p></li> + +<li><p><b>Odabrati računala za slobodan softver</b><br /> +Kada državni subjekt kupuje ili unajmljuje računala, mora izabrati između +modela koji su najbliže, u svojem razredu, mogućnosti da rade bez ikakvog +vlasničkog softvera. Država treba održavati, za svaku pojedinu vrstu +računala, popis modela odobrenih na osnovi ovog kriterija. Modelima koji su +dostupni i javnosti i državi treba dati prednost pred onima dostupnima samo +državi.</p></li> + +<li><p><b>Pregovarati s proizvođačima</b><br /> +Država treba aktivno pregovarati s proizvođačima kako bi omogućila +dostupnost (i državi i javnosti) odgovarajućih hardverskih proizvoda na +tržištu, u svim primjerenim područjima proizvodnje, koji ne zahtijevaju +vlasnički softver.</p></li> + +<li><p><b>Ujediniti se s drugim državama</b><br /> +Država treba pozvati druge države da zajednički pregovaraju s proizvođačima +odgovarajućih hardverskih proizvoda. Zajedno će biti snažniji.</p></li> +</ul> + +<h3>Računalni suverenitet II</h3> +<p>Računalni suverenitet (i sigurnost) države uključuje kontrolu nad računalima +koja rade državni posao. To zahtijeva izbjegavanje <a +href="/philosophy/who-does-that-server-really-serve.html"> softvera kao +usluge</a>, osim u slučaju kada uslugu pruža državna agencija iz iste grane +vlasti, kao i drugih djelovanja koja umanjuju kontrolu države nad njenim +računalnim radom. Stoga,</p> + +<ul> +<li><b>Država mora imati kontrolu nad svojim računalima</b><br /> +Svako računalo koje koristi država mora pripadati istoj grani vlasti koja ga +i koristi ili biti unajmljeno od nje, a ta grana ne smije prepustiti nekome +izvana pravo odlučivanja o tome tko ima fizički pristup računalu, tko može +vršiti održavanje (hardvera ili softvera) na njemu ili koji softver treba na +njega biti instaliran. Ako računalo nije prijenosno, tada za vrijeme +korištenja mora biti fizički smješteno u prostor kojem je država posjednik +(ili kao vlasnik ili kao zakupac).</li> +</ul> + +<h3>Utjecati na razvoj</h3> +<p>Državna politika utječe na razvoj slobodnog i neslobodnog softvera:</p> + +<ul> +<li><p><b>Poticati slobodno</b><br /> +Država bi trebala poticati razvijatelje da stvaraju ili unapređuju slobodan +softver i da ga učine dostupnim javnosti, na primjer oslobađanjem od poreza +ili drugim financijskim poticajima. Suprotno tome, takve poticaje ne bi +trebalo davati za razvoj, distribuciju ili korištenje neslobodnog softvera.</p></li> + +<li><p><b>Ne poticati neslobodno</b><br /> +Posebice bi trebalo onemogućiti razvijateljima vlasničkog softvera +“doniranje” primjeraka školama i otpis poreza za nazivnu +vrijednost tog softvera. Vlasnički softver u školi nije opravdan.</p></li> +</ul> + +<h3>E-otpad</h3> +<p>Sloboda ne bi trebala podrazumijevati e-otpad:</p> + +<ul> +<li><p><b>Zamjenjivi softver</b><br /> +Mnoga moderna računala osmišljena su da onemoguće zamjenu svojeg +predinstaliranog softvera slobodnim softverom. Stoga, jedini način da ih se +oslobodi je da ih se baci u smeće. Takva praksa štetna je za društvo.</p> + +<p>Zbog toga bi trebala biti protuzakonita, ili barem značajno obeshrabrivana +visokim oporezivanjem, prodaja, uvoz ili distribucija veće količine novih +računala (to jest, onih koja nisu polovna) ili računalno baziranih proizvoda +čija tajnost značajki hardverskih sučelja ili namjerna ograničenja priječe +korisnike da razvijaju, instaliraju i koriste zamjene za bilo koji +instalirani softver kojeg bi proizvođač mogao nadograditi. To bi se posebno +odnosilo na bilo koje uređaje za koje je potrebno napraviti +“jailbreak” kako bi se instalirao drugi operacijski sustav, ili +na uređaje na kojima su sučelja za neke vanjske uređaje tajna. +</p></li> +</ul> + +<p>Ovim mjerama država može vratiti kontrolu nad svojim računalnim radom i +navesti svoje građane, tvrtke i organizacije da preuzmu kontrolu nad svojim +računalnim radom.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<p>Copyright © 2011 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom +Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>. +</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2016/11/18 07:32:45 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/initial-announcement.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/initial-announcement.html new file mode 100644 index 0000000..ac2621d --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/initial-announcement.html @@ -0,0 +1,309 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/initial-announcement.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Prvotna objava - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/gnu/po/initial-announcement.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Prvotna objava</h2> + +<p> Ovo je izvorna objava Projekta GNU koju je 27. rujna 1983. objavio <a +href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a>.</p> + +<p> Stvarna povijest Projekta GNU umnogome se razlikuje od ovog prvotnog +plana. Na primjer, početak je bio odgođen do siječnja 1984. Više filozofskih +koncepata <a href="/philosophy/free-sw.html">slobodnog softvera</a> +razjašnjeno je tek nekoliko godina kasnije.</p> + +<h3>Oslobodimo Unix!</h3> + +<p>Počevši od ovogodišnjeg Dana zahvalnosti počet ću s pisanjem potpunog +softverskog sustava kompatibilnog s Unixom, nazvanog GNU (od izraza +“Gnu Nije Unix”), i dat ću ga besplatno<a href="#f1">(1)</a> +svakome tko ga želi koristiti. Doprinosi u vremenu, novcu, programima i +opremi veoma su potrebni.</p> + +<p>Za početak, GNU će sadržavati jezgru te sve uslužne programe potrebne za +pisanje i pokretanje programa u jeziku C: editor, ljusku, kompajler za C, +linker, asembler i još nekoliko stvari. Nakon toga dodat ćemo oblikovatelj +teksta, YACC, igru Empire, tablični kalkulator i stotine drugih +stvari. Nadamo se da ćemo, naposljetku, ponuditi sve što je korisno, a inače +dolazi uz sustav Unix, i sve drugo što je korisno, uključujući +<i>on-line</i> i tiskanu dokumentaciju.</p> + +<p>GNU će moći pokretati programe za Unix, ali neće biti istovjetan Unixu. Na +osnovi našeg iskustva s drugim operacijskim sustavima, napravit ćemo sva +prikladna poboljšanja. Posebice planiramo imati mogućnost dužih imena +datoteka, brojeve inačica datoteka, datotečni sustav otporan na rušenje, +možda i automatsko dovršavanje imena datoteka, podršku za prikaz neovisnu o +terminalu i, na kraju, prozorski sustav temeljen na Lispu preko kojeg će +više programa u Lispu i običnih programa za Unix moći dijeliti ekran. I C i +Lisp bit će dostupni kao sustavski programski jezici. Imat ćemo mrežni +softver temeljen na MIT-ovom protokolu Chaosnet, daleko nadmoćnijim od +UUCP-a. Mogli bismo imati i nešto kompatibilno s UUCP-om.</p> + + +<h3>Tko sam ja?</h3> + +<p>Ja sam Richard Stallman, izumitelj izvornog, često oponašanog uređivača +teksta EMACS, trenutno zaposlen u Laboratoriju za umjetnu inteligenciju na +MIT-u. Imam mnogo iskustva u radu na programskim prevodiocima, uređivačima +teksta, programima za ispravljanje grešaka, interpreterima, operacijskom +sustavu <i>Incompatible Timesharing System</i> (ITS) i operacijskom sustavu +Lisp strojeva. Prvi sam u ITS uveo podršku za prikaz neovisan o +terminalu. Usto, implementirao sam i jedan datotečni sustav otporan na +rušenje i dva sustava prozora za Lisp strojeve.</p> + +<h3>Zašto moram napisati GNU?</h3> + +<p>Smatram da zlatno pravilo zahtijeva da program koji mi se svidio moram +podijeliti s drugim ljudima kojima se on sviđa. Ne mogu čiste savjesti +potpisati sporazum o neodavanju tajne ili softverski licenčni ugovor.</p> + +<p>Dakle, kako bih mogao nastaviti koristiti računala ne kršeći svoja načela, +odlučio sam sastaviti dovoljnu količinu slobodnog softvera tako da mogu +nastaviti ne koristeći ikakav softver koji nije slobodan.</p> + + +<h3>Kako možete doprinijeti</h3> + +<p>Molim proizvođače računala da doniraju strojeve i novac. Molim pojedince da +doniraju programe i pripomognu radom.</p> + +<p>Jedan proizvođač računala već je ponudio osigurati stroj. No trebalo bi nam +još. Rezultat koji možete očekivati ako donirate strojeve je da će GNU +raditi na njima u ranom stadiju razvoja. Strojevi trebaju moći raditi u +stambenom prostoru i ne zahtijevati napredne sustave hlađenja ili napajanja.</p> + +<p>Individualni programeri mogu doprinijeti pišući kompatibilan duplikat nekog +Unixovog uslužnog programa i predajući ga meni. Takav raspršen honoraran +posao bilo bi za većinu projekata teško koordinirati; neovisno napisani +dijelovi ne bi zajedno radili. No u ovom posebnom slučaju nadomještanja +Unixa taj problem nije prisutan. Većina pojedinosti sučelja određena je +kompatibilnošću s Unixom. Ukoliko svaki prilog radi s ostatkom Unixa, +vjerojatno će raditi i s ostatkom GNU-a.</p> + +<p>Ako dobijem donacije u novcu, mogao bih zaposliti nekoliko ljudi na puno ili +nepuno radno vrijeme. Plaća neće biti velika, ali tražim ljude kojima je +spoznaja da pomažu čovječanstvu jednako važna kao i novac. Gledam na to kao +na omogućavanje ljudima da posvete svu svoju energiju radu na GNU-u +pošteđujući ih potrebe da zarađuju za život na drugi način.</p> + + +<p>Za više informacija, obratite mi se.</p> + +<p>Arpanet mail:<br /> + RMS@MIT-MC.ARPA</p> + +<p>Usenet:<br /> + ...!mit-eddie!RMS@OZ<br /> + ...!mit-vax!RMS@OZ</p> + +<p>Pošta SAD-a:<br /> + Richard Stallman<br /> + 166 Prospect St<br /> + Cambridge, MA 02139</p> + + +<h4 id="f1">Loš izbor riječi oko izraza “besplatno”</h4> + +<p>Ovdje su riječi odabrane nemarno. Namjera je bila da nitko ne mora platiti +za <b>dozvolu</b> da koristi sustav GNU. Međutim, ovim riječima to nije +jasno izrečeno i ljudi ih često tumače kao tvrdnju da kopije GNU-a treba +uvijek distribuirati uz minimalnu ili nikakvu naknadu, iako to nikada nije +bila namjera.</p> + +<h3>Izvorna poruka</h3> + +<p>U svrhu potpunosti, ovdje je prikazana izvorna e-poruka, u neizmijenjenom +obliku.</p> + +<div dir="ltr"> +<pre><!--TRANSLATORS: Don't translate anything except the headers.--> + +From CSvax:pur-ee:inuxc!ixn5c!ihnp4!houxm!mhuxi!eagle!mit-vax!mit-eddie!RMS@MIT-OZ +From: RMS%MIT-OZ@mit-eddie +Newsgroups: net.unix-wizards,net.usoft +Subject: new Unix implementation +Date: Tue, 27-Sep-83 12:35:59 EST +Organization: MIT AI Lab, Cambridge, MA + +Free Unix! + +Starting this Thanksgiving I am going to write a complete +Unix-compatible software system called GNU (for Gnu's Not Unix), and +give it away free<a href="#f1">(1)</a> to everyone who can use it. +Contributions of time, money, programs and equipment are greatly +needed. + +To begin with, GNU will be a kernel plus all the utilities needed to +write and run C programs: editor, shell, C compiler, linker, +assembler, and a few other things. After this we will add a text +formatter, a YACC, an Empire game, a spreadsheet, and hundreds of +other things. We hope to supply, eventually, everything useful that +normally comes with a Unix system, and anything else useful, including +on-line and hardcopy documentation. + +GNU will be able to run Unix programs, but will not be identical +to Unix. We will make all improvements that are convenient, based +on our experience with other operating systems. In particular, +we plan to have longer filenames, file version numbers, a crashproof +file system, filename completion perhaps, terminal-independent +display support, and eventually a Lisp-based window system through +which several Lisp programs and ordinary Unix programs can share a screen. +Both C and Lisp will be available as system programming languages. +We will have network software based on MIT's chaosnet protocol, +far superior to UUCP. We may also have something compatible +with UUCP. + + +Who Am I? + +I am Richard Stallman, inventor of the original much-imitated EMACS +editor, now at the Artificial Intelligence Lab at MIT. I have worked +extensively on compilers, editors, debuggers, command interpreters, the +Incompatible Timesharing System and the Lisp Machine operating system. +I pioneered terminal-independent display support in ITS. In addition I +have implemented one crashproof file system and two window systems for +Lisp machines. + + +Why I Must Write GNU + +I consider that the golden rule requires that if I like a program I +must share it with other people who like it. I cannot in good +conscience sign a nondisclosure agreement or a software license +agreement. + +So that I can continue to use computers without violating my principles, +I have decided to put together a sufficient body of free software so that +I will be able to get along without any software that is not free. + + +How You Can Contribute + +I am asking computer manufacturers for donations of machines and money. +I'm asking individuals for donations of programs and work. + +One computer manufacturer has already offered to provide a machine. But +we could use more. One consequence you can expect if you donate +machines is that GNU will run on them at an early date. The machine had +better be able to operate in a residential area, and not require +sophisticated cooling or power. + +Individual programmers can contribute by writing a compatible duplicate +of some Unix utility and giving it to me. For most projects, such +part-time distributed work would be very hard to coordinate; the +independently-written parts would not work together. But for the +particular task of replacing Unix, this problem is absent. Most +interface specifications are fixed by Unix compatibility. If each +contribution works with the rest of Unix, it will probably work +with the rest of GNU. + +If I get donations of money, I may be able to hire a few people full or +part time. The salary won't be high, but I'm looking for people for +whom knowing they are helping humanity is as important as money. I view +this as a way of enabling dedicated people to devote their full energies to +working on GNU by sparing them the need to make a living in another way. + + +For more information, contact me. +Arpanet mail: + RMS@MIT-MC.ARPA + +Usenet: + ...!mit-eddie!RMS@OZ + ...!mit-vax!RMS@OZ + +US Snail: + Richard Stallman + 166 Prospect St + Cambridge, MA 02139 +</pre> +</div> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1983, 1999, 2007, 2008, 2009, 2013, 2014 Free Software +Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom +Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2017/04/14 15:01:09 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/javascript-trap.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/javascript-trap.html new file mode 100644 index 0000000..5a8bef9 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/javascript-trap.html @@ -0,0 +1,347 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/javascript-trap.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/javascript-trap.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/javascript-trap.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/javascript-trap.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2015-12-31" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Zamka JavaScripta</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/javascript-trap.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Zamka JavaScripta</h2> + +<p>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a></p> + +<p><strong>Možda pokrećete neslobodne programe na svojem računalu svaki dan, a +da toga niste ni svjesni—kroz vaš internet preglednik.</strong></p> + +<p>U zajednici slobodnog softvera je poznato da neslobodni programi +maltretiraju svoje korisnike. Neki od nas u potpunosti odbijaju instalaciju +vlasničkog softvera, a mnogi drugi smatraju neslobodu udarom na +program. Mnogi korisnici su svjesni da se taj problem odnosi i na priključke +koje preglednici nude za instalaciju, koji mogu biti slobodni ili +neslobodni.</p> + +<p>Međutim, preglednici pokreću i druge neslobodne programe pri čijem +pokretanju vas ne pitaju za dopuštenje, ili vam čak ni ne govore za +njih—to su programi koje internetske stranice sadrže ili imaju +poveznicu na njih. Ti programi su najčešće napisani u JavaScriptu, iako se +koriste i drugi jezici.</p> + +<p>JavaScript (službeno zvan ECMAScript, ali samo nekolicina koristi to ime) je +nekoć bio korišten za manje ukrase u internetskim strancima, za slatke ali +nebitne izbornike i značajke prikaza. Bilo je prihvatljivo to smatrati pukim +proširenjima HTML oznaka, radije nego pravi softver; nisu tvorili značajan +problem.</p> + +<p>Mnoge lokacije još uvijek koriste JavaScript na taj način, ali neke ga +koriste za značajne programe koji rade veliki posao. Na primjer, Google Docs +presnimi na vaše računalo JavaScript program veličine pola megabajta u +kompaktnom obliku, koji možemo nazvati <i>Obfuscript</i><sup><a +href="#TransNote1">1</a></sup> zato jer nema komentara i gotovo ništa +praznih znakova,a imena metoda se sastoje od jednog slova. Izvorni kod +programa je poželjan oblik za njegovu izmjenu; kompaktni kod nije izvorni +kod, i pravi izvorni kod ovoga programa nije dostupan korisniku.</p> + +<p>Obično vas preglednik ne obavještava kada učitava programe pisane u +JavaScriptu. U većini preglednika postoji način da se JavaScript u cijelosti +isključi, ali niti jedan od njih ne može provjeriti jesu li programi pisani +u JavaScript ne-trivijalni i neslobodni. Čak i ako ste svjesni ovoga +problema, trebao bi vam poveliki trud da identificirate i tada blokirate te +programe. Međutim, čak i u zajednici slobodnog softvera većina korisnika +nije svjesna ovoga problema; šutnja preglednika vodi prema prikrivanju toga.</p> + +<p>Moguće je objaviti program pisan u JavaScriptu kao slobodan softver - +distribucijom izvornog koda pod licencom slobodnog softvera. Međutim, iako +je izvorni kod programa dostupan, ne postoji lagani način da pokrenete svoju +izmijenjenu inačicu umjesto originala. Sadašnji slobodni preglednici ne nude +mogućnost pokretanja vaše vlastite izmijenjene inačice umjesto one koja je +pružena na stranici. Efekt je usporediv sa tivoizacijom, iako ne toliko +težak da se prebrodi.</p> + +<p>JavaScript nije jedini jezik kojeg internetske lokacije koriste za programe +poslane korisniku. Flash podržava programiranje kroz proširenu varijantu +JavaScripta. Morat ćemo proučiti problem Flasha da napravimo prikladne +preporuke. Čini se da će Silverlight po svoj prilici napraviti problem +sličan Flashu, samo još gori, pošto ga Microsoftovi koristi kao platformu za +neslobodne programe za čitanje i pisanje kodiranih formata. Slobodna zamjena +za Silverlight neće izvršiti zadaću za slobodni svijet osim ako ne dođe +normalno sa slobodnim zamjenama za te programe. </p> + +<p>Java apleti<sup><a href="#TransNote2">2</a></sup> se također vrte u +pregledniku, i predstavljaju slične probleme. Općenito, svaka vrsta sustava +apleta predstavlja tu vrstu problema. Posjedovanje slobodnog okruženja za +izvršavanje apleta nas vodi samo do toga da se sretnemo s tim problemom.</p> + +<p>Razvio se snažan pokret koji poziva web lokacije da komuniciraju samo kroz +formate i protokole koji su slobodni (neki kažu "otvoreni"); to +jest, čija dokumentacija je objavljena i koje je svatko slobodan +implementirati. S prisustvom programa u web stranicama, taj kriterij je +nužan, ali ne i dovoljan. Sam JavaScript, kao format, je slobodan, i +korištenje JavaScripta na internetskoj lokaciji nije nužno loše. Međutim, +kako smo vidjeli iznad, nije nužno i u redu. Kada lokacija prenese program +korisniku, nije dovoljno za program da bude napisan u dokumentiranom i +neopterećenom jeziku; taj program mora biti također i slobodan. “Samo +slobodni programi preneseni korisniku” moraju postati dio kriterija za +ispravno ponašanje internetskih lokacija.</p> + +<p>Tiho učitavanje i pokretanje neslobodnih programa je jedan od nekoliko +problema koje stvaraju "web aplikacije". Termin "web +aplikacija" je zamišljen kako bi zanemario osnovnu distinkciju između +softvera dostavljenom korisnicima i softvera koji se pokreće na +poslužitelju. Može upućivati na specijalizirani program klijenta koji se +pokreće u pregledniku; može upućivati na specijalizirani softver +poslužitelja; može upućivati na specijalizirani program klijenta koji radi +ruku pod ruku sa specijaliziranim softverom na poslužitelju. Strana klijenta +i strana poslužitelja postavljaju različita etička pitanja, čak iako su +toliko blisko integrirani da dvojbeno oblikuju dijelove jednog +programa. Ovaj članak adresira samo pitanje softvera na strani +klijenta. Adresiramo problem poslužitelja odvojeno.</p> + +<p>U praktičnim terminima, kako možemo riješiti problem neslobodnih programa +pisanih u JavaScriptu na internetskim lokacijama? Prvi korak je izbjegavanje +njihova pokretanja.</p> + +<p>Što mislimo pod "ne-trivijalno"? Stvar je u stupnju, dakle to je +stvar dizajniranja jednostavnog kriterija koji daje dobre rezultate, radije +nego nalaženja jednog točnog odgovora.</p> +<p> +Naša probna politika je da smatramo program pisan u JavaScriptu +ne-trivijalnim ako:</p> + +<ul> + <li>radi zahtjev AJAX-u<sup><a href="#TransNote3">3</a></sup> ili je učitan +zajedno sa skriptama koji rade zahtjev AJAX-u,</li> + + <li>učitava vanjske skripte dinamički ili je učitan od strane skripata koje to +rade,</li> + + <li>definira funkcije ili metode i ili učitava vanjsku skriptu (iz HTML-a) ili +je učitan kao jedna od njih,</li> + + <li>koristi dinamičke JavaScript konstrukte koji su teški za analizu bez +interpretiranja programa, ili je učitan zajedno sa skriptama koje koriste +takve konstrukte. Ti konstrukti su: + <ul> + <li>korištenje <i>eval</i> funkcije, </li> + <li>pozivanje metoda notacijom uglatih zagrada,</li> + <li>korištenje bilo kojeg drugog konstrukta osim doslovnog znakovnoga niza sa +određenim metodama (Obj.write, Obj.createElement, ...).</li> + </ul> + </li> +</ul> + +<p>Kako možemo razaznati je li kod u JavaScriptu slobodan? Na kraju ovoga +članka predlažemo konvenciju kojom ne-trivijalni program pisan u JavaScriptu +u internetskoj stranici može izjaviti URL na kojem se nalazi njegov izvorni +kod, i može također izjaviti svoju licencu, korištenjem stiliziranih +komentara.</p> + +<p>Naposljetku, moramo izmijeniti slobodne preglednike da otkrivaju i blokiraju +ne-trivijalan neslobodni JavaScript u internetskim stranicama. Program <a +href="/software/librejs/">LibreJS</a> otkriva neslobodni, ne-trivijalni +JavaScript u stranicama koje posjećujete, i blokira ga. LibreJS je +priključak za IceCat i IceWeasel (i Firefox).</p> + +<p>Korisnici preglednika isto trebaju i prikladne alate kako bi specificirali +JavaScript kod koji će se koristiti <em>umjesto</em> JavaScripta na +određenoj stranici. (Specificirani kod može biti potpuna zamjena, ili +izmijenjena inačica slobodnog programa pisanog u JavaScriptu na toj +stranici.) Greasemonkey ima mogućnosti za to, ali ne u potpunosti, jer ne +garantira izmjenu JavaScript koda na stranici prije nego program započne sa +izvršavanjem. Korištenje lokalnog <i>proxy</i><sup><a +href="#TransNote4">4</a></sup> poslužitelja funkcionira, ali je trenutno +previše nepogodno da bude pravo rješenje. Moramo konstruirati rješenje koje +je pouzdano i pogodno, kao i lokacije za razmjenu izmjena. Projekt GNU bi +htio preporučiti lokacije koje su posvećene samo slobodnim izmjenama.</p> + +<p>Te značajke će omogućiti da program pisan u JavaScriptu uključen na web +stranici bude slobodan u stvarnom i praktičnom smislu. JavaScript više neće +biti naročita prepreka našoj slobodi—ništa više nego su to trenutno C +ili Java. Bit ćemo u mogućnosti odbiti i zamijeniti neslobodne i +ne-trivijalne programe pisane u JavaScriptu, kao što smo odbili i zamijenili +neslobodne pakete koje se nude za instalaciju na uobičajeni način. Tada može +poč eti naša kampanja da internetske lokacije oslobode svoj JavaScript.</p> + +<p>U međuvremenu, postoji jedan slučaj kada je prihvatljivo pokrenuti +neslobodni program pisan u JavaScriptu: da se pošalje žalba operatorima +internetske lokacije govoreći da bi oni trebali osloboditi ili ukloniti +JavaScript kod koji je na lokaciji. Molim vas, ne oklijevajte da privremeno +omogućite JavaScript da biste to napravili—ali sjetite se da ga +onesposobite nakon toga.</p> + +<p><strong>Zahvaljujem se <a href="/people/people.html#mattlee">Mattu Leeu</a> +i <a href="http://ejohn.org">Johnu Resigu</a> za njihovu pomoć u definiranju +našeg predloženog kriterija, i Davidu Parunakianu na pomoći da postanem +svjestan ovog problema.</strong></p> + +<h3 id="AppendixA">Dodatak A: konvencija za objavljivanje slobodnih programa pisanih u +JavaScriptu</h3> + +<p>Za reference na odgovarajući izvorni kod, preporučamo</p> +<pre dir="ltr"> + + // @source: + +</pre> + +<p>i u nastavku URL. To zadovoljava zahtjev GNU GPL-a za distribucijom izvornog +koda. Ako je izvorni kod na nekoj drugoj lokaciji, tada morate pripaziti da +se <a +href="/licenses/gpl-faq.html#SourceAndBinaryOnDifferentSites">pobrinete za +to na ispravan način</a>. Izvorni kod je nužan da program bude slobodan. +</p> + +<p>Da biste ukazali na licencu JavaScript koda umetnutog u stranicu, +preporučamo da stavite obavijest o licenci između dviju bilješki ovoga +oblika:</p> +<pre dir="ltr"> +<!--TRANSLATORS: Do not translate these license notices. The <pre> + + elements have dir="ltr" explicitly set to cater for RTL languages.--> + + @licstart The following is the entire license notice for the + JavaScript code in this page. + ... + @licend The above is the entire license notice + for the JavaScript code in this page. + +</pre> +<p>Naravno, sve ovo bi trebalo biti sadržano u više-linijskom komentaru.</p> + +<p><a href="/licenses/gpl.html">GNU GPL</a>, kao i mnoge druge licence +slobodnog softvera, zahtijeva distribuciju kopije licence zajedno i u +izvornom kodu i u binarnom obliku programa. Međutim, GNU GPL je toliko +dugačka da uključivanje na stranicu s programom pisanom u JavaScriptu može +biti nepogodno. Možete ukloniti taj zahtjev za kod nad kojim imate autorska +prava, s ovakvom obavijesti o licenci:</p> +<pre dir="ltr"> + + Copyright (C) YYYY Developer + + The JavaScript code in this page is free software: you can + redistribute it and/or modify it under the terms of the GNU + General Public License (GNU GPL) as published by the Free Software + Foundation, either version 3 of the License, or (at your option) + any later version. The code is distributed WITHOUT ANY WARRANTY; + without even the implied warranty of MERCHANTABILITY or FITNESS + FOR A PARTICULAR PURPOSE. See the GNU GPL for more details. + + As additional permission under GNU GPL version 3 section 7, you + may distribute non-source (e.g., minimized or compacted) forms of + that code without the copy of the GNU GPL normally required by + section 4, provided you include this license notice and a URL + through which recipients can access the Corresponding Source. + +</pre> + +<p>Zahvaljujem Jaffaru Rumithu što mi je skrenuo pažnju na ovaj problem.</p> + +<h3 id="AppendixB">Dodatak B: Objavljivanje slobodnih programa pisanih u JavaScriptu ako ste +webmaster</h3> + +<p>Ako ste webmaster koji implementira slobodan softver u JavaScriptu na svojoj +lokaciji, jasno i dosljedno objavljivanje informacija o licencama tih +datoteka i o izvornom kodu pomaže vašim posjetiteljima da budu sigurni da +pokreću slobodan softver, i pomaže vama da se pridržavate uvjeta licence.</p> + +<p>Jedna metoda izjavljivanja licenci je ona opisana iznad u <a +href="#AppendixA">Dodatku A</a>. Druga metoda, <a +href="/licenses/javascript-labels.html">JavaScript web oznake licence</a>, +može biti pogodnija za biblioteke umanjenog JavaScript koda, posebno ako ih +niste vi napisali.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Od <i>obfuscated</i> +(namjerno nerazumljiv i višeznačan) i <i>script</i> (programski kod +namijenjen izvršavanju u interpreterima).</li><li id="TransNote2">Male +aplikacije pisane u Javi koje se izvršavaju u virtualnome stroju.</li><li +id="TransNote3">Asinkroni JavaScript i XML. Tehnika razvoja aplikacija koja +omogućava učitavanje podataka sa poslužitelja bez remećenja prikaza stranice +na klijentu.</li><li id="TransNote4">Poslužitelj koji služi kao posrednik za +zahtjeve klijenta prema nekom drugom poslužitelju.</li></ol> </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2009, 2010 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom +Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša 2013., Martina Bebek 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2016/11/18 07:32:45 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html new file mode 100644 index 0000000..4badc19 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html @@ -0,0 +1,324 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/gnu/po/linux-and-gnu.hr.po"> + https://www.gnu.org/gnu/po/linux-and-gnu.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/linux-and-gnu.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/linux-and-gnu.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2017-09-04" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.87 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Linux i GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> +<meta http-equiv="Keywords" content="GNU, FSF, Zaklada za slobodan softver, Linux, Emacs, GCC, Unix, slobodan +softver, operativni sustav, jezgra GNU, HURD, GNU HURD, Hurd" /> +<meta http-equiv="Description" content="Razvijamo Unixu sličan slobodan operativni sustav GNU od 1983. godine kako +bi korisnici računala imali slobodu dijeliti i poboljšavati softver kojeg +koriste." /> + +<!--#include virtual="/gnu/po/linux-and-gnu.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Linux i sustav GNU</h2> + +<p><strong>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard +Stallman</a></strong></p> + +<div class="announcement"> + <blockquote><p>Za više informacija pogledajte također <a href="/gnu/gnu-linux-faq.html"> +ČPP o GNU/Linuxu</a>, i <a href="/gnu/why-gnu-linux.html">Zašto +GNU/Linux?</a></p> + </blockquote> +</div> + +<p> +Mnogi korisnici računala svakodnevno upotrebljavaju izmijenjenu inačicu <a +href="/philosophy/categories.html#TheGNUsystem">sustava GNU</a>, iako toga +nisu svjesni. Uslijed čudnovatog razvoja događaja, inačica GNU-a koja je +danas rasprostranjena u upotrebi često se naziva “Linux”, a +mnogi njeni korisnici <a href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html"> nisu +svjesni</a> da je to u osnovi sustav GNU kojeg je razvio <a +href="/gnu/gnu-history.html">Projekt GNU</a>.</p> + +<p> +Linux zaista postoji i ovi ljudi ga upotrebljavaju, međutim, to je samo dio +sustava kojeg koriste. Linux je jezgra: program u sustavu koji dodjeljuje +resurse stroja drugim programima koje pokrećete. Jezgra je ključan dio +operativnog sustava, no samostalno je beskorisna—može djelovati samo u +sklopu potpunog operativnog sustava. Linux se uobičajeno koristi udružen s +operativnim sustavom GNU: cijeli sustav je u osnovi GNU s dodanim Linuxom, +ili GNU/Linux. Sve takozvane “Linux” distribucije su zapravo +distribucije GNU/Linuxa.</p> + +<p> +Mnogi korisnici ne razumiju razliku između jezgre, koja je Linux, i čitavog +sustava, kojeg također nazivaju “Linuxom”. Nejasno korištenje +imena ne pomaže u razumijevanju. Ovi korisnici često misle da je Linus +Torvalds, uz malu pomoć, razvio cijeli operativni sustav 1991. godine.</p> + +<p> +Programeri općenito znaju da je Linux jezgra. No kako su većinom čuli da se +cijeli sustav isto tako naziva “Linuxom”, često si predočavaju +prošlost koja bi opravdala nazivanje cijelog sustava prema jezgri. Na +primjer, mnogi vjeruju da su, jednom kada je Linus Torvalds dovršio pisanje +Linuxa, jezgre, korisnici potražili drugi slobodan softver koji bi išao uz +nju i pronašli kako je (bez nekog naročitog razloga) gotovo sve potrebno za +sustav nalik Unixu već bilo dostupno.</p> + +<p> +To što su pronašli nije bila slučajnost—bio je to ne u potpunosti +dovršen sustav GNU. Dostupan <a href="/philosophy/free-sw.html">slobodan +softver</a> upotpunio je sustav jer je Projekt GNU na njemu radio od +1984. godine. U <a href="/gnu/manifesto.html"> Manifestu GNU-a</a> postavili +smo cilj da razvijemo potpun sustav nalik Unixu, nazvan GNU. <a +href="/gnu/initial-announcement.html"> Prvotna objava</a> Projekta GNU +također ocrtava neke od izvornih nacrta sustava GNU. Do trenutka kada je +započet Linux, GNU je već bio gotovo dovršen.</p> + +<p> +Cilj većine projekata slobodnog softvera je razvoj nekog određenog programa +za određen posao. Na primjer, Linus Torvalds je krenuo pisati jezgru nalik +Unixu (Linux); Donald Knuth je krenuo pisati oblikovatelj teksta (TeX); Bob +Scheifler je krenuo razvijati sustav prozora (X Window System). Prirodno je +mjeriti doprinos projekata ovakve vrste određenim programima koji su iz +projekta proizišli.</p> + +<p> +Što bismo zaključili ako bismo pokušali na ovaj način mjeriti doprinos +Projekta GNU? Jedan isporučitelj CD-ROM-ova utvrdio je da je u njihovoj +“distribuciji Linuxa” <a +href="/philosophy/categories.html#GNUsoftware">softver GNU</a> imao najveći +pojedinačni udio, oko 28% ukupnog izvornog koda, a ovo je uključivalo neke +od osnovnih glavnih sastavnih dijelova bez kojih sustava ne bi bilo. Sam +Linux činio je oko 3%. (Omjeri 2008. godine su slični: u +“glavnom” skladištu gNewSensea Linux je činio 1.5% a paketi GNU +15%.) Dakle, ako krenemo birati naziv sustava na temelju toga tko je napisao +programe u sustavu, najprikladniji izbor bio bi “GNU”.</p> + +<p> +Međutim, to nije i najdublji način razmatranja tog pitanja. Projekt GNU nije +bio niti je projekt razvoja određenih softverskih paketa. To nije bio +projekt <a href="/software/gcc/"> razvoja prevodioca za jezik C</a>, premda +smo to učinili. To nije bio niti projekt razvoja programa za obradu teksta, +premda smo i njega razvili. Projekt GNU krenuo je razvijati <em>potpun +slobodan sustav nalik Unixu</em>: GNU.</p> + +<p> +Mnogo ljudi značajno je pridonijelo slobodnom softveru u sustavu i svi oni +zaslužuju priznanje za svoj softver.Međutim, razlog zbog kojeg je to +<em>integrirani sustav</em>—a ne samo zbirka korisnih +programa—je taj što je Projekt GNU postavio sebi za cilj da ga napravi +takvim. Napravili smo popis programa potrebnih za <em>potpun</em> slobodan +sustav te smo sustavno pronašli, napisali ili pronašli ljude koji će +napisati sve što se nalazi na popisu. Napisali smo suštinske ali +neuzbudljive <a href="#unexciting">(1)</a> komponente jer bez njih nije +moguće imati sustav. Neke od naših komponenata sustava, programski alati, +postali su i samostalno popularni među programerima, ali napisali smo i +mnogo komponenata koje nisu alati <a href="#nottools">(2)</a>. Čak smo +razvili i igru šaha, GNU Chess, jer potpun sustav treba i igre.</p> + +<p> +Do ranih devedesetih sastavili smo cijeli sustav osim jezgre. Započeli smo i +rad na jezgri, <a href="/software/hurd/hurd.html">GNU Hurd</a>, koju pokreće +Mach. Razvoj te jezgre bio je mnogo teži nego što smo očekivali; <a +href="/software/hurd/hurd-and-linux.html">GNU Hurd postao je stabilan +2001. godine</a>, ali još je daleko od toga da bude spreman za opću +upotrebu.</p> + +<p> +Srećom, zbog Linuxa nismo morali čekati da Hurd bude dovršen. Jednom kada je +Torvalds 1992. godine učinio Linux slobodnim, popunio je zadnju veliku +prazninu u sustavu GNU. Ljudi su tada mogli <a +href="http://ftp.funet.fi/pub/linux/historical/kernel/old-versions/RELNOTES-0.01"> +udružiti Linux sa sustavom GNU</a> kako bi napravili potpun slobodan sustav +— inačicu sustava GNU koja je sadržavala i Linux, drugim riječima, +sustav GNU/Linux.</p> + +<p> +Postići da zajedno rade nije bio jednostavan posao. Nekim komponentama +GNU-a<a href="#somecomponents">(3)</a> bila je potrebna značajna izmjena +kako bi radile s Linuxom. Integriranje cijelog sustava kao distribucije koja +će raditi odmah nakon instalacije bio je također velik posao. To je +zahtijevalo rješavanje načina instaliranja i pokretanja +sustava—problem kojim se nismo bavili jer još nismo bili došli do +njega. Dakle, ljudi koji su razvijali razne distribucije sustava napravili +su mnogo neophodnog posla. No bio je to posao koji je, po prirodi stvari, +netko svakako morao napraviti.</p> + +<p> +Projekt GNU podupire GNU/Linux sustave jednako kao i <em>sam</em> GNU +sustav. <a href="http://fsf.org/">FSF</a> je financirao ponovno pisanje +dodataka biblioteke GNU C vezanih uz Linux, tako da su oni sada dobro +integrirani, a najnoviji sustavi GNU/Linux koriste trenutna izdanja +biblioteke bez izmjena. FSF je također financirao rani stadij razvoja Debian +GNU/Linuxa.</p> + +<p> +Danas postoji mnogo različitih varijanti sustava GNU/Linux (često zvanima +“distre”). Većina njih uključuje neslobodan +softver—njihovi razvijatelji slijede <a +href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">filozofiju povezanu s +Linuxom</a> više nego <a +href="/philosophy/free-software-even-more-important.html">onu povezanu s +GNU-om</a>. No postoje i <a href="/distros/distros.html">potpuno slobodne +GNU/Linux distre</a>. FSF podupire računalne sadržaje <a +href="http://gnewsense.org/">gNewSensea</a>.</p> + +<p>Stvaranje slobodne distribucije GNU/Linuxa nije samo stvar uklanjanja raznih +neslobodnih programa. Danas uobičajena inačica Linuxa također sadrži +neslobodne programe. Ovi programi su namijenjeni učitavanju u ulazno-izlazne +jedinice za vrijeme pokretanja sustava, a uključene su, kao dugački nizovi +brojeva, u “izvorni kod” Linuxa. Stoga održavanje slobodnih +distribucija GNU/Linuxa sada povlači za sobom i održavanje <a +href="http://directory.fsf.org/project/linux"> slobodne inačice Linuxa</a>.</p> + +<p>Koristili ili ne GNU/Linux, molimo nemojte zbunjivati javnost nejasnom +upotrebom naziva “Linux”. Linux je jezgra, jedna od temeljnih +glavnih komponenti sustava. Sustav kao cjelina je u osnovi sustav GNU kojem +je dodan Linux. Kada govorite o toj kombinaciji, molimo zovite je +“GNU/Linux”.</p> + +<p> +Ukoliko želite napraviti poveznicu na “GNU/Linux” za daljnje +povezivanje, ova stranica i <a href="/gnu/the-gnu-project.html"> +http://www.gnu.org/gnu/the-gnu-project.html</a> dobar su izbor. Ukoliko +spominjete Linux, jezgru, i želite dodati poveznicu, <a +href="http://foldoc.org/linux">http://foldoc.org/linux</a> je dobra adresa.</p> + +<h3>Dopuna</h3> + +<p> +Uz GNU, još je jedan projekt neovisno proizveo slobodan operativni sustav +nalik Unixu. Taj sustav poznat je kao BSD, a razvijen je na UC +Berkeleyu. Osamdesetih godina bio je neslobodan, ali je u ranim devedesetima +postao slobodan. Slobodni operativni sustavi koji danas postoje<a +href="#newersystems">(4)</a> gotovo sigurno su ili inačica sustava GNU ili +neka vrsta sustava BSD.</p> + +<p> +Ponekad ljudi pitaju je li BSD također inačica GNU-a, kao +GNU/Linux. Razvijatelje BSD-a je primjer Projekta GNU nadahnuo da svoj kod +učine slobodnim softverom, a izričite molbe aktivista GNU-a pomogle su +uvjeriti ih, ali sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om. Sustavi BSD +danas koriste neke programe GNU-a, baš kao što sustav GNU i njegove inačice +koriste neke programe BSD-a; ipak, u cjelini, to su dva različita sustava +koji su se razvijali odvojeno. Razvijatelji BSD-a nisu razvili jezgru i +dodali je sustavu GNU pa ime kao što je GNU/BSD ne bi odgovaralo +prilikama.<a href="#gnubsd">(5)</a></p> + +<h3>Napomene</h3> +<ol> +<li> +<a id="unexciting"></a>Ove neuzbudljive ali ključne komponente uključuju GNU +asembler (GAS) i linker (GLD)—oba su sada dio <a +href="/software/binutils/">GNU Binutils</a> paketa, <a +href="/software/tar/">GNU tar</a>, i mnoge druge.</li> + +<li> +<a id="nottools"></a>Na primjer, Bourne Again SHell (BASH), interpreter +PostScripta <a href="/software/ghostscript/ghostscript.html">Ghostscript</a> +i <a href="/software/libc/libc.html">biblioteka GNU C</a> nisu programski +alati. Nisu to ni GNUCash, GNOME, niti GNU Chess.</li> + +<li> +<a id="somecomponents"></a>Na primjer, <a +href="/software/libc/libc.html">biblioteka GNU C</a>.</li> + +<li> +<a id="newersystems"></a>Nakon što je ovo napisano, razvijen je gotovo +potpuno slobodan sustav nalik sustavu Windows, no on tehnički uopće nije +sličan GNU-u ili Unixu, tako da zapravo ne utječe na to pitanje. Većina +jezgre Solarisa učinjena je slobodnom, ali ukoliko biste od toga željeli +napraviti slobodan sustav, osim nadomještanja nedostajućih dijelova jezgre, +morali biste ga također smjestiti u GNU ili BSD.</li> + +<li> +<a id="gnubsd"></a>S druge strane, u godinama nakon što je ovaj članak +napisan, biblioteka GNU C prenesena je na više inačica jezgre BSD-a, što je +omogućilo jednostavno udruživanje sustava GNU s tom jezgrom. Jednako kao i +GNU/Linux, ovo su zaista inačice GNU-a i stoga se nazivaju, na primjer, +GNU/kFreeBSD i GNU/kNetBSD, ovisno o jezgri sustava. Obični korisnici na +tipičnim stolnim računalima teško mogu razlikovati GNU/Linux i GNU/*BSD.</li> + +</ol> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1997, 1998, 1999, 2000, 2001, 2002, 2007, 2014, 2015, 2016, +2017 Richard M. Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/21 18:01:54 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html new file mode 100644 index 0000000..082545c --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html @@ -0,0 +1,736 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/gnu/po/manifesto.hr.po"> + https://www.gnu.org/gnu/po/manifesto.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/manifesto.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/manifesto.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2015-06-02" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>GNU manifest - GNU projekt - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/gnu/po/manifesto.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>GNU manifest</h2> + +<p> GNU manifest (koji je naveden u daljnjem tekstu) je napisao <a +href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a> u počecima GNU +projekta, kako bi zatražio sudjelovanje i potporu. Tijekom prvih nekoliko +godina, obnavljan je u manjoj mjeri da bi ostao u toku događaja, no sada se +čini kako je najbolje ostaviti ga neizmijenjenog kakvog ga je većina ljudi +vidjela.</p> + +<p>Od tog vremena, naučili smo o određenim uobičajenim krivim shvaćanjima nekih +dijelova engleskog originala koja bi se izbjegla da je tekst drugačije +sročen. Bilješke dodane od 1993. pojašnjavaju ove stavke.</p> + +<p>Za najsvježije informacije o dostupnom GNU softveru, molimo pogledajte +informacije dostupne na našem <a href="/home.html">web poslužitelju</a>, +preciznije na našem <a href="/software/software.html">popisu +softvera</a>. Za informacije kako pridonijeti, pogledajte <a +href="/help/help.html">http://www.gnu.org/help</a>.</p> + +<h3 id="whats-gnu">Što je GNU? Gnu Nije Unix!</h3> + +<p> + GNU, što je kratica za Gnu Nije Unix, je naziv za potpun softverski sustav +kompatibilan s Unixom koji pišem kako bih ga mogao dati slobodno tako da ga +svatko može koristiti.<a href="#f1">(1)</a> Nekoliko drugih dobrovoljaca mi +pomaže. Donacije vremena, novca, programa i opreme su vrlo potrebne.</p> + +<p> + Zasada imamo uređivač teksta Emacs sa Lispom za pisanje naredbi uređivača, +program za praćenje izvršenja drugih programa na razini izvornog koda +(<i>source level debugger</i>), generator raščlanjivača kompatibilan s +yacc-om, povezivač (<i>linker</i>), i oko 35 pomoćnih programa. Ljuska +(izvođač naredbi) je skoro gotova. Novi prenosivi optimizirajući C kompajler +je kompilirao samog sebe i možda će biti pušteni u javnost kasnije ove +godine. Osnovna jezgra (<i>kernel</i>) postoji no još mnoge mogućnosti su +potrebne da bismo emulirali Unix. Kada jezgra i kompajler budu gotovi, bit +će moguće distribuirati GNU sustav dovoljan za razvoj softvera. Koristiti +ćemo TeX kao svoj oblikovatelj teksta, ali radimo na nroff-u. Koristiti ćemo +i slobodan, prenosivi X Window System. Nakon ovoga, dodat ćemo prenosivi +Common Lisp, igru Empire, tablični kalkulator, i stotine drugih stvari, kao +i elektroničku dokumentaciju. Nadamo se da ćemo, jednom, ponuditi sve +korisno što uobičajeno dolazi sa Unix sustavom, i više.</p> + +<p> + GNU će moći pokretati Unix programe, no neće biti identičan Unixu. Napravit +ćemo sva poboljšanja koja smatramo korisnima, prema našem iskustvu sa drugim +operativnim sustavima. Točnije, namjeravamo imati dulja imena datoteka, +oznake verzija datoteka, datotečni sustav sa zaštitom od raspada, možda i +dovršavanje imena datoteka, podršku za prikaz neovisan o terminalu, i jednom +možda i prozorski sustav bazirani na Lispu kroz koji će više Lisp programa i +običnih Unix programa moći dijeliti ekran. I C i Lisp će biti dostupni kao +sistemski programski jezici. Probati ćemo podržavati protokole za +komunikaciju UUCP, MIT Chaosnet i Internet.</p> + +<p> + GNU je u početku namijenjen ponajviše strojevima u klasi 68000/16000-ice sa +virtualnom memorijom, jer su to najjednostavniji strojevi na kojima ga +možemo natjerati da radi. Dodatni trud potreban da ga pokrenemo i na manjim +strojevima će biti ostavljen nekome tko želi koristiti GNU na njima.</p> + +<p> + Da izbjegnemo strašnu zbrku, molimo da kažete <em>g</em> u riječi +“GNU” kada je to ime ovog projekta.<sup><a +href="#TransNote1">1</a></sup> </p> + +<h3 id="why-write">Zašto moram napisati GNU</h3> + +<p> + Smatram da postoji zlatno pravilo koje zahtjeva da dijelim program koji mi +se sviđa sa drugima kojima se on sviđa. Prodavači softvera žele podijeliti +korisnike i osvojiti ih, tako da zahtijevaju od svakog korisnika da se složi +da neće dijeliti sa drugima. Odbijam ne biti solidaran s drugim korisnicima +na ovaj način. Ne mogu sa čistom savješću potpisati sporazum o tajnosti ili +softverski licenčni ugovor. Tijekom godina u kojima sam radio u Laboratoriju +za Umjetnu Inteligenciju pokušao sam se odupirati takvim strujanjima i +drugim ne-gostoljubivostima, no u jednom trenutku otišli su predaleko: nisam +mogao ostati u ustanovi u kojoj se takve stvari rade protiv moje volje.</p> + +<p> + Kako bih mogao nastaviti koristiti računala bez da budem nečastan, odlučio +sam složiti dovoljnu količinu slobodnog softvera tako da mogu ići dalje bez +imalo softvera koji nije slobodan. Dao sam otkaz u Laboratoriju kako me MIT +legalno ne bi mogao sprječavati u slobodnom davanju GNU-a.<a +href="#f2a">(2)</a></p> + +<h3 id="compatible">Zašto će GNU biti kompatibilan s Unixom</h3> + +<p> + Unix, po meni, nije idealan sustav, no nije previše loš. Osnovne osobine +Unixa čine se dobrima, i mislim kako se ono što Unixu nedostaje može +popuniti bez da uništim te osobine. A sustav kompatibilan s Unixom bio bi +jednostavan za prihvaćanje mnogim drugim ljudima.</p> + +<h3 id="available">Kako će GNU biti dostupan</h3> + +<p> + GNU nije javno vlasništvo. Svakome će biti dozvoljeno mijenjati i ponovno +distribuirati GNU, ali nijednom distributeru neće biti dozvoljeno da se +ograniči daljnje distribuiranje. Da tako kažemo, <a +href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasničke +(<i>proprietary</i>)</a> izmjene neće biti dozvoljene. Želim osigurati da će +sve inačice GNU-a ostati slobodne.</p> + +<h3 id="why-help">Zašto mnogi drugi programeri žele pomoći</h3> + +<p> + Pronašao sam mnogo programera koji su uzbuđeni oko GNU-a i žele pomoći.</p> + +<p> + Mnogi programeri su nezadovoljni komercijalizacijom sistemskog +softvera. Možda im omogućava da zarađuju više novca, no zahtjeva da se +općenito osjećaju u sukobu s drugim programerima umjesto da se osjećaju +drugovima. Osnovni čin prijateljstva među programerima je dijeljenje +programa; današnji tržišni način rada u osnovi zabranjuje programerima da se +prema drugima odnose kao prema prijateljima. Kupac softvera mora odabrati +između prijateljstva i poštovanja zakona. Prirodno, mnogi odlučuju da je +prijateljstvo bitnije. Ali oni koji vjeruju u zakon često se ne osjećaju +dobro sa bilo kojim odabirom. Postaju cinični i misle da je programiranje +samo način za zaradu.</p> + +<p> + Radom i korištenjem GNU-a umjesto vlasničkih programa, možemo biti +gostoljubivi prema svima i istovremeno poštivati zakon. Dodatno, GNU služi +kao primjer za inspiraciju i kao zastava koja će povesti druge da nam se +pridruže u dijeljenju. Ovo nam može dati osjećaj harmonije koji je nemoguć +ako koristimo softver koji nije slobodan. Za oko pola programera s kojima +razgovaram, ovo je bitna sreća koju novac ne može zamijeniti.</p> + +<h3 id="contribute">Kako vi možete pripomoći</h3> + +<blockquote> +<p> +(Danas, da biste vidjeli softverske zadaće na kojima možete raditi, +pogledajte <a href="http://fsf.org/campaigns/priority-projects">popis +projekata visokog prioriteta</a> i <a +href="http://savannah.gnu.org/people/?type_id=1">GNU popis tražene +pomoći</a>, općeniti popis zadaća za GNU softverske pakete. Za druge načine +na koje možete pomoći, pogledajte <a href="/help/help.html">vodič za +pomaganje GNU operativnoga sustava</a>.) +</p> +</blockquote> + +<p> + Tražim proizvođače računala za donacije strojeva i novca. Tražim pojedince +za donacije programa i rada.</p> + +<p> + Jedna posljedica koju možete očekivati donacijom strojeva je da će se GNU na +njima vrtiti vrlo rano. Strojevi trebaju biti potpuni, sustavi spremni za +uporabu, odobreni za uporabu u naseljenim područjima, i da ne trebaju +sofisticirano hlađenje ili napajanje.</p> + +<p> + Shvatio sam da su mnogi programeri željni dati slobodno vrijeme za rad na +GNU. Za većinu projekata, takav povremeni distribuirani rad bio bi vrlo +težak za koordinaciju; nezavisno pisani dijelovi ne bi radili zajedno. No za +konkretnu zadaću zamjene Unixa, ovaj problem ne postoji. Potpun Unix sustav +sadrži stotine pomoćnih programa, od kojih je svaki zasebno +dokumentiran. Većina specifikacija sučelja su fiksne radi kompatibilnosti +Unixa. Ako svaki pridonositelj može napisati kompatibilnu zamjenu za jedan +Unix alat, i da ga natjera da radi kako treba umjesto originala na Unix +sustavu, tada će svi ovi alati raditi kako valja kad ih se složi +zajedno. Čak i ako damo Murphyju da stvori nekoliko neočekivanih problema, +slaganje ovih komponenti zajedno biti će jednostavna zadaća. (Jezgra će +zahtijevati bližu komunikaciju i morati će se razvijati od strane male, uske +grupe.)</p> + +<p> + Ako dobijem novčane donacije, možda ću moći zaposliti nekoliko ljudi da rade +puno ili djelomično radno vrijeme. Plaća neće biti visoka po programerskim +standardima, no tražim ljude kojima je građenje društvenog duha važno kao i +zarada. Ovo vidim kao način da omogućim zainteresiranim ljudima da posvete +punu energiju na rad na GNU-u poštedom od potrebe da zarade za život na neki +drugi način.</p> + +<h3 id="benefit">Zašto će svi korisnici računala imati koristi</h3> + +<p> + Kada GNU bude napisan, svatko će moći dobiti dobar sistemski softver +slobodno, baš kao i zrak.<a href="#f2">(3)</a></p> + +<p> + Ovo znači mnogo više od pukog uklanjanja cijene licence Unixa. Ovo znači da +će se bespotrebno gubljenje vremena na programiranje izbjeći. To vrijeme +može umjesto toga ići u unaprjeđivanje tehnologije.</p> + +<p> + Potpuni izvorni kod sistemskog softvera bit će dostupan svakome. Na taj +način, korisnik koji treba promjene u sustavu uvijek će moći slobodno sam +napraviti promjene, ili platiti bilo kojem programeru ili kompaniji da ih +naprave umjesto njega. Korisnici više neće biti u milosti jednog programera +ili kompanije koja posjeduje izvorni kod i jedina ima mogućnost napraviti +izmjene.</p> + +<p> + Škole će moći pružiti mnogo edukativnije okruženje potičući učenike da +proučavaju i poboljšavaju sistemski kod. Harvardov računalni laboratorij +nekad je imao odredbu da se niti jedan program nije smio instalirati na +sustav ako njegov izvorni kod nije bio javan, i držali se toga tako da su +stvarno odbijali instalirati određene programe. Ovo me snažno nadahnulo.</p> + +<p> + Konačno, gubljenje vremena na razmišljanje tko je vlasnik sistemskog +softvera i što se smije ili ne smije činiti s njim bit će uklonjeno.</p> + +<p> + Ugovori koji zahtijevaju ljude da plate za korištenje programa, uključujući +licenciranje kopija, uvijek izazivaju ogromne troškove društvu kroz +nespretne mehanizme koji su potrebni da bi se odredilo koliko, odnosno za +koje programe, pojedinac mora platiti. I samo policijska država može +natjerati svakoga da se pokore tim mehanizmima. Zamislite svemirsku postaju +gdje se zrak mora vrlo skupo proizvoditi; naplata svakome tko diše prema +jednoj litri zraka možda je pošteno, no nošenje maske za disanje s mjeračem +cijeli dan i noć je nepodnošljivo čak i ako si svatko može priuštiti +plaćanje računa za zrak. A TV kamere koje su svagdje da bi vidjele da li +ikada skidate masku su strašne. Bolje je podržavati tvornicu zraka porezom +po glavi stanovnika i jednostavno odbaciti maske.</p> + +<p> + Kopiranje svih ili dijelova programa je prirodno programeru poput disanja, i +jednako produktivno. Mora biti slobodno.</p> + +<h3 id="rebutted-objections">Neki jednostavno odbacivi prigovori ciljevima GNU-a</h3> + +<p id="support"> +<strong>“Nitko ga neće koristiti ako je besplatan, jer to znači da +nemaju podršku na koju se mogu pouzdati.”</strong></p> + +<p> +<strong>“Morate naplaćivati za program kako biste platili pružanje +podrške.”</strong></p> + +<p> + Ako bi ljudi radije platili za GNU i podršku nego dobili besplatni GNU bez +podrške, kompanija koja bi pružala samo podršku ljudima koji su slobodno +nabavili GNU morala bi biti profitabilna.<a href="#f3">(4)</a></p> + +<p> + Moramo razlikovati podršku u obliku stvarnog programiranja i jednostavnog +držanja za ruku. Ono prvo je nešto na što se pojedinac ne može osloniti kod +prodavača softvera. Ako vaš problem ne dijeli dovoljno ljudi, prodavač će +vam reći da se gonite.</p> + +<p> + Ako se vaša kompanija mora moći osloniti na podršku, jedini način je da +imate sav potreban izvorni kod i alate. Tada možete zaposliti bilo koju +dostupnu osobu da vam popravi vaš problem; ne biste bili na milost i +nemilost bilo kojeg pojedinca. Sa Unixom, cijena izvornog koda ovo čini +nemogućim većini kompanija. Sa GNU-om ovo će biti jednostavno. Još uvijek će +biti moguće da nema kompetentne osobe, no ovaj problem ne može se baciti na +način distribucije. GNU ne rješava sve svjetske probleme, samo neke.</p> + +<p> + U međuvremenu, korisnici koji ne znaju ništa o računalima trebaju držanje za +ruku: trebaju da netko za njih učini ono što bi i oni sami jednostavno mogli +no ne znaju kako.</p> + +<p> + Takve usluge mogu nuditi tvrtke koje prodaju samo držanje za ruku i uslugu +popravka. Ako je istina da bi ljudi radije potrošili novac i dobili proizvod +s uslugom, tada će rado kupiti i uslugu kad već dobiju proizvod +besplatno. Ove uslužne tvrtke će se natjecati u kvaliteti i cijeni; +korisnici neće biti vezani uz pojedinu. U međuvremenu, oni od nas koji ne +trebaju uslugu će morati moći koristiti program i bez plaćanja za uslugu.</p> + +<p id="advertising"> +<strong>“Ne možete dosegnuti mnogo ljudi bez oglašavanja, i morate +naplatiti program da biste to podržavali.”</strong></p> + +<p> +<strong>“Beskorisno je oglašavati program do kojeg ljudi mogu doći +besplatno.”</strong></p> + +<p> + Postoje razni načini besplatnog ili vrlo jeftinog publiciteta koji se mogu +koristiti za obavijestiti računalne korisnike o nečem poput GNU-a. No možda +je istina da pojedinac može doći do više korisnika mikroračunala koristeći +oglašavanje. Ako je ovo istina, kompanija koja oglašava uslugu kopiranja i +slanja GNU-a za novac morala bi biti dovoljno uspješna da plati za svoje +oglašavanje i više. Na ovaj način, samo korisnici koji imaju koristi od +oglašavanja plate za njega.</p> + +<p> + S druge strane, ako mnogo ljudi dobije GNU od svojih prijatelja, i takve +kompanije ne uspiju, ovo će pokazati da oglašavanje nije ustvari bilo +potrebno da se GNU proširi. Zašto zagovornici slobodnog tržišta ne dopuštaju +da slobodno tržište odluči o ovome?<a href="#f4">(5)</a></p> + +<p id="competitive"> +<strong>“Moja kompanija treba vlasnički operativni sustav da bi dobila +na konkurentnosti.”</strong></p> + +<p> + GNU će ukloniti operativne sustave iz područja konkurentnosti. Nećete moći +dobiti prednost na ovom području, no neće ni vaši konkurenti. Vi i oni ćete +se natjecati u drugim područjima, dok ćete u ovom oboje surađivati. Ako vaša +kompanija prodaje operativni sustav, GNU vam se neće svidjeti, no to je vaš +problem. Ako je vaš posao nešto drugo, GNU vas može spasiti od polaska u +skupi posao prodaje operativnih sustava.</p> + +<p> + Volio bih vidjeti da GNU razvoj podržavaju darovi mnogih proizvođača i +korisnika, smanjujući cijenu oboma.<a href="#f5">(6)</a></p> + +<p id="deserve"> +<strong>“Ne zaslužuju li programeri nagradu za svoju +kreativnost?”</strong></p> + +<p> + Ako išta zaslužuje nagradu, to je pomaganje društvu. Kreativnost može biti +pomaganje društvu, no samo ako je društvo slobodno da koristi rezultate. Ako +programeri zaslužuju nagradu za stvaranje inovativnih programa, na isti +način trebaju biti kažnjeni ako ograničuju uporabu ovih programa.</p> + +<p id="reward"> +<strong>“Ne bi li programer trebao moći tražiti nagradu za svoju +kreativnost?”</strong></p> + +<p> + Ne postoji ništa loše u želji za plaćom za rad, ili željom za povećanjem +svojeg dohotka, dok god taj pojedinac ne koristi destruktivne mjere. Ali +mjere koje su danas uobičajene u području softvera zasnovane su na +destruktivnosti.</p> + +<p> + Izvlačenje novca od korisnika programa ograničavanjem njegove uporabe je +destruktivno jer ograničenja smanjuju količinu i način na koji se program +može koristiti. Ovo smanjuje količinu bogatstva koje čovječanstvo dobiva od +programa. Kada postoji namjerni odabir da se ograniči, štetne posljedice su +namjerno uništenje.</p> + +<p> + Razlog zašto dobar građanin ne koristi takve destruktivne mjere da bi postao +bogatiji je jer, ako bi svatko tako činio, svi bismo postali siromašniji od +međusobne destruktivnosti. Ovo je Kantovska etika; ili, Zlatno +Pravilo. Budući da ne volim posljedice koje se stvaraju ako svatko skriva +informacije, nužno smatram da je zlo činiti takvo što. Točnije, želja da se +bude nagrađen za kreativnost ne opravdava sprječavanje svijeta da koristi +svu ili dio te kreativnosti.</p> + +<p id="starve"> +<strong>“Neće li programeri gladovati?”</strong></p> + +<p> + Mogao bih odgovoriti da nitko nije prisiljeni biti programer. Većina nas ne +može zaraditi novac za stajanje na ulici i pravljenjem grimasa. No mi nismo, +kao rezultat, prisiljeni provoditi naš život stajući na ulici i +gladujući. Činimo nešto drugo.</p> + +<p> + No to je krivi odgovor jer prihvaća implicitnu pretpostavku postavljača +pitanja: da bez vlasništva nad softverom, programeri ne mogu biti plaćeni ni +centa. Navodno je sve ili ništa.</p> + +<p> + Pravi razlog zašto programeri neće gladovati je da će još uvijek biti moguće +da budu plaćeni za programiranje; samo ne plaćeni koliko sada.</p> + +<p> + Ograničavanje kopiranja nije jedina osnova softverskim kompanijama. To je +najuobičajenija osnova<a href="#f8">(7)</a> jer donosi najviše novca. Da je +zabranjena, ili odbijena od strane kupca, softverske kompanije bi se +pomaknule na druge osnove organizacije koje se sada rijeđe koriste. Uvijek +su postojali razni načini da se organizira bilo koja vrsta posla.</p> + +<p> + Vjerojatno programiranje neće biti toliko isplativo na novoj osnovi kao +danas. No to nije argument protiv promjene. Ne smatra se nepravdom kada +prodavači u trgovinama zarađuju koliko zarađuju. Kada bi programeri isto +toliko zarađivali, ni to ne bi bila nepravda. (U praksi bi i dalje +zarađivali mnogo više nego prodavači.)</p> + +<p id="right-to-control"> +<strong>“Nemaju li ljudi pravo da kontroliraju kako se njihova +kreativnost koristi?”</strong></p> + +<p> +“Kontrola nad uporabom ideja pojedinca” ustvari je kontrola nad +tuđim životima; i obično se koristi da bi učinila njihove živote težima.</p> + +<p> + Ljudi koji su proučavali problem prava intelektualnog vlasništva<a +href="#f6">(8)</a> pažljivo (poput odvjetnika) kažu da ne postoji urođeno +pravo intelektualnog vlasništva. Vrste pretpostavljenih prava intelektualnog +vlasništva koje vlada prepoznaje stvoreni su posebnim zakonima za posebne +svrhe.</p> + +<p> + Na primjer, patentni sustav je uspostavljen kako bi potaknuo izumitelje da +objave detalje svojih izuma. Njegova svrha bila je da pomogne društvu više +nego izumiteljima. U to vrijeme, životni vijek patenta u trajanju od 17 +godina bio je kratak u usporedbi s brzinom napretka tehnologije. Budući da +su patenti problem samo među proizvođačima, kojima cijena i napor licenčnog +ugovora su minimalni u usporedbi sa postavljanjem proizvodnje, patenti često +ne čine mnogo štete. Ne rade probleme većini pojedinaca koji koriste +patentirane proizvode.</p> + +<p> + Ideja autorskih prava (<i>copyright</i>) nije postojala u antici, kada su +autori često kopirali djela drugih autora u cijelosti u ne-fiktivnim +djelima. Ovo je bilo korisno, i to je bio jedini način na koji su djela +mnogih autora preživjela barem djelomično. Sustav autorskih prava je +izmišljen čisto kako bi poticao autorstvo. U području u kojem je +izmišljen—knjige, koje su mogle biti kopirane ekonomično jedino na +tiskarskom stroju—učinio je malo štete, a nije smetao većini +pojedinaca koji čitaju knjige.</p> + +<p> + Sva prava intelektualnog vlasništva su samo licence, samo dozvole koje je +društvo dalo jer se smatralo, pravo ili krivo, da društvo kao cjelina će +imati koristi od davanja istih. No u bilo kojoj situaciji trebamo se +zapitati: imamo li stvarno koristi od davanja takve licence? Kakav čin +dozvoljavamo pojedincu da čini?</p> + +<p> + Slučaj programa je danas vrlo različit od knjiga prije više stotina +godina. Činjenica da je najjednostavniji način za kopiranje programa baš +onaj od jednog susjeda do drugog, činjenica da program ima i izvorni kod i +objektni kod koji se razlikuju, i činjenica da se program koristi, a ne čita +i uživa u njemu, kombiniraju se kako bi stvorili situaciju u kojoj osoba +koja koristi autorsko pravo ustvari šteti društvu kao cjelini i materijalno +i duhovno; situaciju u kojoj osoba to ne bi trebala to činiti dozvoljavao +ili ne dozvoljavao joj to zakon.</p> + +<p id="competition"> +<strong>“Konkurencija čini da se stvari rade bolje.”</strong></p> + +<p> + Paradigma konkurencije je utrka: nagrađivanjem pobjednika, potičemo svakoga +da trči brže. Kada kapitalizam stvarno radi na ovaj način, tada čini dobar +posao; no njegovi branitelji su u krivu kada pretpostavljaju da uvijek radi +na ovaj način. Ako trkači zaborave zašto je nagrada ponuđena i postanu +usmjereni samo na pobjedu, bez obzira na način, mogu pronaći i druge +strategije—poput napadanja drugih trkača. Ako se trkači počnu tući, +svi će doći kasnije.</p> + +<p> + Vlasnički i tajni softver je moralni ekvivalent trkača koji se tuku. Tužno, +no čini se da jedini sudac kojeg imamo nema ništa protiv tuče; on samo +upravlja njima. (“Za svakih deset metara koje prijeđete, smijete +napraviti jedan udarac.”) Ustvari bi ih trebao razdvojiti, i kazniti +trkače što se uopće pokušavaju tući.</p> + +<p id="stop-programming"> +<strong>“Neće li svi prestati programirati bez novčane +naknade?”</strong></p> + +<p> + Ustvari, mnogi ljudi će programirati bez ikakve novčane +naknade. Programiranje izaziva neodoljivu fascinaciju nekim ljudima, obično +ljudima koji su u njemu najbolji. Mnogi profesionalni glazbenici nastavljaju +svirati makar nemaju nade da će zaraditi za život na taj način.</p> + +<p> + No ustvari ovo pitanje, makar ga ljudi često postavljaju, nije odgovarajuće +za ovu situaciju. Plaća programerima neće nestati, samo će postati manja. Pa +je pravo pitanje, da li će itko programirati sa smanjenom novčanom naknadom? +Moje iskustvo pokazuje da hoće.</p> + +<p> + Za više od deset godina, mnogi od najboljih svjetskih programera radili su u +Laboratoriju za Umjetnu Inteligenciju za mnogo manje novca nego što bi mogli +zaraditi bilo gdje drugdje. Dobili su mnogo različitih ne-novčanih nagrada: +slavu i poštovanje, na primjer. A kreativnost je i zabavna, nagrada sama po +sebi.</p> + +<p> + Tada je većina njih otišla kada su dobili šansu da rade isti interesantan +posao za mnogo novca.</p> + +<p> + Što činjenice pokazuju je da će ljudi programirati za razloge osim +bogatstva; ali ako dobiju šansu istovremeno dobiti mnogo novca, počet će +očekivati i zahtijevati ga. Organizacije koje slabo plaćaju loše stoje u +konkurenciji sa onima koje puno plaćaju, ali ne moraju loše stajati ako se +zabrane one koje puno plaćaju.</p> + +<p id="desperate"> +<strong>“Očajnički trebamo programere. Ako oni zahtijevaju da +prestanemo pomagati našim bližnjima, moramo se pokoriti.”</strong></p> + +<p> + Nikada niste toliko očajni da se morate pokoriti ovakvoj vrsti +zahtjeva. Zapamtite: milijuni za obranu, no niti jedan cent za slavu!</p> + +<p id="living"> +<strong>“Programeri nekako moraju preživjeti.”</strong></p> + +<p> + U kratkom roku, ovo je istina. No postoje mnogi načini na koje programeri +mogu zaraditi za život bez prodaje prava na korištenje programa. Ovaj način +je danas uobičajen jer donosi programerima i poslovnim ljudima najviše +novca, a ne zato što je to jedini način. Jednostavno je pronaći druge načine +ako ih želite pronaći. Evo nekoliko primjera.</p> + +<p> + Proizvođač koji predstavlja novo računalo platit će za prijenos operativnih +sustava na novi hardver.</p> + +<p> + Prodaja usluga učenja, držanja za ruke i održavanja također može +zapošljavati programere.</p> + +<p> + Ljudi s novim idejama mogli bi distribuirati programe besplatno<a +href="#f7">(9)</a> (<i>freeware</i>), tražeći donacije od zadovoljnih +korisnika, ili prodavajući usluge držanja za ruke. Upoznao sam ljude koji +već uspješno rade na ovaj način.</p> + +<p> + Korisnici sa sličnim potrebama mogu osnovati udruge korisnika, i +platiti. Udruga bi s programerskim kompanijama ugovorila pisanje programa +koje bi članovi grupe željeli koristiti.</p> + +<p> + Mnoge vrste razvoja može se financirati sa Softverskim Porezom:</p> + +<p> + Pretpostavimo da svatko tko kupi računalo mora platiti x posto cijene kao +softverski porez. Vlada to daje agenciji poput NSF koja to troši na razvoj +softvera.</p> + +<p> + No ako kupac računala odluči sam napraviti donaciju za razvoj softvera, može +mu se odbiti takav porez. Može donirati na projekt koji sam +bira—često, odabran jer se nada da će moći koristiti rezultate kada +bude gotov. Može odbiti porez u iznosu bilo koje količine donacije do razine +za koju bi inače morao platiti.</p> + +<p> + Ukupna razina poreza može se odrediti glasanjem osoba koje plaćaju porez, +određena prema količini na koju će biti oporezovani.</p> + +<p> + Posljedice:</p> + +<ul> +<li>Zajednica korisnika računala podržava razvoj softvera.</li> +<li>Ova zajednica odlučuje koju količinu podrške trebaju.</li> +<li>Korisnici koje zanima koji projekti će dobiti njihov novac mogu ovo sami +odabrati.</li> +</ul> +<p> + Na duljem roku, pretvaranje programa u slobodne, korak je prema svijetu bez +nestašice, gdje nitko ne treba raditi vrlo mnogo samo zato da bi zaradio za +život. Ljudi će biti slobodni da se posvete aktivnostima koje su zabavne, +poput programiranja, nakon što provedu potrebnih deset sati na tjedan na +zahtijevanim zadaćama poput zakonodavstva, savjetovanja obitelji, +popravljanja robota i pregledavanja asteroida. Neće biti potrebe da se +zarađuje za život od programiranja.</p> + +<p> + Već smo mnogo smanjili količinu posla koje cijelo društvo mora činiti za +svoju stvarnu produktivnost, no vrlo malo toga se prenijelo u slobodu za +radnike jer mnogo neproduktivne aktivnosti je nužno da bi se pružila potpora +produktivnim aktivnostima. Glavni razlozi su birokracija i izometričke borbe +protiv konkurencije. Slobodni softver će snažno smanjiti ove probleme u +područjima softverske produkcije. Ovo moramo učiniti, kako bismo pretvorili +tehničke dobitke u produktivnosti u manje posla za nas same.</p> + +<h3 id="footnotes">Bilješke</h3> + +<!-- The anchors do not match the actual footnote numbers because of + revisions over time. And if a new footnote is added, the references + to existing footnotes that follow the new one must be changed. --> +<ol> +<li id="f1">Način na koji je ovo sročeno bio je nepažljiv. (U engleskom originalu, +“<i>free</i>” znači i slobodno i besplatno.) Ovdje se htjelo +reći da nitko ne treba platiti za <b>dozvolu</b> da koristi GNU sustav. No +riječi u engleskom originalu ovo nisu ovo izravno razjasnile, te ih ljudi +često shvaćaju kao da kažu da kopije GNU-a trebaju biti uvijek distribuirane +jeftino ili besplatno. Ovo nikad nije bila namjera; kasnije, manifest +spominje mogućnost da kompanije nude uslugu distribucije za profit. Kasnije +sam shvatio da oprezno treba razlikovati “<i>free</i>” u +značenju slobode i “<i>free</i>” u smislu cijene. Slobodni +softver je softver za koji korisnici imaju slobodu distribucije i +promjene. Neki korisnici mogu nabaviti kopije besplatno, dok drugi plaćaju +za nabavku kopija—a ako sredstva pomognu u poboljšavanju softvera, +time bolje. Važna stvar je da svatko tko ima kopiju ima i slobodu da +surađuje s drugima u njenom korištenju.</li> + +<li id="f2a">Izraz “davanje” je još jedna naznaka da nisam još jasno +razdvojio pitanje cijene od pitanja slobode. Sada preporučamo izbjegavanje +toga izraza kada se govori o slobodnom softveru. Pogledajte “<a +href="/philosophy/words-to-avoid.html#GiveAwaySoftware">zbunjujuće riječi i +fraze</a>” za bolje objašnjenje. </li> + +<li id="f2">Ovo je još jedno mjesto na kojem nisam razlikovao dva značenja +“<i>free</i>”. Rečenica kako stoji nije lažna—možete +nabaviti kopije GNU softvera besplatno, od svojih prijatelja ili putem +mreže. No ipak daje krivu ideju.</li> + +<li id="f3">Danas postoji više takvih kompanija.</li> + +<li id="f4">Iako je dobrotvorna ustanova radije nego kompanija, Zaklada za slobodan +softver je tijekom 10 godina nabavljala većinu novca od distribucijske +usluge. Možete <a href="/order/order.html">naručiti stvari od FSF-a</a> da +biste podržali rad zaklade. +</li> + +<li id="f5">Grupa računalnih kompanija je skupila novac oko 1991. da bi podržala razvoj +GNU C kompajlera.</li> + +<li id="f8">Mislim da sam pogriješio kada sam rekao da je vlasnički softver najčešći +temelj za zaradu novca od softvera. Čini se da je, ustvari, najčešći +poslovni model bio i jest, razvoj softvera po narudžbi. To ne nudi mogućnost +da se prikupljaju najmovi, dakle tvrtka mora nastaviti raditi stvaran posao +da bi održala dobivanje dohotka. Posao softvera po narudžbi bi nastavio +postojati, više-manje nepromijenjen, u svijetu slobodnog softvera. Prema +tome, više ne očekujem da će većina plaćenih programera zarađivati manje u +svijetu slobodnog softvera. </li> + +<li id="f6">U 1980-ima još nisam shvatio koliko je zbunjujući govor o +“pitanju” tako zvanog “intelektualnog +vlasništva”. Taj termin je očito priklonjen jednoj strani; neprimjetna +je činjenica da on spaja zajedno različite zakone koji raspravljaju o vrlo +različitim problemima. Danas pozivam ljude da sasvim odbacuju termin +“intelektualno vlasništvo”, kako ne bi druge naveli na pomisao +da ti zakoni čine jedan koherentan skup. Način koji će se biti jasan je +raspravljanje o patentima, autorskim pravima i zaštitnim znakovima +odvojeno. Pogledajte <a href="/philosophy/not-ipr.html">daljnje +objašnjenje</a> o tome kako ovaj termin širi zbunjenost i priklonjenost.</li> + +<li id="f7">Kasnije smo počeli razlikovati “<i>free software</i>” (slobodan +softver) i “<i>freeware</i>” (besplatni softver). Termin +“<i>freeware</i>” znači softver koji možete slobodno +distribuirati, no obično ne možete slobodno proučavati i mijenjati izvorni +kod, tako da većina njega nije slobodan softver. Pogledajte stranicu sa +“<a href="/philosophy/words-to-avoid.html#Freeware">zbunjujućim +riječima i frazama</a>” za dodatno objašnjenje.</li> + +</ol> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Naime, u engleskom se +riječ “gnu” (životinja) izgovara kao i “new” +(novo).</li></ol></div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1985, 1993, 2003, 2005, 2007, 2008, 2009, 2010 Free +Software Foundation, Inc.</p> + +<p> +Dozvola je dana svakome da napravi ili distribuira doslovne kopije ovog +dokumenta, u svakom mediju, s time da obavijest o autorskim pravima i +obavijest o dozvoli budu očuvani, i da distributer dodijeli primatelju +dozvolu za daljnju ponovnu distribuciju na način kako je dozvoljeno u ovoj +obavijesti. +<br /> +Izmijenjene inačice ne mogu se napraviti. +</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Ivan Vucica, 2007. Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2017/04/14 14:53:29 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/microsoft.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/microsoft.html new file mode 100644 index 0000000..f84d7ed --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/microsoft.html @@ -0,0 +1,182 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/microsoft.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/microsoft.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/microsoft.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/microsoft.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2017-06-25" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Je li Microsoft glavni vrag? - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/microsoft.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Je li Microsoft glavni vrag?</h2> + +<div class="announcement"> +<blockquote><p>Ovaj članak je prepravljen 2009. Dostupna je i <a +href="/philosophy/microsoft-old.html"> prijašnja verzija</a>.</p></blockquote> +</div> + +<p>Mnogo ljudi vidi Microsoft kao glavno čudovište u softverskoj +industriji. Postoji i kampanja za bojkot Microsofta. Ovi negativni osjećaji +prema Microsoftu su se pojačali otkad se Microsoft postavio neprijateljski +prema slobodnom softveru.</p> + +<p>Mi u pokretu za slobodan softver imamo drugačije gledište. Mi vidimo da +Microsoft zlostavlja svoje korisnike: čineći softver <a +href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware"> vlasničkim </a> +oduzima slobode svojim korisnicima. No Microsoft nije sam u ovoj raboti, +mnoge druge tvrtke čine istu stvar, i samo zato što vladaju manjim brojem +korisnika, ne znači da nisu pokušale.</p> + +<p>Time ne mislimo opravdavati Microsoft, nego ga podsjetiti da je i on sam +produkt softverske industrije koja je izrasla na <a +href="/philosophy/free-software-even-more-important.html"> podjeli i +podjarmljivanju svojih korisnika</a>. Kada kritiziramo Microsoft, ne bismo +se trebali fokusirati isključivo na njega, a ignorirati ostale razvijatelje +vlasničkog softvera.</p> + +<p>Odbacivanje Microsoftovog vlasničkog softvera nije bojkot. Riječ +“bojkot” označava odbacivanje inače prihvatljivih proizvoda iz +protesta. Odbacivanje proizvoda zato jer šteti nije bojkot nego zdrav +razum. Kako biste zadržali slobodu, trebate odbaciti <em> sav </em> +vlasnički softver, neovisno o tome tko ga razvija ili tko ga distribuira.</p> + +<p>Nema potrebe odbacivati Microsoftove ne-softverske proizvode ili usluge koje +se mogu koristiti bez vlasničkog softvera. (Kada koristite web servise, bilo +Microsoftove ili ne, pripazite na <a +href="/philosophy/javascript-trap.html"> neslobodne programe u +JavaScriptu</a> koji bi vam mogli promaknuti u internetskom pregledniku.) +Kada Microsoft razvije slobodne programe (što ponekad i čini), oni su u +teoriji prihvatljivi, no većina njih duboko ovise o Microsoftovom vlasničkom +softveru koji trebamo odbaciti, i to ih čini beskorisnima svakome tko bira +živjeti slobodno.</p> + +<p>U tzv. “Halloween documents”, Dokumentima Noći vještica, koji su +procurili u listopadu 1998, Microsoftovi direktori su izrazili namjeru +korištenja raznih metoda kako bi priječili razvoj slobodnog softvera: +konkretno, dizajniranje tajnih protokola i datotečnih formata, te +patentiranje algoritama i softverskih značajki.</p> + +<p>Ova politika prepreka nije novina: Microsoft to radi godinama, kao i mnoge +druge softverske tvrtke . Tajnovitost i patenti nas sada priječe, a u +budućnosti bi mogli postati i štetniji. Uglavnom, tvrtke ovo rade kako bi se +međusobno napadale, no, čini se da smo ovaj put mi meta. Microsoft koristi +svoje patente kako bi direktno <a +href="http://www.redhat.com/about/news/archive/2009/9/microsoft-and-patent-trolls"> +napao zajednicu slobodnog softvera </a>, no zajednica uzvraća. </p> + +<p>No, Microsoftovi patenti nisu jedini patenti koji predstavljaju prijetnju +nama (a i razvijateljima softvera, te korisnicima općenito)—razmislite +o šteti koju je proizveo patent MP3. Stoga, obrana od pojedinačnih napada +je nužna ali nije dostatna. Jedino cjelovito rješenje jest <a +href="http://endsoftpatents.org/">eliminacija softverskih patenata</a>. +</p> + +<p>Prihvaćanju slobodnog softvera posebno štete Microsoftove akcije koje potiču +društvenu inerciju koja priječi migraciju na GNU/Linux. Na primjer, kada +Microsoft “donira” kopije Windowsa školama, one postaju oruđe za +usađivanje ovisnosti o Windowsima. Postoje naznake koje govore da Microsoft +sistematski planira te aktivnosti <a +href="http://boycottnovell.com/wiki/index.php/EDGI"> kao kampanju protiv +prihvaćanja GNU/Linuxa</a>.</p> + +<p>Svaka “nadogradnja” Windowsa pojačava Microsoftovu vlast nad +korisnicima, i Microsoft to radi planski. Svaka nadogradnja je i korak +naprijed u zloćudnim značajkama, koje uključuju <a +href="http://DefectiveByDesign.org">Digital Restrictions Management</a>, +upravljanje digitalnim ograničenjima, kao i tzv. back door, neovlašteni +udaljeni pristup računalu. Stoga FSF vodi kampanju kako bi upozorio +korisnike o tim “nadogradnjama” na <a +href="http://BadVista.org/">Windows Vistu</a> i <a +href="http://Windows7Sins.org">Windows 7</a>. Pokušavamo umanjiti inerciju +koju će one proizvesti.</p> + +<p>Ne mrzimo Microsoft, i ne smatramo ga glavnim vragom. No, smatramo da je +Microsoft tvrtka koja je uspjela razdvojiti najveći broj korisnika i slobodu +od ikoje druge tvrtke, te da je moćan zakleti neprijatelj korisničke +kompjuterske slobode. Mi djelujemo u skladu s tim.</p> +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> the FSF-a. Neispravne +poveznice i ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.Za +informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME +za prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1997, 1998, 1999, 2000, 2007, 2008, 2009, 2010 Free +Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> + </div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/21 18:01:54 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/not-ipr.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/not-ipr.html new file mode 100644 index 0000000..a3b0e16 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/not-ipr.html @@ -0,0 +1,312 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/not-ipr.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/not-ipr.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/not-ipr.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/not-ipr.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-08-05" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Jeste li rekli “intelektualno vlasništvo”? To je zavodljiva +opsjena - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/not-ipr.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Jeste li rekli “intelektualno vlasništvo”? To je zavodljiva +opsjena</h2> + +<p><a href="http://www.stallman.org/">Richard M. Stallman</a></p> + +<p> +Postalo je moderno staviti autorsko pravo, patente i zaštitne +znakove—tri odvojena i različita subjekta koja uključuju tri odvojena +i različita skupa zakona—i još k tome tucet drugih zakona u jednu +posudu i nazvati to “intelektualno vlasništvo”. Iskrivljeni i +zbunjujući termin nije postao čest pukim slučajem. Kompanije koje imaju +dobit od konfuzije su ga promovirale. Najjasniji put izlaska iz konfuzije je +odbijanje termina u potpunosti. +</p> + +<p> +Prema profesoru Marku Lemleyu, sada iz pravne škole Stanford, +rasprostranjeno korištenje termina “intelektualno vlasništvo” je +moda koja je slijedila osnivanje, 1967. godine, Svjetske organizacije za +intelektualno vlasništvo (<i>World Intellectual Property Organization</i>, +WIPO), i postala je česta tek u nedavnim godinama. (WIPO je formalno UN +organizacija, ali zapravo predstavlja interese nositelja autorskih prava, +patenata i zaštitnih znakova.) Široka primjena datira iz <a +href="https://books.google.com/ngrams/graph?content=intellectual+property&year_start=1800&year_end=2008&corpus=15&smoothing=1&share=&direct_url=t1%3B%2Cintellectual%20property%3B%2Cc0">približno +1990</a>. (<a href="/graphics/seductivemirage.png">Lokalna kopija slike</a>) +</p> + +<p> +Termin vrši utjecaj koji nije teško vidjeti: predlaže razmišljanje o +autorskom pravu, patentima i zaštitnim znakovima kroz analogiju sa +vlasničkim pravima za fizičke objekte. (Ta analogija je u sukobu s pravnom +filozofijom zakona o autorskom pravu, patentnog zakona i zakona o zaštitnim +znakovima, ali samo stručnjaci znaju to.) Ti zakoni zapravo nisu niti +izdaleka slični zakonu fizičkog vlasništva, ali korištenje tog termina +navodi zakonodavce na izmjenu istih da budu što više nalik. Pošto je to +izmjena željena od strane kompanija koje primjenjuju moći autorskoga prava, +patenata i zaštitnih znakova, odgovara im utjecaj koji termin +“intelektualno vlasništvo” vrši. +</p> + +<p> +Taj utjecaj je dovoljan razlog da se termin odbije, i ljudi su me često +pitali da predložim neko drugo ime za sveukupnu kategoriju—ili su +predložili vlastite alternative (često šaljive). Prijedlozi uključuju +IMP-ove<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>, za Privilegije Nametnutoga +Monopola (<i>Imposed Monopoly Privileges</i>), i GOLEM-ove<sup><a +href="#TransNote2">2</a></sup>, za Vladom Izazvani Zakonito Provedeni +Monopoli (<i>Government-Originated Legally Enforced Monopolies</i>). Neki +govore o “režimima ekskluzivnih prava”, ali referiranje na +ograničenja riječju “pravo” je isto dvosmisleno. +</p> + +<p> +Neka od tih zamjenskih imena bi bila poboljšanje, ali greška je zamijeniti +“intelektualno vlasništvo” sa bilo kojim drugim terminom. Drugo +ime neće adresirati dublji problem tog termina: prekomjerna +generalizacija. Ne postoji takva unificirana stvar kao “intelektualno +vlasništvo”—to je opsjena. Jedini razlog zbog kojeg ljudi misle +da ima smisla kao koherentna kategorija je taj što ih je široka uporaba +termina navela u krivi smjer. +</p> + +<p> +“Intelektualno vlasništvo” je u najboljem slučaju termin za +zahvaćanje svega (<i>catch-all</i>) da bi se sjedinili različiti zakoni. Oni +koji nisu odvjetnici nakon što čuju jedno te isti termin primijenjen na te +raznolike zakone imaju tendenciju da pretpostave da se temelje na +zajedničkom principu i da funkcioniraju slično. +</p> + +<p> +Ništa ne može biti dalje od istine. Ti zakoni su nastali odvojeno, razvili +se različito, obuhvaćaju različite aktivnosti, imaju različita pravila i +postavljaju različita pitanja javne politike. +</p> + +<p> +Zakon o autorskim pravima je bio dizajnirani da promovira autorstvo i +umjetnost, i obuhvaća detalje izraza djela. Patentni zakon je bio namijenjen +da se promovira objava korisnih ideja, pod cijenom davanja, onome koji +objavljuje ideju, privremenog monopola nad istom—cijena koja se +isplati u nekim profesijama, ali ne u nekim drugima. +</p> + +<p> +U kontrastu, zakon o zaštitnim znakovima, nije bio namijenjen da promovira +neki partikularni način djelovanja, nego jednostavno da omogući kupcima da +znaju što kupuju. Zakonodavci su to, međutim, pod utjecajem termina +“intelektualno vlasništvo”, pretvorili u spletku koja pruža +poticaj za oglašavanje. +</p> + +<p> +Pošto su se ti zakoni razvili neovisno, oni su različiti u svakom detalju, +kao i u njihovim temeljnim svrhama i metodama. Dakle, ako naučite neku +činjenicu o zakonu autorskoga prava, biti će mudro da pretpostavite da je +patentni zakon drugačiji. Rijetko ćete biti u krivu! +</p> + +<p> +Ljudi često kažu “intelektualno vlasništvo” kada zapravo misle +na neku veću ili manju kategoriju. Na primjer, bogate zemlje često nameću +nepravedne zakone siromašnim zemljama da bi iscijedili novac od njih. Neki +od tih zakona su zakoni o “intelektualnom vlasništvu”, dok drugi +nisu; bez obzira na to, kritičari takve prakse se često hvataju za tu oznaku +jer im je postala poznata. Koristeći tu oznaku, oni krivo predstavljaju +prirodu problema. Bilo bi bolje koristiti precizniji termin, kao što je +“zakonodavna kolonizacija”, koji pogađa u srž materije. +</p> + +<p> +Laici nisu sami u stanju zbunjenosti ovim terminom. Čak su i pravni +profesori koji podučavaju te zakone primamljeni i rastrojeni zavodljivošću +termina “intelektualno vlasništvo”, i rade općenite izjave koje +su u suprotnosti sa činjenicama koje znaju. Na primjer, jedan profesor je +2006. napisao: +</p> + +<blockquote><p> +Za razliku od njihovih potomaka koji sada rade na niskim funkcijama u +WIPO-u, tvorci ustava SAD-a su imali principijelni, za konkurentnost, stav +prema intelektualnom vlasništvu. Znali su da bi prava mogla biti nužna, +ali…zavezali su ruke kongresu, ograničavajući njegovu moć na +višestruke načine. +</p></blockquote> + +<p> +Ta izjava referira na članak 1, odjeljak 8, točku 8 ustava SAD-a, koji +ovlašćuje zakon o autorskom pravu i patentni zakon. Međutim, ta točka, nema +ništa sa zakonom o zaštitnim znakovima i raznim drugima. Termin +“intelektualno vlasništvo” je naveo tog profesora da napravi +lažnu generalizaciju. +</p> + +<p> +Termin “intelektualno vlasništvo” isto tako vodi u +pojednostavnjeno razmišljanje. Navodi ljude da se fokusiraju na slabu +zajedničku formu koju ti razdvojeni zakoni imaju—da oni rade umjetne +privilegije za određene stranke—i da zanemaruju detalje koji oblikuju +njihovu suštinu: specifična ograničenja koja svaki zakon nameće javnosti, i +posljedice koje su rezultat toga. Taj pojednostavljeni fokus na formu +ohrabruje “ekonomski” pristup svim tim problemima. +</p> + +<p> +Ekonomija ovdje djeluje, kao što to često radi, kao vozilo za neispitane +pretpostavke. Te uključuju pretpostavke o vrijednostima, kao što je +pretpostavka da je količina proizvodnje stvarno bitna dok sloboda i način +života nisu, i činjenične pretpostavke koje su uglavnom lažne, kao ona da +autorska prava podržavaju glazbenike, ili da patenti na lijekove podržavaju +spasonosna istraživanja. +</p> + +<p> +Još jedan problem je, na širokoj skali implicitnoj u terminu +“intelektualno vlasništvo”, da specifična pitanja postavljena od +strane raznih zakona postaju skoro pa nevidljivima. Ta pitanja se uzdižu iz +specifičnosti svakog zakona—točno ono što termin “intelektualno +vlasništvo” potiče ljude da zanemaruju. Na primjer, jedno pitanje koje +se tiče autorskoga prava je da li razmjenjivanje glazbe treba biti +dozvoljeno; patentni zakon nema nikakve veze s tim. Patentni zakon postavlja +pitanja kao što su: da li bi siromašnim zemljama trebalo biti dopušteno da +proizvode spasonosne lijekove i da ih prodaju jeftino da spase živote; zakon +o autorskom pravu nema nikakve veze s takvim pitanjima. +</p> + +<p> +Niti jedno od tih pitanja nije samo ekonomsko po prirodi, i njihovi +ne-ekonomski aspekti su vrlo različiti; korištenje plitke ekonomske +pretjerane generalizacije kao temelj za njihovo razmatranje znači +zanemarivanje razlika. Stavljanje tih dviju zakona u posudu +“intelektualnog vlasništva” opstruira jasno razmišljanje o +svakom od njih. +</p> + +<p> +Dakle, svako mišljenje o “pitanju intelektualnog vlasništva” i +svake generalizacije o toj tobožnjoj kategoriji su skoro pa zasigurno +budalaste. Ako mislite da su svi ti zakoni jedno pitanje, imati ćete +tendenciju da birate vaša mišljenja iz ponude sve-uključujućih pretjeranih +generalizacija, niti jedna od kojih vrijedi. +</p> + +<p> +Ako želite jasno razmišljati o problemima postavljenima patentima, ili +autorskim pravima, ili zaštitnim znakovima, ili raznim drugim zakonima, prvi +korak je zaboraviti ideju sjedinjavanja istih, i razmotrite ih kao odvojene +predmete. Drugi korak je odbijanje uske perspektive i pojednostavljene slike +koju termin “intelektualno vlasništvo” predlaže. Razmotrite +svako od tih pitanja odvojeno, u njihovoj punini, i tada imate šansu za +dobro razmatranje. +</p> + +<p>Kada dođemo do reforme WIPO-a, ovdje je <a +href="http://fsfe.org/projects/wipo/wiwo.en.html">jedan prijedlog za izmjenu +imena i suštine WIPO-a</a>. +</p> + +<hr /> + +<p> +Afričke države imaju više zajedničkog nego ovi zakoni: iako je +“Afrika” jedinstvena geografska cjelina, vrlo je zbunjujuće <a +href="http://www.theguardian.com/world/2014/jan/24/africa-clinton"> pričati +o “Africi”, a ne o pojedinačnoj državi</a>. +</p> + +<p> +<a +href="http://torrentfreak.com/language-matters-framing-the-copyright-monopoly-so-we-can-keep-our-liberties-130714/"> +Rickard Falkvinge podržava odbacivanje termina iz upotrebe</a>.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">U engleskom <i>imp</i> +znači vragolan, đavolčić ili đavolak i pojavljuje se u nekim računalnim +igrama.</li><li id="TransNote2"><i>Golem</i> je također lik iz računalnih +igara i predstavlja biće dizajnirano, napravljeno i upravljano od strane +nekog drugog lika, obično moćnog čarobnjaka.</li></ol></div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2004, 2006, 2010, 2013 Richard M. Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2017/04/14 14:53:30 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html new file mode 100644 index 0000000..1b5e64b --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html @@ -0,0 +1,441 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/open-source-misses-the-point.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-09-21" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Zašto otvoreni izvorni kod promašuje smisao slobodnog softvera - Projekt GNU +- Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Zašto otvoreni izvorni kod promašuje smisao slobodnog softvera</h2> + +<p>napisao <strong>Richard Stallman</strong></p> + +<p>Kada softver zovemo “slobodnim,” podrazumijevamo poštovanje <a +href="/philosophy/free-sw.html">osnovnih korisničkih sloboda</a>: slobode +pokretanja softvera, slobode proučavanja i mijenjanja, te slobode daljnjeg +distribuiranja kopija, sa ili bez promjena. Ovo je stvar slobode, a ne +cijene - razmišljajte o “slobodi govora”, a ne o +“besplatnom pivu”.</p> + +<p>Spomenute slobode su od životne važnosti. One su osnovne, ne samo zbog +koristi koje individualnih korisnici imaju od njih, nego i zbog društva kao +cjeline, jer promoviraju društvenu solidarnost— to jest, razmjenu i +suradnju. Postaju još i više važnije kako naša kultura i životne aktivnosti +postaju sve više digitalizirane. U svijetu digitalnih zvukova, slika i +riječi, slobodan softver postaje sve više temeljan za slobodu općenito. </p> + +<p>Deseci milijuna ljudi širom svijeta koriste slobodan softver; javne škole +nekih regija Indije i Španjolske podučavaju sve učenike da koriste slobodni +<a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux operativni sustav</a>. Većina +tih korisnika, međutim, nisu nikada čuli etičke razloge zbog kojih smo +razvili ovaj sustav i izgradili zajednicu slobodnog softvera, jer danas se o +ovome sustavu i zajednici sve češće govori kao o “otvorenom izvornom +kodu” (<i>open source</i>), pripisujući ih drugačijoj filozofiji u +kojoj su te slobode jedva spomenute. </p> + +<p>Pokret slobodnog softvera je vodio kampanju za slobodu računalnih korisnika +još od 1983. U 1984. smo pokrenuli razvoj slobodnog operativnoga sustava po +imenu GNU, tako da bi mogli izbjeći neslobodne operativne sustave koji +osporavaju slobodu vlastitim korisnicima. Tokom 1980-ih, razvili smo većinu +osnovnih komponenata sustava i dizajnirali <a href="/licenses/gpl.html">GNU +opću javnu licencu (<i>GNU General Public License</i>)</a> (GNU GPL) pod +kojom smo ih objavili—licenca dizajnirana specifično za obranu slobode +za sve korisnike programa.</p> + +<p>Nisu se svi korisnici i developeri slobodnog softvera složili sa ciljevima +pokreta slobodnog softvera. U 1998., dio zajednice slobodnog softvera se +odlomio i pokrenuo kampanju u ime “otvorenog izvornog koda.” +Termin je originalno predložen da bi se izbjeglo moguće pogrešno shvaćanje +termina “slobodan softver,” ali je ubrzo postao udružen sa +filozofskim gledištima bitno različitim od onih pokreta slobodnog softvera. </p> + +<p>Neki od pobornika otvorenog izvornog koda smatrali su termin +“marketinškom kampanjom za slobodan softver,” koja bi se +obratila poslovnim rukovoditeljima osvjetljavajući praktične prednosti +softvera, bez podizanja pitanja ispravnog i pogrešnog, koje možda ne bi +htjeli čuti. Drugi pobornici izričito su odbili etičke i društvene +vrijednosti pokreta slobodnog softvera. Koja god bila njihova gledišta, kada +su radili kampanju za otvoreni izvorni kod, nisu niti citirali, niti +zagovarali te vrijednosti. Termin “otvoreni izvorni kod” je +ubrzo postao udružen sa idejama i argumentima temeljenima samo na praktičnim +vrijednostima, kao što su izrada i posjed moćnog, pouzdanog softvera. Od +tada, većina pobornika otvorenog izvornog koda su poprimili takvo gledište, +i rade istu asocijaciju. </p> + +<p>Ta dva termina opisuju skoro istu kategoriju softvera, ali drže gledišta +osnovana na temeljno različitim vrijednostima. Otvoreni izvorni kod je +metodologija razvoja; slobodni softver je društveni pokret. Za pokret +slobodnog softvera, slobodan softver je etički imperativ, osnovno poštivanje +slobode korisnika. U kontrastu, filozofija otvorenog izvornog koda razmatra +pitanja u terminima načina kako napraviti softver +“boljim”—samo u praktičnom smislu. Tvrdi da je neslobodni +softver inferiorno riješenje praktičnog priručnog problema. Većina se +rasprava o “otvorenom kodu” ne dotiče dobrog i lošeg, nego samo +popularnosti i uspjeha, a evo i <a +href="http://www.linuxinsider.com/story/Open-Source-Is-Woven-Into-the-Latest-Hottest-Trends-78937.html">tipičnog +primjera</a>.</p> + +<p>Međutim, pokretu za slobodan softver neslobodan softver predstavlja +društveni problem čije je rješenje prestanak korištenja neslobodnog i +prijelaz na slobodni softver.</p> + +<p>“Slobodan softver.” “Otvoreni izvorni kod.” Ako je +to isti softver (<a href="/philosophy/free-open-overlap.html">ili barem +približno</a>), je li važno koje ime koristite? Da, zato jer različite +riječi prenose različite ideje. Dok bi vam danas slobodni program pod bilo +kojim drugim imenom dao istu slobodu, uspostavljanje slobode na trajan način +ovisi iznad svega o poduci ljudi da cijene slobodu. Ako želite pomoći +napraviti to, nužno je govoriti o “slobodnom softveru.”</p> + +<p>Mi, u pokretu slobodnog softvera, ne smatramo tabor otvorenog izvornog koda +neprijateljima; neprijatelj je vlasnički (neslobodni) softver. Ali želimo da +ljudi znaju da predstavljamo slobodu, dakle ne prihvaćamo pogrešnu oznaku +pobornika otvorenog izvornog koda. </p> + +<h3>Praktične razlike između slobodnog softvera i otvorenog izvornog koda</h3> + +<p>U praksi, otvoreni izvorni kod se zalaže za malo slabije kriterije od onih +slobodnog softvera. Koliko znamo, sav postojeći slobodan softver bi se +kvalificirao kao otvoreni izvorni kod. Gotovo sav softver otvorenog izvornog +koda je slobodan softver, ali postoje iznimke. Prvo, neke licence otvorenog +izvornog koda su previše restriktivne, prema tome se ne kvalificiraju kao +slobodne licence. Srećom, samo nekoliko programa koristi te licence.</p> + +<p>Drugo, važnije, mnogi proizvodi koji sadrže računala (uključujući mnoge +Android uređaje) dolaze sa izvršnim programima koji odgovaraju izvornom kodu +slobodnog softvera, ali ti uređaji ne dozvoljavaju korisniku da instalira +izmijenjene verzije tih izvršnih datoteka; samo jedna posebna kompanija ima +moć da ih izmjeni. Zovemo te uređaje “tirani”, i ta praksa se +naziva “tivoizacija” prema proizvodu kod kojeg smo to prvo +vidjeli. Te izvršne datoteke nisu slobodan softver iako je njihov izvorni +kod slobodan softver. Kriteriji za otvoreni izvorni kod ne prepoznaju ovaj +problem; oni su zabrinuti samo sa licenciranjima izvornog koda.</p> + +<h3>Česta pogrešna shvaćanja “slobodnog softvera” i “otvorenog +izvornog koda”</h3> + +<p>Termin “slobodan softver” je sklon pogrešnoj interpretaciji: +nehotično značenje: “softver koji možete dobiti besplatno,” se +uklapa isto dobro kao i namijenjeno značenje: “softver koji daje +korisniku određene slobode.” Adresiramo taj problem objavljivanjem +definicije slobodnog softvera, govoreći: “Mislite na ‘slobodu +govora,’ ne na ‘slobodno (besplatno) pivo.’” To nije +savršeno riješenje; ne može u potpunosti odstraniti problem. Nedvosmisleni i +točan termin bi bio bolji, kada ne bi proizveo druge probleme.</p> + +<p>Nažalost, sve alternative u engleskom jeziku imaju svoje osobite +probleme. Razmatrali smo mnoge koje su ljudi predložili, ali niti jedan nije +toliko “ispravan” da bi prebacivanje na njega bila dobra +ideja. (Na primjer, u nekim kontekstima francuska i španjolska riječ +“libre” funkcionira, ali ljudi u Indiji uopće ne prepoznaju tu +riječ.) Svaka predložena zamjena za “slobodan softver” ima neku +vrstu semantičkoga problema—i to uključuje i “softver otvorenog +izvornog koda.”</p> + +<p><a href="https://opensource.org/osd">Službena definicija “softvera +otvorenog izvornog koda”</a> (koja je objavljena od strane Open Source +Initiative i preduga je da bi se uključila ovdje) je indirektno derivirana +iz našeg kriterija za slobodan softver. Nije jednaka; malo je blaža u nekim +pogledima. Pored toga, njihova definicija se, u većini slučajeva, slaže sa +našom definicijom. </p> + +<p>Međutim, očito značenje izraza “softver otvorenog izvornog +koda”—ono koje većina ljudi, čini se, misle da znači—jest +“Možete gledati izvorni kod.” Taj kriterij je mnogo slabiji od +definicije slobodnog softvera, mnogo slabiji isto i od službene definicije +otvorenog izvornog koda. Uključuje mnoge programe koji nisu niti slobodni, +niti otvoreni izvorni kod.</p> + +<p>Pošto očito značenje “otvorenog izvornog koda” nije značenje +koje su njegovi pobornici naumili, rezultat je taj da većina ljudi pogrešno +shvaća termin. Prema piscu Nealu Stephensonu: “Linux je softver +‘otvorenog izvornog koda’ što znači, jednostavno, da svatko može +preuzeti kopije njegovih datoteka izvornog koda.” Ne mislim da je +namjerno nastojao odbaciti ili osporiti službenu definiciju. Mislim da je +jednostavno primijenio konvencije engleskog jezika da bi došao do značenja +termina. <a +href="https://web.archive.org/web/20001011193422/http://da.state.ks.us/ITEC/TechArchPt6ver80.pdf">Država +Kansas</a> objavila je sličnu definiciju: “Koristite softver otvorenog +izvornog koda (OSS). OSS je softver za koji je izvorni kod slobodno i javno +dostupan, iako se specifični sporazumi oko licenciranja razlikuju i o tome +ovisi što netko može napraviti s tim kodom.” </p> + +<p><i>New York Times</i> je <a +href="http://www.nytimes.com/external/gigaom/2009/02/07/07gigaom-the-brave-new-world-of-open-source-game-design-37415.html"> +objavio članak koji razvlači značenje termina</a> da bi referirao na +korisničko beta testiranje—dopuštenje da nekoliko korisnika isprobaju +ranu verziju i daju povjerljive povratne informacije—što developeri +vlasničkog softvera prakticiraju već desetljećima.</p> + +<p>Pobornici otvorenog izvornog koda se pokušavaju nositi s tim pokazujući na +njihovu službenu definiciju, ali takav korektivni pristup je manje efektivan +za njih nego je za nas. Termin “slobodan softver” ima dva +prirodna značenja, jedno od kojih je namijenjeno značenje, tako osoba koja +je shvatila ideju “sloboda govora, ne slobodno (besplatno) pivo” +neće više pogrešno shvatiti. Ali termin “otvoren izvorni kod” +ima samo jedno prirodno značenje, koje je različito od značenja koje su +njegovi pobornici naumili. Dakle, ne postoji sažet način da se objasni i +opravda njegova službena definicija. Zbog toga se konfuzija povećava. </p> + +<p>Drugo pogrešno shvaćanje “otvorenog izvornog koda” je ideja da +znači “nekorištenje GNU GPL-a.” To obično ide uz još jedno +pogrešno shvaćanje da “slobodan softver” znači “softver +pokriven GPL-om.” Ova shvaćanja su oba pogrešna, pošto se GNU GPL +kvalificira kao licenca otvorenog izvornog koda i većina licenci otvorenog +izvornog koda se kvalificiraju kao licence slobodnog softvera. Postoje <a +href="/licenses/license-list.html"> mnoge licence slobodnog softvera</a> uz +GNU GPL.</p> + +<p>Termin “otvoren izvorni kod” je dalje protegnuti svojom +aplikacijom na druge aktivnosti, kao što su vlada, obrazovanje i znanost, +gdje ne postoji nešto kao izvorni kod i gdje kriteriji za licenciranje +softvera jednostavno nisu primjereni. Jedina zajednička stvar tih aktivnosti +je da one nekako pozivaju ljude da sudjeluju. Oni protežu termin toliko +daleko da samo znači “participatorno” ili +“transparentno”, ili manje od toga. U najgorem slučaju, <a +href="http://www.nytimes.com/2013/03/17/opinion/sunday/morozov-open-and-closed.html"> +postane prazan <i>buzzword</i></a><sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>.</p> + +<h3>Različite vrijednosti mogu voditi prema sličnim zaključcima…ali ne +uvijek</h3> + +<p>Radikalne grupe su u 1960-ima imale ugled frakcionalizma: neke organizacije +su se rascijepile zbog neslaganja o detaljima strategije, i dvije grupe +kćeri su se odnosili kao neprijatelji usprkos sličnim bazičnim ciljevima i +vrijednostima. Desnica je od toga napravila veliku stvar i iskoristila je to +da kritizira cijelu ljevicu.</p> + +<p>Neki pokušavaju poniziti pokret slobodnog softvera uspoređujući naše +neslaganje sa otvorenim izvornim kodom sa neslaganjem te dvije radikalne +grupe. Oni su to shvatili naopako. Ne slažemo se sa taborom otvorenog +izvornog koda u bazičnim ciljevima i vrijednostima, ali njihova gledišta i +naša vode, u mnogo slučajeva, u isto praktično ponašanje—kao što je +razvitak slobodnog softvera.</p> + +<p>Kao rezultat, ljudi iz pokreta slobodnog softvera i tabor otvorenog izvornog +koda često zajedno rade na praktičnim projektima kao što je razvijanje +softvera. Izvanredno je da takva različita filozofska gledišta mogu tako +često motivirati različite ljude da sudjeluju u istim projektima. Pored +toga, postoje situacije gdje ta fundamentalno različita gledišta vode u vrlo +različite akcije.</p> + +<p>Ideja otvorenog izvornog koda je da će dopuštenje korisnicima da mijenjaju i +ponovno distribuiraju softver napraviti isti taj softver moćnijim i +pouzdanijim. Ali to nije garantirano. Developeri vlasničkog softvera nisu +nužno nesposobni. Ponekad izrade program koji je moćan i pouzdan, iako ne +poštuje korisničku slobodu. Aktivisti slobodnog softvera i entuzijasti +otvorenog izvornog koda će reagirati vrlo različito na to.</p> + +<p>Čisti entuzijast otvorenog izvornog koda, netko tko uopće nije pod utjecajem +ideala slobodnog softvera, će reći: “Iznenađen sam da ste uspjeli +natjerati program da radi tako dobro bez korištenja našeg razvojnog modela, +ali uspjeli ste. Kako mogu dobiti kopiju?” Takav stav će nagraditi +sheme koje oduzimaju našu slobodu, vodeći prema njenom gubitku. </p> + +<p>Aktivist slobodnog softvera će reći: “Vaš program je vrlo privlačan, +ali ja cijenim više svoju slobodu. Dakle, odbijam vaš program. Umjesto toga, +podržavati ću projekt razvitka slobodne zamjene.” Ako cijenimo našu +slobodu, možemo djelovati da je održavamo i branimo.</p> + +<h3>Moćan, pouzdan softver može biti loš</h3> + +<p>Ideja da želimo softver da bude moćan i pouzdan dolazi iz pretpostavke da je +softver dizajnirani da služi svojim korisnicima. Ako je moćan i pouzdan, to +znači da im bolje služi. </p> + +<p>Ali može se reći da softver služi svojim korisnicima jedino ako poštuje +njihovu slobodu. Što ako je softver dizajnirani da stavlja lance na svoje +korisnike? Tada njegova moć znači da su lanci više stegnuti, i pouzdanost +znači da su lanci teži za ukloniti. Zlonamjerne značajke, kao što su +špijuniranje korisnika, ograničenje korisnika, stražnja vrata i nametnuta +poboljšanja su učestali kod vlasničkog softvera, i neki pobornici otvorenog +izvornog koda ih žele implementirati u programima otvorenog izvornog koda. </p> + +<p>Pod pritiskom filmskih i glazbenih kompanija, softver za korištenje od +strane individualnih korisnika je sve više dizajnirani specifično da ih +ograničuje. Ta zlonamjerna značajka je znana kao Digitalno Upravljanje +Restrikcijama (<i>Digital Restrictions Management</i>) (DRM) (pogledajte <a +href="http://defectivebydesign.org/">DefectiveByDesign.org</a>) i to je +antiteza duha slobode koji slobodni softver cilja da pruži. I ne samo u +duhu: pošto je cilj DRM-a gaženje vaše slobode, DRM developeri pokušavaju +napraviti teškim, nemogućim ili čak nezakonitim vaše mijenjanje softvera +koji implementira DRM. </p> + +<p>No, neki pobornici otvorenog izvornog koda su predložili “DRM softver +otvorenog izvornog koda”. Njihova ideja je da će, objavljivanjem +izvornog koda programa dizajniranih da ograniče vaš pristup kodiranom mediju +i dopuštenjem drugih da ga izmjene, oni izraditi moćniji i pouzdan softver +da ograniči korisnike poput vas. Softver bi tada bio isporučen vama u +uređajima koji ne dopuštaju izmjenu softvera.</p> + +<p>Taj softver bi mogao biti otvoreni izvorni kod i mogao bi koristiti model +razvoja otvorenog izvornog koda, ali neće biti slobodan softver pošto neće +poštovati slobodu korisnika koji ga zapravo pokreću. Ako razvojni model +otvorenog izvornog koda uspije izraditi taj softver moćnijim i pouzdanijim u +njegovom ograničavanju korisnika, to će ga učiniti još gorim.</p> + +<h3>Strah od slobode</h3> + +<p>Glavna prvobitna motivacija onih koji su razdvojili tabor otvorenog izvornog +koda od pokreta slobodnog softvera je bila ta da etičke ideje +“slobodnog softvera” stvaraju nelagodu u nekim ljudima. To je +istina: podizanje etičkih pitanja kao što su sloboda, govor o odgovornosti +kao i o pogodnosti, je traženje od ljudi da razmisle o stvarima koje bi +možda radije ignorirali, kao što je pitanje o tome da li je njihovo +ponašanje etično. To može izazvati nelagodnost i neki ljudi će možda na to +jednostavno zatvoriti svoje umove. Iz toga ne slijedi da bi trebali prestati +govoriti o tim pitanjima.</p> + +<p>To je, međutim, ono što su vođe otvorenog izvornog koda odlučili +napraviti. Oni su shvatili da bi šutnjom o etici i slobodi, i govorom samo o +neposrednim praktičnim prednostima određenog slobodnog softvera, mogli biti +u mogućnosti “prodavati” softver efektivnije određenim +korisnicima, posebno onim poslovnim.</p> + +<p>Taj pristup se pokazao efektivnim, u vlastitom mandatu. Retorika otvorenog +izvornog koda je uvjerila mnoge tvrtke i pojedince da koriste, čak i da +razvijaju, slobodan softver, što je proširilo našu zajednicu—ali samo +na površnoj, praktičnoj razini. Filozofija otvorenog izvornog koda, sa +svojim čisto praktičnim vrijednostima, ometa razumijevanje dubljih ideja +slobodnog softvera; donosi mnoge ljude u našu zajednicu, ali ih ne podučava +da je brane. To je dobro, utoliko koliko to prolazi, ali nije dovoljno da +osigura slobodu. Privlačenje korisnika prema slobodnom softveru vodi ih samo +dio puta do toga da postanu branitelji vlastite slobode.</p> + +<p>Prije ili kasnije ti korisnici će biti pozvani da prijeđu natrag na +vlasnički softver zbog neke praktične prednosti. Nebrojeno mnogo kompanija +žele ponuditi takvo iskušenje, neki čak nude kopije besplatno. Zašto bi +korisnici odbili? Samo da su naučili cijeniti slobodu koju im daje slobodan +softver, cijeniti slobodu zbog slobode same radije nego tehničke i praktične +pogodnosti određenog slobodnog softvera. Da bi raširili tu ideju, moramo +govoriti o slobodi. Određena količina “šutnje” kao poslovnog +pristupa može biti korisna za zajednicu, ali je opasna ako postane toliko +česta da se ljubav prema slobodi počinje činiti kao ekscentritet.</p> + +<p>Ta opasna situacija je točno ono što imamo. Većina ljudi povezanih sa +slobodnim softverom, posebno njegovi distributeri, govore malo o +slobodi—obično zato jer žele biti “prihvatljiviji +tvrtkama.” Skoro sve distribucije GNU/Linux operativnoga sustava +dodaju vlasničke pakete osnovnom slobodnom sustavu, i pozivaju korisnike da +smatraju to prednošću radije nego manom.</p> + +<p>Vlasnički dodatni softver i djelomično neslobodne GNU/Linux distribucije +nalaze plodno tlo jer većina naše zajednice ne insistira na slobodi kad je +riječ o njihovom softveru. To nije slučajnost. Većina GNU/Linux korisnika je +uvedena u sustav kroz raspravu o “otvorenom izvornom kodu”, koja +ne govori da je cilj sloboda. Prakse koje ne podržavaju slobodu i riječi +koje ne govore o slobodi idu ruku pod ruku, podržavajući jedna drugu. Da se +prebrodi ta tendencija, trebamo više, ne manje, govora o slobodi.</p> + +<h3>“FLOSS” i “FOSS”</h3> + +<p> Termini “FLOSS” i “FOSS” su <a +href="/philosophy/floss-and-foss.html">neutralni i označavaju i slobodni +softver i softver otvorenog koda.</a> Ako želite postići neutralnost, +“FLOSS” je bolji odabir; no neutralnim terminom se nećete +izjasniti kao zagovornik slobode - borba za slobodu obuhvaća i +izjašnjavanje.</p> + +<h3>Zaključak</h3> + +<p>Dok zagovornici otvorenog izvornog koda povlače nove korisnike u zajednicu, +mi, aktivisti slobodnog softvera moramo poduprijeti zadatak donošenja +pitanja slobode u njihovu pažnju. Moramo reći: “To je slobodan softver +i daje vam slobodu!”—više i glasnije nego ikad. Svaki put kada +kažete “slobodan softver” radije nego “otvoreni izvorni +kod,” vi pomažete našu kampanju.</p> + +<h4>Bilješke</h4> + +<!-- The article is incomplete (#793776) as of 21st January 2013. +<p> + +Joe Barr's article, +<a href="http://www.itworld.com/LWD010523vcontrol4">“Live and +let license,”</a> gives his perspective on this issue.</p> +--> +<p> +Lakhanijev i Wolfov <a +href="http://ocw.mit.edu/courses/sloan-school-of-management/15-352-managing-innovation-emerging-trends-spring-2005/readings/lakhaniwolf.pdf"> +članak o motivaciji developera slobodnog softvera</a> kaže da je znatna +frakcija motivirana gledištem da softver treba biti slobodan. To je unatoč +činjenici da su anketirali developere na SourceForge-u, portal koji ne +podržava gledište da je to etično pitanje. </p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Riječ ili fraza +korištena da se impresionira ili izraz koji je trenutno u modi. Doslovno, +<i>buzz</i> znači “brujanje”, a <i>word</i> znači +“riječ”.</li></ol> </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> + +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<p>Copyright © 2007, 2010, 2012 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2017/04/14 14:53:30 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/philosophy.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/philosophy.html new file mode 100644 index 0000000..ddf02bc --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/philosophy.html @@ -0,0 +1,175 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/philosophy.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> +<!--#set var="DISABLE_TOP_ADDENDUM" value="yes" --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Filozofija Projekta GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/philosophy.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<div id="education-content"> + +<!--#include virtual="/philosophy/philosophy-menu.hr.html" --> +</div> + +<!-- id="education-content" --> +<!--GNUN: OUT-OF-DATE NOTICE--> +<!--#if expr="$OUTDATED_SINCE" --> +<!--#else --> +<!--#if expr="$LANGUAGE_SUFFIX" --> +<!--#set var="DISABLE_TOP_ADDENDUM" value="no" --> +<!--#include virtual="/server/top-addendum.hr.html" --> +<!--#endif --> +<!--#endif --> +<h2>Filozofija Projekta GNU</h2> + +<blockquote><p> +Vidi <a href="http://audio-video.gnu.org/">audio-video.gnu.org</a> za snimke +govora Richarda Stallmana. +</p></blockquote> + +<p><em>Slobodan softver</em> znači da korisnici softvera imaju slobodu. (Ovdje +nije riječ o cijeni.<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>) Operativni +sustav GNU razvili smo kako bi korisnici imali slobodu pri korištenju +računala.</p> + +<p>Konkretno, slobodan softver podrazumijeva da korisnici imaju <a +href="/philosophy/free-sw.html">četiri suštinske slobode</a>: (0) pokretati +program, (1) proučavati i mijenjati izvorni kod programa, (2) dalje dijeliti +kopije programa i (3) dijeliti izmijenjene inačice.</p> + +<p>Softver je različit od materijalnih objekata—kao što su stolice, +sendviči i benzin—po tome što ga je moguće mnogo lakše kopirati i +mijenjati. Te pogodnosti razlog su zbog kojeg je softver koristan: vjerujemo +da bi i korisnici programa trebali biti slobodni iskoristiti ih, ne samo +njihov razvijatelj.</p> + +<p>Za više informacija, molimo vas, odaberite odjeljak s gornjeg izbornika.</p> + +<p>Održavamo isto tako i popis <a +href="/philosophy/latest-articles.html">nedavno dodanih članaka</a>.</p> + +<h3 id="introduction">Uvod</h3> + +<ul> + <li><a href="/philosophy/free-sw.html">Što je slobodan softver?</a></li> + <li><a href="/philosophy/free-software-even-more-important.html"> Zašto moramo +inzistirati na slobodnom softveru</a></li> + <li><a href="/proprietary/proprietary.html">Vlasnički softver je često zloćudan +softver</a></li> + <li><a href="/gnu/gnu.html">Povijest GNU/Linuxa</a></li> + <li><a href="/philosophy/pragmatic.html">Copyleft: Pragmatični idealizam</a></li> + <li><a href="/philosophy/free-doc.html">Zašto je slobodnom softveru potrebna +slobodna dokumentacija</a></li> + <li><a href="/philosophy/selling.html">Prodavati slobodan softver</a> je u redu!</li> + <li><a href="/philosophy/fs-motives.html">Motivi za pisanje slobodnog +softvera</a></li> + <li><a href="/philosophy/right-to-read.html">Pravo na čitanje: Distopijska +kratka priča</a> autora <a href="http://www.stallman.org/"> Richarda +Stallmana</a></li> + <li><a href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">Zašto “Open +Source” promašuje bit slobodnog softvera</a></li> + <li><a href="/philosophy/when-free-software-isnt-practically-superior.html">Kada +slobodan softver nije (praktično) bolji</a></li> + <li><a href="/philosophy/government-free-software.html">Mjere koje mogu poduzeti +vlade kako bi promicale slobodan softver</a></li> + <li><a href="/education/education.html">Slobodni softver u obrazovanju</a></li> +</ul> + +<!-- please leave both these ID attributes here. ... --> +<!-- ... we removed this as an H$ section as it was duplicating the --> +<!-- same information on links.html, but it's possible that some users --> +<!-- have the URLs bookmarked or on their pages. -len --> +<div id="TOCFreedomOrganizations"> +<p id="FreedomOrganizations">Održavamo također i popis <a +href="/links/links.html#FreedomOrganizations">organizacija koje se bave +slobodom računalnog razvoja i elektroničkih komunikacija</a>.</p> +</div> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Engleski jezik ne +razlikuje pojam “slobodan” od pojma “besplatan”, +nego i za jedno i za drugo koristi istu riječ, +“<i>free</i>”</li></ol></div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2013, 2015, 2016, 2017, 2018 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/15 16:58:49 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/practical.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/practical.html new file mode 100644 index 0000000..e061f39 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/practical.html @@ -0,0 +1,118 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/practical.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Prednosti slobodnog softvera - Projekt Gnu - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/practical.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Prednosti slobodnog softvera</h2> + +<p>napisao <strong>Richard Stallman</strong></p> + +<p><strong>Ljudi koji nisu uključeni u pokret za slobodni softver često pitaju +koje su to praktične prednosti slobodnog softvera, što je vrlo čudno +pitanje.</strong></p> + +<p>Neslobodan softver je loš jer vam uskraćuje slobodu. Stoga, pitanje o +praktičnim prednostima slobodnog softvera jednako je pitanju o praktičnim +prednostima ruku bez okova.Uistinu, postoje prednosti:</p> + +<ul> +<li>Možete nositi obične majice.</li> +<li>Možete proći kroz detektore metala bez njihova aktiviranja.</li> +<li>Možete držati jednu ruku na upravljaču automobila, dok drugom mijenjate +brzinu.</li> +<li>Možete bacati loptu.</li> +<li>Možete nositi ruksak.</li> +</ul> + +<p>Možemo navesti još neke prednosti, no je li to zbilja potrebno da odbacite +okove? Vjerojatno ne, jer shvaćate da je ovdje vaša sloboda u pitanju.</p> + +<p>Jednom kada shvatite da je upravo to u pitanju i s neslobodnim softverom, +nećete više ispitivati o praktičnim prednostima slobodnog softvera.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2010 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom +Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Martina Bebek, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2015/05/23 05:09:18 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/pragmatic.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/pragmatic.html new file mode 100644 index 0000000..5c9337d --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/pragmatic.html @@ -0,0 +1,238 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/pragmatic.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Copyleft: pragmatični idealizam - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/pragmatic.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Copyleft: pragmatični idealizam</h2> + +<p> +napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard +Stallman</strong></a></p> + +<p> +Svaka odluka koju osoba napravi proizlazi iz vrijednosti i ciljeva te +osobe. Ljudi mogu imati mnogo različitih ciljeva i vrijednosti; slava, +dobit, ljubav, preživljavanje, zabava i sloboda - samo su neki od ciljeva +koje bi dobra osoba mogla imati. Kada je cilj stvar principa, mi to zovemo +idealizmom.</p> + +<p> +Moj rad na slobodnom softveru je motiviran idealističkim ciljem: širenje +slobode i suradnje. Želim <a href="/philosophy/why-copyleft.html">ohrabriti +širenje slobodnog softvera</a>, zamjenjujući vlasnički softver koji +zabranjuje suradnju, i time poboljšati naše društvo.</p> +<p> +To je temeljni razlog zašto je GNU opća javna licenca napisana tako kako +jest—kao <a href="/copyleft">copyleft</a>. Sav kod nadodan GPL +pokrivenom programu mora biti slobodan softver, čak iako je stavljen u +odvojenu datoteku. Radim dostupnim svoj kod za korištenje u slobodnom +softveru, a ne za korištenje u vlasničkom softveru, da bi ohrabrio druge +ljude koji pišu softver da ga isto tako naprave slobodnim. Procjenjujem da +pošto developeri vlasničkog softvera koriste autorska prava da nas zaustave +u razmjeni, mi koji surađujemo možemo koristiti autorsko pravo da damo +drugima koji surađuju svojstvenu prednost: oni mogu koristiti naš kod.</p> +<p> +Nema svatko tko koristi GNU GPL taj cilj. Prije mnogo godina, moj prijatelj +je zapitan da ponovno objavi program, koji je bio pod copyleftom, pod +pravilima ne-copylefta, i on je na to odgovorio manje više ovako:</p> +<blockquote><p> +“Ponekad radim na slobodnom softveru, i ponekad radim na vlasničkom +softveru—ali kada radim na vlasničkom softveru, očekujem da ću biti +<em>plaćen</em>.” +</p></blockquote> + +<p> +Imao je volju da podijeli svoj rad sa zajednicom koja razmjenjuje softver, +ali nije vidio razlog da daje poklon tvrtki koja radi proizvode koji bi bili +izvan dosega naše zajednice. Njegov cilj je bio drugačiji od moga, ali je +odlučio da je GNU GPL isto korisna za njegov cilj.</p> +<p> +Ako želite nešto postići u svijetu, idealizam nije dovoljan—morate +izabrati funkcionalnu metodu da biste dostigli cilj. Drugim riječima, +trebate biti “pragmatični.” Da li je GPL pragmatična? Pogledajmo +njene rezultate.</p> +<p> +Razmotrite GNU C++. Zašto imamo slobodan C++ kompajler? Samo zato jer je GNU +GPL rekla da mora biti slobodan. GNU C++ je razvijen od strane industrijskog +konzorcija: MCC, počevši od GNU C kompajlera. MCC normalno radi svoje djelo +vlasničkim onoliko koliko ono vlasničko može biti. Ali su napravili C++ +sučelje slobodnim softverom, zato jer je GNU GPL rekla da je to jedini način +na koji oni mogu to objaviti. C++ sučelje uključuje mnogo novih datoteka, +ali pošto su te datoteke bile namijenjene da se povežu sa GCC-om, GPL ih je +obuhvatila. Korist za našu zajednicu je očita.</p> +<p> +Razmotrite GNU objektni C. NeXT je inicijalno želio napraviti to sučelje +vlasničkim; oni su predložili da ga objave kao <samp>.o</samp> datoteke, i +da dopuste korisnicima da ih povežu sa ostatkom GCC-a, misleći da bi to bio +način izbjegavanja GPL zahtjeva. Ali naš odvjetnik je rekao da to ne bi +izbjegnulo zahtjeve, da to nije dopušteno. I tako su napravili sučelje +objektnog C-a slobodnim softverom.</p> +<p> +Ti primjeri su se dogodili pred više godina, ali GNU GPL nam i dalje +nastavlja donositi još više softvera.</p> +<p> +Mnoge GNU biblioteke su pokrivene GNU nižom općom javnom licencom, ali ne +sve. Jedna GNU biblioteka koja je pokrivena običnim GNU GPL-om je Readline, +koja implementira uređivanje naredbenog retka. Jednom sam doznao za +neslobodni program koji je bio dizajnirani da koristi Readline, i rekao sam +developeru da to nije dopušteno. On je mogao ukloniti uređivanje naredbenog +retka iz programa, ali ono što je zapravo napravio bila je ponovna objava +programa pod GPL-om. Sada je program slobodan softver.</p> +<p> +Programeri koji pišu poboljšanja za GCC (ili Emacs, ili Bash, ili Linux, ili +bilo koji drugi program pokriven GPL-om) su često zaposleni od strane +kompanija ili sveučilišta. Kada programer želi vratiti svoja poboljšanja +natrag u zajednicu, i vidjeti svoj kod u slijedećoj objavi, šef može reći: +“Pričekajte—vaš kod pripada nama! Mi ne želimo podijeliti kod; +odlučili smo da ćemo pretvoriti vašu poboljšanu inačicu u proizvod +vlasničkog softvera.”</p> +<p> +Ovdje GNU GPL spašava stvar. Programer pokaže šefu da bi taj proizvod +vlasničkog softvera bio prekršaj autorskih prava, i šef shvati da ima samo +dva izbora: objaviti novi kod kao slobodan softver, ili ga uopće ne +objaviti. Skoro uvijek on dopusti programeru da napravi kako je programer +naumio cijelo vrijeme, i kod uđe u slijedeću objavu.</p> +<p> +GNU GPL ne dopušta sve. Kaže “Ne” nekim stvarima koje ljudi +ponekad žele napraviti. Postoje korisnici koji kažu da je to loša +stvar—da GPL “isključuje” neke developere vlasničkog +softvera koji bi “trebali biti dovedeni u zajednicu slobodnog +softvera.”</p> +<p> +Ali mi ih ne isključujemo iz naše zajednice; oni biraju da ne uđu. Njihova +odluka da naprave softver vlasničkim je odluka da stoje izvan naše +zajednice. Bivanje u našoj zajednici znači pridruživanje u suradnji s nama; +ne možemo ih “dovesti u našu zajednicu” ako se oni sami ne žele +pridružiti.</p> +<p> +Što <em>možemo</em> napraviti je ponuditi im povod da se pridruže. GNU GPL +je dizajnirana da napravi povode iz našeg postojećeg softvera: “Ako +ćete napraviti svoj softver slobodnim, vi možete koristiti taj kod.” +Naravno, ovo neće pridobiti sve, ali pridobije neke ponekad.</p> +<p> +Razvijanje vlasničkog softvera ne pridonosi našoj zajednici, ali njegovi +developeri često žele poklone od nas. Korisnici slobodnog softvera mogu +ponuditi developerima slobodnog softvera poglađivanje ega—priznanje i +zahvalnost—ali može biti veliko iskušenje kada vam tvrtka kaže: +“Samo nam dozvolite da stavimo vaš paket u naš vlasnički program, i +vaš program će biti korišten od strane mnogih tisuća ljudi!” Iskušenje +može biti moćno, ali na duže staze svima nam je bolje ako odolimo tom +iskušenju.</p> +<p> +Iskušenje i pritisak su teški za prepoznati kada dolaze indirektno, kroz +organizacije slobodnog softvera koje su prihvatile politiku pružanja usluga +vlasničkom softveru. X konzorcij (i njegov nasljednik, Otvorena grupa +[<i>Open Group</i>]) nude primjer: financirani od strane kompanija koje rade +vlasnički softver, oni su kroz desetljeće nastojali uvjeriti programere da +ne koriste copyleft. Kada je Otvorena grupa pokušala <a +href="/philosophy/x.html">napraviti X11R6.4 neslobodnim softverom</a>, oni +od nas koji su odoljeli tom pritisku smo bili zadovoljni što smo tako +napravili.</p> +<p> +U rujnu 1998., nekoliko mjeseci nakon što je X11R6.4 bio objavljen prema +neslobodnim distribucijskim pravilima, Otvorena grupa je preokrenula svoju +odluku i ponovno objavila softver pod istom ne-copyleft licencom slobodnog +softvera koja je bila korištena za X11R6.3. Hvala vam, Otvorena +grupo—ali to naknadno preokretanje ne poništava zaključke koje radimo +iz činjenice da je dodavanje ograničenja bilo <em>moguće</em>.</p> +<p> +Pragmatično govoreći, mišljenje o većim ciljevima na duge staze će osnažiti +vašu volju da odolite tom pritisku. Ako fokusirate svoj um na slobodu i +zajednicu koju možete izgraditi ako stojite čvrsto, naći ćete snagu da to +napravite. “Podržavajte nešto, ili ćete pasti za bilo što.”</p> +<p> +I ako cinici ismijavaju slobodu, ismijavaju zajednicu…ako +“tvrdoglavi realisti” kažu da je dobit jedini ideal…samo +ne obraćajte pažnju na njih, i svejedno koristite copyleft.</p> + +<hr /> +<blockquote id="fsfs"><p class="big">Ovaj esej je objavljen u <a +href="http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/"><cite>Free +Software, Free Society: The Selected Essays of Richard +M. Stallman</cite></a>.</p></blockquote> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1998, 2003 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2015/05/23 06:11:02 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/pronunciation.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/pronunciation.html new file mode 100644 index 0000000..e998d79 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/pronunciation.html @@ -0,0 +1,128 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/pronunciation.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/html5-header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Kako se izgovara naziv GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title> + +<!--#include virtual="/gnu/po/pronunciation.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Kako se izgovara naziv GNU</h2> + +<p>Naziv “GNU” je rekurzivni akronim sa značenjem “GNU's Not +Unix!” (GNU nije Unix!); a izgovara se kako se i piše - kao gnu +(nikako ne đnu i sl).</p> + +<p> +Donosimo snimak <a href="http://www.stallman.org/">Richarda Stallmana</a> +kako izgovara “GNU” i zatim snimak gdje objašnjava kako je GNU +dobio ime: +</p> + +<p><strong>Kako izgovoriti naziv “GNU”:</strong></p> +<audio src="/audio/gnu-pronunciation.ogg" controls="controls"> +<a href="/audio/gnu-pronunciation.ogg">Kako izgovoriti naziv GNU</a> +</audio> + +<p><strong>Kako je GNU dobio ime:</strong></p> +<audio src="/audio/how-gnu-was-named.ogg" controls="controls"> +<a href="/audio/how-gnu-was-named.ogg">Kako je GNU dobio ime</a> +</audio> + +<p>Kombinacija <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU-a i Linuxa</a> tvori +<strong>operacijski sustav GNU/Linux</strong>, kojeg danas koriste milijuni +ljudi, a ponekad ga se krivo naziva samo “Linux”.</p> +<p>Za detaljnije informacije i povijest operacijskog sustava GNU, posjetite <a +href="/gnu/">http://www.gnu.org/gnu/</a></p> + +<h3 id="license">Licenca snimaka</h3> + +<p>Copyright (C) 2001 Richard M. Stallman</p> + +<p>Ove snimke su dane korištenje pod <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom +Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2010, 2013, 2014 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom +Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Martina Bebek, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2014/05/16 17:28:42 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> + diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/selling.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/selling.html new file mode 100644 index 0000000..5fafa57 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/selling.html @@ -0,0 +1,261 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/selling.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/selling.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/selling.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/selling.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2015-04-13" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Prodavanje slobodnog softvera - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/selling.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Prodaja slobodnog softvera</h2> + +<p><em><a href="/philosophy/selling-exceptions.html"> </a> Dostupna su i </em> +razmatranja ideja o prodajnim iznimkama u licencama slobodnog softvera, +poput GNU GPL-a.</p> + +<p> +Mnogi vjeruju da je duh Projekta GNU nenaplaćivanje distribuiranja kopija +softvera, ili da bi se distribuiranje trebalo naplatiti što je manje +moguće— tek toliko da se pokriju troškovi. Ovo je pogrešno shvaćanje.</p> + +<p> +Upravo suprotno, ohrabrujemo ljude koji ponovno distribuiraju <a +href="/philosophy/free-sw.html">slobodan softver</a> da naplate koliko god +žele ili mogu. Ako vam se ovo čini iznenađujućim, molim vas, čitajte dalje.</p> + +<p> +Riječ “slobodan” u engleskom jeziku ima dva istovrijedna +općenita značenja; može upućivati ili na slobodu ili na cijenu. Kada +govorimo o “slobodnom softveru”, govorimo o slobodi, ne o +cijeni. (Mislite o “slobodi govora”, ne “ o besplatnom +pivu”.) Ovo znači da je korisnik slobodan pokrenuti program, +izmijeniti program i ponovno distribuirati program sa ili bez izmjena.</p> + +<p> +Slobodni programi su ponekad distribuirani besplatno, a ponekad za znatnu +cijenu. Često je isti program dostupan na oba načina na različitim +mjestima. Program je slobodan neovisno o cijeni, zato jer korisnici pri +korištenju imaju slobodu.</p> + +<p> +<a href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">Neslobodni +programi</a> se obično prodaju za visoku cijenu, ali ponekad će vam +prodavaonica dati kopiju bez naplate. To ne čini taj program slobodnim +softverom. S cijenom ili bez, program je neslobodan jer korisnici nemaju +slobodu.</p> + +<p> +Kako slobodan softver nije stvar cijene, niska cijena ne čini softver +slobodnim, ili čak bliže slobodnim. Dakle, ako ponovno distribuirate kopije +slobodnog softvera, možete naplatiti znatnu svotu i <em>zaraditi nešto +novca</em>. Ponovna distribucija slobodnog softvera je dobra i legitimna +aktivnost; ako to već radite, što ne biste i zaradili time?</p> + +<p> +Slobodan softver je projekt zajednice, i svatko tko ovisi o njemu bi trebao +tražiti načine da doprinese izgradnji zajednice. Distributeri bi mogli ovo +činiti dajući dio dobiti projektima razvoja slobodnog softvera ili <a +href="/fsf/fsf.html">Zakladi za slobodan softver</a>. Na taj način možete +unaprijediti svijet slobodnog softvera.</p> + +<p> +<strong>Distribuiranje slobodnog softvera je prilika da se financira +razvoj. Nemojte je propustiti!</strong></p> + +<p> +Da bi se donirao novac - mora postojati višak. Ako imate premalu proviziju, +nećete imati višak za donaciju razvoju softvera.</p> + +<h3>Hoće li će viša distribucijska cijena oštetiti neke korisnike?</h3> + +<p> +Ljudi se ponekada brinu da će visoka distribucijska provizija staviti +slobodni softver izvan dosega korisnicima koji nemaju mnogo novaca. U +svijetu <a href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasničkog +softvera</a>, visoka cijena radi upravo to— ali slobodni softver je +drugačiji.</p> + +<p> +Razlika je u tome što slobodan softver ima prirodnu tendenciju da se širi, i +postoje mnogi načini da se dobavi.</p> + +<p> +Škrti softveraši ne prezaju od ničega kako bi vas zaustavili u pokretanju +vlasničkog programa bez plaćanja standardne cijene. Visoka cijena otežava +nekim korisnicima upotrebu programa.</p> + +<p> +U svijetu slobodnog softvera, korisnici ne <em>moraju</em> platiti proviziju +distribucije kako bi koristili softver. Oni mogu kopirati program od +prijatelja koji ima kopiju, ili uz pomoć prijatelja koji ima pristup +mreži. Ili se nekoliko korisnika može udružiti, podijeliti cijenu jednog +CD-ROM-a, i tada svaki redom instalirati softver. Visoka cijena CD-ROM-a +nije velika prepreka kada je softver slobodan.</p> + +<h3>Hoće li će viša distribucijska cijena odvratiti ljude od korištenja +slobodnog softvera?</h3> + +<p> +Još jedna česta briga je ona za popularnost slobodnog softvera. Ljudi misle +da će visoka cijena distribucije reducirati broj korisnika, ili da će niska +cijena svom prilikom privući korisnike. </p> + +<p> +To je istina za vlasnički softver— ali slobodan softver je +drugačiji. Uz toliko načina nabavke kopije, cijena usluge distribucije ima +manji efekt na popularnost.</p> + +<p> +Dugoročno gledano, broj korisnika slobodnog softvera je određen uglavnom +<em>količinom posla koji slobodan softver može odraditi</em>, i koliko je +softver lagan za korištenje. Mnogi korisnici ne stavljaju slobodu kao svoj +prioritet; oni će možda nastaviti koristiti vlasnički softver ako slobodan +softver ne može napraviti sve poslove koje oni žele odraditi. Dakle, ako +želimo povećati broj korisnika na duže staze, trebamo iznad svega +<em>razviti više slobodnog softvera</em>.</p> + +<p> +Najdirektniji način da se to napravi je da sami pišete potrebni <a +href="http://savannah.gnu.org/projects/tasklist">slobodan softver</a> ili <a +href="/doc/doc.html">priručnike</a>. Ali ako distribuirate radije nego što +pišete, najbolji način na koji možete pomoći je sakupljanjem novčanih +sredstava kako bi drugi mogli pisati slobodan softver i priručnike.</p> + +<h3>Termin “prodavanje softvera” može isto biti zbunjujući.</h3> + +<p> +Strogo govoreći, “prodavanje” znači razmjena robe za +novac. Prodavanje kopije slobodnog programa je legitimno, i mi to +ohrabrujemo.</p> + +<p> +Međutim, kada ljudi razmišljaju o <a +href="/philosophy/words-to-avoid.html#SellSoftware">“prodaji +softvera”</a>, obično zamišljaju način na koji većina kompanija to +prakticira: radeći softver vlasničkim radije nego slobodnim.</p> + +<p> +Dakle, osim ako budete pažljivo objasnili razlike kao što su prikazane u +ovom članku, predlažemo da je bolje izbjegavati korištenje termina +“prodavanje softvera” i umjesto toga izabrati neku drugu +formulaciju. Na primjer, možete reći “distribuiranje slobodnog +softvera za proviziju”—formulacija koja je nedvosmislena.</p> + +<h3>Visoka ili niska provizija i GNU GPL</h3> + +<p> +Osim jedne posebne situacije, <a href="/copyleft/gpl.html">opća javna +licenca GNU</a> (GNU GPL) ne postavlja zahtjeve o visini naplate +distribuiranja kopije slobodnog softvera. Možete ne naplatiti, možete +naplatiti lipu, kunu ili milijardu kuna. To ostaje na vama i na tržištu, +prema tome, nemojte se nama žaliti ako nitko ne želi platiti milijardu kuna +za kopiju.</p> + +<p> +Jedina iznimka je slučaj gdje su binarne datoteke distribuirane bez +odgovarajućeg potpunog izvornog koda. Oni koji to rade su prema GNU GPL-u +obvezni pružiti izvorni kod na naknadni zahtjev. Bez ograničenja na +proviziju za izvorni kod, oni bi bili mogućnosti staviti proviziju toliko +visoku da ju nitko ne bi mogao platiti—kao što je milijarda +kuna—i tako se praviti da su objavili izvorni kod, dok ga zapravo +sakrivaju. Dakle, <a href="/licenses/gpl.html#section6">u tom slučaju +moramo ograničiti proviziju</a> za izvorni kod kako bismo osigurali slobodu +korisnika. No, u uobičajenim situacijama ne postoji takvo opravdanje za +ograničavanje distribucijskih provizija, pa ih ni ne ograničavamo.</p> + +<p> +Ponekad tvrtke čije aktivnosti prelaze crtu koju je GNU GPL postavio mole za +dopuštenje, govoreći da “neće naplatiti GNU softver” ili nešto +tomu slično. Ne prihvaćamo takve zamolbe. Slobodan softver se tiče slobode, +i provedba GPL-a je obrana slobode. Kada štitimo korisničke slobode, ne +obraćamo pažnju na sporedne stvari kao što je visina naplate distribucijske +provizije. Sloboda je pitanje, cijelo pitanje i jedino pitanje.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1996, 1997, 1998, 2001, 2007, 2013 Free Software +Foundation, Inc.,</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013., Martina Bebek, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2019/07/21 18:01:54 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/shouldbefree.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/shouldbefree.html new file mode 100644 index 0000000..7a3c388 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/shouldbefree.html @@ -0,0 +1,874 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/shouldbefree.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Zašto bi softver trebao biti slobodan - Projekt GNU - Zaklada za slobodan +softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/shouldbefree.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Zašto bi softver trebao biti slobodan</h2> + +<p> +napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard +Stallman</strong></a></p> +<h3 id="introduction">Uvod</h3> +<p> +Postojanje slobodnog softvera neizbježno postavlja pitanje o tome kako bi +trebalo donositi odluke o njegovom korištenju. Na primjer, pretpostavimo da +jedna osoba koja ima primjerak nekog programa sretne drugu osobu koja bi +također željela primjerak tog programa. U mogućnosti su kopirati taj +program; tko bi trebao odlučiti hoće li to i učiniti? Dotične osobe? Ili +treća strana, koju nazivamo “vlasnikom”?</p> +<p> + Razvijatelji softvera u razmatranju ovih pitanja uglavnom kreću od +pretpostavke da se odgovor temelji na kriteriju najveće moguće dobiti za +razvijatelja. Politička moć poslovnih krugova dovela je do toga da vlasti +usvoje i ovaj kriterij i odgovor kojeg su predložili razvijatelji: da +program ima vlasnika, tipično neku korporaciju povezanu s njegovim razvojem.</p> +<p> + Želio bih isto pitanje razmotriti na temelju drugačijeg kriterija: napretka +i slobode javnosti općenito.</p> +<p> + Odgovor na ovo ne može nam dati trenutni zakon—zakon bi trebao biti +prilagođen etici, a ne obratno. Odluku o tom pitanju ne može donijeti ni +trenutna praksa, premda bi mogla predložiti moguće odgovore. Jedini način na +koji se može donijeti odluka je pogledati na čiju je korist i na čiju štetu +priznavanje vlasništva nad softverom, zašto i u kojoj mjeri. Drugim +riječima, trebali bismo izvršiti analizu odnosa cijene i dobrobiti za +društvo kao cjelinu, uzimajući u obzir osobnu slobodu kao i proizvodnju +materijalnih dobara.</p> +<p> + U ovom eseju opisat ću učinak vlasništva i pokazati da je takav ishod +štetan. Moj zaključak je da programeri imaju dužnost poticati druge da +dijele, dalje distribuiraju, proučavaju i poboljšavaju softver kojeg pišu: +drugim riječima, da pišu <a +href="/philosophy/free-sw.html">“slobodan” softver</a>.<a +href="#f1">(1)</a></p> + +<h3 id="owner-justification">Kako vlasnici opravdavaju svoju moć</h3> +<p> + Oni koji imaju koristi od sadašnjeg sustava, u kojem programi predstavljaju +imovinu, iznose dva razloga kojima podupiru svoje zahtjeve za vlasništvom +nad programima: emocionalni razlog i ekonomski razlog.</p> +<p> + Emocionalni razlog glasi ovako: “Ulažem svoj znoj, svoje srce i dušu u +ovaj program. Njega stvaram <em>ja</em>, on je <em>moj</em>!”</p> +<p> + Ovaj razlog ne zahtijeva ozbiljno pobijanje. Osjećaj privrženosti je osjećaj +kojeg programeri mogu njegovati kad im odgovara; nije +neizbježan. Pogledajmo, na primjer, koliko rado isti ti programeri za plaću +uobičajeno prepišu sva prava na neku veliku korporaciju; emocionalna +privrženost tajnovito nestane. Suprotno tome, pogledajmo kako veliki +umjetnici srednjeg vijeka nisu stavljali na svoja djela ni svoje ime. Njima +ime umjetnika nije bilo važno. Ono što je bilo važno je to da je djelo bilo +napravljeno—i svrha kojoj će služiti. To gledište prevladavalo je +stoljećima.</p> +<p> + Ekonomski razlog glasi ovako: “Želim se obogatiti (obično neprecizno +opisano kao ‘zaraditi za život’), a ako mi ne dozvolite da se +obogatim programiranjem, onda neću programirati. Svi drugi su kao i ja, +dakle nitko nikada neće programirati. Stoga nećete uopće imati +programa!” Ova je prijetnja obično umotana kao prijateljski savjet +mudrih.</p> +<p> + Kasnije ću objasniti zašto je ova prijetnja varka. Najprije se želim +pozabaviti implicitnom pretpostavkom koja je vidljivija u drugačijem izboru +riječi kojima se izražava ovaj razlog.</p> +<p> + Ovaj izraz započinje usporedbom društvene korisnosti vlasničkog programa s +onim kada nemamo nikakvog programa, a zatim zaključuje da ja razvoj +vlasničkog softvera, u cjelini, koristan i da bi ga trebalo +poticati. Zabluda je ovdje u usporedbi samo dva ishoda—situaciji s +vlasničkim softverom nasuprot situaciji bez ikakvog softvera—i +pretpostavljanja da ne postoje druge mogućnosti.</p> +<p> + U sustavu softverskih autorskih prava, razvoj softvera se obično povezuje s +postojanjem vlasnika koji kontrolira korištenje softvera. Sve dok ta veza +postoji, često smo suočeni s izborom između vlasničkog softvera i +ničega. Međutim, ova veza nije nerazdvojiva niti neizbježna; ona je +posljedica određene društveno-pravne političke odluke koju preispitujemo: +odluke da postoje vlasnici. Izražavanje izbora kao ovog između vlasničkog +softvera nasuprot nikakvom softveru vapi za preispitivanjem. </p> + +<h3 id="against-having-owners">Argument protiv postojanja vlasnika</h3> +<p> + Pitanje koje se nameće je “Treba li razvoj softvera biti povezan s +postojanjem vlasnika koji ograničavaju njegovo korištenje?”</p> +<p> + Da bismo donijeli odluku o ovome, moramo procijeniti kakav učinak na društvo +ima svaka od ovih dviju radnji <em>neovisno jedna o drugoj</em>: učinak +razvijanja softvera (neovisno o njegovim uvjetima distribucije) i učinak +ograničavanja njegovog korištenja (pretpostavljajući da je softver već +razvijen). Ako je jedna od ovih radnji korisna, a druga je štetna, bilo bi +bolje da ih razdvojimo i činimo samo onu korisnu.</p> +<p> + Drugačije rečeno, ako je ograničavanje distribuiranja programa koji je već +razvijen štetno za društvo općenito, tada će etički razvijatelj softvera +odbaciti mogućnost da to čini.</p> +<p> + Da bismo odredili učinak ograničavanja dijeljenja, trebamo usporediti +vrijednost za društvo koju ima ograničeni (tj. vlasnički) program s onom +vrijednošću koju ima isti takav program koji je dostupan svima. Ta znači +usporediti dva moguća svijeta.</p> +<p> + Ova analiza također rješava i jednostavan protuargument, koji se ponekad +iznosi, da je “korist koju ima susjed kojem damo kopiju nekog programa +poništena štetom učinjenom vlasniku.” Ovaj protuargument pretpostavlja +da su i šteta i korist jednako velike. Analiza uključuje usporedbu ovih +veličina, te pokazuje da je korist mnogo veća.</p> +<p> + Da rasvijetlimo ovaj argument, primijenimo ga na drugo područje: izgradnju +ceste.</p> +<p> + Bilo bi moguće financirati izgradnju svih cesta naplatom cestarine. To bi +zahtijevalo da imamo naplatne kućice na svim raskrižjima. Takav bi sustav +pružio velik poticaj za poboljšavanje cesta. Imao bi također i svojstvo +uzrokovanja da korisnici bilo koje ceste plaćaju za tu cestu. Međutim, +naplatna kućica je umjetna prepreka glatkom odvijanju prometa—umjetna, +jer nije posljedica toga kako ceste ili automobili funkcioniraju. </p> +<p> + Uspoređujući slobodne ceste i ceste s naplatom cestarine, otkrivamo da su +(ako je sve ostalo jednako) ceste bez naplatnih kućica jeftinije za +izgradnju, jeftinije za upravljanje, sigurnije i učinkovitije.<a +href="#f2">(2)</a> U siromašnoj zemlji, cestarine mogu učiniti ceste +nedostupne mnogim građanima. Ceste bez naplatnih kućica stoga nude više +dobrobiti društvu za nižu cijenu; bolje su za društvo. Stoga, društvo bi +trebalo odabrati financirati ceste na drugačiji način, a ne naplatnim +kućicama. Korištenje cesta, jednom kad su izgrađene, mora biti slobodno.</p> +<p> + Kada zagovornici naplatnih kućica predlažu njihovo korištenje <em>samo</em> +kao način prikupljanja sredstava, oni iskrivljuju izbor koji je +dostupan. Naplatne kućice zaista prikupljaju sredstva, no čine i nešto +drugo: u suštini, one degradiraju cestu. Cesta s naplatom cestarine nije +tako dobra kao slobodna cesta; dobivanje tehnički savršenijih cesta ne mora +biti poboljšanje ako to znači zamjenjivanje slobodnih cesta onima s naplatom +cestarine.</p> +<p> + Naravno, izgradnja slobodne ceste ipak košta, što javnost mora nekako +platiti. Međutim, to ne podrazumijeva neizbježnost naplatnih kućica. Mi, +koji ionako moramo platiti, dobit ćemo više za naš novac kupujući slobodnu +cestu.</p> +<p> + Ne kažem da je lošije imati cestu s naplatom cestarine nego uopće ne imati +cestu. To bi bila istina kada bi cestarina bila toliko visoka da bi rijetko +tko mogao koristiti tu cestu—no to nije naročito vjerojatna politika +onih koji naplaćuju cestarine. Međutim, dokle god naplatne kućice uzrokuju +značajno rasipanje i neugodnost, bolje je skupiti novčana sredstva na manje +ometajući način.</p> +<p> + Kako bih primijenio isti argument na razvoj softvera, sada ću pokazati da +postojanje “naplatnih kućica” za korisne softverske programe +društvo skupo stoji: to čini programe skupljima za izradu, skupljima za +distribuciju i manje ugodnima i učinkovitima za korištenje. Iz toga slijedi +da izradu programa treba poticati na neki drugi način. Zato ću objasniti +druge načine poticanja i (do mjere koja je potrebna) financiranja razvoja +softvera.</p> + +<h4 id="harm-done">Šteta koju nanosi opstrukcija softvera</h4> +<p> + Razmotrimo na trenutak da je program razvijen i da su svi nužni troškovi za +njegov razvoj plaćeni; sada društvo treba izabrati hoće li ga učiniti +vlasničkim ili dozvoliti slobodno dijeljenje i korištenje. Pretpostavimo da +je postojanje programa i njegova dostupnost poželjna stvar.<a +href="#f3">(3)</a></p> +<p> + Ograničenja distribucije i mijenjanja programa ne mogu olakšati njegovo +korištenje. Oni mogu samo stvarati smetnju. Učinak stoga može biti samo +negativan. No, koliko? I kakve vrste?</p> +<p> + Tri različite razine materijalne štete dolaze od takve opstrukcije:</p> + +<ul> +<li>Manje ljudi koristi program.</li> + +<li>Nitko od korisnika ne može prilagoditi ili ispraviti program.</li> + +<li>Drugi razvijatelji ne mogu učiti iz programa niti temeljiti novo djelo na +njemu.</li> +</ul> + +<p> + Svaka razina materijalne štete ima prateći oblik psihosocijalne štete. Ovo +se odnosi na posljedice koje ljudske odluke imaju na njihove buduće +osjećaje, stavove i sklonosti. Ove promjene u načinu razmišljanja ljudi će +zatim imati daljnje posljedice na njihove odnose sa sugrađanima, a mogu +imati i materijalne posljedice.</p> +<p> + Ove tri razine materijalne štete rasipaju dio vrijednosti kojom je program +mogao doprinijeti, no ne mogu je potpuno poništiti. Ukoliko rasipaju gotovo +svu vrijednost programa, onda pisanje programa nanosi štetu društvu +maksimalno u visini truda uloženog u pisanje programa. Nedvojbeno, program +koji je profitabilan za prodaju mora pružiti neku izravnu materijalnu +korist.</p> +<p> + Međutim, uzimajući u obzir prateću psihosocijalnu štetu, nema granica šteti +koju razvoj vlasničkog softvera može učiniti.</p> + +<h4 id="obstructing-use">Opstrukcija korištenja programa</h4> +<p> + Prva razina štete ometa jednostavno korištenje programa. Trošak kopije +programa je gotovo nula (a taj posao možete platiti i tako da ga sami +odradite), stoga bi na slobodnom tržištu imao cijenu blizu nuli. Naknada za +autorska prava djeluje značajno destimulirajuće na korištenje programa. Ako +je neki široko korišten program vlasnički, daleko manje ljudi će ga +koristiti.</p> +<p> + Lako je pokazati da je ukupan doprinos programa društvu umanjen ako mu se +odredi vlasnik. Svaki potencijalni korisnik programa, suočen s potrebom da +plati za njegovo korištenje, može izabrati plaćanje ili se može odreći +korištenja programa. Kada korisnik odabere platiti, vrijednost prijenosa +dobara između dviju strana je nula. No svaki put kada netko izabere odreći +se korištenja programa, to šteti toj osobi, a ne donosi dobrobit +nikome. Zbroj negativnih vrijednosti s nulama mora biti negativan.</p> +<p> + No to ne umanjuje količinu rada koja je potrebna za <em>razvoj</em> +programa. Kao posljedica, učinkovitost cijelog procesa, mjerena +zadovoljstvom korisnika u odnosu na sat rada, smanjena je.</p> +<p> + Ovo odražava presudnu razliku između kopija programa i automobila, stolica +ili sendviča. Izvan znanstveno-fantastične literature ne postoji uređaj za +kopiranje materijalnih objekata. No programe je jednostavno kopirati; svatko +može proizvesti koliko god kopija je potrebno, uz vrlo malo truda. To ne +vrijedi za materijalne objekte zbog zakona o očuvanju materije: svaka nova +kopija mora biti izrađena od sirovina na isti način na koji je izrađena i +prva kopija.</p> +<p> + Kod materijalnih objekata, destimuliranje korištenja ima smisla, jer manje +kupljenih objekata znači i manje sirovina i rada potrebnih da bi ih se +izradilo. Istina je da postoji i početni trošak, trošak razvoja, koji se +raspoređuje na količinu proizvodnje. No sve dok je granični trošak +proizvodnje značajan, dodavanje dijela troška razvoja ne čini kvalitativnu +razliku. Isto tako ne zahtijeva ograničenja slobode običnih korisnika.</p> +<p> + Međutim, nametanje cijene na nešto što bi inače bilo besplatno kvalitativna +je promjena. Središnje nametnuta naknada za distribuciju softvera postaje +snažno destimulirajuća.</p> +<p> + Štoviše, središnja proizvodnja kakva se sada prakticira neučinkovita je čak +i kao sredstvo isporuke primjeraka softvera. Ovaj sustav uključuje +stavljanje fizičkih diskova ili kaseta u suvišna pakiranja, slanje velikog +broja njih oko svijeta i njihovog skladištenja za prodaju. Ovaj trošak +prikazan je kao rashod u poslovanju; istina je zapravo da je to dio +rasipanja uzrokovanog vlasništvom.</p> + +<h4 id="damaging-social-cohesion">Nanošenje štete društvenoj koheziji</h4> +<p> + Pretpostavimo da biste i vi i vaš susjed smatrali korisnim upotrebljavati +određeni program. Iz etičke brige za vašeg susjeda, trebali biste osjećati +da će ispravno upravljanje situacijom omogućiti obojici da ga +koristite. Zahtjev da se korištenje programa dozvoli samo jednom od vas, a +spriječi drugom, razdorna je; ni vi niti vaš susjed ne biste ga trebali +smatrati prihvatljivim.</p> +<p> + Prihvaćanje tipičnog softverskog licenčnog ugovora znači izdaju vašeg +susjeda: “Obećajem lišiti svojeg susjeda ovog programa kako bih mogao +imati kopiju za sebe.” Ljudi koji čine ovakve izbore osjećaju +unutarnji psihološki pritisak da ih opravdaju, umanjivanjem važnosti +pomaganja svojem susjedu—stoga trpi javni duh. Ovo je psihološka šteta +udružena s materijalnom štetom kao posljedice destimuliranja korištenja +programa.</p> +<p> + Mnogi korisnici nesvjesno prepoznaju nepravdu odbijanja dijeljenja, stoga +odlučuju zanemariti licence i zakone i ipak dijeliti programe. No, često +zbog toga osjećaju krivnju. Znaju da moraju kršiti zakone kako bi bili dobri +susjedi, ali i dalje zakone smatraju mjerodavnima, pa zaključuju da je biti +dobar susjed (što oni i jesu) nešto nevaljano i sramotno. To je također +vrsta psihosocijalne štete, no može se izbjeći odlukom da ove licence i +zakoni nemaju moralne vrijednosti.</p> +<p> + Programeri isto tako trpe psihosocijalnu štetu znajući da mnogim korisnicima +neće biti dozvoljeno korištenje njihovog rada. To dovodi do ciničnog stava +ili do poricanja. Programer može oduševljeno opisivati rad koji smatra +tehnički uzbudljivim; zatim, ako ga upitamo “Hoću li ga smjeti +koristiti?”, raspoloženje mu splasne i priznaje da je odgovor ne. Kako +bi izbjegao osjećaj obeshrabrenosti, ili će većinu vremena ignorirati ovu +činjenicu ili će usvojiti ciničan stav osmišljen kako bi umanjio njenu +važnost.</p> +<p> + Od vremena Reagana, najveća nestašica u Sjedinjenim državama nisu tehničke +inovacije, već volja da se zajedno radi za javno dobro. Nema smisla poticati +prvo na štetu ovog drugog.</p> + +<h4 id="custom-adaptation">Opstrukcija vlastite prilagodbe programa</h4> +<p> + Druga razina materijalne štete nemogućnost je prilagodbe programa. Lakoća +mijenjanja softvera jedna je od velikih prednosti nad starijom +tehnologijom. No, većinu komercijalno dostupnog softvera nije moguće +izmijeniti, čak i nakon što ga kupite. Možete ga uzeti ili ostaviti, kao +crnu kutiju—to je sve.</p> +<p> + Program kojeg možete pokretati sastoji se od nizova brojeva čije je značenje +nerazgovjetno. Nitko, čak ni dobar programer, ne može jednostavno izmijeniti +brojeve kako bi program radio nešto drugo.</p> +<p> + Programeri uobičajeno rade s “izvornim kodom” programa, koji je +pisan u nekom programskom jeziku kao što je Fortran ili C. Programski jezik +koristi imena kako bi se označili podaci koji se koriste i dijelovi +programa, a operacije predstavlja simbolima kao što su ‘+’ za +zbrajanje i ‘-’ za oduzimanje. Osmišljen je kako bi pomogao +programerima čitati i mijenjati programe. Ovdje je jedan primjer, program za +izračun udaljenosti između dvije točke u ravnini:</p> + +<pre> + float + distance (p0, p1) + struct point p0, p1; + { + float xdist = p1.x - p0.x; + float ydist = p1.y - p0.y; + return sqrt (xdist * xdist + ydist * ydist); + } +</pre> +<p> + Što konkretno izvorni kod predstavlja nije bitno; bitno je da izgleda kao +algebra, a osobi koja poznaje programski jezik bit će smislen i +jasan. Suprotno tome, ovdje je isti taj program u izvršnom obliku, na +računalu koje sam koristio kada sam ovo pisao: +</p> + +<pre> + 1314258944 -232267772 -231844864 1634862 + 1411907592 -231844736 2159150 1420296208 + -234880989 -234879837 -234879966 -232295424 + 1644167167 -3214848 1090581031 1962942495 + 572518958 -803143692 1314803317 +</pre> + +<p> + Izvorni kod je (barem potencijalno) koristan svakom korisniku programa. No, +većini korisnika nije dozvoljeno imati kopije izvornog koda. Izvorni kod +vlasničkog programa vlasnik uglavnom drži u tajnosti, da netko iz njega ne +bi nešto naučio. Korisnici dobivaju samo datoteke s nerazumljivim brojevima +koje će računalo izvršavati. To znači da samo vlasnik programa može +izmijeniti program.</p> +<p> + Prijateljica mi je jednom pričala kako je oko šest mjeseci radila kao +programer u jednoj banci, pišući program sličan nečem što je bilo +komercijalno dostupno. Bila je uvjerena da bi, kada bi mogla dobiti izvorni +kod tog komercijalno dostupnog programa, on mogao biti lako prilagođen +njihovim potrebama. Banka je to bila voljna platiti, ali nije joj bilo +dozvoljeno—izvorni kod bio je tajan. Tako joj je bilo potrebno šest +mjeseci nepotrebnog rada, rada koji se ubraja u BDP no zapravo je uzaludan.</p> +<p> + Xerox je oko 1977. godine laboratoriju za umjetnu inteligenciju (AI Lab) +<abbr title="Massachusetts Institute of Technology">MIT</abbr>-a poklonio +grafički pisač. Pokretao ga je slobodan softver kojem smo dodali mnogo +zgodnih mogućnosti. Na primjer, softver bi odmah po završetku ispisa +obavijestio korisnika o tome. Svaki put kada je pisač imao neki problem, kao +što je zastoj papira ili potrošen sav papir, softver bi odmah obavijestio +sve korisnike čiji ispis je bio na čekanju. Ove su odlike olakšavale rad bez +zastoja.</p> +<p> + Kasnije je Xerox dao AI Labu noviji, brži pisač, jedan od prvih laserskih +pisača. Pogonio ga je vlasnički softver koji je radio na odvojenom +namjenskom računalu, tako da nismo mogli dodati ni jednu od naših omiljenih +mogućnosti. Mogli smo urediti da se šalje obavijest o slanju ispisa na +namjensko računalo, ali ne i obavijest kada je ispis završen (a vremenski +razmak između tih dviju radnji bio je značajan). Nije postojao način na koji +bismo mogli doznati kada je ispis zapravo dovršen, mogli smo samo +pretpostavljati. Isto tako nitko nije bio obaviješten o zastoju papira, tako +da je često prolazio i sat vremena prije nego je problem bio otklonjen.</p> +<p> + Programeri sustava u AI Labu bili su sposobni takve probleme otkloniti, +vjerojatno jednako sposobni kao i sami autori tog programa. Xerox nije bio +zainteresiran za njihovo otklanjanje, a odabrali su da i nas spriječe u +tome, tako da smo bili prisiljeni prihvatiti te probleme, koji nikada nisu +bili riješeni.</p> +<p> + Većina dobrih programera iskusila je ovu frustraciju. Banka si je mogla +priuštiti pisanje novog programa od početka, no tipičan korisnik, bez obzira +koliko vješt bio, može samo odustati od toga.</p> +<p> + Odustajanje uzrokuje psihosocijalnu štetu—duhu +samopouzdanja. Demoralizirajuće je živjeti u kući koju ne možete preurediti +kako bi odgovarala vašim potrebama. To dovodi do rezignacije i +obeshrabrenja, koje se može proširiti i utjecati na druge aspekte nečijeg +života. Ljudi koji se ovako osjećaju nesretni su i ne rade dobro.</p> +<p> + Zamislite kako bi bilo da se receptima škrtari na način na koji se to čini +sa softverom. Mogli biste reći “Kako da promijenim ovaj recept kako +bih izbacio sol?”, a glavni kuhar bi odgovorio “Kako se +usuđujete vrijeđati moj recept, plod mojeg uma i nepca, pokušavajući +petljati po njemu? Nemate dovoljno znanja da izmijenite moj recept, a da on +nakon toga bude ispravan!”</p> +<p> + “Ali moj liječnik kaže da ne smijem jesti sol! Što da učinim? Hoćete +li mi vi ukloniti sol?”</p> +<p> + “Rado bih to učinio; moja naknada je samo 50 000 dolara.” +Budući da vlasnik ima monopol na izmjene, naknada ima tendenciju biti +visoka. “Međutim, trenutno nemam vremena. Zauzet sam narudžbom da +osmislim novi recept za brodski kolač za Ministarstvo pomorstva. Bit ću u +mogućnosti posvetiti vam se za približno dvije godine.”</p> + +<h4 id="software-development">Opstruiranje razvoja softvera</h4> +<p> + Treća razina materijalne štete pogađa razvoj softvera. Razvoj softvera je +bio evolucijski proces, gdje bi neka osoba uzela neki postojeći program i +ponovno napisala neke njegove dijelove za jedan mogući ishod, zatim bi druga +osoba ponovno napisala neke dijelove kako bi dodala drugi mogući ishod; u +nekim slučajevima, to bi se nastavljalo kroz vremenski period od dvadeset +godina. U međuvremenu, dijelovi programa bili bi +“kanibalizirani” kako bi činili početak nekih drugih programa.</p> +<p> + Postojanje vlasnika sprečava ovakvu evoluciju, čineći nužnim počinjanje +ispočetka kada se razvija neki program. Ono također sprečava nove vježbenike +u proučavanju postojećih programa kako bi naučili korisne tehnike ili čak i +način na koji se veliki programi mogu izgrađivati.</p> +<p> + Vlasnici isto tako ometaju obrazovanje. Sreo sam sjajne studente računalnih +znanosti koji nikada nisu vidjeli izvorni kod nekog velikog programa. Mogu +biti dobri u pisanju malih programa, ali ne mogu početi učiti različite +vještine pisana velikih programa ako ne mogu vidjeti kako su to učinili +drugi.</p> +<p> + U bilo kojem intelektualnom području, čovjek može doseći veće visine stojeći +na ramenima drugih. No to uglavnom više nije dozvoljeno u području +softvera—možete stajati samo na ramenima drugih ljudi <em>iz vaše +tvrtke</em>.</p> +<p> + Pridružena psihosocijalna šteta utječe na duh znanstvene suradnje, koji je +običavao biti toliko jak da bi znanstvenici surađivali čak i kada su njihove +zemlje bile u ratu. U tom duhu, japanski oceanografi koji su napustili svoj +laboratorij na jednom otoku u Pacifiku pažljivo su sačuvali svoj rad za +osvajačke marince Sjedinjenih Država i ostavili im poruku da se dobro +pobrinu za njega.</p> +<p> + Sukob za profit razorio je ono što je međunarodni sukob poštedio. Danas +znanstvenici iz mnogih područja ne objavljuju u svojim člancima dovoljno da +bi omogućili drugima da ponove pokus. Objavljuju samo toliko koliko je +dovoljno da omogući čitateljima da se dive koliko su ovi uspjeli +napraviti. Ovo je svakako istina u računalnoj znanosti, gdje je izvorni kod +programa o kojem se izvještava uglavnom tajan.</p> + +<h4 id="does-not-matter-how">Nije važno kako je dijeljenje ograničeno</h4> +<p> + Raspravljao sam o učincima sprečavanja ljudi da kopiraju, mijenjaju i +dorađuju program. Nisam odredio kako se to ometanje provodi, jer to ne +utječe na zaključak. Bilo da se to radi zaštitom od kopiranja, autorskim +pravima, licencama, šifriranjem, <abbr title="Read-only Memory">ROM</abbr> +karticama ili hardverskim serijskim brojevima, ako <em>uspije</em> +spriječiti korištenje, nanosi štetu.</p> +<p> + Korisnici smatraju neke od ovih metoda odvratnijima od drugih. Predlažem da +su najmrskije one metode koje postižu svoj cilj.</p> + +<h4 id="should-be-free">Softver treba biti slobodan</h4> +<p> + Pokazao sam kako je vlasništvo nad programom—moć ograničavanja +njegovog mijenjanja ili kopiranja—ometajuće. Njegovi negativni učinci +široko su rasprostranjeni i važni. Iz toga slijedi da društvo ne bi smjelo +imati vlasnike programa.</p> +<p> + Drugi način da se ovo shvati je da je slobodan softver ono što je društvu +potrebno, dok je vlasnički softver slab nadomjestak za to. Poticanje tog +nadomjestka nije racionalan način dobivanja onoga što nam je potrebno.</p> +<p> + Vaclav Havel nas je savjetovao da “radimo za nešto zato što je to +dobro, a ne samo zato što ima izgleda uspjeti.” Tvrtka koja proizvodi +vlasnički softver ima izgleda uspjeti u svojim uskim uvjetima, no to nije +nešto što je dobro za društvo.</p> + +<h3 id="why-develop">Zašto će ljudi razvijati softver</h3> +<p> + Ako uklonimo autorska prava kao način poticanja ljudi da razvijaju softver, +isprva će se razvijati manje softvera, ali će taj softver biti +korisniji. Nije jasno hoće li ukupno zadovoljstvo korisnika biti manje; no +ako bude, ili ako ga budemo željeli povećati, postoje i drugi načini +poticanja razvoja, jednako kao što postoje i drugi načini osim naplatnih +kućica na koje se može prikupiti novac za ceste. Prije nego što počnem +govoriti o tome kako se to može učiniti, želim provjeriti koliko je umjetnog +poticaja istinski potrebno.</p> + +<h4 id="fun">Programiranje je zabavno</h4> +<p> + Postoje neka zanimanja za koje će se rijetki opredijeliti, osim zbog novca; +na primjer, izgradnja cesta. Postoje druga područja istraživanja i +umjetnosti u kojima nema velike mogućnosti da se postane bogat, za koje se +ljudi opredjeljuju zbog svojeg zanosa ili njihove vrijednosti za +društvo. Primjeri uključuju matematičku logiku, klasičnu glazbu i +arheologiju, te političko organiziranje među radnicima. Ljudi se natječu, +više tužno nego žestoko, za tih nekoliko dostupnih plaćenih namještenja, od +kojih nijedno nije naročito dobro plaćeno. Postoji mogućnost da čak i plate +za priliku da rade u određenom području, ako si to mogu priuštiti.</p> +<p> + Takvo se područje može preko noći preobraziti ako počne nuditi mogućnost +bogaćenja. Kada se jedan radnik obogati, ostali zahtijevaju istu +priliku. Uskoro svi mogu zahtijevati veliku količinu novca da bi radili ono +što su do tada radili iz zadovoljstva. Nakon nekoliko godina, svatko povezan +s tim područjem rada s podsmijehom će gledati na pomisao da u tom području +nešto radi bez velike financijske koristi. Savjetovat će društvene planere +da osiguraju takvu financijsku korist, propisujući posebne povlastice, moći +i monopol koji su potrebni za to.</p> +<p> + Ova se promjena dogodila u području računalnog programiranja osamdesetih +godina dvadesetog stoljeća. U sedamdesetim godinama su se pojavili članci o +“računalnom ovisništvu”: korisnici su bili “online” +i trošili na to velik novac. Općenito se smatralo da ljudi često vole +programiranje dovoljno snažno da unište svoj brak. Danas se općenito smatra +da nitko ne bi želio programirati, osim za veliku plaću. Ljudi su zaboravili +ono što su prije znali.</p> +<p> + Ako je u nekom trenutku istina da će većina ljudi raditi u određenom +području jedino za visoku plaću, ne mora tako i ostati. Dinamika promjene +može ići i unatrag, ako društvo osigura poticaj. Ako uklonimo mogućnost +velikog bogatstva, tada će nakon nekog vremena, kada ljudi prilagode svoje +stavove, ponovno biti željni rada u tom području radi zadovoljstva zbog +postignuća.</p> +<p> + Pitanje “Kako da platimo programere?” postaje lakše kada +shvatimo da se ne radi o tome da im platimo cijelo bogatstvo. Lakše je +jednostavno osigurati im dobar život.</p> + +<h4 id="funding">Financiranje slobodnog softvera</h4> +<p> + Ustanove koje plaćaju programere ne moraju biti softverske kuće. Mnoge druge +ustanove koje to mogu raditi već postoje.</p> +<p> + Za proizvođače hardvera je bitno da podržavaju razvoj softvera čak i ako ne +mogu kontrolirati korištenje softvera. Godine 1970. mnogo je njihovog +softvera bilo slobodno jer nisu razmatrali njegovo ograničavanje. Danas +svojom sklonošću pridruživanja konzorcijima pokazuju svoje shvaćanje da +posjedovanje softvera nije nešto što im je uistinu važno.</p> +<p> + Sveučilišta provode mnoge softverske projekte. Danas često prodaju svoje +rezultate, ali 1970. to nisu činili. Postoji li ikakva sumnja u to da bi +sveučilišta razvijala slobodan softver ako im ne bi bilo dopušteno prodavati +softver? Ove bi se projekte moglo podržavati istim vladinim ugovorima i +stipendijama kojima se sada podržava razvoj vlasničkog softvera.</p> +<p> + Danas je uobičajeno da sveučilišni istraživači dobiju stipendije za razvoj +sustava, razviju ga gotovo do kraja i nazovu ga “dovršenim”, a +zatim osnuju tvrtke gdje zaista dovrše projekt i učine ga +upotrebljivim. Ponekad nedovršenu verziju proglase “slobodnom”; +ako su pokvareni do srži, umjesto toga od sveučilišta zatraže ekskluzivnu +licencu. To nije tajna: otvoreno je priznaju svi kojih se tiče. No kada +istraživači ne bi bili izloženi iskušenju da čine ove stvari, ipak bi i +dalje radili svoja istraživanja. </p> +<p> + Programeri koji pišu slobodan softver mogu za život zarađivati prodajom +usluga povezanih s tim softverom. Bio sam plaćen da prenesem <a +href="/software/gcc/">GNU-ov prevodilac za jezik C</a> na novi hardver i da +izradim dodatke korisničkog sučelja za <a href="/software/emacs/">GNU-ov +Emacs</a>. (Ta poboljšanja, kada su gotova, nudim javnosti.) Također držim i +predavanja za koja sam plaćen.</p> +<p> + Nisam sam u ovome načinu rada, sada postoji uspješna, rastuća korporacija +koja ne radi nikakvu drugu vrstu posla. Više drugih tvrtki isto tako pružaju +komercijalnu podršku za slobodan softver sustava GNU. To je začetak +gospodarske grane za neovisnu softversku podršku—gospodarske grane +koja bi mogla postati prilično velika ukoliko slobodan softver postane +dominantan. To korisnicima pruža mogućnost koja, osim za one vrlo bogate, +uglavnom nije dostupna kod vlasničkog softvera.</p> +<p> + Nove ustanove kao što je <a href="/fsf/fsf.html">Zaklada za slobodan +softver</a> također mogu financirati programere. Većina novčanih sredstava +Zaklade dolazi od korisnika koji poštom kupuju magnetske trake. Softver na +trakama je slobodan, što znači da svaki korisnik ima slobodu kopirati ga i +mijenjati, no svejedno mnogi plaćaju da bi dobili kopije. (Prisjetite se da +se “slobodan softver” odnosi na slobodu, ne na cijenu.) Neki +korisnici koji već imaju kopiju naručuju trake kao način davanja priloga za +kojeg misle da ga zaslužujemo. Zaklada isto tako prima i značajne donacije +od proizvođača računala.</p> +<p> + Zaklada za slobodan softver je neprofitna i njezin prihod troši se na +zapošljavanje što je moguće više programera. Da je postavljena kao poduzeće, +koje distribuira javnosti isti slobodan softver za istu naknadu, sada bi +svojem osnivaču osiguravala vrlo dobre prihode.</p> +<p> + Zato što je Zaklada osnovana kao neprofitna, programeri često rade za +Zakladu u pola cijene koju bi mogli postići drugdje. Čine to zbog toga što +nemamo birokraciju, a i zbog toga što osjećaju zadovoljstvo znajući da +korištenje njihovog rada neće biti ometano. Najviše od svega, čine to zato +što je programiranje zabavno. Dodatno, volonteri su za nas napisali mnogo +korisnih programa. (Čak su i pisci tehničke dokumentacije počeli +volontirati.)</p> +<p> + Ovo potvrđuje da je područje programiranja najviše očaravajuće od svih +područja, zajedno s glazbom i umjetnošću. Ne moramo se plašiti da nitko neće +htjeti programirati.</p> + +<h4 id="owe">Što korisnici duguju razvijateljima?</h4> +<p> + Postoji dobar razlog da korisnici softvera osjećaju moralnu obavezu +doprinijeti njegovom razvoju. Razvijatelji slobodnog softvera doprinose radu +korisnika, tako da je i pošteno i u dugoročnom interesu korisnika +financirati ih kako bi nastavili.</p> +<p> + Međutim, ovo se ne odnosi na razvijatelje vlasničkog softvera, budući da +opstruktivnost zaslužuje kaznu, a ne nagradu.</p> +<p> + Stoga imamo paradoks: razvijatelj slobodnog softvera ima pravo na podršku +korisnika, no bilo kakav pokušaj da se ova moralna dužnost pretvori u uvjet +razara temelje za ovu dužnost. Razvijatelj može ili zaslužiti nagradu ili je +zahtijevati, ali ne može oboje.</p> +<p> + Vjerujem da etički razvijatelj suočen s ovim paradoksom mora djelovati tako +da zasluži nagradu, no trebao bi i moliti korisnike za dobrovoljne +donacije. Na kraju će korisnici naučiti podržavati razvijatelje bez prisile, +jednako kako su naučili podržavati javne radio i televizijske postaje.</p> + +<h3 id="productivity">Što je softverska učinkovitost? </h3> +<p> + Kada bi softver bio slobodan, i dalje bismo imali programere, no možda bi ih +bilo manje. Bi li to bilo loše za društvo?</p> +<p> + Ne nužno. Danas napredne države imaju manje poljoprivrednika nego +1900. godine, no ne mislimo da je to loše za društvo, zato jer manje njih +proizvodi više hrane za potrošače nego što je prije činilo njih više. To +nazivamo poboljšanom učinkovitošću. Slobodan softver bi zahtijevao daleko +manje programera da bi se zadovoljila potreba, zbog povećane softverske +učinkovitosti na svim razinama:</p> + +<ul> +<li> Šira upotreba svakog razvijenog programa.</li> +<li> Mogućnost prilagođavanja postojećih programa umjesto započinjanja ispočetka.</li> +<li> Bolje obrazovanje programera.</li> +<li> Uklanjanje podvostručenog truda prilikom razvijanja.</li> +</ul> + +<p> + Oni koji prigovaraju suradnji tvrdeći da bi rezultirala zapošljavanjem manje +programera zapravo prigovaraju povećanoj učinkovitosti. Usprkos tome, ti +ljudi uglavnom prihvaćaju široko rasprostranjeno uvjerenje da je softverskoj +industriji potrebna veća učinkovitost. Kako to?</p> +<p> + “Softverska učinkovitost” može značiti dvije različite stvari: +ukupnu učinkovitost cjelokupnog softverskog razvoja, ili učinkovitost +pojedinačnih projekata. Ukupna učinkovitost je ono što bi društvo željelo da +se poveća, a najizravniji način da se to učini je da se uklone umjetne +prepreke suradnji koje smanjuju tu učinkovitost. No, istraživači koji +proučavaju područje “softverske učinkovitosti” usredotočuju se +samo na ovaj drugi, ograničeni, smisao tog izraza, gdje poboljšanje +zahtijeva težak tehnički napredak.</p> + +<h3 id="competition">Je li konkurencija neizbježna?</h3> +<p> + Je li neizbježno da se ljudi pokušavaju natjecati, nadmašiti svoje suparnike +u društvu? Možda jest. No konkurencija sama po sebi nije štetna, štetna +stvar je <em>borba</em>.</p> +<p> + Postoji mnogo načina na koje se moguće natjecati. Natjecanje se može +sastojati od pokušaja da uvijek postignemo više, da nadmašimo ono što su +drugi učinili. Na primjer, nekada, natjecanje se odvijalo među programerskim +čarobnjacima—natjecanje u tome tko može natjerati računalo da napravi +najnevjerojatniju stvar ili u tome tko može napraviti najkraći ili najbrži +program za određeni zadatak. Ovakva vrsta natjecanja donosi dobrobit +svakome, <em>tako dugo dok</em> se održava fer sportski duh.</p> +<p> + Konstruktivno natjecanje je dovoljno da bi motiviralo ljude za velike +napore. Mnogi ljudi natječu se kako bi bili prvi koji su posjetili sve +zemlje svijeta, neki čak troše bogatstvo pokušavajući to učiniti. No, ne +podmićuju kapetane brodova da nasuču svoje rivale na puste otoke. Zadovoljni +su time da najbolji pobijedi.</p> +<p> + Natjecanje postaje borba kada natjecatelji počnu pokušavati ometati jedni +druge umjesto da sami napreduju—kada izraz “Neka najbolji +pobijedi” ustupi mjesto izrazu “Hoću pobijediti, bio najbolji +ili ne.” Vlasnički softver štetan je, ne zato što je to oblik +natjecanja, nego zato što je to oblik borbe među građanima našeg društva.</p> +<p> + Natjecanje u poslu nije nužno borba. Na primjer, kada se trgovine mješovitom +robom natječu, sav njihov napor usmjeren je na poboljšavanje vlastitog +djelovanja, ne na sabotažu suparnika. No, ovo nije iskazivanje posebne +posvećenosti poslovnoj etici, prije je to zato što je, osim fizičkog +nasilja, malo prostora za borbu u toj vrsti posla.Ne dijele sva poslovna +područja ovu osobinu. Zadržavanje informacije koja bi mogla svima pomoći da +napreduju oblik je borbe.</p> +<p> + Poslovna ideologija ne priprema ljude da se odupru iskušenju borbe s +konkurencijom. Neke vrste borbe izbačene su antitrustovskim zakonima, +istinom u zakonima o oglašavanju i slično, ali umjesto da to uopće u načelno +odbacivanje borbe općenito, direktori su izmislili druge oblike borbe koji +nisu posebno zabranjeni. Resursi društva rasipaju se u ekonomskom +ekvivalentu frakcijskog građanskog rata.</p> + +<h3 id="communism">“Zašto se ne preseliš u Rusiju?”</h3> +<p> + U Sjedinjenim Državama, svaki zagovornik bilo čega osim krajnjeg oblika +laissez-faire sebičnosti često je čuo ovakvu optužbu. Na primjer, uperena je +protiv onih koji podržavaju nacionalni sustav zdravstvene skrbi, kakav +postoji u svim drugim industrijaliziranim narodima svijeta. Uperena je +protiv javne podrške umjetnosti, također zajedničke svim naprednim +narodima. Pomisao da građani imaju bilo kakvu dužnost prema javnom dobru u +Americi je izjednačena s komunizmom. No, koliko su te ideje zaista slične?</p> +<p> + Komunizam kakav je primjenjivao Sovjetski savez bio je sustav središnje +kontrole gdje je sva djelatnost bila jednoobrazna, navodno za opće dobro, no +zapravo uime članova Komunističke partije. Isto tako je oprema za kopiranje +bila strogo čuvana kako bi se spriječilo ilegalno kopiranje.</p> +<p> + Američki sustav softverskih autorskih prava primjenjuje središnju kontrolu +nad distribucijom programa i čuva opremu za kopiranje automatskim sustavima +zaštite od kopiranja kako bi spriječio ilegalno kopiranje.</p> +<p> + Suprotno tome, ja radim na tome da izgradim sustav u kojem su ljudi slobodni +odlučiti o svojim djelovanjima, a naročito, slobodni pomoći svojim susjedima +i slobodni izmijeniti i poboljšati alate koje koriste u svakodnevnom +životu. Sustav temeljen na dobrovoljnoj suradnji i na decentralizaciji.</p> +<p> + Dakle, ako ćemo suditi gledišta po njihovim sličnostima ruskom komunizmu, +vlasnici softvera su ti koji su komunisti.</p> + +<h3 id="premises">Pitanje pretpostavki</h3> +<p> + U ovom dokumentu krećem od pretpostavke da korisnik softvera nije manje +važan od autora, ili čak autorovog poslodavca. Drugim riječima, njihovi +interesi i potrebe imaju jednaku težinu, kada odlučujemo koji je pravac +djelovanja najbolji.</p> +<p> + Ova pretpostavka nije općeprihvaćena. Mnogi se drže toga da je autorov +poslodavac bitno važniji od bilo koga drugog. Kažu, na primjer, da je smisao +vlasništva nad softverom davanje autorovom poslodavcu prednosti koju +zaslužuje—bez obzira na to kako to može utjecati na javnost.</p> +<p> + Nema koristi od pokušaja dokazivanja ili pobijanja ovih pretpostavki. Dokaz +zahtijeva dijeljene pretpostavke. Stoga je većina onoga što imam za reći +namijenjeno samo onima koji dijele moje pretpostavke, ili ih barem zanima +koje su njihove posljedice. Za one koji vjeruju da su vlasnici važniji od +svih drugih, ovaj dokument je jednostavno beznačajan.</p> +<p> + No, zašto bi veliki broj Amerikanaca prihvatio pretpostavku kojom se +određeni ljudi po važnosti izdižu iznad svih drugih? Djelomično zbog +uvjerenja da je ova pretpostavka dio pravne tradicije američkog +društva. Neki ljudi misle da dovođenje te pretpostavke u pitanje znači +izazov temeljima društva.</p> +<p> + Važno je da ti ljudi shvate da ove pretpostavke nisu dio naše pravne +tradicije. Nikada nisu niti bile.</p> +<p> + Dakle, Ustav kaže da je smisao autorskih prava “promicati napredak +znanosti i korisnih umjetnosti.” Vrhovni sud pojasnio je to, +izjavljujući u slučaju <em>Fox Filma protiv Doyala</em> da “jedini +interes Sjedinjenih Država i prvenstveni cilj dodjeljivanja monopola +[autorskih prava] leži u općim dobrobitima koje javnost dobiva od truda +autora.”</p> +<p> + Od nas se ne zahtijeva da se složimo s Ustavom ili Vrhovnim sudom. (U jednom +trenutku, oboje su dopuštali ropstvo.) Dakle, njihovi stavovi ne pobijaju +pretpostavku nadmoćnosti vlasnika. No, nadam se da će svijest o tome da je +to pretpostavka radikalno desnog krila, a ne tradicionalno priznata +pretpostavka, oslabiti njenu privlačnost.</p> + +<h3 id="conclusion">Zaključak</h3> +<p> + Želimo vjerovati da naše društvo potiče pomaganje svojem susjedu, no svaki +put kada nagradimo nečiju opstruktivnost, ili se divimo nečijem bogatstvu +koje su stekli na ovaj način, šaljemo suprotnu poruku.</p> +<p> + Škrtarenje softverom jedan je oblik naše opće voljnosti da zanemarimo +blagostanje društva u zamjenu za osobnu dobit. Možemo to zanemarivanje +pratiti od Ronalda Reagana do Dicka Cheneya, od Exxona do Enrona, od +neuspješnih banaka do neuspješnih škola. Možemo ga mjeriti veličinom +beskućničke populacije i zatvorske populacije. Protudruštveni duh hrani se +sam sobom, jer što više vidimo da nam drugi ljudi ne žele pomoći, više se +uzaludnim čini da mi pomognemo njima. Time se društvo raspada u džunglu.</p> +<p> + Ne želimo li živjeti u džungli, moramo promijeniti naše stavove. Moramo +početi slati poruku da je dobar građanin onaj koji surađuje kada je to +svrsishodno, a ne onaj koji je uspješan u uzimanju od drugih. Nadam se da će +pokret za slobodan softver tome doprinijeti: barem u jednom području, +zamijenit ćemo džunglu efikasnijim sustavom koji potiče i funkcionira na +dobrovoljnoj suradnji.</p> + + +<h3 id="footnotes">Napomene</h3> + +<ol> +<li id="f1">Riječ “slobodan” u izrazu “slobodan softver” odnosi +se na slobodu, a ne na cijenu; cijena plaćena za primjerak slobodnog +programa može biti nula, ili mala, ili (rijetko) prilično velika.</li> + +<li id="f2">Problemi zagađenja i prometne zagušenosti ne mijenjaju ovaj +zaključak. Želimo li vožnju učiniti skupljom kako bismo destimulirali vožnju +općenito, nepovoljno je to učiniti upotrebom naplatnih kućica, koje +doprinose i zagađenju i zagušenju. Porez na gorivo mnogo je bolji. Jednako +tako, želja da poboljšamo sigurnost ograničavajući najveću dozvoljenu brzinu +nebitna je; cesta sa slobodnim pristupom povećava prosječnu brzinu +izbjegavanjem zaustavljanja i zadržavanja, za bilo koje ograničenje brzine.</li> + +<li id="f3">Netko može smatrati određeni računalni program nečim štetnim što ne bi +smjelo uopće biti dostupno, kao što je baza podataka osobnih informacija +Lotus Marketplace, koja je povučena iz prodaje zbog neodobravanja +javnosti. Većina onoga što govorim ne odnosi se na ovaj slučaj, ali nema +previše smisla prepirati se zbog postojanja vlasnika na temelju toga da će +vlasnici uzrokovati manju dostupnost programa. Vlasnik ga neće učiniti +<em>potpuno</em> nedostupnim, kao što bismo željeli u slučaju programa čije +se korištenje smatra štetnim.</li> +</ol> + +<hr /> +<blockquote id="fsfs"><p class="big">Ovaj esej objavljen je u djelu <a +href="http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/"><cite>Slobodan +softver, slobodno društvo: Izabrani eseji Richarda M. Stallmana</cite></a>.</p></blockquote> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<p>Copyright © 1991, 1992, 1998, 2000, 2001, 2006, 2007, 2010, 2017, 2018, +2020 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 Internațional</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2020/07/05 14:01:37 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/social-inertia.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/social-inertia.html new file mode 100644 index 0000000..22cb3f0 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/social-inertia.html @@ -0,0 +1,151 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/social-inertia.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Inertnost društva i kako je pobijediti - Projekt GNU - Zaklada za slobodni +softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/social-inertia.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Inertnost društva i kako je pobijediti</h2> + +<p>napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard +Stallman</strong></a></p> + +<p> +Skoro da je prošlo dvadeset godina od trenutka kada je kombinacija GNU-a i +Linuxa omogućila ljudima slobodno korištenje osobnih računala. Od tih smo +početaka prevalili dalek put. Danas se čak može nabaviti prijenosno računalo +više proizvođača koje dolazi s predinstaliranim GNU/Linuxom —iako +sustavi koje oni instaliraju nisu u potpunosti slobodan softver. Što nas to +još sprječava da ostvarimo potpuni uspjeh?</p> + +<p> +Glavna prepreka trijumfu slobodnog softvera je društvena inertnost. Ona +postoji u mnogim oblicima, a vi ste vjerojatno uočili neke od njih. Primjeri +uključuju uređaje koji rade samo sa Windowsima, mrežne stranice kojima se +može pristupiti samo iz Windowsa, BBC-jev iPlayer, ograničavajući softver +koji radi samo na Windowsima, itd. Ako vam je važniji trenutni komfor od +slobode, ovo su dovoljni razlozi za korištenje Windowsa. Većina kompanija +trenutno koristi Windowse, tako da ih i studenti (koji razmišljaju na kratke +staze) također žele naučiti i traže da im škole to i omoguće. Škole +poučavaju Windowse, proizvode učenike koji su navikli koristiti Windowse a +to dalje potiče kompanije da koriste Windowse.</p> + +<p>Microsoft aktivno podržava tu inertnost; oni potiču škole u razvijanju +ovisnosti o Windowsima i prave ugovore za izradu mrežnih stranica koje onda +rade samo sa Internet Explorerom.</p> + +<p> +Prije nekoliko godina, Microsoftove su reklame tvrdile da su Windowsi +jeftiniji za održavanje od GNU/Linuxa. Pokazalo se da su njihove usporedbe +netočne, međutim, u njihovim argumentima postoji dublja pogreška. To je +jedna implicitna pretpostavka koja uključuje društvenu inertnost: +“Trenutno više tehnički nastrojenih ljudi poznaje Windowse nego +GNU/Linux.” Ljudi koji cijene svoju slobodu neće od nje odustati da bi +uštedjeli novac, ali mnogi upravitelji poduzeća imaju ideološki stav da je +sve na prodaju - pa i njihova sloboda.</p> + +<p> +Inertnost društva se sastoji od ljudi koji su se prepustili toj +inertnosti. Kad se tome prepustite, postajete dio pritiska koji ta inertnost +vrši na druge ljude. Kada joj se oduprete, smanjujete je. Društvena se +inertnost može pobijediti tako da se identificira i zatim odluči da nećemo +biti dio nje.</p> + +<p> +I to je jedna od slabosti koje zadržavaju napredak naše zajednice: većina +korisnika GNU/Linuxa nije nikad čula o idejama koje su motivirale nastanak +pokreta GNU, tako da i dalje procjenjuju stvari na osnovu kratkoročnih +pogodnosti a ne na osnovu stanja svoje slobode. To ih čini pogodnima da ih +društvena inercija vuče za nos, tako da postaju dio iste.</p> + +<p> +Kako bismo ojačali našu zajednicu, moramo govoriti o slobodi i slobodnom +softveru—ne samo o praktičnim pogodnostima koje navode zagovornici +otvorenog koda. Što više ljudi shvati što moraju učiniti da pobijede +društvenu inertnost, to ćemo veći napredak ostvariti.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2007 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom +Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> + Prijevod: JK, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2015/05/23 06:11:04 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/stallmans-law.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/stallmans-law.html new file mode 100644 index 0000000..42e815f --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/stallmans-law.html @@ -0,0 +1,101 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/stallmans-law.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/stallmans-law.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/stallmans-law.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/stallmans-law.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2016-12-27" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Stallmanov zakon - Projekt Gnu - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/stallmans-law.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Stallmanov zakon</h2> + +<p>Sve dok korporacije dominiraju društvom i pišu zakone, svaki tehnološki +napredak ili promjena im omogućavaju daljnje ograničavanje ili zlostavljanje +korisnika.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2010, 2013 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Martina Bebek, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/21 18:01:54 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/the-danger-of-ebooks.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/the-danger-of-ebooks.html new file mode 100644 index 0000000..fbe977e --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/the-danger-of-ebooks.html @@ -0,0 +1,170 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/the-danger-of-ebooks.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/the-danger-of-ebooks.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/the-danger-of-ebooks.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/the-danger-of-ebooks.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2015-12-31" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Opasnosti e-knjiga - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/the-danger-of-ebooks.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Opasnosti e-knjiga</h2> + +<blockquote class="announcement"><p> +<a href="http://defectivebydesign.org/ebooks.html">Pridružite se našoj listi +koja se bavi opasnostima e-knjiga</a>. +</p></blockquote> + +<p>U ovo doba, kad kompanije imaju veliki utjecaj na vlade i donošenje zakona, +svaki novi oblik tehnološkog napretka pruža priliku kompanijama da nametnu +pučanstvu još više ograničenja. Tehnologije koje bi nas mogle osnažiti, +koriste se da bi nas sputale. </p> + +<p>Tiskane knjige:</p> +<ul> +<li>Možete anonimno kupiti.</li> +<li>Time postajete vlasnik istih.</li> +<li>Ne morate potpisati dozvolu kojom vam se ograničava korištenje knjige.</li> +<li>Format knjige je opće poznat i da bi se knjiga pročitala nije potrebno +posjedovati neku posebnu tehnologiju koja je u privatnom vlasništvu tvrtke.</li> +<li>Knjigu možete pokloniti, posuditi ili prodati.</li> +<li>Ponekad je po copyrightu dopušteno skeniranje i kopiranje knjige.</li> +<li>Nitko nema prava uništiti vašu knjigu.</li> +</ul> + +<p>Usporedba sa Amazonovim e-knjigama (koje su prilično tipičan slučaj): </p> +<ul> +<li>Amazon zahtijeva da se korisnik indentificira kako bi mogao nabaviti +e-knjigu.</li> +<li>U nekim zemljama, uključujući Sjedinjene Američke Države, Amazon zahtjeva da +korisnik nema vlasnička prava nad e-knjigom koju je kupio.</li> +<li>Amazon zahtijeva da korisnik prihvati licencu koja ograničava prava pri +korištenju e-knjige.</li> +<li>Format e-knjige je tajan i samo ga vlasnički, ograničavajući softver, može +pročitati.</li> +<li>Dopušteno je kvazi-posuđivanje nekih e-knjiga na određeno vrijeme, ali samo +registriranom i imenovanom korisniku istog sustava. Nema darivanja niti +prodaje.ž</li> +<li>Kopiranje e-knjige je onemogućeno zbog <a +href="/philosophy/right-to-read.html">Digitalog upravljanja restrikcijama +(DRM)</a> ugrađenog u čitač e-knjiga a osim toga je zabranjeno licencom, +koja ima više ograničenja i od zakona o vlasničkim pravima.</li> +<li>Amazon može obrisati e-knjigu putem skrivenog daljinskog pristupa uređaju za +čitanje. To je iskorišteno 2009. g. da bi se obrisale tisuće kopija knjige +1984. Georgea Orwella.</li> +</ul> + +<p>Čak i samo jedna od nabrojanih povreda prava čini takve e-knjige korakom +unatrag od tiskanih knjiga. Moramo odbaciti takve e-knjige, sve dok +kompanije ne počnu poštivati našu slobodu.</p> + +<p>Kompanije koje prodaju takve e-knjige kažu da je ograničavanje naše slobode +neophodno da bi se autori knjiga mogli isplaćivati. U stvari, trenutni zakon +o autorskim pravima jako pogoduje kompanijama a slabo autorima. Autore +možemo bolje podržati na druge načine, koji ne ograničavaju našu slobodu i +koji čak legaliziraju dijeljenje. Predložio sam dva načina:</p> + +<ul> +<li>Raspoređivanje sredstava prikupljenih porezom, direktno autorima i to na +osnovu popularnosti autora. Pogledajte <a +href="http://stallman.org/articles/internet-sharing-license.en.html"> +stallman.org - licenca za dijeljenje putem interneta</a>.</li> +<li>Izrada čitača e-knjiga na način da se pomoću njih mogu autorima anonimno +slati donacije.</li> +</ul> + +<p>E-knjige ne moraju narušavati našu slobodu (recimo, poput e-knjiga projekta +Gutenberg), ali to će se dogoditi ako o tome budu odlučivale kompanije. Na +nama je da ih u tome spriječimo.</p> + +<p>Pridružite se borbi: prijavite se na <a +href="http://DefectiveByDesign.org/ebooks.html"> +http://DefectiveByDesign.org/ebooks.html</a>.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2011 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> + Prijevod: JK, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2016/09/16 18:28:02 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html new file mode 100644 index 0000000..6347751 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html @@ -0,0 +1,1053 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/gnu/po/thegnuproject.hr.po"> + https://www.gnu.org/gnu/po/thegnuproject.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/thegnuproject.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/thegnuproject.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-22" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>O Projektu GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title> +<meta http-equiv="Keywords" content="GNU, Projekt GNU, FSF, slobodni softver, Zaklada za slobodni softver, +povijest" /> + +<!--#include virtual="/gnu/po/thegnuproject.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Projekt GNU</h2> + +<p> +napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard +Stallman</strong></a></p> + +<blockquote> +<p> +Izvorno objavljeno u knjizi <em>Otvoreni Izvori</em>. Richard Stallman <a +href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">nije nikada bio +pobornik “otvorenog izvornog koda”</a> (“<i>open +source</i>”), ali je pridonijeo ovaj članak tako da ideje pokreta +slobodnog softvera ne budu u potpunosti odsutne iz te knjige. +</p> + +</blockquote> + +<h3>Prva zajednica oko softvera za razmjenu</h3> +<p> +Kada sam 1971. započeo raditi u <abbr title="Massachusetts Institute of +Technology">MIT-ovom</abbr> Laboratoriju za imjetnu inteligenciju, postao +sam dio zajednice okupljene oko softvera za razmjenu koja je postojala mnogo +godina. Razmjena softvera nije bila ograničena samo na našu zajednicu; stara +je kao i računala, isto kao što je razmjena recepata stara isto kao i +kuhanje. Ali mi smo razmjenjivali više nego većina.</p> +<p> +Laboratorij za UI je koristio operativni sustav sa značajkom dijeljenja +vremena (<i>timesharing</i>) zvan <abbr title="Incompatible Timesharing +System">ITS</abbr> (<i>Incompatible Timesharing System</i>) kojeg je +laboratorijsko osoblje hakera (1) dizajniralo i zapisalo u programskom +jeziku asembler za Digital <abbr title="Programmed Data +Processor">PDP</abbr>-10, jednog od velikih računala tog razdoblja. Kao član +te zajednice, haker sustava u osoblju Laboratorija za UI, moj posao je bio +da poboljšam taj sustav.</p> +<p> +Nismo zvali naš softver “slobodnim softverom”, jer taj termin +još nije postojao, ali to je ono što je taj softver bio. Kada god su ljudi s +drugih sveučilišta ili kompanija htjeli prebaciti i koristiti program na +njihovim sustavima, mi smo im to rado dopustili. Ako biste vidjeli nekoga da +koristi nepoznati i zanimljivi program, vi ste uvijek mogli pitati da vidite +izvorni kod, tako da biste ga mogli čitati, izmijeniti, ili preuzeti +dijelove za prepravak da biste napravili novi program.</p> +<p> +(1) Korištenje termina “haker” u značenju “prekršitelja +sigurnosnog sustava” je pometnja od strane masovnih medija. Mi, +hakeri, odbijamo priznati to značenje, i nastavljamo koristiti riječ kao da +označava nekoga tko voli programirati, nekoga tko uživa u razigranoj +bistrini, ili u kombinaciji tih dvoje. Pogledajte moj članak, <a +href="http://stallman.org/articles/on-hacking.html">O hakiranju</a>.</p> + +<h3>Kolaps zajednice</h3> +<p> +Situacija se drastično promijenila u ranim 1980-ima kada je Digital ukinuo +seriju PDP-10. Njegova arhitektura, elegantna i moćna u 60-ima, nije se +mogla prirodno produžiti na veće adresne prostore koji su postajali +izvodivima u 80-ima. To je značilo da su skoro svi programi koji su +sastavljali ITS bili zastarjeli.</p> +<p> +Hakerska zajednica Laboratorija za UI je, nedugo prije toga, +kolapsirala. 1981., derivirana (<i>spin-off</i>) kompanija Symbolics je +unajmila skoro sve hakere iz Laboratorija za UI, i raseljena zajednica nije +bila u mogućnosti da se održava. (Knjiga Hakeri, čiji autor je Steve Levy, +opisuje te događaje i daje jasnu sliku te zajednice u njezinim najboljim +vremenima.) Kada je 1982. Laboratorij za UI kupio novi PDP-10, njegovi +administratori su odlučili koristiti neslobodni sustav dijeljenja vremena od +tvrtke Digital umjesto ITS-a.</p> +<p> +Moderna računala toga razdoblja, kao što su VAX ili 68020, imala su vlastite +operacijske sustave, ali niti jedan od njih nije bio slobodni softver: +morali ste potpisati sporazum o tajnosti (<i>nondisclosure</i>) samo da +biste dobili izvršnu kopiju.</p> +<p> +Ovo je značilo da je prvi korak u korištenju računala bio obećanje da nećete +pomagati svome susjedu. Zajednica koja surađuje je bila zabranjena. Pravilo +koje su napravili vlasnici vlasničkog (<i>proprietary</i>) softvera je bilo, +“Ako razmjenjujete sa svojim susjedom, vi ste pirat. Ako želite neke +promjene, molite nas da ih napravimo.”</p> +<p> +Ideja da je društveni sustav vlasničkog softvera—sustav koji kaže da +vam nije dopuštena razmjena ili izmjena softvera—antisocijalan, da je +ne-etičan, da je jednostavno kriv, može biti iznenađenje nekim +čitateljima. Ali što drugo možemo reći o sustavu utemeljenom na podijeli +javnosti i na ostavljanju korisnika bespomoćnima? Čitatelji koji nalaze +ideju iznenađujućom možda su prihvatili društveni sustav vlasničkog softvera +kao dan, ili su ga procijenili u terminima predloženima od strane tvrtki +koje se bave vlasničkim softverom. Izdavači softvera su radili dugo i +naporno da bi uvjerili ljude da postoji samo jedan način da se gleda na taj +problem.</p> +<p> +Kada izdavači softvera govore o “provođenju” svojih +“prava” ili o “zaustavljanju <a +href="/philosophy/words-to-avoid.html#Piracy">piratstva</a>”, ono što +uistinu govore je sekundarno. Stvarna poruka tih izjava je u neutvrđenim +pretpostavkama koje oni uzimaju zdravo za gotovo, koje je javnost pozvana da +prihvati bez ispitivanja. Hajdemo ih stoga ispitati. </p> +<p> +Jedna pretpostavka je da softverske kompanije imaju neupitno prirodno pravo +da posjeduju softver i stoga da imaju moć nad svim svojim korisnicima. (Kada +bi to bilo prirodno pravo, tada bez obzira na količinu štete nanesenu +javnosti, ne bismo mogli prigovoriti.) Interesantno, Američki Ustav i pravna +tradicija odbijaju takvo gledište; autorsko pravo (<i>copyright</i>) nije +prirodno pravo, nego umjetan, od vlade nametnuti monopol koji ograničuje +korisnička prirodna prava na kopiranje.</p> +<p> +Druga ne-utvrđena pretpostavka: jedina važna stvar oko softvera je koje vam +poslove dopušta da napravite—da mi, računalni korisnici ne bi trebali +mariti za vrstu društva koje nam je dopušteno imati.</p> +<p> +Treća pretpostavka je da mi ne bismo imali upotrebljivi softver (ili nikada +ne bismo imali program koji će napraviti taj ili onaj partikularni posao) +kada ne bismo ponudili kompaniji moć nad korisnicima programa. Ova +pretpostavka se možda činila vjerodostojna, prije nego je pokret slobodnog +softvera pokazao da možemo napraviti mnogo korisnog softvera bez da ga +ograničimo.</p> +<p> +Ako odbijemo prihvatiti te pretpostavke, i prosudimo te probleme temeljem +obične zdravo razumske moralnosti dok stavljamo korisnike na prvo mjesto, +dolazimo do vrlo različitih zaključaka. Računalni korisnici bi trebali biti +slobodni da izmjenjuju programe kako bi isti odgovarali njihovim potrebama, +i biti slobodni da razmjenjuju softver, jer pomaganje drugim ljudima je +temelj društva.</p> +<p> +Ovdje nema mjesta za opsežnu izjavu o logici iza ovoga zaključka, stoga +upućujem čitatelja na mrežne stranice <a href="/philosophy/why-free.html"> +/philosophy/why-free.html</a> i <a +href="/philosophy/free-software-even-more-important.html"> +http://www.gnu.org/philosophy/free-software-even-more-important.html</a>. +</p> + +<h3>Izraziti moralni izbor</h3> +<p> +Kada je moja zajednica nestala, nastavak u istome tonu je postao +nemogućim. Umjesto toga, suočio sam se sa izrazitim moralnim izborom.</p> +<p> +Lagani izbor je bio pridruživanje svijetu vlasničkog softvera, potpisujući +sporazume o tajnosti i obećavajući da neću pomoći kolegi +hakeru. Najvjerojatnije bi isto razvijao softver objavljen pod sporazumima o +tajnosti, dakle dodajući pritisak na druge ljude da isto izdaju svoje +kolege.</p> +<p> +Na taj način mogao sam steći novac, i možda se zabaviti pisanjem koda. Ali +sam znao da na kraju moje karijere, gledao bi natrag na godine izgrađivanja +zidova da razdvojim ljude, osjećajući da sam proveo svoj život radeći svijet +gorim mjestom.</p> +<p> +Već sam doživio kako je to biti na drugoj strani sporazuma o tajnosti, kada +je netko odbio dati meni i MIT UI Laboratoriju izvorni kod upravljačkog +programa našega pisača. (Nedostatak određenih značajki u tom programu je +napravio korištenje pisača krajnje frustrirajućim.) Pa stoga nisam mogao +reći sebi da su sporazumi o tajnosti bili bezazleni. Bio sam vrlo ljut kada +je on odbio dijeliti sa nama; nisam mogao zauzvrat napraviti istu stvar svim +drugima.</p> +<p> +Drugi izbor, iskren ali neprijatan, je bio odlazak iz računalne struke. Na +taj način moje vještine ne bi bile krivo upotrijebljene, ali bi bile uzalud +potrošene. Ne bi bio kriv za razdjeljivanje i ograničavanje računalnih +korisnika, ali bi se to svejedno dogodilo.</p> +<p> +Dakle sam tražio način na koji bi programer mogao napraviti nešto za +dobrobit. Pitao sam sebe, da li postoji program ili programi koje bi mogao +napisati, u cilju ponovnog rađenja zajednice mogućom?</p> +<p> +Odgovor je bio jasan: prva potrebna stvar je bila operativni sustav. To je +presudan softver u počecima korištenja računala. Sa operativnim sustavom, +možete raditi mnoge stvari; bez njega, ne možete niti pokrenuti računalo. Sa +slobodnim operativnim sustavom, mogli bismo opet imati zajednicu hakera koji +surađuju—i pozvati svih da se pridruže. I svatko bi mogao koristiti +računalo bez da započne urotom lišiti njegove ili njezine prijatelje.</p> +<p> +Kao developer operativnih sustava, imao sam prave vještine za taj +posao. Iako nisam mogao uzeti uspjeh zdravo za gotovo, shvatio sam da sam +odabran da napravim posao. Odabrao sam da napravim sustav kompatibilan sa +Unix operativnim sustavom, tako da bi bio prenosiv, i da bi se Unix +korisnici mogli lako prebaciti na njega. Ime GNU je bilo odabrano, slijedeći +hakersku tradiciju, kao rekurzivni akronim za “GNU Nije Unix.” +<a href="/gnu/pronunciation.html">Izgovara se</a> kako se i piše.</p> +<p> +Operativni sustav ne znači samo imati jezgru (<i>kernel</i>), jedva dovoljnu +da pokrene druge programe. U 1970-ima, svaki operativni sustav dostojan +imena je uključivao naredbene procesore, asemblere, kompajlere, +interpretere, softver za praćenje izvršenja programa (<i>debugger</i>), +uređivače teksta, softver za slanje elektroničkih poruka (<i>mailer</i>), i +još mnogo toga. ITS ih je imao, Multics ih je imao, VMS ih je imao, i Unix +ih je imao. GNU operativni sustav će ih isto uključiti.</p> +<p> +Kasnije sam čuo ove riječi, pripisane Hillelu (1):</p> + +<blockquote><p> + Ako nisam za sebe, tko će biti za mene?<br /> + Ako sam samo za sebe, što sam ja?<br /> + Ako ne sada, kada? +</p></blockquote> +<p> +Odluka da se započne GNU Projekt je bila utemeljena u sličnom duhu.</p> +<p> +(1) Kao ateist, ne slijedim religijske vođe, ali ponekad se divim nekim +njihovim riječima.</p> + +<h3>Slobodno kao u slobodi</h3> +<p> +Termin “slobodan softver” je ponekad pogrešno +shvaćeni—nema veze sa cijenom. On govori o slobodi. Ovo je, prema +tome, definicija slobodnoga softvera.</p> + +<p>Program je slobodan softver, za vas, partikularnoga korisnika, ako:</p> + +<ul> + <li>Imate slobodu da pokrenete program kako želite, za bilo koji cilj.</li> + + <li>Imate slobodu da promijenite program da odgovara vašim potrebama. (Da ova +sloboda bude efektivna u praksi, morate imati pristup izvornome kodu, pošto +je izmjenjivanje programa bez izvornoga koda iznimno teško.)</li> + + <li>Imate slobodu ponovne distribucije kopija, bilo besplatno ili za cijenu.</li> + + <li>Imate slobodu distribucije izmijenjenih verzija programa, tako da zajednica +može imati korist od vaših poboljšanja.</li> +</ul> +<p> +Pošto se “slobodan” odnosi na slobodu, ne na cijenu, nema +kontradikcije između prodavanja kopija i slobodnog softvera. U stvarnosti, +sloboda prodavanja kopija je presudna: kolekcije slobodnog softvera koje se +prodaju na CD-ROM-ovima su važne za zajednicu, i njihovo prodavanje je važan +način da se sakupe sredstva za razvijanje slobodnog softvera. Prema tome, +program kojeg ljudi nisu slobodni uključiti u te kolekcije nije slobodan +softver.</p> +<p> +Zbog dvosmislenosti “slobodnog”, ljudi su odavna tražili +alternative, ali nitko nije našao bolji termin. Engleski jezik ima više +riječi i nijansi nego bilo koji drugi, ali nedostaje mu jednostavna, +nedvosmislena, riječ koja znači “slobodan”, kao u +slobodi—“nesputani” je riječ koja dolazi najbliže pravom +značenju. Takve alternative kao “oslobođen”, +“sloboda” i “otvoren” imaju ili krivo značenje ili +neki drugi hendikep.</p> + +<h3>GNU softver i GNU sustav</h3> +<p> +Razvijanje cijeloga sustava je vrlo veliki projekt. Da bi se stavio u doseg, +odlučio sam prilagoditi i koristiti postojeće dijelove slobodnog softvera +kada god je to bilo moguće. Na primjer, odlučio sam na samome početku +koristiti TeX kao glavni oblikovatelj teksta; nekoliko godina kasnije, +odlučio sam iskoristiti X Window System, radije nego pisati novi grafički +sustav za GNU.</p> +<p> +Zbog tih odluka, i drugih sličnih njima, GNU sustav nije isto što i +kolekcija svog GNU softvera. GNU sustav uključuje programe koji nisu GNU +softver, programe koje su razvili drugi ljudi i projekte za njihove vlastite +ciljeve, ali koje možemo koristiti jer su slobodan softver.</p> + +<h3>Početak projekta</h3> +<p> +U siječnju 1984. dao sam otkaz na MIT-u i počeo pisati GNU softver. Odlazak +iz MIT-a je bio nužan tako da se MIT ne bi mogao umiješati u distribuciju +GNU-a kao slobodnog softvera. Da sam ostao u osoblju, MIT je mogao tvrditi +da posjeduje djelo, i mogao je nametnuti svoja distribucijska pravila, ili +čak pretvoriti djelo u vlasnički softverski paket. Nisam imao namjeru raditi +veliki opseg posla samo da vidim kako postaje beskoristan za njegov +namijenjeni cilj: stvaranje nove zajednice oko softvera za razmjenu.</p> +<p> +Međutim, profesor Winston, tada glavni u MIT UI Laboratoriju, ljubazno me +pozvao da nastavim koristiti postrojenja laboratorija.</p> + +<h3>Prvi koraci</h3> +<p> +Nedugo nakon početka GNU Projekta, čuo sam za Kompajlerski Sustav Slobodnog +Svučilišta, znani kao VUCK. (Nizozemska riječ za “slobodan” se +piše sa <em>v</em>.) To je bio kompajler dizajnirani da barata sa +višestrukim jezicima, uključujući C i Pascal, i da podržava višestruke +ciljne strojeve. Pisao sam njegovu autoru sa pitanjem da li ga GNU može +koristiti.</p> +<p> +Odgovorio je podrugljivo, izjavljujući da je sveučilište slobodno ali +kompajler nije. Prema tome sam odlučio da će moj prvi program za GNU Projekt +biti višejezičan, višeplatformski kompajler.</p> +<p> +Nadajući da ću izbjeći potrebu da sam napišem cijeli kompajler, nabavio sam +izvorni kod za Pastel kompajler, koji je bio višeplatformski kompajler +razvijen u Lawrence Livermore Laboratoriju. Podržavao je, i bio je napisan u +poboljšanoj verziji Pascal jezika, dizajniran da bude jezik za sistemsko +programiranje. Dodao sam C sučelje, i započeo prenošenje na Motorola 68000 +računalo. Ali morao sam odustati od toga kada sam otkrio da kompajler +potrebuje mnogo megabajta stog (<i>stack</i>) prostora, dok je dostupni +68000 Unix sustav samo dozvoljavao 64k.</p> +<p> +Tada sam shvatio da je Pastel kompajler funkcionirao tako što je +raščlanjivao (<i>parse</i>) cijelu ulaznu datoteku u stablo sintakse, +pretvarajući cijelo sintaksno stablo u lanac “instrukcija”, i +tada je generirao cijelu izlaznu datoteku, bez da je oslobodio bilo kakav +prostor. U toj točki, zaključio sam da ću morati iznova napisati novi +kompajler. Taj novi kompajler je sada znani kao <abbr title="GNU Compiler +Collection">GCC</abbr>; ništa od Pastel kompajlera nije upotrebljeno u +njemu, ali sam uspio prilagoditi i iskoristiti C sučelje koje sam +napisao. Ali to je bilo nekoliko godina kasnije; prvo sam radio na GNU +Emacs-u.</p> + +<h3>GNU Emacs</h3> +<p> +Započeo sam rad na GNU Emacs-u rujnu 1984., i u ranoj 1985. postajao je +upotrebljiv. To mi je omogućilo da počinjem koristiti Unix sustave za +uređivanje; bez interesa da naučim koristiti vi ili ed, do tada sam radio +uređivanje na drugim vrstama strojeva.</p> +<p> +U toj točki, ljudi su počeli željeti koristiti GNU Emacs, što je uzdignulo +pitanje oko načina njegove distribucije. Naravno, stavio sam ga na anonimni +ftp poslužitelj na MIT računalu koje sam koristio. (To računalo, +prep.ai.mit.edu, je dakle postalo glavno mjesto za GNU ftp distribuciju; +kada je bilo ukinuto nekoliko godina kasnije, premjestili smo ime na naš +novi ftp poslužitelj.) Ali u to vrijeme, mnogi ljudi koji su bili +zainteresirani nisu bili na Internetu i nisu mogli preuzeti kopiju +ftp-om. Dakle pitanje je bilo, što ću njima reći?</p> +<p> +Mogao sam reći: “Nađite prijatelja koji je na mreži i koji će +napraviti kopiju za vas.” Ili sam mogao napraviti isto što i sa +originalnim PDP-10 Emacs-om: reći im: “Pošaljite mi traku i <abbr +title="Self-addressed Stamped Envelope">SASE</abbr>, i poslati ću vam je +natrag sa Emacs-om.” Ali nisam imao posao, i tražio sam načine da +steknem novac od slobodnog softvera. Tada sam proglasio da ću poslati traku +svakome tko je htio, za proviziju od $150. Na taj način, započeo sam posao +distribucije slobodnog softvera, prethodnik kompanija koje danas +distribuiraju cijele distribucije GNU/Linux sustava.</p> + +<h3>Da li je program slobodan za svakog korisnika?</h3> +<p> +Ako je program slobodan softver kada napusti ruke njegova autora, to nužno +ne znači da će biti slobodan softver za svakoga tko ima kopiju. Na primjer, +<a href="/philosophy/categories.html#PublicDomainSoftware">softver u javnom +vlasništvu</a> (softver koji nije pod autorskim pravom) je slobodan softver; +ali svatko može napraviti vlasničku izmijenjenu verziju. Slično, mnogi +slobodni programi su pod autorskim pravom ali su distribuirani pod +jednostavnim popustljivim licencama koje dopuštaju vlasničke izmijenjene +verzije.</p> +<p> +Paradigmatičan primjer toga problema je X Window System. Razvijen na MIT-u, +i objavljen kao slobodni softver sa popustljivom licencom, bio je uskoro +prilagođen od strane raznih računalnih kompanija. Oni su dodali X svojim +vlasničkim Unix sustavima, samo u binarnom obliku, i pokrivenom istim +sporazumom o tajnosti. Te X kopije više nisu bile slobodni softver, isto kao +što i Unix nije bio.</p> +<p> +Developeri X Windows System-a nisu to smatrali problemom—oni su +očekivali i naumili da se to dogodi. Njihov cilj nije bila sloboda, nego +samo “uspjeh”, definiran kao “imati puno korisnika.” +Oni nisu marili da li ti korisnici imaju slobodu, samo da bi trebali biti +brojni.</p> +<p> +To je vodilo u paradoksalnu situaciju gdje su dva različita načina brojanja +količine slobode dale različite odgovore na pitanje: “Da li je ovaj +program slobodan?” Ako ste prosuđivali na temelju slobode dane +distribucijskim pravilima MIT objave, rekli biste da je X bio slobodan +softver. Ali ako ste mjerili slobodu prosječnog X korisnika, morali biste +reći da je X vlasnički softver. Većina X korisnika su pokretali vlasničke +inačice koje su dolazile sa Unix sustavima, ne slobodne verzije.</p> + +<h3>Copyleft i GNU GPL</h3> +<p> +Cilj GNU-a je bio dati korisnicima slobodu, ne samo biti popularan. Tako smo +trebali koristiti distribucijska pravila koja bi spriječila da GNU softver +bude pretvoren u vlasnički softver. Metoda koju koristimo se zove +“copyleft”.(1)</p> +<p> +Copyleft koristi zakon o autorskim pravima, ali ga preokreće na drugu stranu +da služi suprotno od uobičajene svrhe: umjesto sredstvo ograničenja +programa, postaje sredstvo održavanja programa slobodnim.</p> +<p> +Središnja ideja copylefta je da dajemo svima dopuštenje da pokrenu program, +kopiraju program, izmjene program, i distribuiraju izmijenjene +verzije—ali ne dopuštenje da dodaju svoja dodatna ograničenja. Dakle, +presudne slobode koje definiraju “slobodni softver” su +garantirane svima koji imaju kopiju; postaju neotuđiva prava.</p> +<p> +Za efektivni copyleft, izmijenjene verzije moraju isto biti slobodne. To +osigurava da djelo temeljeno na našemu postane dostupno našoj zajednici ako +je objavljeno. Kada programeri koji imaju poslove kao programeri volontiraju +da poboljšaju GNU softver, copyleft je taj koji sprječava njihove poslodavce +da kažu: “Vi ne možete razmjenjivati te izmjene, jer ćemo ih +iskoristiti da napravimo našu vlasničku inačicu programa.”</p> +<p> +Zahtjev da izmjene moraju biti slobodne je suštinski ako želimo osigurati +slobodu za svakog korisnika programa. Kompanije koje su privatizirale X +Window System obično su napravile neke izmjene da bi softver prenosili na +njihove sustave i hardver. Te izmjene su bile male u usporedbi sa velikim +opsegom X-a, ali nisu bile trivijalne. Kada bi izrada izmjena bila isprika +da se ospori korisnicima sloboda, bilo bi lagano za svakoga da iskoristi +ispriku.</p> +<p> +Srodan problem tiče se kombinacije slobodnog programa sa neslobodnim +kodom. Takva kombinacija bi neizbježno bila neslobodna; koje god slobode +nedostaju za neslobodni dio bi isto nedostajale i za cjelinu. Dozvoljavanje +takvih kombinacija bi otvorilo ponor toliko velik da se u njemu može +potopiti brod. Dakle, presudni zahtjev za copyleft je da začepi taj ponor: +sve dodano ili kombinirano sa programom pod copyleftom mora biti takvo da +veća kombinirana verzija bude isto slobodna i pod copyleftom.</p> +<p> +Specifična implementacija copylefta kojeg koristimo za većinu GNU softvera +je GNU opća javna licenca (<i>GNU General Public License</i>), ili GNU GPL +ukratko. Imamo druge vrste copylefta koje se koriste u specifičnim +uvjetima. GNU priručnici su isto pod copyleftom, ali koriste mnogo +jednostavniju vrstu copylefta, jer kompleksnost GNU GPL-a nije nužna za +priručnike.(2)</p> +<p> +(1) U 1984. ili 1985., Don Hopkins (vrlo maštovit čovjek) mi je poslao +pismo. Na koverti je napisao nekoliko zabavnih dosjetki, uključujući ovu: +“Copyleft—sva prava preokrenuta.” Ja sam koristio riječ +“copyleft” da bi dao ime distribucijskom konceptu kojeg sam +razvijao u to vrijeme.</p> + +<p> +(2) Sada koristimo <a href="/licenses/fdl.html">GNU licencu slobodne +dokumentacije (<i>GNU Free Documentation License</i>)</a> za dokumentaciju.</p> + +<h3>Zaklada za slobodan softver</h3> + +<p>Interes za korištenje Emacs-a je rastao, drugi ljudi su postali uključeni u +GNU projekt, i odlučili smo da je vrijeme da još jednom potražimo +financiranje. Tako smo u 1985. stvorili <a +href="http://www.fsf.org/">Zakladu za slobodan softver (<i>Free Software +Fundation</i>)</a> (FSF), dobrotvornu ustanovu oslobođenu od poreza za +razvijanje slobodnog softvera. <abbr title="Free Software +Foundation">FSF</abbr> je isto preuzeo posao distribucije Emacs-a na +trakama; kasnije se to proširilo dodavanjem drugog slobodnog softvera (GNU i +ne-GNU) na traku, i isto tako, prodajom slobodnih priručnika.</p> + +<p>Većina FSF prihoda je dolazila od prodaje kopija slobodnog softvera i drugih +srodnih usluga (CD-ROM-ovi izvornoga koda, CD-ROM-ovi sa binarnim +datotekama, lijepo ispisani priručnici, sve sa slobodom za ponovnu +distribuciju i izmjenu), i luksuzne distribucije (distribucije za koje smo +izgradili cijelu kolekciju softvera za platformu koju je klijent +odabrao). Danas FSF još uvijek <a href="http://shop.fsf.org/">prodaje +priručnike i drugu opremu</a>, ali dobiva glavni dio financiranja od +članarina. Vi se možete pridružiti FSF na <a +href="http://fsf.org/join">fsf.org</a>.</p> + +<p>Zaposlenici Zaklade za slobodan softver su napisali i održavaju velik broj +GNU softverskih paketa. Dva značajna su C biblioteka i ljuska +(<i>shell</i>). GNU C biblioteka je ono što svaki program koji je pokrenut +na GNU/Linux sustavu upotrebljava da bi komunicirao sa Linux-om. Razvijena +je od strane člana osoblja Zaklade za slobodan softver: Roland +McGrath. Ljuska koja se koristi na većini GNU/Linux sustava je <abbr +title="Bourne Again Shell">BASH</abbr>, Bourne Again Shell (1), koja je +razvijena od strane FSF zaposlenika: Brian Fox.</p> + +<p>Financirali smo razvitak tih programa jer GNU Projekt nije bio samo alati +ili razvojno okruženje. Naš cilj je bio potpuni operativni sustav, i ti +programi su bili potrebni za taj cilj.</p> + +<p>(1) “Bourne Again Shell” je igra sa imenom “Bourne +Shell”, koja je bila uobičajena ljuska na Unix sustavu.</p> + +<h3>Podrška slobodnog softvera</h3> + +<p>Filozofija slobodnog softvera odbija specifičnu rasprostranjenu poslovnu +praksu, ali nije protiv tvrtki. Kada tvrtke poštuju korisničke slobode, +želimo im uspjeh.</p> + +<p>Prodaja Emacs kopija demonstrira jednu vrstu posla vezanog uz slobodni +softver. Kada je FSF preuzeo taj posao, trebao sam drugi način +preživljavanja. Našao sam ga u prodaji usluga koje se odnose na slobodni +softver koji sam razvio. To je uključivalo podučavanje, kako programirati +GNU Emacs i kako prilagoditi GCC, i razvoj softvera, uglavnom prenošenje +GCC-a na nove platforme.</p> + +<p>Danas svaki od ovih vrsta poslova vezanih uz slobodni softver je u praksi u +brojnim korporacijama. Neki distribuiraju kolekcije slobodnog softvera na +CD-ROM-u; drugi prodaju podršku na razinama od odgovaranja na korisnička +pitanja, do popravljanja grešaka, do dodavanja znatnih novih značajki. Čak i +počinjemo viđati kompanije slobodnog softvera temeljene na poduzimanju novih +projekata slobodnog softvera.</p> + +<p>Premda, pripazite—brojne kompanije koje vežu sebe na termin +“otvoreni izvorni kod” u aktualnosti temelje svoj posao na +neslobodnom softveru koji radi sa slobodnim softverom. To nisu kompanije +slobodnog softvera, one su kompanije vlasničkog softvera čiji proizvodi +primamljuju korisnike dalje od slobode. Oni zovu te programe “paketi +sa dodanom vrijednošću”, koji pokazuju vrijednosti koje bi oni htjeli +da prihvatimo: pogodnost iznad slobode. Ako više vrednujemo slobodu, trebali +bi ih zvati paketi “oduzimanja slobode”.</p> + +<h3>Tehnički ciljevi</h3> + +<p>Glavni cilj GNU-a je bio da bude slobodan softver. Čak i kada GNU ne bi imao +tehničku prednost nad Unix-om, imao bi društvenu prednost, dopuštajući +korisnicima da surađuju, i etičku prednost, poštivanje slobode korisnika.</p> + +<p>Ali bilo je prirodno primijeniti znane standarde dobre prakse na +djelo—na primjer, dinamičko alociranje struktura podataka da bi se +izbjegla proizvoljno fiksirana ograničenja veličine, i rukovanje sa svim +mogućim 8-bitnim kodovima gdje god je to imalo smisla.</p> + +<p>U dopuni, odbili smo fokus Unix-a na malu veličinu memorije, odlukom da ne +podržavamo 16-bitne strojeve (bilo je jasno da će 32-bitni strojevi biti +mjerilo dok dođe vrijeme završavanja GNU sustava), i da ne napravimo napor +da smanjimo upotrebu memorije sve dok ne prijeđe megabajt. U programima za +koje rukovanje velikim datotekama nije bilo presudno, ohrabrivali smo +programere da učitaju cijelu ulaznu datoteku u jezgru, i tada da pretraže +njen sadržaj bez brige oko I/O (<i>Input/Output</i>).</p> + +<p>Te odluke su omogućile mnogim GNU programima da nadiđu svoje Unix verzije u +pouzdanosti i brzini.</p> + +<h3>Donirana računala</h3> + +<p>Kako je ugled GNU Projekta rastao, ljudi su projektu počeli nuditi donacije +strojeva koji su pokretali Unix. Oni su bili vrlo korisni, jer je najlakši +način razvijanja GNU komponenata bio da se to radi na Unix sustavu, i +zamjenjivanje komponenata tog sustava jednu po jednu. Ali to je postavilo +etično pitanje: da li je bilo ispravno za nas da uopće imamo kopiju Unix-a.</p> + +<p>Unix je bio (i jest) vlasnički softver, i filozofija GNU Projekta je +govorila da ne bismo trebali koristiti vlasnički softver. Ali, +primjenjivajući istu logiku koja vodi do zaključka da je nasilje u +samoobrani opravdano, zaključio sam da je legitimno koristiti vlasnički +paket kada je to bilo presudno za razvitak slobodne zamijene koja će pomoći +drugima da prestanu koristiti vlasnički paket.</p> + +<p>Ali, iako je to bilo opravdano zlo, bilo je još uvijek zlo. Danas više +nemamo kopija Unix-a, jer smo ih zamijenili sa slobodnim operativnim +sustavima. Ako nismo mogli zamijeniti operativni sustav stroja sa slobodnim, +umjesto toga zamijenili smo stroj.</p> + +<h3>GNU lista zadataka</h3> + +<p>Nastavkom GNU Projekta, povećavajući broj sistemskih komponenti je nađen ili +razvijen, eventualno je postalo korisno napraviti listu preostalih +praznina. Koristili smo tu listu da vrbujemo developere da napišu dijelove +koji su nedostajali. Ta lista je postala znana kao GNU lista zadataka. U +dodatku Unix komponenata koje nedostaju, popisali smo razni drugi korisni +softver i dokumentacijske pakete za koje smo mislili da bi istinski potpuni +sustav trebao imati.</p> + +<p>Danas (1), jedva da postoji Unix komponenta koja je ostala u GNU listi +zadataka—ti poslovi su napravljeni, osim nekoliko nebitnih. Ali lista +je puna projekata koje neki nazivaju “aplikacijama”. Svaki +program koji privlači više nego usku klasu korisnika bi bio korisna stvar za +dodati u operativni sustav.</p> + +<p>Čak su i igre uključene u listu zadataka—i bile su od početka. Unix je +uključivao igre, pa bi tako i GNU prirodno trebao. Ali kompatibilnost nije +problem za igre, tako da nismo slijedili listu igara koje je Unix +imao. Umjesto toga, popisali smo spektar različitih vrsta igara koje bi se +mogle svidjeti korisnicima.</p> + +<p>(1) Ovo je napisano u 1998. U 2009. više ne održavamo dugačku listu +zadataka. Zajednica razvija slobodni softver toliko brzo da ne možemo +pratiti sve. Umjesto toga, imamo listu projekata visokog prioriteta, mnogo +kraću listu projekata za koje stvarno želimo ohrabriti ljude da ih napišu.</p> + +<h3>GPL GNU biblioteke</h3> + +<p>GNU C biblioteka koristi posebnu vrstu copylefta nazvanu GNU opća javna +licenca za biblioteke (<i>GNU Library General Public License</i>) (1), koja +daje dopuštenje da se veže vlasnički softver sa bibliotekom. Zašto je ova +iznimka napravljena?</p> + +<p>Nije stvar principa; ne postoji princip koji kaže da proizvodi vlasničkog +softvera imaju pravo uključiti naš kod. (Zašto doprinijeti projektu koji se +temelji na odbijanju razmijene sa nama?) Korištenje LGPL-a za C biblioteku, +ili za bilo koju biblioteku, je stvar strategije.</p> + +<p>C biblioteka radi generički posao; svaki vlasnički sustav ili kompajler +dolazi sa C bibliotekom. Dakle, pravljenjem naše C biblioteke dostupne samo +slobodnom softveru ne bi dali slobodnom softveru nikakvu prednost—samo +bi obeshrabrilo korištenje naše biblioteke.</p> + +<p>Jedan sustav je iznimka za to: na GNU sustavu (i to uključuje i GNU/Linux), +GNU C biblioteka je jedina C biblioteka. Prema tome, distribucijska pravila +GNU C biblioteke određuju da li je moguće kompilirati posjednički program za +GNU sustav. Ne postoji etički razlog da se dopuste vlasničke aplikacije na +GNU sustavu, ali strategijski se čini da bi njihovo odbijanje više +doprinijelo obeshrabrivanju korištenja GNU sustava nego ohrabrivanju +razvitka slobodnih aplikacija. Zbog toga je korištenje GPL za biblioteke +dobra strategija za C biblioteku.</p> + +<p>Za druge biblioteke, strategijska odluka se treba razmotriti od slučaja do +slučaja. Kada biblioteka radi poseban posao koji može pomoći u pisanju +određenih vrsta programa, tada je objava pod GPL-om, ograničavanje samo na +slobodne programe, način pomaganja drugim developerima slobodnog softvera, +dajući im prednost u odnosu na vlasnički softver.</p> + +<p>Razmotrite GNU Readline, biblioteka koja je razvijena da bi se obezbijedilo +uređivanje komandne linije za BASH. Readline je objavljena pod običnim GNU +GPL-om, ne GPL-om za biblioteke. To vjerojatno smanjuje količinu korištenja +Readline-a, ali to nije gubitak za nas. U međuvremenu, barem jedna korisna +aplikacija je postala slobodan softver specifično da bi mogla koristiti +Readline, i to je stvarna dobit za zajednicu.</p> + +<p>Developeri vlasničkog softvera imaju prednosti koje novac daje; developeri +slobodnog softvera moraju raditi prednosti među sobom. Nadam se da ćemo +jedan dan imati veliku kolekciju biblioteka pokrivenih GPL-om koje nemaju +paralelu dostupnu vlasničkom softveru, dajući korisne module da služe za +izgradnju novog slobodnog softvera, i dodavajući veliku prednost za daljnji +razvitak slobodnog softvera.</p> + +<p>(1) Ova licenca je sada zvana GNU niža opća javna licenca (<i>GNU Lesser +General Public License</i>), da bi se izbjegla ideja da bi je sve biblioteke +trebale koristiti. Pogledajte: <a href="/philosophy/why-not-lgpl.html">Zašto +ne biste trebali koristiti niži GPL za vašu sljedeću biblioteku</a> za više +informacija.</p> + +<h3>Češanje svraba?</h3> +<p> +Eric Raymond kaže: “Svako dobro djelo softvera započinje češanjem +developerovog osobnog svraba.” Možda se to i dogodi ponekad, ali mnogi +glavni dijelovi GNU softvera su razvijeni sa ciljem da se napravi potpuni +operativni sustav. Oni dolaze iz vizije i plana, ne iz impulsa.</p> +<p> +Na primjer, razvili smo GNU C biblioteku jer sustav nalik Unix-u treba C +biblioteku, BASH zato jer sustav nalik Unix-u treba ljusku, i GNU tar zato +jer sustav nalik Unix-u treba tar program. Isto je istina i za moje +programe—GNU C kompajler, GNU Emacs, GDB i GNU Make.</p> +<p> +Neki GNU programi su razvijeni da bi se nosili sa specifičnim prijetnjama +našoj slobodi. Dakle, razvili smo gzip da bi zamijenili Compress program, +koji je bio izgubljen iz zajednice zbog <abbr +title="Lempel-Ziv-Welch">LZW</abbr> patenata. Našli smo ljude koji će +razvijati LessTif, i više nedavno započeli smo <abbr title="GNU Network +Object Model Environment">GNOME</abbr> i Harmony, da bi adresirali probleme +izazvane određenim vlasničkim bibliotekama (vidite ispod). Razvijamo GNU +Privacy Guard da nadomjestimo popularni neslobodni enkripcijski softver, jer +korisnici ne bi trebali birati između privatnosti i slobode.</p> +<p> +Naravno, ljudi koji pišu te programe su postali zainteresirani za rad, i +mnoge značajke su dodane od strane raznih ljudi zbog vlastitih potreba i +interesa. Ali to nije razlog zašto ti programi postoje.</p> + +<h3>Neočekivani razvoji</h3> +<p> +Na početku GNU Projekta, zamislio sam da ćemo razviti cijeli GNU sustav, i +onda ga objaviti kao cjelinu. Nije se tako dogodilo.</p> +<p> +Pošto je svaka komponenta GNU sustava implementirana na Unix sustavu, svaka +komponenta se mogla pokrenuti da Unix sustavu dugo prije nego je potpuni GNU +sustav postojao. Neki od tih programa su postali popularni, i korisnici su +ih počeli proširivati i prenositi na druge platforme—na razne +nekompatibilne verzije Unix-a, i katkad na druge sustave.</p> +<p> +Taj proces je napravio te programe mnogo moćnijima, i privukao financiranje +i suradnike na GNU Projekt. Ali je vjerojatno i usporio završenje +minimalnoga radnog sustava za nekoliko godina, pošto je vrijeme GNU +developera stavljeno u održavanje tih prenesenih programa i u dodavanje +značajki postojećim komponentama, radije nego u početak pisanja, jednu za +drugom, komponenata koje nedostaju.</p> + +<h3>GNU Hurd</h3> +<p> +1990., GNU sustav je bio skoro dovršeni; jedina velika komponenta koja je +nedostajala je bila jezgra. Odlučili smo implementirati jezgru kao kolekciju +poslužiteljskih procesa koji se izvršavaju iznad Mach-a. Mach je +mikro-jezgra razvijena na Carnegie Mellon Sveučilištu i tada na Utah +Sveučilištu; GNU Hurd je kolekcija poslužitelja (odnosno, krdo GNU-a) koji +se izvršavaju iznad Mach-a, i rade razne poslove Unix jezgre. Početak +razvitka je bio u zakašnjenju dok smo čekali da Mach bude objavljen kao +slobodan softver, kao što je bilo obećano.</p> +<p> +Jedan razlog odabira tog dizajna je bilo izbjegavanje onoga što se činilo +najtežim dijelom posla: otklanjanje grešaka u programu jezgre bez softvera +koji na razini izvornog koda prati izvršenje programa (<i>source-level +debugger</i>). Taj dio posla je već napravljen, u Mach-u, i očekivali smo da +će otklanjanje grešaka u Hurd poslužiteljima biti na razini korisničkih +programa, sa GDB-om. Ali prošlo je dosta vremena dok je to postalo moguće, i +višenitni (<i>multithreaded</i>) poslužitelji koji šalju poruke među sobom +su se ispostavili vrlo teškima u procesu otklanjanja grešaka. Radeći Hurd +posao razvučenim kroz mnogo godina.</p> + +<h3>Alix</h3> +<p> +GNU jezgra se na početku nije trebala zvati Hurd. Njegovo originalno ime je +bilo Alix—dano prema ženi koja je bila u to vrijeme moja +simpatija. Ona, Unix administrator, je ukazala na to kako bi njeno ime dobro +pristajalo u uobičajeni uzorak davanja imena verzija Unix sustava; u šali, +rekla je svojim prijateljima: “Netko bi trebao nazvati jezgru po +meni.” Nisam rekao ništa, nego sam je odlučio iznenaditi s jezgrom po +imenu Alix.</p> +<p> +Nije ostalo na tome. Michael (sada Thomas) Bushnell, glavni developer +jezgre, više je volio ime Hurd, i ponovno je definirao Alix da se odnosi na +određeni dio jezgre—dio koji bi hvatao sistemske pozive i rukovao s +njima slanjem poruka Hurd poslužiteljima.</p> +<p> +Kasnije, Alix i ja smo prekinuli, i ona je promijenila svoje ime; neovisno, +dizajn Hurd-a je promijenjen tako da bi C biblioteka slala poruke direktno +poslužiteljima, i zbog toga je Alix komponenta nestala iz dizajna.</p> +<p> +Ali prije nego su se te stvari dogodile, njezin prijatelj je našao ime Alix +u izvornom kodu Hurd-a, i spomenuo je to njoj. Tako da je imala šansu naći +jezgru po njenom imenu.</p> + +<h3>Linux i GNU/Linux</h3> +<p> +GNU Hurd nije prikladan za produkcijsko korištenje, i ne znamo da li će +ikada biti. Dizajn temeljen na mogućnostima ima problema koji rezultiraju +direktno iz fleksibilnosti dizajna, i nije jasno da li rješenja postoje.</p> + +<p> +Srećom, druga jezgra je dostupna. 1991. Linus Torvalds je razvio jezgru +kompatibilnu s Unixom i nazvao je Linux. U početku je Linux bio pod +vlasničkom licencom, no 1992. je postao slobodni softver; kombinirajući +Linux s još nedovršenim sustavom GNU rezultiralo je potpunim slobodnim +operativnim sustavom. (Naravno, kombiniranje je bio znatan posao sam po +sebi.) Zbog Linuxa mi danas možemo pokrenuti verziju sustava GNU.</p> +<p> +Ovaj sustav nazivamo <a href="/gnu/linux-and-gnu.html"> GNU/Linux</a>, kako +bi smo istaknuli kombinaciju sustava GNU s Linuxom kao jezgrom. Nemojte +upasti u zamku nazivanja cijelog sustava “Linuxom”, jer to znači +pripisivanje našeg rada nekome drugome. Molimo vas da <a +href="/gnu/gnu-linux-faq.html"> spomenete i nas</a>.</p> + +<h3>Izazovi u našoj budućnosti</h3> +<p> +Dokazali smo našu sposobnost da razvijemo široki spektar slobodnog +softvera. To ne znači da smo nepobjedivi i nezaustavljivi. Nekoliko izazova +rade budućnost slobodnog softvera nesigurnom; suočavanje sa njima će +zahtijevati postojan napor i izdržljivost, trajući ponekad i po nekoliko +godina. Zahtijevati će vrstu determinacije koje ljudi pokazuju kada cijene +svoju slobodu i neće dopustiti nikome da je oduzme.</p> +<p> +Sljedeća četiri odjeljka raspravljaju o tim izazovima.</p> + +<h3>Tajni hardver</h3> +<p> +Proizvođači hardvera u sve većem trendu drže specifikacije hardvera +tajnim. Zbog toga je teško pisati slobodne upravljačke programe tako da bi +Linux i XFree86 podržavali novi hardver. Imamo potpune slobodne sustave +danas, ali ih sutra nećemo imati ako ne možemo podržavati sutrašnja +računala.</p> +<p> +Postoje dva načina suočavanja sa tim problemom. Programeri mogu raditi +obrnuti inženjering da bi dokučili kako podržavati hardver. Mi ostali možemo +izabrati hardver koji je podržani od strane slobodnog softvera; kako se naši +brojevi budu povećavali, tajnost specifikacija će postati samo-poražavajuća +politika.</p> +<p> +Obrnuto inženjerstvo je veliki posao; da li ćemo imati programere sa +dovoljnom determinacijom da to poduzmu? Da—ako smo izgradili jak +osjećaj da je slobodan softver stvar principa, i da se neslobodni +upravljački programi ne mogu tolerirati. I da li će veliki broj nas +potrošiti višak novca, ili čak malo viška vremena, da možemo koristiti +slobodne upravljačke programe? Da, ako je determinacija za posjedovanjem +slobode široko rasprostranjena.</p> +<p> +(bilješka iz 2008: ovaj problem se isto tako i proširuje na BIOS. Postoji +slobodni BIOS, <a href="http://www.libreboot.org/">LibreBoot</a>; problem je +nabavka specifikacija za strojeve tako da ih LibreBoot može podržavati.)</p> + +<h3>Neslobodne biblioteke</h3> +<p> +Neslobodna biblioteka koja se vrti na slobodnim operativnim sustavima +djeluje kao zamka za developere slobodnog softvera. Primamljive značajke +biblioteke su mamac; ako koristite biblioteku, padate u zamku, zato jer vaš +program ne može korisno biti dio slobodnog operativnoga sustava. (Strogo +govoreći, možemo uključiti vaš program, ali neće se <em>pokrenuti</em> bez +biblioteke.) Još gore, ako program koji koristi vlasničku biblioteku postane +popularan, može namamiti druge nesumnjajuće programere u zamku.</p> +<p> +Prvi slučaj ovog problema su bili Motif alati, natrag u 80-ima. Iako tada +nisu postojali slobodni operativni sustavi, bilo je jasno koji problem će im +Motif uzrokovati kasnije. GNU Projekt je odgovorio na dva načina: pitajući +individualne projekte slobodnog softvera da podržavaju slobodne X alatne +blokove (<i>widgets</i>) kao i Motif, i raspitivajući se za nekoga tko bi +napisao slobodnu zamjenu za Motif. Posao je trajao mnogo godina; LessTif, +razvijen od strane Hungry Programmers, postao je dovoljno moćan da podržava +većinu Motif aplikacija tek u 1997.</p> +<p> +Između 1996. i 1998., druga neslobodna <abbr title="Graphical User +Interface">GUI</abbr> alatna biblioteka, zvana Qt, je bila korištena u +znatnoj kolekciji slobodnog softvera: <abbr title="K Desktop +Environment">KDE</abbr> desktop.</p> +<p> +Slobodni GNU/Linux sustavi nisu bili u mogućnosti koristiti KDE, zato jer +nismo mogli koristiti biblioteku. Međutim, neki komercijalni distributeri +GNU/Linux sustava koji nisu bili strogi da se drže slobodnog softvera, +dodali su KDE svojim sustavima—producirajući sustav sa više +sposobnosti, ali manje slobode. KDE grupa je aktivno ohrabrivala sve više +programera da koriste Qt, i milijuni novih “Linux korisnika” +nisu nikada bili izloženi ideji da ima nešto krivo u tome. Situacija se +činila mrgodnom.</p> +<p> +Zajednica slobodnog softvera je odgovorila na problem u dva načina: GNOME i +Harmony.</p> +<p> +GNOME, GNU Network Object Model Environment, je desktop projekt +GNU-a. Miguel de Icaza ga je započeo u 1997., i bio je razvijan sa podrškom +Red Hat Software-a, GNOME je krenuo obezbjediti slična desktop postrojenja, +ali ekskluzivno korištenjem slobodnog softvera. Ima i tehničke prednosti, +kao što su podrška za razne jezike, ne samo C++. Ali njegov glavni cilj je +bila sloboda: da se ne zahtijeva korištenje neslobodnog softvera.</p> +<p> +Harmony je kompatibilna zamjenska biblioteka, dizajnirana da omogući +pokretanje KDE softvera bez korištenja Qt-a.</p> +<p> +Studeni 1998, developeri Qt-a su proglasili promjenu licence koja će, kada +se provede, napraviti Qt slobodnim softverom. Ne postoji način da se bude +siguran, ali mislim da je to dijelom zbog čvrstog odgovora zajednice na +problem koji je Qt stvarao dok je bio neslobodan. (Nova licenca je nepogodna +i nepravedna, pa ostaje poželjno izbjegavati korištenje Qt-a.)</p> +<p> +[Naknadna bilješka: u rujnu 2000, Qt je ponovno objavljen pod GNU GPL-om, +što je suštinski riješilo taj problem.]</p> +<p> +Kako ćemo odgovoriti na slijedeću primamljivu neslobodnu biblioteku? Da li +će cijela zajednica shvatiti potrebu da se ne upadne u zamku? Ili će mnogi +od nas odustati od slobode zbog pogodnosti, i napraviti veliki problem? Naša +budućnost ovisi o našoj filozofiji.</p> + +<h3>Softverski patenti</h3> +<p> +Najgora prijetnja sa kojom se suočavamo dolazi od softverskih patenata, koji +mogu staviti algoritme i značajke izvan dosega slobodnog softvera do +dvadeset godina. Patenti LZW algoritma za kompresiju su bili primijenjeni u +1983., i još uvijek ne možemo objaviti slobodni softver da producira prave +komprimirane <abbr title="Graphics Interchange Format">GIF</abbr>-ove. [Od +2009. oni su istekli.] U 1998., slobodan program za produkciju <abbr +title="MPEG-1 Audio Layer 3">MP3</abbr> kompriminiranog zvuka je izbačen iz +distribucije zbog prijetnje patentnom tužbom. +</p> +<p> +Postoje načini da se nosimo sa patentima: možemo tražiti dokaze da je patent +nevažeći, i možemo tražiti alternativne načine da napravimo posao. Ali svaka +od tih metoda radi samo ponekad; kada obje pobace, patent može prisiliti sav +slobodni softver da nema neke značajke koje korisnici žele. Što ćemo +napraviti kada se to dogodi?</p> +<p> +Oni među nama koji vrednuju slobodni softver zbog slobode će ostati svejedno +upotrebljavati slobodni softver. Uspjeti ćemo napraviti posao bez +patentiranih značajki. Ali oni koji vrednuju slobodni softver jer očekuju da +bude tehnički superioran će vjerojatno nazvati to neuspjehom kada patent +ograničava softver. Dakle, dok je korisno govoriti o praktičnoj efektivnosti +“bazar” modela razvoja, i o pouzdanosti i moći nekog slobodnog +softvera, ne smijemo se zaustaviti na tome. Moramo govoriti o slobodi i +principu.</p> + +<h3>Slobodna dokumentacija</h3> +<p> +Najveći nedostatak naših slobodnih operativnih sustava nije u +softveru—nego u nedostatku dobrih slobodnih priručnika koje možemo +uključiti u naše sustave. Dokumentacija je suštinski dio svakog softverskog +paketa; kada važan paket slobodnog softvera ne dođe sa dobrim slobodnim +priručnikom, to je velik propust. Danas imamo mnoge takve praznine.</p> +<p> +Slobodna dokumentacija, kao i slobodni softver, je stvar slobode, a ne +cijene. Kriterij za slobodni priručnik je uglavnom isti kao i za slobodni +softver: stvar je u davanju svim korisnicima određene slobode. Ponovna +distribucija (uključujući i komercijalnu prodaju) mora biti dopuštena, na +mreži i na papiru, tako da priručnik može popratiti svaku kopiju programa.</p> +<p> +Dozvola za izmjenu je isto presudna. Kao općenito pravilo, ne vjerujem da je +bitno za ljude da imaju dozvolu da izmjenjuju članke i knjige svake +vrste. Na primjer, ne mislim da smo vi ili ja dužni dati dozvolu da se +izmjenjuju članci poput ovoga, koji opisuju naša djela i naša gledišta.</p> +<p> +Ali postoji partikularni razlog zašto je sloboda izmijene presudna za +dokumentaciju slobodnog softvera. Kada ljudi prakticiraju svoje pravo da +izmijene softver, i dodaju ili izmijene neke njegove značajke, ako su +savjesni oni će isto izmijeniti i priručnik—tako da mogu obezbjediti +točnu i upotrebljivu dokumentaciju sa izmijenjenim programom. Neslobodni +priručnik, koji ne dozvoljava programerima da budu savjesni i da dovrše +posao, ne dopunjuje potrebe naše zajednice.</p> +<p> +Neke određene granice na to kako se izmijene rade ne predstavljaju +problem. Na primjer, zahtjevi da se očuvaju originalna autorova bilješka o +autorskim pravima, distribucijska pravila, ili lista autora, su u redu. Isto +tako nije problem da se zahtijeva da izmijenjene verzije uključuju bilješku +da su bile izmijenjene, čak i da imaju cijele odjeljke koji mogu biti +izbrisani ili promijenjeni, sve dok se ti odjeljci drže ne-tehničkih +tema. Te vrste restrikcija nisu problem jer ne zaustavljaju savjesnog +programera da prilagodi priručnik tako da odgovara izmijenjenom +programu. Drugim riječima, ne zaustavljaju zajednicu oko slobodnog softvera +da dobije cijelu korist od priručnika.</p> +<p> +Međutim, mora biti moguće izmijeniti cijeli <em>tehnički</em> sadržaj +priručnika, i tada distribuirati rezultat na svim uobičajenim medijima, kroz +sve uobičajene kanale; u suprotnom, restrikcije ometaju zajednicu, priručnik +nije slobodan, i trebamo drugi priručnik.</p> +<p> +Da li će developeri slobodnog softvera imati svjesnost i determinaciju da +produciraju cijeli spektar slobodnih priručnika? Još jednom, naša budućnost +ovisi o filozofiji.</p> + +<h3>Moramo govoriti o slobodi</h3> +<p> +Procjene danas su da postoji deset milijuna korisnika GNU/Linux sustava kao +što su Debian GNU/Linux i Red Hat “Linux”. Slobodni softver je +razvio takve praktične prednosti da se korisnici sjate na njega iz čisto +praktičnih razloga.</p> +<p> +Dobre posljedice toga su očite: više interesa za razvoj slobodnog softvera, +više klijenata za poslove slobodnog softvera, i više sposobnosti da se +ohrabre kompanije da razvijaju komercijalni slobodni softver umjesto +vlasničkih softverskih proizvoda.</p> +<p> +Ali interes za softver raste brže nego svjesnost filozofije na kojoj je +utemeljen, i to vodi u nevolju. Naša sposobnost da se suočimo sa izazovima i +prijetnjama opisanima iznad ovisi o volji da ostanemo čvrsto za slobodu. Da +bi osigurali da naša zajednica ima tu volju, moramo raširiti tu ideju među +novim korisnicima kako oni dolaze u našu zajednicu.</p> +<p> +Ali nismo uspješni u tome: napori da se privuku novi korisnici u našu +zajednicu daleko nadmašuju napore da ih podučimo pravima i dužnostima naše +zajednice. Moramo napraviti oboje, i moramo držati ta dva napora u +ravnoteži.</p> + +<h3>“Otvoreni izvorni kod”</h3> +<p> +Podučavanje novih korisnika o slobodi je postalo teže u 1998, kada je dio +zajednice odlučio prestati koristiti termin “slobodan softver” i +reći “softver otvorenog izvornog koda” umjesto toga.</p> +<p> +Neki koji favoriziraju taj termin ciljali su da izbjegnu konfuziju +“slobodnog” sa “besplatnog”—valjani +cilj. Drugi, međutim, su ciljali da stave na stranu duh principa koji je +motivirao pokret slobodnog softvera i GNU projekt, i umjesto toga napraviti +priziv izvršnim i poslovnim korisnicima, mnogi od kojih drže ideologiju koja +stavlja profit iznad slobode, iznad zajednice, iznad principa. Tako, +retorika “otvorenog izvornog koda” fokusira na potencijal da se +napravi visoko kvalitetan, moćan softver, ali izbjegava ideje slobode, +zajednice i principa.</p> +<p> +“Linux” časopisi su jasan primjer toga—puni su oglasa za +vlasnički softver koji radi sa GNU/Linux-om. Kada se pojavi slijedeći Motif +ili Qt, da li će ti časopisi upozoriti programere da udalje od toga, ili će +raditi reklame za to?</p> +<p> +Podrška poslovnog dijela može pridonijeti zajednici na mnoge načine; sve +drugo jednako, korisno je. Ali dobivanje njihove podrške govoreći još manje +o slobodi i principu može biti katastrofalno; radi ranije spomenutu +neravnotežu između dosega prema novim korisnicima i edukaciji o pravima i +dužnostima još gorom.</p> +<p> +“Slobodan softver” i “otvoreni izvorni kod” opisuju +istu kategoriju softvera, više-manje, ali govore različite stvari o +softveru, i o vrijednostima. GNU projekt nastavlja koristiti termin +“slobodan softver”, da se izrazi ideja da je sloboda, ne samo +tehnologija, važna.</p> + +<h3>Pokušajte!</h3> +<p> +Aforizam Yode (“Ne postoji ‘pokušaj’”) zvuči lijepo, +ali ne radi za mene. Napravio sam većinu svoga rada dok sam bio tjeskoban +oko toga da li ću moći napraviti posao, ako da, nesiguran da li će to biti +dovoljno da dosegnem cilj. Ali pokušao sam svejedno, jer nije bilo nikoga +osim mene između neprijatelja i mojeg grada. Iznenađujući sebe, ponekad sam +uspio.</p> +<p> +Ponekad nisam uspio; neki od mojih gradova su pali. Tada sam našao drugi +grad pod prijetnjom, i pripremio se za još jednu bitku. Vremenom, naučio sam +tražiti prijetnje i staviti sebe između njih i mojeg grada, prizivajući +druge hakere da dođu i da se pridruže.</p> +<p> +U današnje vrijeme, često nisam jedini. Olakšanje je i radost kada vidim puk +hakera kako kopaju da bi zadržali vod, i shvatim, ovaj grad možda +preživi—zasada. Ali opasnosti su sve veće svake godine, i sada je +Microsoft specifično naciljao našu zajednicu. Ne možemo uzeti budućnost +slobode zdravo za gotovo. Ne uzimajte je zdravo za gotovo! Ako želite +zadržati svoju slobodu, morati biti pripremljeni da je branite. </p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1998, 2001, 2002, 2005, 2006, 2007, 2008, 2010 Richard +Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2020/07/04 08:32:33 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/ubuntu-spyware.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/ubuntu-spyware.html new file mode 100644 index 0000000..e4f8d6a --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/ubuntu-spyware.html @@ -0,0 +1,223 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/ubuntu-spyware.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/ubuntu-spyware.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/ubuntu-spyware.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/ubuntu-spyware.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-02" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Ubuntu je špijunski softver: Što učiniti? - Projekt GNU - Zaklada za +slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/ubuntu-spyware.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Ubuntu je špijunski softver: Što učiniti?</h2> + +<p>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a></p> + +<p>Jedna od glavnih prednosti slobodnog softvera je da zajednica štiti +korisnike od zlonamjernog softvera. Sada je Ubuntu <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html"> GNU/Linux </a> postao primjer suprotnog. Što +mi kao korisnici možemo učiniti?</p> + +<p>Vlasnički je softver povezan sa zlonamjernim postupcima prema korisniku: +ubačeni kod za nadzor, digitalne lisice (DRM ili upravljanje digitalnim +ograničenjima) i skriveni udaljeni pristup računalu mogu korisniku učiniti +dosta neugodnih stvari. Programe koji rade takve stvari treba tretirati +jednako kao i špijunski softver (malware). Najčešći su primjeri Windows, +iProizvodi i Amazon “Kindle”, koji koriste sva tri postupka; +Macintosh i Playstation III, koji su nametnuli DRM, većina mobilnih +telefona, koji špijuniraju korisnike i pružaju skriveni pristup uređaju; +Adobe Flash Player, koji špijunira i nameće DRM, te mnoge aplikacije za +iPhone i Android, koje rade jednu ili više ovakvih ružnih stvari.</p> + +<p><a href="/philosophy/free-software-even-more-important.html">Slobodan +softver korisniku pruža priliku da se zaštiti od zlonamjernog +softvera</a>. Osim toga, najčešće zajednica štiti sve korisnike, tako da +većina ljudi ne mora ništa učiniti da bi se zaštitila. Evo na koji način.</p> + +<p>Ponekad korisnici koji se razumiju u programiranje naiđu na slobodan program +koji u sebi ima zlonamjerni kod. Uobičajeno je da se tada izdaje ispravljena +inačica takvog programa (ali ne pod istim imenom). Uz četiri slobode koje +definiraju slobodni softver (pogledaj <a +href="/philosophy/free-sw.html">http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html</a>), +oni su u mogućnosti to učiniti. To se naziva "forkanje" programa. Ubrzo se +zajednica prebacuje na tu drugu, ispravljenu verziju (fork), dok se +zlonamjerna verzija odbacuje. Šanse za neslavnu propast zlonamjernog +programa su velike tako da i oni kojima savjest ili društvene norme nisu +prepreka za takve aktivnosti uglavnom zaziru od toga. </p> + +<p>Ali ne uvijek. Ubuntu, široko rasprostranjena i utjecajna distribucija <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa </a>, ima instaliran nadzorni +kod. Kad korisnik pretražuje neki izraz u vlastitim lokalnim datotekama +koristeći Ubuntuovo sučelje, Ubuntu šalje taj izraz na neki od Canonicalovih +servera. (Canonical je kompanija koja razvija Ubuntu.) </p> + +<p>To je upravo poput prvog slučaja nadzora u Windowsima s kojima sam se +upoznao. Moj mi je pokojni prijatelj Fravia ispričao da, dok je u lokalnim +datotekama Windowsa tražio neki izraz, njegov vatrozid je otkrio slanje +paketa nekakvom serveru. Nakon tog prvog primjera, počeo sam obraćati +pozornost na takve stvari, te uočio sklonost vlasničkog softvera +“uglednih” softverskih firmi prema špijuniranju. Možda i nije +tek stjecaj okolnosti da Ubuntu šalje iste informacije.</p> + +<p>Ubuntu koristi te informacije da bi prikazivao reklame za kupnju proizvoda +na Amazonu. Amazon čini razne loše stvari (pogledaj <a +href="http://stallman.org/amazon.html">http://stallman.org/amazon.html</a>); +a reklamirajući Amazon i Canonical sudjeluje u njima. Međutim, najveći +problem nisu reklame. Najveći problem je špijuniranje. Iz Canonicala tvrde +da ne šalju Amazonu podatke o tome tko je što tražio. Svejedno, prikupljanje +osobnih podataka nije u redu, bio to Canonical ili Amazon.</p> + +<p>Ljudi će vjerojatno napraviti prerađene inačice Ubuntua bez takvog +nadzora. U stvari, nekoliko GNU/Linux distribucija je nastalo od +Ubuntua. Kad se te distribucije ažuriraju na novu Ubuntuovu osnovu, očekujem +da će izbaciti nadzor iz svojih inačica. To svakako očekuje i Canonical.</p> + +<p>Većina bi razvijatelja slobodnog softvera napustila ovakav plan ako bi imala +priliku prebaciti se na drugu, ispravljenu verziju. Ali Canonical nije +napustio Ubuntu spyware. Vjerojatno Canonical računa da ime +“Ubuntu” ima toliki momenat i utjecaj da može izbjeći uobičajene +posljedice i izvući se s nadziranjem korisnika.</p> + +<p>Canonical tvrdi da se internet tako samo pretražuje na drugačiji +način. Ovisno o detaljima, to može učiniti problem većim, ali svakako ne +manjim.</p> + +<p>Ubuntu dopušta korisniku isključivanje nadzora. Očito je da u Canonicalu +misle da će većina korisnika Ubuntua ostaviti nadzor uključenim. I mnogi to +i čine, zato što nisu svjesni toga i da bi trebali nešto učiniti s tim u +vezi. Tako da postojanje tog prekidača ne čini samim time i nadzor +opravdanim.</p> + +<p>Čak i da je špijuniranje u startu onemogućeno, i dalje bi bilo +opasno. “Uključivanje za stalno” u riskantne pothvate, gdje +rizik ovisi o detaljima, stvara nemarnost. Da bi se zaštitila privatnost +korisnika, sustav mora omogućiti da oprez i obazrivost pri upotrebi budu +jednostavno dostižni: ako lokalni program za pretragu ima opciju za +pretraživanje mreže, korisnik mora imati posebnu opciju da <em>svaki +put</em> isključivo izabere mrežno pretraživanje ako to želi. To nije teško +napraviti. Potrebno je samo postaviti posebnu dugmad za mrežno i lokalno +pretraživanje, kako je uostalom i bilo na prijašnjim verzijama +Ubuntua. Mrežna pretraga bi također trebala informirati korisnika kome šalje +te osobne informacije i koje informacije šalje. </p> + +<p>Ako većina vodećih mislilaca u našoj zajednici vide ovo kao osobni problem +svakog korisnika, ako sami na svom sustavu isključe nadzor i nastave +promovirati Ubuntu, Canonical bi se mogao izvući s tom praksom. To bi +načinilo veliku šteta zajednici slobodnog softvera. </p> + +<p>Mi koji predstavljamo slobodni softver kao obranu od malwarea, ne kažemo da +je ta obrana savršena. Ne postoji savršena obrana. Mi ne kažemo da je +zajednica u stanju držati malware podalje <em>bez ijedne greške</em>, tako +da primjer s Ubuntu-ovim špijunskim softverom ne znači da moramo priznati da +nismo u pravu.</p> + +<p>Ali ovdje je u igri nešto više od toga tko je u pravu a tko nije. U pitanju +je to može li naša zajednica pravilno koristiti argument o zlonamjernom +vlasničkom softveru. Ako možemo reći samo da “vas slobodni softver +neće špijunirati osim ako to nije Ubuntu,”, to ima puno manju snagu +nego ako se kaže “slobodni vas softver neće uopće špijunirati.”</p> + +<p>Na nama bi bilo da učinimo sve što je potrebno da se Canonical spriječi u +takvoj praksi. Bilo kakav izgovor Canonicala je neprihvatljiv. Čak i da +iskoriste sav novac koji dobiju od Amazona za razvoj slobodnog softvera, to +neće nadoknaditi ono što će slobodni softver izgubiti ako prestane nuditi +dobar način zaštite korisnika od zlostavljanja. </p> + +<p>Ako budete preporučivali ili instalirali nekome GNU/Linux, molim vas da +isključite Ubuntu sa popisa distribucija koje preporučujete. Ako vas dosad +nije uvjerila praksa Ubuntua da instaliraju i preporučuju neslobodni +softver, neka vam ovo bude pouka. Na vašim instal-feštama, na Danima +slobodnog softvera itd., nemojte instalirati niti preporučivati +Ubuntu. Umjesto toga, recite ljudima da Ubuntu treba izbjegavati zbog +špijuniranja. </p> + +<p>I dok to radite, recite ljudima da Ubuntu sadrži i preporučuje druge +neslobodne programe. (Pogledaj <a href="/distros/common-distros.html"> +http://www.gnu.org/distros/common-distros.html</a>.) To će biti protuteža +drugom obliku negativnog utjecaja koji Ubuntu vrši u zajednici slobodnog +softvera, a to je legitimiziranje neslobodnog softvera.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2012 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> + Prijevod: JK, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2017/04/14 14:53:30 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/university.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/university.html new file mode 100644 index 0000000..f7e1f22 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/university.html @@ -0,0 +1,202 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/university.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Objavljivanje slobodnog softvera ako ste zaposleni na sveučilištu - Projekt +GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/university.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Objavljivanje slobodnog softvera ako ste zaposleni na sveučilištu</h2> + +<p> +Mi u pokretu za slobodan softver vjerujemo da bi korisnici računala trebali +biti slobodni mijenjati i ponovo distribuirati softver kojeg +koriste. “Slobodan” u izrazu “slobodan softver” +odnosi se na slobodu: to znači da korisnici imaju slobodu pokretati, +mijenjati i ponovo distribuirati taj softver.<sup><a +href="#TransNote1">1</a></sup> Slobodan softver doprinosi ljudskom znanju, +dok neslobodan softver to ne čini. Sveučilišta bi stoga trebala poticati +slobodan softver zbog unapređivanja ljudskog znanja, jednako tako kako bi +trebala poticati znanstvenike i druge učenjake da objavljuju svoja djela.</p> + +<p> +Nažalost, mnogi se sveučilišni upravitelji prema softveru (a i prema +znanosti) odnose grabežljivo; na programe gledaju kao na priliku za zaradu, +a ne kao na priliku da se doprinese ljudskom znanju. Razvijatelji slobodnog +softvera nose se s tom sklonošću već gotovo dvadeset godina.</p> + +<p> +Kada sam počeo razvijati <a href="/gnu/thegnuproject.html">operacijski +sustav GNU</a>, 1984. godine, moj prvi korak bio je davanje otkaza na moj +posao na MIT-u. Učinio sam to posebno radi toga da MIT-ov licenčni ured ne +bi bio u mogućnosti ometati objavljivanje GNU-a kao slobodnog +softvera. Planirao sam pristup licenciranju programa GNU-a koji bi bio takav +da osigurava da sve izmijenjene inačice moraju isto tako biti slobodan +softver—pristup koji se razvio u <a href="/licenses/gpl.html">Opću +javnu licencu GNU-a</a> (GNU GPL)—i nisam želio biti prisiljen moliti +upravu MIT-a da mi dozvoli da je koristim.</p> + +<p> +Tijekom godina, pridruženi članovi sveučilišta su često pristupali Zakladi +za slobodan softver u potrazi za savjetom kako se nositi s upraviteljima +koji softver vide samo kao nešto što se može prodati. Jedan dobar postupak, +primjenjiv čak i na posebno financirane projekte, je temeljenje svojeg rada +na postojećem programu koji je već objavljen pod GNU GPL-om. Tada možete +reći upraviteljima “Nije nam dozvoljeno objaviti izmijenjenu inačicu, +osim pod licencom GNU GPL—bilo koji drugi način bio bi povreda +autorskih prava.” Nakon što im ishlapi miris novca, uglavnom će +pristati da ga objavite kao slobodan softver.</p> + +<p> +Možete također za pomoć zatražiti vašeg financijskog sponzora. Kada je grupa +sa NYU-a razvila GNU Ada Compiler, kojeg su financirale Zračne snage +Sjedinjenih Država, ugovor je izrijekom zahtijevao doniranje proizišlog koda +Zakladi za slobodan softver. Najprije razradite ugovor sa sponzorom, zatim +ljubazno dajte do znanja upravi sveučilišta da se ugovor ne može +revidirati. Radije će imati makar i ugovor za razvoj slobodnog softvera, +nego nikakav ugovor, stoga će ga najvjerojatnije prihvatiti.</p> + +<p> +Što god da činili, povucite to pitanje rano—dosta prije nego što je +program napola dovršen. U tom trenutku, sveučilištu ste još uvijek potrebni, +tako da možete igrati grublje: kažite upravi da ćete dovršiti program, +učiniti ga upotrebljivim, ako se slože pisanim putem da učinite softver +slobodnim (i slože se s vašim izborom slobodne softverske licence). Inače +ćete raditi na njemu samo koliko je potrebno da o njemu napišete članak i +nikada nećete napraviti inačicu dovoljno dobru za objavu. Kada uprava uvidi +da imaju izbor između toga da dobiju slobodan softverski paket koji +sveučilištu donosi ugled i toga da ne dobiju ništa, uglavnom će odabrati ovo +prvo.</p> +<p> +FSF ponekad može uvjeriti vaše sveučilište da prihvati GNU General Public +License ili GPL verzije 3. Ako smatrate da to ne možete obaviti sami, +pružite nam priliku da pomognemo: pošaljite mail na licensing@fsf.org i +napišite “hitno” kao predmet maila.</p> + +<p> +Nemaju sva sveučilišta grabežljivu politiku. Sveučilište u Texasu ima +politiku koja olakšava objavu na njemu razvijenog softvera kao slobodnog +softvera pod Općom javnom licencom GNU-a. Brazilski Univates i Međunarodni +institut za informacijsku tehnologiju iz Hyderabada u Indiji imaju politike +koje su naklone objavljivanju softvera pod licencom GPL. Uz prethodnu +podršku fakulteta, mogli biste biti u mogućnosti uvesti takvu podršku na +vašem sveučilištu. Prikažite problem kao pitanje načela: ima li sveučilište +zadaću unapređivanja ljudskog znanja ili je njegova jedina uloga promicati +sebe?</p> + +<p> +Pri uvjeravanju sveučilišta pomaže ako problemu pristupite s odlučnošću i na +temelju etičke perspektive, kao što to činimo mi u pokretu za slobodan +softver. Kako bi se prema javnosti postupalo etički, softver bi trebao biti +slobodan—kao sloboda—za cjelokupnu javnost.</p> + +<p> +Mnogi razvijatelji slobodnog softvera imaju usko praktične razloge za to što +rade: oni zagovaraju dozvoljavanje drugima da dijele i mijenjaju softver kao +sredstvo kojim se softveru daje moć i pouzdanost. Ako vas te vrijednosti +motiviraju da razvijate slobodan softver, u redu, hvala vam na doprinosu. No +te vrijednosti vam ne osiguravaju dobro stajalište da se postavite čvrsto +kada uprava sveučilišta bude vršila pritisak na vas ili vas dovodila u +iskušenje da učinite program neslobodnim.</p> + +<p> +Na primjer, mogli bi vam argumentirati sljedećim: “Mogli bismo ga +učiniti još moćnijim i pouzdanijim uz sav novac koji bismo mogli +dobiti.” Ta se tvrdnja na kraju može, a i ne more obistiniti, ali +teško ju je unaprijed pobiti. Mogli bi vam predložiti licencu koja +dozvoljava da dajete kopije “besplatno, samo za akademsko +korištenje,” što bi široj javnosti poručilo da nisu dostojni slobode, +a oni bi vas uvjeravali da će to osigurati akademsku suradnju, koja je (kako +oni kažu) sve što trebate.</p> + +<p> +Ako krenete samo od vrijednosti interesa, teško ćete odbiti ove zahtjeve +koji vode u slijepu ulicu, no možete to jednostavno učiniti ako svoje +stajalište temeljite na etičkim i političkim vrijednostima. Kakva je korist +od pravljenja moćnog i pouzdanog programa na račun slobode korisnika? Ne bi +li slobodu trebalo primijeniti jednako van akademije kao i unutar nje? +Odgovori na ovo očiti su ako su među vašim ciljevima sloboda i +zajednica. Slobodan softver poštuje slobodu korisnika, dok je neslobodan +softver poriče.</p> + +<p> +Ništa ne jača vašu odlučnost kao spoznaja da sloboda zajednice ovisi, između +ostalog, o vama.</p> + +<hr /> +<blockquote id="fsfs"><p class="big">Ovaj ogled objavljen je u djelu <a +href="http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/"><cite>Slobodan +softver, slobodno društvo: Odabrani eseji Richarda M. Stallmana</cite></a>.</p></blockquote> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Za razliku od +hrvatskog jezika, engleski jezik ne razlikuje pojam “slobodan” +od pojma “besplatan”, nego i za jedno i za drugo koristi istu +riječ, “<i>free</i>”, što ponekad dovodi do zabune pa je +potrebno dodatno objašnjenje, kao što je ovdje slučaj.</li></ol></div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<p>Copyright © 2002 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom +Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2015/05/23 06:11:07 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/use-free-software.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/use-free-software.html new file mode 100644 index 0000000..4087bc2 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/use-free-software.html @@ -0,0 +1,196 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/use-free-software.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Zajednica slobodnog softvera nakon 20 godina - Projekt GNU - Zaklada za +slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/use-free-software.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Zajednica slobodnog softvera nakon 20 godina: <br /> +Velik, ali nepotpun uspjeh. Što sada?</h2> + +<p>napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard +Stallman</strong></a></p> + +<p> +5. siječnja 1984. godine, prije dvadeset godina, napustio sam svoj posao na +MIT-u kako bih počeo razvijati slobodan operacijski sustav, <a +href="/gnu/the-gnu-project.html">GNU</a>. Premda nikada nismo objavili +dovršen sustav GNU prikladan za upotrebu u proizvodnom okruženju, inačicu +sustava GNU danas koriste deseci milijuna ljudi koji većinom nisu svjesni da +je tome tako. Slobodan softver ne znači i “besplatan”; to znači +da su korisnici slobodni pokretati program, proučavati izvorni kod, +mijenjati ga i dalje distribuirati s izmjenama ili bez njih, besplatno ili +uz naknadu.</p> + +<p> +Nadao sam se da bi slobodan operacijski sustav otvorio put kojim bismo +zauvijek pobjegli od podjarmljujućeg sustava kakav je vlasnički +softver. Doživio sam ružnoću načina života kojeg neslobodan softver nameće +svojim korisnicima te sam odlučio pobjeći od njega i drugima utrti put za +bijeg.</p> + +<p> +Neslobodan softver donosi sa sobom protudruštveni sustav koji zabranjuje +suradnju i zajednicu. Uglavnom niste u mogućnosti vidjeti izvorni kod; ne +možete vidjeti kakve ružne trikove ili glupe pogreške može sadržavati. Ako +vam se ne sviđa, niste ga u mogućnosti izmijeniti. Najgore od svega, +zabranjeno vam ga je dijeliti s bilo kim drugim. Zabraniti dijeljenje +softvera znači presjeći veze s društvom.</p> + +<p> +Danas imamo veliku zajednicu korisnika koji upotrebljavaju GNU, Linux i +drugi slobodan softver. Tisuće ljudi željelo bi to proširiti i prihvatili su +za cilj uvjeriti još računalnih korisnika da “koriste slobodan +softver”. No, što znači “koristiti slobodan softver”? +Znači li to bijeg od vlasničkog softvera ili samo instaliranje slobodnog +softvera uz njega? Ciljamo li uvesti ljude u slobodu ili ih samo upoznati s +našim kodom? Drugim riječima, radimo li za slobodu ili smo taj cilj +zamijenili plitkim ciljem postizanja popularnosti?</p> + +<p> +Lako nam prijeđe u naviku previdjeti ovu razliku jer je u mnogim uobičajenim +situacijama niti nema. Kada pokušavate uvjeriti osobu da isproba slobodan +program ili da instalira operacijski sustav <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>, i jedan i drugi cilj doveli bi +do istog praktičnog rezultata. Međutim, u drugim situacijama ova dva cilja +izazivaju vrlo različita djelovanja.</p> + +<p> +Na primjer, što reći kada neslobodan pogonski program za video Invidious, +neslobodna baza podataka Prophecy ili neslobodan interpreter i biblioteke +jezika Indonesia bude objavljen u inačici koja se može pokrenuti na +GNU/Linuxu? Hoćemo li zahvaliti razvijateljima na toj “podršci” +za naš sustav ili ćemo promatrati ovaj neslobodan program kao i svaki +drugi—kao privlačnu napast, iskušenje da prihvatimo lance , problem +koji je potrebno riješiti? </p> + +<p> +Ako vam je cilj povećanje popularnost određenog slobodnog softvera, ako +želite uvjeriti više ljudi da koriste neke slobodne programe neko vrijeme, +mogli biste pomisliti da su ti neslobodni programi korisni doprinosi tom +cilju. Teško je pobiti tvrdnju da njihova dostupnost pomaže učiniti +GNU/Linux popularnijim. Ako je široko rasprostranjeno korištenje GNU-a ili +Linuxa krajnji cilj naše zajednice, logički je da bismo trebali pozdravljati +sve aplikacije koje se na njemu pokreću, bile one slobodne ili ne.</p> + +<p> +No ako je naš cilj sloboda, to onda sve mijenja. Korisnici ne mogu biti +slobodni sve dok koriste neki neslobodan program. Kako bismo oslobodili +građane kiberprostora, moramo zamijeniti te neslobodne programe, a ne ih +prihvatiti. Oni nisu doprinos zajednici, oni su iskušenja kako bismo se +pomirili sa stalnom neslobodom.</p> + +<p> +Dvije su uobičajene motivacije za razvoj slobodnog programa. Jedna je ta što +ne postoji program koji bi radio određen posao. Nažalost, prihvaćanje +korištenja neslobodnog programa otklanja tu motivaciju. Druga je želja da se +bude slobodan, što motivira ljude da pišu slobodne zamjene za neslobodne +programe. U ovakvim slučajevima, motivacija je jedino što može pomoći. +Jednostavnim korištenjem nove i nedovršene slobodne zamjene neslobodnog +programa, prije nego što se u tehničkom pogledu može mjeriti s neslobodnim +uzorom, možete pomoći potaknuti slobodne razvijatelje da ustraju sve dok +zamjena ne postane bolja od svojeg uzora.</p> + +<p> +Ti neslobodni programi nisu jednostavni. Razvijanje slobodnih zamjena za +njih bit će velik posao; mogao bi potrajati godinama. Posao može zahtijevati +pomoć budućih hakera, današnjih mladih ljudi, ljudi koje tek treba nadahnuti +da se pridruže radu na slobodnom softveru. Što danas možemo učiniti kako +bismo pomogli uvjeriti druge ljude, u budućnosti, da održe neophodnu +odlučnost i ustrajnost da dovrše ovaj posao</p> + +<p> +Najučinkovitiji način da ojačamo našu zajednicu za budućnost jest širenje +shvaćanja vrijednosti slobode—poučiti još više ljudi da prepoznaju +moralnu neprihvatljivost neslobodnog softvera. Ljudi koji cijene slobodu su, +dugoročno, njena najbolja i ključna obrana</p> + +<hr /> +<p><strong>Izvorno objavljeno na Newsforgeu.</strong></p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2004, 2017, 2018 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/20 16:58:36 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html new file mode 100644 index 0000000..044d8ff --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html @@ -0,0 +1,321 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/who-does-that-server-really-serve.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2013-06-06" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje? - GNU projekt - Zaklada za slobodan +softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje?</h2> + +<p><strong>Richard Stallman</strong></p> + +<blockquote><p>(Originalno objavljeno u <a +href="http://www.bostonreview.net/richard-stallman-free-software-DRM"> +Boston Review</a>.)</p></blockquote> + +<p><strong>Na internetu, vlasnički softver nije jedini način da izgubite vašu +slobodu. Softver kao usluga je još jedan način da dopustite nekom drugom da +ima moć nad vašim računalnim aktivnostima.</strong></p> + +<h3>Pozadina: kako vlasnički softver oduzima vašu slobodu</h3> + +<p>Digitalna tehnologija vam može dati slobodu; može isto tako i oduzeti tu +slobodu. Prva prijetnja našoj kontroli nad našim računalnim aktivnostima je +došla od <em>vlasničkog softvera</em>: softver koji korisnici ne mogu +kontrolirati jer ga vlasnik (kompanija poput Applea ili Microsofta) +kontrolira. Vlasnik često iskorištava tu nepravednu moć umetanjem +malicioznih značajki poput špijunskih programa, stražnjih vrata i <a +href="http://DefectiveByDesign.org">Digitalno Upravljanje Restrikcijama +(<i>Digital Restrictions Management</i>) (DRM)</a> (nazvano “Digitalno +Upravljanje Pravima [<i>Digital Rights Management</i>]” u njihovoj +propagandi).</p> + +<p>Naše riješenje tog problema je razvijanje <em>slobodnog softvera</em> i +odbijanje vlasničkog softvera. Slobodan softver znači da vi, kao korisnik, +imate četiri osnovne slobode: (0) da pokrenete program na način na koji +vi želite, (1) da proučite i izmijenite izvorni kod tako da program +radi ono što vi želite, (2) da ponovno distribuirate netaknute kopije i +(3) da ponovno distribuirate kopije vaših izmijenjenih +inačica. (Pogledajte <a href="/philosophy/free-sw.html">definiciju slobodnog +softvera</a>.)</p> + +<p>Sa slobodnim softverom, mi, korisnici, preuzimamo natrag kontrolu naših +računalnih aktivnosti. Vlasnički softver još uvijek postoji, ali ga možemo +isključiti iz naših života i mnogi od nas su to napravili. No, trenutno +imamo novu prijetnju našoj kontroli naše računalne aktivnosti: softver kao +usluga. Zbog naše slobode, moramo i to odbiti.</p> + +<h3>Kako softver kao usluga oduzima vašu slobodu</h3> + +<p>Softver kao usluga (SaaS) znači da netko postavi mrežni poslužitelj koji +vrši određene računalne aktivnosti—pokretanje tablica, jezično +procesiranje, prevođenje teksta u drugi jezik, i tako dalje—i tada +pozove korisnike da vrše svoje računalne aktivnosti na tom +poslužitelju. Korisnici šalju svoje podatke na poslužitelj, koji nad tako +pruženim podacima vrši izračune, i tada šalje natrag rezultate ili djeluje +na podatke direktno.</p> + +<p>Ti poslužitelji istrgnu kontrolu od korisnika čak i više neumoljivo nego +vlasnički softver. Kod vlasničkog softvera, korisnici obično dobiju izvršnu +datoteku ali ne i izvorni kod. To otežava programerima da proučavaju kod +koji se pokreće na računalu, pa je teško ustvrditi što program stvarno radi, +i teško ga je izmijeniti.</p> + +<p>Kod SaaS-a, korisnici čak nemaju niti izvršnu datoteku: ona je na +poslužitelju, gdje je korisnici ne mogu vidjeti ili dotaknuti. Dakle je +nemoguće za njih da dokuče što stvarno radi, i nemoguće je da je izmjene.</p> + +<p> Dalje, SaaS automatski vodi do štetnih posljedica ekvivalentima malicioznim +značajkama određenog vlasničkog softvera. Na primjer, neki vlasnički +programi su “špijunski programi”: program šalje podatke o +računalnim aktivnostima korisnika. Microsoft Windows šalje informacije o +aktivnostima korisnika natrag u Microsoft. Windows Media Player i RealPlayer +rade izvještaje o tome što svaki korisnik gleda ili sluša.</p> + +<p>Za razliku od vlasničkog softvera, SaaS ne treba prikriveni kod da bi dobio +podatke korisnika. Umjesto toga, korisnik mora poslati svoje podatke +poslužitelju da bi ga mogao koristiti. To ima isti efekt kao i kod +špijunskih programa: operator poslužitelja dobije podatke. On dobije podatke +bez nekog posebnog napora, po samoj prirodi SaaS-a. +</p> + +<p>Dakle, SaaS je ekvivalentan totalnom špijunskom programu i široko otvorenim +stražnjim vratima, i daje operatoru poslužitelja nepravednu moć nad +korisnikom. Ne možemo to prihvatiti.</p> + +<h3>Razrješavanje SaaS problema iz problema vlasničkog softvera</h3> + +<p>SaaS i vlasnički softver vode u slične štetne rezultate, ali +uzročno-posljedični mehanizmi su drugačiji. Kod vlasničkog softvera, uzrok +je taj da imate i koristite kopiju koju je teško ili nezakonito +izmijeniti. Kod SaaS-a, uzrok je taj da koristite kopiju koju nemate.</p> + +<p>Ta dva problema se često brkaju, i ne samo slučajnošću. Web developeri +koriste magloviti termin “web aplikacija” da bi spojili softver +na poslužitelju sa programima koji se pokreću na vašem stroju u vašem +internet pregledniku. Neke mrežne stranice instaliraju ne-trivijalne ili čak +velike JavaScript programe privremeno u vaš internet preglednik bez da vas +obavijeste o tome. <a href="/philosophy/javascript-trap.html">Kada su ti +JavaScript programi neslobodni</a>, oni su loši kao i svaki drugi neslobodni +softver. Ovdje smo, međutim, zabrinuti sa problemom samog softvera na +poslužitelju.</p> + +<p>Mnogi pobornici slobodnog softvera pretpostavljaju da će problem SaaS-a biti +riješen razvijanjem slobodnog softvera za poslužitelje. Radi operatora +poslužitelja, bolje je da programi na poslužitelju budu slobodni; ako su +vlasnički, njihovi vlasnici imaju moć nad poslužiteljem. To je nepravedno +prema operatoru, i uopće mu ne pomaže. Ali ako su programi na poslužitelju +slobodni, to vas, <em>korisnika poslužitelja</em> ne brani od efekata +SaaS-a. Oni daju slobodu operatoru, ali ne vama.</p> + +<p>Objavljivanje izvornog koda softvera poslužitelja ima korist za zajednicu: +korisnici sa prikladnim vještinama mogu postaviti slične poslužitelje, možda +izmjenjujući softver. Ali niti jedan od tih poslužitelja neće vam dati +kontrolu nad računalnim aktivnostima koji vi radite na njemu, osim ako je to +<em>vaš</em> poslužitelj. Sve drugo bio bi SaaS. SaaS vas uvijek podvrgava +moći operatora poslužitelja, i jedini lijek za to jest: <em>Ne koristite +SaaS!</em>. Ne koristite tuđi poslužitelj da vršite vaše računalne +aktivnosti nad podacima koje ste sami obezbjedili. </p> + +<h3>Razlikovanje SaaS-a od drugih mrežnih servisa</h3> + +<p>Da li izbjegavanje SaaS-a znači da odbijate koristiti bilo koje mrežne +poslužitelje postavljene od strane bilo koga osim vas? Nimalo. Većina +poslužitelja nemaju taj problem, jer posao koji radite s njima nije vaša +računalna aktivnost osim u trivijalnom smislu.</p> + +<p>Izvorna namjena mrežnih poslužitelja nije bila da vrše računalne aktivnosti +za vas, bila je objavljivanje informacija kojima vi pristupate. Čak i danas +to je ono što većina mrežnih stranica radi, i to ne predstavlja SaaS +problem, jer pristup tuđim objavljenim informacijama nije stvar vaših +računalnih aktivnosti. Niti je to objavljivanje vaših materijala kroz blog +stranicu ili servis za mikroblogiranje kao što je Twitter ili +identi.ca. Isto vrijedi i za komunikaciju koja nije namijenjena da bude +privatna, kao što su grupe za razgovor. Društvene mreže se mogu proširiti u +SaaS; međutim, u korijenu su samo metoda komunikacije i objavljivanja, ne +SaaS. Ako koristite servis za malu količinu uređivanja onoga što ćete +od-komunicirati, to nije značajan problem.</p> + +<p>Ako servis nije SaaS, to ne znači da je u redu. Postoje i druge loše stvari +koje servis može napraviti. Na primjer, Facebook distribuira video u Flash +formatu, što vrši pritisak na korisnike da pokreću neslobodni softver, i +daje korisnicima varljiv utisak privatnosti. To su isto važni problemi, ali +tema ovog članka je problem SaaS-a. +</p> + +<p>Servisi kao što su tražilice sakupljaju podatke iz mreže i daju vam ih na +pregled. Pregled njihove kolekcije podataka nije vaša računalna aktivnost u +uobičajenom smislu—niste vi obezbjedili tu kolekciju—tako da +korištenje takvog servisa da biste pretražili mrežu nije SaaS. (Međutim, +korištenje tuđe tražilice da biste implementirali postrojenje za pretragu na +vašoj vlastitoj stranici <em>jest</em> SaaS.)</p> + +<p>E-prodavanje nije SaaS, jer računalna aktivnost nije u cjelini vaša; radije, +vrši se zajednički za vas i drugu stranku. Prema tome, nema određenog +razloga zašto biste samo vi trebali očekivati da kontrolirate tu računalnu +aktivnost. Stvarno pitanje u e-prodavanju je da li vjerujete drugoj stranci +što se tiče vašeg novca i osobnih informacija.</p> + +<p>Korištenje zajedničkog poslužitelja za projekte nije SaaS jer računalna +aktivnost koju vršite na taj način nije vaša osobno. Na primjer, ako +uređujete stranice na Wikipedii, ne radite vašu vlastitu računalnu +aktivnost; radije, vi sudjelujete u računalnoj aktivnosti Wikipedie.</p> + +<p>Neke stranice nude višestruke servise, i ako jedan od njih nije SaaS, drugi +može biti SaaS. Na primjer, glavni servis Facebooka je društveno +umrežavanje, i to nije SaaS; međutim, Facebook podržava aplikacije od drugih +stranaka, neke od kojih mogu biti SaaS. Glavni servis Flickra je +distribucija fotografija, što nije SaaS, ali Flickr isto ima i značajku +uređivanja fotografija, što je SaaS.</p> + +<p>IT industrija obeshrabruje korisnike od razmatranja ovih distinkcija. U tu +svrhu se koristi <i>buzzword</i> “oblak” (“<i>cloud +computing</i>”). Taj termin je toliko nebulozan da se može odnositi na +skoro pa bilo kakvo korištenje interneta. Uključuje SaaS ali i uključuje +skoro pa sve drugo. Termin se koristi samo za beskorisne općenite izjave.</p> + +<p>Pravo značenje “oblaka” je predlaganje nikome-nije-stalo +pristupa vašim računalnim aktivnostima. Termin predlaže: “Ne +postavljajte pitanja, samo vjerujte svakom poslu bez oklijevanja. Ne brinite +se o tome tko kontrolira vaše računalne aktivnosti ili tko drži vaše +podatke. Ne provjeravajte za udicu sakrivenu unutar našeg servisa prije nego +je progutate.” Drugim riječima: “Razmišljajte kao +naivčina.” Preferiram izbjegavanje tog termina.</p> + +<h3>Bavljenje SaaS problemom</h3> + +<p>Samo mala frakcija mrežnih stranica rade SaaS; većina ne predstavlja +problem. No, što da radimo s onima koji predstavljaju problem?</p> + +<p>Za jednostavan slučaj, gdje vršite vaše vlastite računalne aktivnosti nad +podacima koji su u vašim rukama, riješenje je jednostavno: koristite svoju +vlastitu kopiju aplikacije slobodnog softvera. Vršite vaše uređivanje teksta +sa vašom kopijom slobodnog uređivača teksta kao što je GNU Emacs ili sa +slobodnim jezičnim procesorom. Vršite vaše uređivanje fotografija sa vašom +kopijom slobodnog softvera kao što je GIMP.</p> + +<p>Ali što je sa kolaboracijom sa drugim pojedincima? Trenutno, ovo je možda +teško napraviti bez korištenja poslužitelja. Ako koristite poslužitelj, ne +vjerujte poslužitelju kojeg je postavila kompanija. Puki kupovni ugovor nije +zaštita osim ako biste mogli otkriti prekršaj i zaista tužiti, i kompanija +vjerojatno piše svoje ugovore da dozvoli široki opseg zlouporaba. Policija +može sudskim pozivom uzeti vaše podatke iz kompanije sa manje osnova +potrebnim da bi se podaci sudskim pozivom uzeli od vas, pod pretpostavkom da +ih kompanija dobrovoljno ne daje kao što su to radile telefonske kompanije u +SAD-u koje su nezakonito prisluškivale svoje kupce za Busha. Ako morate +koristiti poslužitelj, koristite poslužitelj čiji operatori vam daju osnovu +za povjerenje iznad pukog komercijalnog odnosa.</p> + +<p>Međutim, na duže staze, možemo napraviti alternative korištenju +poslužitelja. Na primjer, možemo napraviti isti-sa-istim +(<i>peer-to-peer</i>) program kroz koji bi suradnici dijelili kodirane +podatke. Zajednica slobodnog softvera bi trebala razviti distribuirane +isti-sa-istim zamjene za važne “web aplikacije”. Moglo bi ih +biti mudro objaviti pod <a href="/licenses/why-affero-gpl.html"> GNU Affero +GPL-om</a>, pošto su vjerojatni kandidati da budu pretvoreni u programe +bazirane na poslužitelju od strane nekog drugog. <a href="/">GNU projekt</a> +traži volontere koji bi radili na takvim zamjenama. Možemo isto i pozvati +druge projekte slobodnog softvera da razmotre to pitanje u svojem dizajnu.</p> + +<p>U međuvremenu, ako vas kompanija pozove da koristite njihove poslužitelje da +vršite vaše vlastite računalne zadatke, nemojte popustiti; ne koristite +SaaS. Ne kupujte i ne instalirajte “tanke klijente”, koji su +jednostavno računala toliko slaba da vas tjeraju da radite stvaran posao na +poslužitelju, osim ako ih nećete koristiti sa <em>vašim</em> +poslužiteljem. Koristite pravo računalo i držite svoje podatke na +njemu. Radite svoj posao sa vašom vlastitom kopijom slobodnog programa, zbog +vaše slobode.</p> + +<h3>Isto pogledajte:</h3> +<p><a href="/philosophy/bug-nobody-allowed-to-understand.html">Pogreška za koju +nikome nije dopušteno da je razumije</a>.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1"><i>Kindle</i> na +engleskom znači “zapaliti”.</li></ol></div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2010 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2017/04/14 14:53:30 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-copyleft.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-copyleft.html new file mode 100644 index 0000000..eaac1af --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-copyleft.html @@ -0,0 +1,139 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/why-copyleft.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/why-copyleft.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/why-copyleft.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/why-copyleft.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2017-12-11" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Zašto Copyleft? - GNU projekt - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/why-copyleft.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Zašto Copyleft</h2> + +<p> +<cite>“Kada se radi o obrani slobode drugih osoba, pritajiti se i ne +činiti ništa čin je slabosti, a ne skromnosti.”</cite> +</p> + +<p> +U GNU projektu ljudima obično preporučujemo korištenje <a +href="/licenses/copyleft.html">copyleft</a> licenci kao što je GNU GPL, +radije nego popustljivih slobodnih softverskih licenci koje nisu +copyleft. Ne osuđujemo strogo licence koje nisu copyleft—zapravo, +povremeno ih i preporučujemo u specifičnim slučajevima—ali +promicatelji tih licenci imaju sklonost grubo osuđivati <abbr title="General +Public License">GPL</abbr>. +</p> + +<p> +U jednoj takvoj raspravi, jedna osoba je izjavila da je njezina uporaba +jedne od BSD licenci bila “čin skromnosti”: “Ne tražim +ništa od onih koji koriste moj kod, osim da me navedu kao autora.” +Prilično je nategnuto opisati pravni zahtjev za navođenjem autora kao +“skromnost”,ali ovdje postoji i dublje značenje koje treba +razmotriti. +</p> + +<p> +Skromnošću se odričete vlastite koristi, ali vi i onaj tko koristi vaš kod +niste jedini na koje utječe odabir softverske licence koju ćete koristiti za +vaš kod. Netko tko vaš kod koristi u neslobodnom programu pokušava osporiti +slobodu drugih i, ako mu to dozvoljavate, ne uspijevate obraniti njihovu +slobodu. Kada se radi o obrani slobode drugih osoba, pritajiti se i ne +činiti ništa čin je slabosti, a ne skromnosti. +</p> + +<p> +Objavljivanje svojeg koda pod <a href="/licenses/bsd.html">jednom od BSD +licenci</a> ili pod nekom drugom popustljivom licencom koja nije copyleft +nije pogrešno; program je i dalje slobodan softver i još uvijek je doprinos +zajednici. Ali to je slab i u većini slučajeva ne baš najbolji način +promicanja slobode korisnika da dijele i mijenjaju softver. +</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2003, 2007, 2008, 2013 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2020/07/05 14:10:53 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-free.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-free.html new file mode 100644 index 0000000..7efff73 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-free.html @@ -0,0 +1,389 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/why-free.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Zašto softver ne bi trebao imati vlasnike - GNU projekt - Zaklada za +slobodan softver</title> + +<meta name="Keywords" content="GNU, GNU projekt, FSF, slobodan softver, Zaklada za slobodan softver, Zašto +softver ne bi trebao imati vlasnike" /> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/why-free.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Zašto softver ne bi trebao imati vlasnike</h2> + +<p><a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard Stallman</strong></a></p> + +<p> +Digitalna informacijska tehnologija pridonosi svijetu, čineći lakšima +prepisivanje i preinačivanje informacija. Svima nama računala obećavaju +lakše bavljenje svime time.</p> + +<p> +Ne želi svatko da to bude lakše. Sustav autorskih prava softverskim +programima dodjeljuje “vlasnike”, od kojih većina zadržavaju +možebitnu blagodat od softvera nedostupnima ostatku javnosti. Oni žele biti +jedini koji mogu kopirati i preinačavati softver kojeg mi rabimo. </p> + +<p> +Sustav autorskih prava uzrastao je s tiskom—tehnologijom za masovnu +proizvodnju prijepisa. Autorsko pravo se dobro slaže s tom tehnologijom zato +što ono ograničava samo vele proizvođače prijepisa. Ono nije oduzelo slobodu +čitateljima knjiga. Obični čitatelj, koji nije posjedovao tiskarski stroj, +mogao je prepisati knjige samo perom i tintom, i rijetki su čitatelji bili +tuženi zbog toga.</p> + +<p> +Digitalna tehnologija je okretnija od tiskarskoga stroja: kada je +informacija u digitalnom obliku, možete je lako kopirati da biste je +podijelili s drugima. Upravo se ova fleksibilnost loše slaže sa sustavom +autorskih prava. To je jedan od razloga rastućih gadnih i drakonskih mjera, +koje se sada koriste u nametanju autorskih prava nad softverom. Promislite o +ovim četirima navadama Udruge softverskih izdavača (<i>Software Publishers +Association</i>, SPA):</p> + +<ul> +<li>Raširena promidžba koja kaže da je zlo biti neposlušan prema vlasnicima, +kako bi pomogli svojem prijatelju.</li> + +<li>Poticanje provokatora na prokazivanje svojih suradnika i kolega. </li> + +<li>Upadi (uz pomoć policije) u urede i škole, u kojima se ljudima govori da +moraju dokazati svoju nedužnost glede nezakonitog kopiranja.</li> + +<li>Sudbeni progon (od strane Vlade SAD-a, na zahtjev od SPA) ljudi poput Davida +LaMacchia-e iz <abbr title="Massachusetts Institute of +Technology">MIT</abbr>-a, ne zbog kopiranja softvera (nije optužen ni zbog +koje kopije), već samo zato što je uređaje za kopiranje ostavio +nezaštićenima, i što nije cenzurirao uporabu istih.<a +href="#footnote1">[1]</a> </li> +</ul> + +<p> +Sve ove četiri navade podsjećaju na one provođene u bivšem Sovjetskom +Savezu, gdje je svaki stroj za kopiranje bio pod stražom da bi se spriječilo +zabranjeno kopiranje, i gdje je svaki individuum morao potajice presnimiti +informacije i poslati ih iz ruke u ruku kao “samizdat”. Naravno, +postoji razlika: povod za nadzor informacija u Sovjetskom Savezu bio je +političke naravi; u SAD-u povod je dobit. Ali nas se dotiče samo čin, ne i +povod. Svaki pokušaj sprječavanja dijeljenja informacija, bez obzira na +razlog, vodi na jedne te iste metode i na istu grubost.</p> + +<p> +Vlasnici navode nekoliko vrsta argumenata koji im daju vlast da nadziru kako +mi rabimo informacije: </p> + + +<ul> +<li id="name-calling">Vrijeđanje. + +<p> +Vlasnici rabe klevetničke riječi poput “piratstvo” i +“krađa”, kao i strukovnjačko nazivlje poput “intelektualno +vlasništvo” i “odšteta”, da bi javnost naveli na stanovitu +nit razmišljanja—pojednostavljena prispodoba između programa i +fizičkih predmeta.</p> + +<p> +Naše zamisli i nagonsko poimanje vlasništva nad tvarnim predmetima su +istovjetni s pravom ili ne-pravom <em>oduzimanja predmeta</em> od nekog +drugog. Oni ne upućuju izravno na <em>tvorbu kopije</em> nečega. Pa ipak, +vlasnici zahtijevaju od nas da to tako shvatimo. </p></li> + +<li id="exaggeration">Preuveličavanje. + +<p> +Vlasnici kažu da trpe “štetu” ili “gospodarstveni +gubitak” kada korisnici sami kopiraju programe. Ali kopiranje nema +izravnog učinka na vlasnika, i nikomu ne čini zlo. Vlasnik može trpiti štetu +samo onda kada bi osoba koja je napravila kopiju i inače platila onu kopiju +koja pripada samom vlasniku. </p> + +<p> +Ponešto razmišljanja pokazuje da većina takvih ljudi ne bi kupila +kopije. Ipak, vlasnici proračunavaju svoje “gubitke” kao da bi +svi do jednoga kupili kopiju. Blago rečeno, to je preuveličavanje.</p></li> + +<li id="law">Zakon. + +<p> +Vlasnici često opisuju trenutno stanje zakona, i grube kazne kojima nam mogu +prijetiti. U takvu pristupu prešutno je sadržana pretpostavka da današnji +zakon odražava neupitni nazor o moralu—ipak, istodobno smo nagnati +smatrati te kazne kao prirodne činjenice za koje nikoga ne možemo okriviti. </p> + +<p> +Ovakva nit uvjeravanja nije osmišljena da bi hrabro stala nasuprot kritičkom +razmišljanju; ona je usmjerena na pojačanje uobičajenog mentalnoga sklopa.</p> + +<p> +Jednostavna je činjenica da zakoni ne odlučuju što je dobro, a što +zlo. Svaki Amerikanac bi to trebao znati, u 1950-ima, u mnogim američkim +državama, svaka osoba crne boje kože činila protuzakonit čin ako je sjela na +sjedalo u prednjem dijelu autobusa; no, samo bi rasisti rekli da je sjedenje +na tim mjestima bilo zlo. </p></li> + +<li id="natural-rights">Prirodna prava. + +<p> +Autori često prisvajaju posebnu povezanost s programima koje su napisali, i +nastavljaju tvrditi da, kao posljedica, njihove želje i interesi glede +programa prevažu nad istima od bilo koga drugoga—ili čak i nad istima +od sveukupnog ostatka svijeta. (Napose tvrtke, a ne autori, zadržavaju +autorska prava nad softverom, no, od nas se očekuje da se ne osvrćemo na to +protuslovlje.)</p> + +<p> +Onima koji ovo predlažu kao etički poučak—autor je važniji od +vas—mogu samo reći da ja, kao istaknuti autor softvera, nazivam to +brbljarijom. </p> + +<p> +Ali, ljudi općenito će suosjećati s tražbinom prirodnih prava samo iz dva +razloga.</p> + +<p> +Prvi razlog je prenapregnuta prispodoba s tvarnim predmetima. Kad kuham +špagete, bunim se ako ih tko drugi pojede, zato što ih tada je ne mogu +jesti. Njegov čin me povređuje isto koliko njemu čini dobro; samo jedan od +nas može jesti špagete, pa je pitanje, koji? Najmanja razlika među nama je +dovoljna za izvrtanje etičke ravnoteže. </p> + +<p> +Ali, bilo da pokrećete ili mijenjate program koji sam ja napisao, vas se +dotiče izravno, a mene samo neizravno. Date li kopiju vašem prijatelju, to +se dotiče vas i vašeg prijatelja znatno više nego mene. Ja ne bih trebao +imati moć reći vam da ne činite te stvari. Nitko ne bi trebao.</p> + +<p> +Drugi razlog je to što je ljudima bilo rečeno da su prirodna prava autora +prihvaćena i neupitna tradicija našega društva.</p> + +<p> +Kad je već o povijesti riječ, suprotno je istinito. Zamisao o prirodnim +pravima autora bila je predložena i odlučno odbijena pri donošenju Ustava +SAD-a. Zbog toga Ustav samo <em>dopušta</em> sustav autorskih prava i ne +<em>zahtijeva</em> ga; zbog toga se u njemu kaže da autorsko pravo mora biti +privremeno. U njemu se također kaže da je svrha autorskoga prava promicanje +napretka—ne nagrađivanje autora. Autorsko pravo ponešto nagrađuje +autore, izdavače više, ali to je usmjereno na promjenu njihova ponašanja. </p> + +<p> +Zbiljski uspostavljena tradicija našega društva je zadiranje autorskoga +prava u prirodna prava javnosti—i da se to može opravdati samo zbog +javnosti.</p></li> + +<li id="economics">Gospodarstvo. + +<p> +Konačni argument za postojanje vlasnika softvera je da to vodi u proizvodnju +još više softvera. </p> + +<p> +Za razliku od ostalih, ovaj argument barem zakonski pristupa predmetu +spora. Zasnovani je na vrijednomu cilju—zadovoljstvu korisnika +softvera. Jasno je iz iskustva da će ljudi proizvoditi više nečega ako su za +to dobro plaćeni. </p> + +<p> +Ali gospodarstveni argument ima nedostatak: zasnovani je na pretpostavci da +se razlika svodi na to kolikom svotom novca moramo platiti. Također +podrazumijeva da je <em>proizvodnja softvera</em> ono što želimo, bilo da +softver ima vlasnike ili ih nema.</p> + +<p> +Ljudi spremno prihvaćaju ovu pretpostavku zato što je ona u suglasju s našim +iskustvom tvarnih predmeta. Razmotrite sendvič, na primjer. Možete biti +podjednako u stanju dobiti istovjetni sendvič za badava ili za neku +cijenu. Ako je tako, svota kojom platite je jedina razlika. Bilo da ga +morate platiti ili ne, sendvič ima jednaki okus, prehrambenu vrijednost, i u +svakom slučaju vi ga možete pojesti samo jedanput. Bilo da dobijete sendvič +od vlasnika ili ne, to se ne može izravno doticati ničega drugog do li svote +novaca koju imate nakon toga. </p> + +<p> +Ovo je istina za bilo koji tvarni predmet—bilo da on ima vlasnika ili +ga nema, to ne utječe izravno na to što predmet <em>jest</em>, ili na to što +vi njime možete učiniti nakon što ga dobijete. </p> + +<p> +Međutim, ako program ima vlasnika, to znatno utječe na to što program jest, +i što vi možete učiniti njegovom kopijom ako je kupite. Razlika nije samo +stvar novca. Sustav vlasnika softvera ohrabruje vlasnike softvera da +proizvedu nešto—ali ne ono što je društvu zaista prijeko potrebno. I +prouzrokuje neizmjerno etično onečišćenje koje utječe na sve nas. </p></li> + +</ul> + +<p> +Što je društvu uistinu potrebno? Ono treba informaciju koja je istinski +dostupna svim njegovim građanima—na primjer, programe koje ljudi mogu +čitati, popravljati, prilagođavati, i poboljšavati, a ne samo +izvršavati. Ali ono što vlasnici softvera u pravilu isporučuju je crna +kutija koju ne možemo ni proučavati ni mijenjati. </p> + +<p> +Društvu je također potrebna sloboda. Kad program ima vlasnika, korisnici +gube slobodu ravnanja jednim dijelom njihovih vlastitih života.</p> + +<p> +A iznad svega, društvo treba ohrabrivati duh dobrovoljne suradnje u svojih +građana. Kada nam vlasnici softvera kažu da je pomaganje našima bližnjima na +prirodni način “piratstvo”, oni onečišćuju građanski duh našega +društva. </p> + +<p> +Iz toga razloga kažemo da je <a href="/philosophy/free-sw.html">slobodan +softver</a> stvar slobode, a ne cijene. </p> + +<p> +Gospodarstveni argument za vlasnike je pogrešan, ali je gospodarstvo +stvarno. Neki ljudi pišu korisni softver iz zadovoljstva pisanja ili za +divljenje i ljubav; ali ako želimo više softvera nego što ga ti ljudi pišu, +moramo nabaviti kapital. </p> + +<p> +Još od 1980-ih, developeri slobodnog softvera su iskušali razne metode +nalaženja kapitala, s ponešto uspjeha. Nema potrebe da se ikoga učini +bogatim; prosječni dohodak je dovoljno poticajan za mnoge poslove koji su +manje zadovoljavajući nego programiranje.</p> + +<p> +Godinama, sve dok uzajamna povezanost to nije učinila nepotrebnim, živio sam +od unaprjeđivanja slobodnog softvera kojeg sam bio napisao. Svako +unaprjeđenje bilo je dodano na standardnu objavljenu inačicu te je tako +konačno postalo dostupno svekolikoj javnosti. Mušterije su mi platile tako +da bih ja radio na unaprjeđenju kojeg su željeli, radije nego na privlačnim +i značajnim stvarima u programu, koje bih ja inače bio smatrao najvišim +prioritetom.</p> + +<p> +Neki razvijatelji slobodnog softvera zarađuju novac prodavajući usluge +podrške. U 1994., Cygnus Support, s oko 50 uposlenika, procjenjuje da je oko +15% aktivnosti njegova osoblja usmjereno na razvoj slobodnog +softvera—prilični postotak za softversku tvrtku.</p> + +<p> +U ranim 1990-im, tvrtke, uključujući Intel, Motorolu, Texas Instruments i +Analog Devices, su sjedinile kapital za stalni razvoj slobodnog GNU +kompilatora za C jezik. Većina GCC razvoja se još uvijek radi od strane +plaćenih developera. GNU kompilator za Ada jezik je financirani u 90-ima od +strane Zračnih snaga SAD-a, i nastavljeni je od tada od strane tvrtke +posebno osnovane za tu svrhu.</p> + +<p> +Sve su ovo mali primjeri; pokret slobodnog softvera je još uvijek mali, i +još uvijek mlad. Međutim, primjer radija podržavanoga od slušateljstva u +ovoj zemlji [SAD] pokazuje da se može podržavati veliki poduhvat bez +tjeranja svakog korisnika da plati.</p> + +<p> +Kao korisnik računala danas, možete se naći kako koristite <a +href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasnički</a> +program. Ako vas prijatelj zatraži da načinite kopiju, bilo bi loše odbiti +ga. Suradnja je važnija od autorskoga prava. Međutim, potajna suradnja ne +čini dobro društvu. Osoba treba težiti uspravnu i otvorenu životu s ponosom, +a to znači reći "Ne" vlasničkom softveru. </p> + +<p> +Vi zaslužujete biti kadrima surađivati otvoreno i slobodno s drugim ljudima +koji rabe softver. Vi zaslužujete biti kadrima učiti kako softver radi, i +poučavati vaše učenike njime. Vi zaslužujete biti kadrima uposliti vašega +omiljenoga programera da vam popravi program kada se pokvari. </p> + +<p> +Vi zaslužujete slobodni softver. </p> + +<h3>Bilješke</h3> +<ol> +<li id="footnote1">Optužbe su naknadno bile odbačene.</li> +</ol> + +<hr /> +<blockquote id="fsfs"><p class="big">Ovaj esej je objavljen u <a +href="http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/"><cite>Free +Software, Free Society: The Selected Essays of Richard +M. Stallman</cite></a>.</p></blockquote> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1994, 2009, 2020 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Vladimir Dananic, 2001. Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2020/07/05 14:01:37 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-gnu-linux.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-gnu-linux.html new file mode 100644 index 0000000..09bfba2 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-gnu-linux.html @@ -0,0 +1,276 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/why-gnu-linux.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Zašto GNU/Linux? - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/gnu/po/why-gnu-linux.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Što znači ime?<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup></h2> + +<p><strong>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard +Stallman</a></strong></p> + +<div class="announcement"> + <blockquote><p>Da biste saznali više o ovom pitanju, možete pročitati naša <a +href="/gnu/gnu-linux-faq.html">ČPP o GNU/Linuxu</a>, našu stranicu <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i Projekt GNU</a>, koja prikazuje +povijest sustava GNU/Linux u odnosu na ovo pitanje oko naziva, i našu +stranicu <a href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">Korisnici GNU-a +koji nisu nikada čuli za GNU</a>. + +</p></blockquote> +</div> + +<p> +Imena prenose značenja; naš izbor imena određuje značenje onoga što želimo +kazati. Neprikladno ime dovodi ljude u zabludu. Ono što nazivamo ružom, +slatko bi mirisalo i s drugim imenom<sup><a +href="#TransNote1">1</a></sup>—ali nazovemo li je olovkom, ljudi će +biti prilično razočarani kada njome pokušaju nešto napisati. Isto tako, ako +olovke nazivate “ružama”, ljudi možda neće shvatiti njihovu +svrhu. Nazivate li naš operacijski sustav Linuxom, to dovodi do zablude o +porijeklu sustava, njegovoj povijesti i namjeni. Nazovete li ga <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>, to izražava (iako ne u +potpunosti) točan smisao.</p> +<p> +Je li to doista važno za našu zajednicu? Je li važno znaju li ljudi +porijeklo sustava, njegovu povijest i namjenu? Jest—jer su ljudi koji +zaboravljaju prošlost često osuđeni ponoviti je. Nema jamstva da će slobodan +svijet koji se razvio oko <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a> +opstati; problemi koji su nas naveli da razvijemo GNU nisu u potpunosti +iskorijenjeni i prijete povratkom.</p> + +<p> +Kada objašnjavam zašto je prikladnije da se operacijski sustav zove +GNU/Linux od toga da se zove Linux, ljudi ponekad uzvraćaju na sljedeći +način:</p> + +<blockquote><p> +<em>Iako Projekt GNU zaslužuje priznanje za ovo djelo, je li doista vrijedno +dizati toliku buku kada mu ljudi ne odaju to priznanje? Nije li stvar koja +je važna ta što je djelo napravljeno, a ne tko ga je napravio? Trebali bi se +opustiti, ponositi se dobro obavljenim poslom i ne brinuti o priznanju.</em> +</p></blockquote> +<p> +Bio bi to mudar savjet, kad bi stanje barem bilo takvo—kad bi posao +bio gotov i kad bi bilo vrijeme za opuštanje. Kad bi to barem bila istina! +No izazova je napretek i ovo nije vrijeme da se budućnost uzme zdravo za +gotovo. Snaga naše zajednice počiva na predanosti slobodi i +suradnji. Korištenje imena <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a> +način je na koji ljudi mogu podsjetiti sebe i uputiti druge u te ciljeve.</p> + +<p> +Moguće je napisati dobar slobodan softver i bez razmišljanja o GNU-u; mnogo +je dobrog posla učinjeno i u ime Linuxa. No izraz “Linux” veže +se, još od kada je prvi put iskovan, uz filozofiju koja ne zahtijeva +predanost slobodi da bi se surađivalo. Budući da to ime sve češće koriste +tvrtke, bit će nam još teže povezati ga s duhom zajednice.</p> + +<p> +Veliki izazov budućnosti slobodnog softvera dolazi od sklonosti tvrtki koje +distribuiraju “Linux” da dodaju neslobodan softver <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxu</a> uime udobnosti i +produktivnosti. Svi glavni razvijatelji komercijalnih distribucija to čine; +niti jedan se ne ograničava na slobodan softver. Većina ih ne označava jasno +neslobodne pakete u svojim distribucijama. Mnogi čak i razvijaju neslobodan +softver i dodaju ga sustavu. Neki besramno oglašavaju sustave Linuxa koji su +“licencirani prema broju korisnika”, koji korisnicima daju isto +toliko slobode koliko i Microsoft Windows.</p> + +<p> +Dodavanje neslobodnog softvera pokušava se opravdati kao način povećanja +“popularnosti Linuxa”—ustvari, vrednujući popularnost više +nego slobodu. Ponekad se to otvoreno priznaje. Na primjer, časopis Wired +kaže da Robert McMillan, urednik časopisa Linux, “misli da bi +približavanje softveru otvorenog koda trebalo biti pokretano tehničkim, a ne +političkim odlukama.” Isto tako, izvršni direktor Caldere otvoreno +potiče korisnike da <a +href="http://www.zdnet.com/article/stallman-love-is-not-free/">odbace +slobodu kao cilj i da umjesto toga rade na “popularnosti +Linuxa”</a>.</p> + +<p> +Dodavanje neslobodnog softvera sustavu<a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a> može povećati popularnost, ako +popularnost promatramo kao broj ljudi koji koriste neki od <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a> udružen s neslobodnim +softverom. No istovremeno, to implicitno potiče zajednicu da prihvaća +neslobodan softver kao nešto dobro, a zaboravlja na slobodu koja je +cilj. Nije dobro voziti brže ako će vas to dovesti do slijetanja s ceste.</p> + +<p> +Kada je taj neslobodan “dodatak” biblioteka ili programski alat, +on može postati zamka za razvijatelje slobodnog softvera. Kada ljudi pišu +slobodan softver koji ovisi o neslobodnom paketu, njihov softver ne može +biti dio potpuno slobodnog sustava. Motif i QT u prošlosti su na taj način +uhvatili u zamku velik broj slobodnog softvera, stvarajući probleme za čija +su rješenja bile potrebne godine. Motif je ostao problematičan sve dok nije +zastario te tako više nije bio korišten. Kasnije, Sunova neslobodna +implementacija Jave imala je sličan učinak: <a +href="/philosophy/java-trap.html">zamku Jave</a>, danas srećom većinom +ispravljenu.</p> + +<p> +Ako se naša zajednica nastavi kretati u tom smjeru, to bi moglo preusmjeriti +budućnost <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a> u mozaik +slobodnih i neslobodnih sastavnih dijelova. Za pet godina svakako ćemo još +uvijek imati puno slobodnog softvera; no ne budemo li oprezni, biti će +gotovo neupotrebljiv bez neslobodnog softvera za kojeg će korisnici +očekivati da pripada uz njega. Ako se to dogodi, naša kampanja za slobodu +doživjet će neuspjeh.</p> + +<p> +Kada bi objavljivanje besplatnih alternativa bilo jednostavno pitanje +programiranja, rješavanje budućih problema moglo bi postati jednostavnije +kako bi se razvojni resursi naše zajednice povećavali. No suočeni smo s +preprekama koje prijete otežati to: zakonima koji zabranjuju slobodan +softver. Kako se softverski patenti gomilaju, a zakoni kao što je <abbr +title="Digital Millennium Copyright Act">DMCA</abbr> koriste se da bi +zabranili razvoj slobodnog softvera za važne poslove kao što je gledanje +DVD-a ili slušanje RealAudio <i>streamova</i>, naći ćemo se u situaciji u +kojoj nema jasnog načina borbe s patentiranim i tajnim formatima podataka +osim <strong>odbacivanja neslobodnih programa koji ih koriste</strong>.</p> + +<p> +Odgovor na ove izazove zahtijevat će mnogo napora u različitim +smjerovima. No ono što nam je iznad svega potrebno, da bismo se suočili s +bilo kojom vrstom izazova, je prisjetiti se slobode surađivanja kao +cilja. Ne možemo očekivati da će ljude na poduzimanje velikih napora +motivirati puka želja za moćnim, pouzdanim softverom. Trebamo vrstu +odlučnosti kakvu ljudi posjeduju kada se bore za svoju slobodu i svoju +zajednicu—odlučnost da izdržimo godinama i ne predamo se.</p> + +<p> +U našoj zajednici, ovaj cilj i ova odlučnost proizlaze uglavnom iz Projekta +GNU. Mi smo ti koji govore o slobodi i zajednici kao o nečemu uz što treba +čvrsto stati; organizacije koje govore o “Linuxu” obično ne +govore ovo. Časopisi o “Linuxu” u pravilu su puni oglasa za +neslobodan softver; tvrtke koje isporučuju “Linux” dodaju u +sustav neslobodan softver; druge tvrtke “podržavaju Linux” +razvijanjem neslobodnih aplikacija koje rade na GNU/Linuxu; korisničke grupe +za “Linux” u pravilu pozivaju prodavača da predstavi te +aplikacije. Glavno mjesto na kojem ljudi u našoj zajednici mogu naići na +ideju slobode i odlučnosti je Projekt GNU.</p> + +<p> +No kada ljudi naiđu na nju, hoće li im se učiniti da se ona odnosi na njih?</p> + +<p> +Ljudi koji znaju da je sustav kojeg koriste proizišao iz Projekta GNU vide +izravnu vezu između sebe i GNU-a. Neće se automatski složiti s našom +filozofijom, ali barem će vidjeti razlog da ozbiljno o njoj +promisle. Suprotno tome, ljudi koji sebe smatraju “korisnicima +Linuxa”, i vjeruju da je Projekt GNU “razvio alate koji su se +pokazali korisnima pod Linuxom”, u pravilu primjećuju samo neizravnu +vezu između GNU-a i sebe. Mogli bi jednostavno ignorirati filozofiju GNU-a +kada na nju naiđu.</p> + +<p> +Projekt GNU je idealističan, a svatko tko danas potiče idealizam suočava se +s velikom preprekom: prevladavajuća ideologija potiče ljude da odbace +idealizam kao “nepraktičan”. Naš idealizam je krajnje praktičan: +on je razlog zbog kojeg imamo slobodan operacijski sustav <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>. Ljudi koji vole ovaj sustav +trebaju znati da je on naš ostvareni idealizam.</p> + +<p> +Kada bi “posao” zaista bio završen, kada ništa osim priznanja ne +bi bilo upitno, možda bi bilo mudrije ne brinuti se o tome. No nismo u +takvom položaju. Kako bismo nadahnuli ljude da odrade posao koji treba +napraviti, trebamo priznanje za ono što smo već učinili. Molimo vas, +pomozite nam tako što ćete operacijski sustav zvati <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>.</p> + +<hr /> +<blockquote id="fsfs"><p class="big">Ovaj esej je objavljen u <a +href="http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/"><cite>Free +Software, Free Society: The Selected Essays of Richard +M. Stallman</cite></a>.</p></blockquote> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + <h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Aluzija na stih iz +drame Williama Shakespearea Romeo i Julija: “What's in a name? That +which we call a rose By any other name would smell as +sweet.”</li></ol></div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2000, 2006, 2007, 2014, 2015, 2016, 2020 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2020/07/04 09:00:35 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/your-freedom-needs-free-software.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/your-freedom-needs-free-software.html new file mode 100644 index 0000000..bad8c72 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/your-freedom-needs-free-software.html @@ -0,0 +1,171 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/your-freedom-needs-free-software.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.84 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Vašoj slobodi je potreban slobodan softver - Projekt GNU - Zaklada za +slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/your-freedom-needs-free-software.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Vašoj slobodi je potreban slobodan softver</h2> + +<p>Poznato je da vlade mogu ugrožavati ljudska prava korisnika softvera +koristeći cenzuru i nadzor Interneta. Mnogi ne shvaćaju da softver koji +pokreću na svojim kućnim ili poslovnim računalima predstavlja još veću +prijetnju. Smatraju softver ‘samo alatom’ te pretpostavljaju da +softver radi ono što oni žele, međutim, taj softver često radi ono što drugi +žele.</p> + +<p>Softver koji se nalazi na većini računala spada u <a +href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">neslobodan, vlasnički +softver</a>: pod kontrolom je softverskih tvrtki, a ne korisnika. Korisnici +ne mogu provjeriti što točno ti programi rade, niti mogu spriječiti te +programe da rade ono što korisnici ne žele. Većina ovo prihvaća jer ne znaju +za drugačije, no pogrešno je dati svu moć nad korisničkim računalima u +razvijateljeve ruke.</p> + +<p>Ova neopravdana moć, kao i obično, navodi moćnike na daljnja nedjela. Ako +računalo komunicira s mrežom, a vi ne kontrolirate softver, vrlo lako vas +može špijunirati. Microsoftovi Windowsi špijuniraju svoje korisnike; +npr. prijavljuju koje riječi korisnik koristi za pretragu svojih vlastitih +dokumenata i koje sve druge programe ima instalirane. RealPlayer također +špijunira; prijavljuje što korisnik izvodi u programu. Mobilni telefoni su +prepuni neslobodnog softvera koji špijunira svoje korisnike. Šalju +lokacijske signale čak i kada su ‘isključeni’, mnogi mogu točno +odrediti i odaslati vašu lokaciju koristeći GPS, htjeli vi to ili ne, a neki +modeli se mogu koristiti i kao naprave za prisluškivanje. Korisnici ne mogu +onemogućiti ove zloćudne mogućnosti jer nemaju kontrolu.</p> + +<p>Neki vlasnički programi su dizajnirani kako bi ograničavali i napadali svoje +korisnike. <a href="http://badvista.org/">Windows Vista</a> predstavlja +značajan napredak na tom polju; zahtijeva zamjenu starijeg hardvera jer novi +modeli podržavaju neprobojna ograničenja. Tako Microsoft navodi korisnike da +plaćaju za sjajne nove okove. Usto, Vista dozvoljava korporacijski određene +prisilne nadogradnje . Stoga je pokrenuta kampanja <a +href="http://badvista.org/">BadVista.org</a> koja apelira na korisnike +Windowsa da ne ‘nadograđuju’ svoj sustav na Vistu. (Za jednako +zloćudane Windows 7 i Windows 8 imamo <a +href="http://windows7sins.org/">Windows7Sins.org</a> i <a +href="http://upgradefromwindows8.org/">UpgradeFromWindows8.org</a>) Mac OS +također sadrži funkcije stvorene kako bi ograničile korisnike.</p> + +<p>Microsoft je u svoj softver već dodavao tzv. stražnji ulaz (<i>back +door</i>) i davao ga američkoj vladi na korištenje (<a +href="http://www.heise.de/tp/artikel/5/5263/1.html">izvještaj na +heise.de</a>). Ne možemo provjeriti je li to slučaj i danas. I drugi +programi možda imaju stražnje ulaze, no kako ih ne možemo provjeriti, ne +možemo im ni vjerovati.</p> + +<p>Jedini način da se osigurate da vaš softver radi samo za vas jest da +inzistirate na slobodnom, <i>Libre</i> softveru. To znači da korisnik može +dobiti izvorni kod, ima slobodu proučavati i mijenjati ga, i slobodan je +dijeliti ga sa ili bez izmjena. Sustav <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a> razvijen je <a +href="/gnu/gnu.html">upravo zbog korisničke slobode</a>, a uključuje uredske +programe, multimediju, igre, i sve ostalo što vam je potrebno za rad na +računalu. Pogledajte stranicu sustava <a +href="http://www.gnewsense.org/">gNewSense.org</a>, u potpunosti <a +href="/distros/distros.html">slobodne, <i>Libre</i> verzije GNU/Linuxa</a>.</p> + +<p>Poseban problem nastaje kada aktivisti za društvene promjene koriste +vlasnički softver, jer njegovi razvijatelji (koji ga i kontroliraju) mogu +biti tvrtke protiv kojih aktivisti žele prosvjedovati, ili blisko surađuju s +državama čijoj politici se aktivisti protive. Kada naš softver kontroliraju +tvrtke koje razvijaju vlasnički softver, bio to Microsoft, Apple, Adobe ili +Skype, to znači da one kontroliraju i što možemo reći, i kome. Ovo +predstavlja prijetnju našoj slobodi na svim razinama.</p> + +<p>Opasnost se javlja i pri korištenju tvrtkinih poslužitelja za uređivanje +teksta ili e-poštu—ne samo u Kini. Američki odvjetnik Michael +Springmann je otkrio da je 2003. AOL predao policiji prijepis povjerljivih +razgovora s klijentom, te obrisao njegovu e-poštu i adresar - AOL je priznao +da je ovo učinjeno namjerno tek kada je jedan od zaposlenika AOL-a napravio +omašku. Springmann je odustao od povrata svojih podataka. </p> + +<p>SAD nije jedina država koja ne poštuje ljudska prava, stoga svoje podatke +čuvajte na vlastitom računalu, pričuvne kopije pod svojom kontrolom te +koristite računalo sa slobodnim, <i>Libre</i> softverom.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2007, 2017 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Martina Bebek, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/19 13:58:35 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> |