diff options
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html')
-rw-r--r-- | talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html | 321 |
1 files changed, 321 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html new file mode 100644 index 0000000..044d8ff --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html @@ -0,0 +1,321 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/who-does-that-server-really-serve.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2013-06-06" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje? - GNU projekt - Zaklada za slobodan +softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje?</h2> + +<p><strong>Richard Stallman</strong></p> + +<blockquote><p>(Originalno objavljeno u <a +href="http://www.bostonreview.net/richard-stallman-free-software-DRM"> +Boston Review</a>.)</p></blockquote> + +<p><strong>Na internetu, vlasnički softver nije jedini način da izgubite vašu +slobodu. Softver kao usluga je još jedan način da dopustite nekom drugom da +ima moć nad vašim računalnim aktivnostima.</strong></p> + +<h3>Pozadina: kako vlasnički softver oduzima vašu slobodu</h3> + +<p>Digitalna tehnologija vam može dati slobodu; može isto tako i oduzeti tu +slobodu. Prva prijetnja našoj kontroli nad našim računalnim aktivnostima je +došla od <em>vlasničkog softvera</em>: softver koji korisnici ne mogu +kontrolirati jer ga vlasnik (kompanija poput Applea ili Microsofta) +kontrolira. Vlasnik često iskorištava tu nepravednu moć umetanjem +malicioznih značajki poput špijunskih programa, stražnjih vrata i <a +href="http://DefectiveByDesign.org">Digitalno Upravljanje Restrikcijama +(<i>Digital Restrictions Management</i>) (DRM)</a> (nazvano “Digitalno +Upravljanje Pravima [<i>Digital Rights Management</i>]” u njihovoj +propagandi).</p> + +<p>Naše riješenje tog problema je razvijanje <em>slobodnog softvera</em> i +odbijanje vlasničkog softvera. Slobodan softver znači da vi, kao korisnik, +imate četiri osnovne slobode: (0) da pokrenete program na način na koji +vi želite, (1) da proučite i izmijenite izvorni kod tako da program +radi ono što vi želite, (2) da ponovno distribuirate netaknute kopije i +(3) da ponovno distribuirate kopije vaših izmijenjenih +inačica. (Pogledajte <a href="/philosophy/free-sw.html">definiciju slobodnog +softvera</a>.)</p> + +<p>Sa slobodnim softverom, mi, korisnici, preuzimamo natrag kontrolu naših +računalnih aktivnosti. Vlasnički softver još uvijek postoji, ali ga možemo +isključiti iz naših života i mnogi od nas su to napravili. No, trenutno +imamo novu prijetnju našoj kontroli naše računalne aktivnosti: softver kao +usluga. Zbog naše slobode, moramo i to odbiti.</p> + +<h3>Kako softver kao usluga oduzima vašu slobodu</h3> + +<p>Softver kao usluga (SaaS) znači da netko postavi mrežni poslužitelj koji +vrši određene računalne aktivnosti—pokretanje tablica, jezično +procesiranje, prevođenje teksta u drugi jezik, i tako dalje—i tada +pozove korisnike da vrše svoje računalne aktivnosti na tom +poslužitelju. Korisnici šalju svoje podatke na poslužitelj, koji nad tako +pruženim podacima vrši izračune, i tada šalje natrag rezultate ili djeluje +na podatke direktno.</p> + +<p>Ti poslužitelji istrgnu kontrolu od korisnika čak i više neumoljivo nego +vlasnički softver. Kod vlasničkog softvera, korisnici obično dobiju izvršnu +datoteku ali ne i izvorni kod. To otežava programerima da proučavaju kod +koji se pokreće na računalu, pa je teško ustvrditi što program stvarno radi, +i teško ga je izmijeniti.</p> + +<p>Kod SaaS-a, korisnici čak nemaju niti izvršnu datoteku: ona je na +poslužitelju, gdje je korisnici ne mogu vidjeti ili dotaknuti. Dakle je +nemoguće za njih da dokuče što stvarno radi, i nemoguće je da je izmjene.</p> + +<p> Dalje, SaaS automatski vodi do štetnih posljedica ekvivalentima malicioznim +značajkama određenog vlasničkog softvera. Na primjer, neki vlasnički +programi su “špijunski programi”: program šalje podatke o +računalnim aktivnostima korisnika. Microsoft Windows šalje informacije o +aktivnostima korisnika natrag u Microsoft. Windows Media Player i RealPlayer +rade izvještaje o tome što svaki korisnik gleda ili sluša.</p> + +<p>Za razliku od vlasničkog softvera, SaaS ne treba prikriveni kod da bi dobio +podatke korisnika. Umjesto toga, korisnik mora poslati svoje podatke +poslužitelju da bi ga mogao koristiti. To ima isti efekt kao i kod +špijunskih programa: operator poslužitelja dobije podatke. On dobije podatke +bez nekog posebnog napora, po samoj prirodi SaaS-a. +</p> + +<p>Dakle, SaaS je ekvivalentan totalnom špijunskom programu i široko otvorenim +stražnjim vratima, i daje operatoru poslužitelja nepravednu moć nad +korisnikom. Ne možemo to prihvatiti.</p> + +<h3>Razrješavanje SaaS problema iz problema vlasničkog softvera</h3> + +<p>SaaS i vlasnički softver vode u slične štetne rezultate, ali +uzročno-posljedični mehanizmi su drugačiji. Kod vlasničkog softvera, uzrok +je taj da imate i koristite kopiju koju je teško ili nezakonito +izmijeniti. Kod SaaS-a, uzrok je taj da koristite kopiju koju nemate.</p> + +<p>Ta dva problema se često brkaju, i ne samo slučajnošću. Web developeri +koriste magloviti termin “web aplikacija” da bi spojili softver +na poslužitelju sa programima koji se pokreću na vašem stroju u vašem +internet pregledniku. Neke mrežne stranice instaliraju ne-trivijalne ili čak +velike JavaScript programe privremeno u vaš internet preglednik bez da vas +obavijeste o tome. <a href="/philosophy/javascript-trap.html">Kada su ti +JavaScript programi neslobodni</a>, oni su loši kao i svaki drugi neslobodni +softver. Ovdje smo, međutim, zabrinuti sa problemom samog softvera na +poslužitelju.</p> + +<p>Mnogi pobornici slobodnog softvera pretpostavljaju da će problem SaaS-a biti +riješen razvijanjem slobodnog softvera za poslužitelje. Radi operatora +poslužitelja, bolje je da programi na poslužitelju budu slobodni; ako su +vlasnički, njihovi vlasnici imaju moć nad poslužiteljem. To je nepravedno +prema operatoru, i uopće mu ne pomaže. Ali ako su programi na poslužitelju +slobodni, to vas, <em>korisnika poslužitelja</em> ne brani od efekata +SaaS-a. Oni daju slobodu operatoru, ali ne vama.</p> + +<p>Objavljivanje izvornog koda softvera poslužitelja ima korist za zajednicu: +korisnici sa prikladnim vještinama mogu postaviti slične poslužitelje, možda +izmjenjujući softver. Ali niti jedan od tih poslužitelja neće vam dati +kontrolu nad računalnim aktivnostima koji vi radite na njemu, osim ako je to +<em>vaš</em> poslužitelj. Sve drugo bio bi SaaS. SaaS vas uvijek podvrgava +moći operatora poslužitelja, i jedini lijek za to jest: <em>Ne koristite +SaaS!</em>. Ne koristite tuđi poslužitelj da vršite vaše računalne +aktivnosti nad podacima koje ste sami obezbjedili. </p> + +<h3>Razlikovanje SaaS-a od drugih mrežnih servisa</h3> + +<p>Da li izbjegavanje SaaS-a znači da odbijate koristiti bilo koje mrežne +poslužitelje postavljene od strane bilo koga osim vas? Nimalo. Većina +poslužitelja nemaju taj problem, jer posao koji radite s njima nije vaša +računalna aktivnost osim u trivijalnom smislu.</p> + +<p>Izvorna namjena mrežnih poslužitelja nije bila da vrše računalne aktivnosti +za vas, bila je objavljivanje informacija kojima vi pristupate. Čak i danas +to je ono što većina mrežnih stranica radi, i to ne predstavlja SaaS +problem, jer pristup tuđim objavljenim informacijama nije stvar vaših +računalnih aktivnosti. Niti je to objavljivanje vaših materijala kroz blog +stranicu ili servis za mikroblogiranje kao što je Twitter ili +identi.ca. Isto vrijedi i za komunikaciju koja nije namijenjena da bude +privatna, kao što su grupe za razgovor. Društvene mreže se mogu proširiti u +SaaS; međutim, u korijenu su samo metoda komunikacije i objavljivanja, ne +SaaS. Ako koristite servis za malu količinu uređivanja onoga što ćete +od-komunicirati, to nije značajan problem.</p> + +<p>Ako servis nije SaaS, to ne znači da je u redu. Postoje i druge loše stvari +koje servis može napraviti. Na primjer, Facebook distribuira video u Flash +formatu, što vrši pritisak na korisnike da pokreću neslobodni softver, i +daje korisnicima varljiv utisak privatnosti. To su isto važni problemi, ali +tema ovog članka je problem SaaS-a. +</p> + +<p>Servisi kao što su tražilice sakupljaju podatke iz mreže i daju vam ih na +pregled. Pregled njihove kolekcije podataka nije vaša računalna aktivnost u +uobičajenom smislu—niste vi obezbjedili tu kolekciju—tako da +korištenje takvog servisa da biste pretražili mrežu nije SaaS. (Međutim, +korištenje tuđe tražilice da biste implementirali postrojenje za pretragu na +vašoj vlastitoj stranici <em>jest</em> SaaS.)</p> + +<p>E-prodavanje nije SaaS, jer računalna aktivnost nije u cjelini vaša; radije, +vrši se zajednički za vas i drugu stranku. Prema tome, nema određenog +razloga zašto biste samo vi trebali očekivati da kontrolirate tu računalnu +aktivnost. Stvarno pitanje u e-prodavanju je da li vjerujete drugoj stranci +što se tiče vašeg novca i osobnih informacija.</p> + +<p>Korištenje zajedničkog poslužitelja za projekte nije SaaS jer računalna +aktivnost koju vršite na taj način nije vaša osobno. Na primjer, ako +uređujete stranice na Wikipedii, ne radite vašu vlastitu računalnu +aktivnost; radije, vi sudjelujete u računalnoj aktivnosti Wikipedie.</p> + +<p>Neke stranice nude višestruke servise, i ako jedan od njih nije SaaS, drugi +može biti SaaS. Na primjer, glavni servis Facebooka je društveno +umrežavanje, i to nije SaaS; međutim, Facebook podržava aplikacije od drugih +stranaka, neke od kojih mogu biti SaaS. Glavni servis Flickra je +distribucija fotografija, što nije SaaS, ali Flickr isto ima i značajku +uređivanja fotografija, što je SaaS.</p> + +<p>IT industrija obeshrabruje korisnike od razmatranja ovih distinkcija. U tu +svrhu se koristi <i>buzzword</i> “oblak” (“<i>cloud +computing</i>”). Taj termin je toliko nebulozan da se može odnositi na +skoro pa bilo kakvo korištenje interneta. Uključuje SaaS ali i uključuje +skoro pa sve drugo. Termin se koristi samo za beskorisne općenite izjave.</p> + +<p>Pravo značenje “oblaka” je predlaganje nikome-nije-stalo +pristupa vašim računalnim aktivnostima. Termin predlaže: “Ne +postavljajte pitanja, samo vjerujte svakom poslu bez oklijevanja. Ne brinite +se o tome tko kontrolira vaše računalne aktivnosti ili tko drži vaše +podatke. Ne provjeravajte za udicu sakrivenu unutar našeg servisa prije nego +je progutate.” Drugim riječima: “Razmišljajte kao +naivčina.” Preferiram izbjegavanje tog termina.</p> + +<h3>Bavljenje SaaS problemom</h3> + +<p>Samo mala frakcija mrežnih stranica rade SaaS; većina ne predstavlja +problem. No, što da radimo s onima koji predstavljaju problem?</p> + +<p>Za jednostavan slučaj, gdje vršite vaše vlastite računalne aktivnosti nad +podacima koji su u vašim rukama, riješenje je jednostavno: koristite svoju +vlastitu kopiju aplikacije slobodnog softvera. Vršite vaše uređivanje teksta +sa vašom kopijom slobodnog uređivača teksta kao što je GNU Emacs ili sa +slobodnim jezičnim procesorom. Vršite vaše uređivanje fotografija sa vašom +kopijom slobodnog softvera kao što je GIMP.</p> + +<p>Ali što je sa kolaboracijom sa drugim pojedincima? Trenutno, ovo je možda +teško napraviti bez korištenja poslužitelja. Ako koristite poslužitelj, ne +vjerujte poslužitelju kojeg je postavila kompanija. Puki kupovni ugovor nije +zaštita osim ako biste mogli otkriti prekršaj i zaista tužiti, i kompanija +vjerojatno piše svoje ugovore da dozvoli široki opseg zlouporaba. Policija +može sudskim pozivom uzeti vaše podatke iz kompanije sa manje osnova +potrebnim da bi se podaci sudskim pozivom uzeli od vas, pod pretpostavkom da +ih kompanija dobrovoljno ne daje kao što su to radile telefonske kompanije u +SAD-u koje su nezakonito prisluškivale svoje kupce za Busha. Ako morate +koristiti poslužitelj, koristite poslužitelj čiji operatori vam daju osnovu +za povjerenje iznad pukog komercijalnog odnosa.</p> + +<p>Međutim, na duže staze, možemo napraviti alternative korištenju +poslužitelja. Na primjer, možemo napraviti isti-sa-istim +(<i>peer-to-peer</i>) program kroz koji bi suradnici dijelili kodirane +podatke. Zajednica slobodnog softvera bi trebala razviti distribuirane +isti-sa-istim zamjene za važne “web aplikacije”. Moglo bi ih +biti mudro objaviti pod <a href="/licenses/why-affero-gpl.html"> GNU Affero +GPL-om</a>, pošto su vjerojatni kandidati da budu pretvoreni u programe +bazirane na poslužitelju od strane nekog drugog. <a href="/">GNU projekt</a> +traži volontere koji bi radili na takvim zamjenama. Možemo isto i pozvati +druge projekte slobodnog softvera da razmotre to pitanje u svojem dizajnu.</p> + +<p>U međuvremenu, ako vas kompanija pozove da koristite njihove poslužitelje da +vršite vaše vlastite računalne zadatke, nemojte popustiti; ne koristite +SaaS. Ne kupujte i ne instalirajte “tanke klijente”, koji su +jednostavno računala toliko slaba da vas tjeraju da radite stvaran posao na +poslužitelju, osim ako ih nećete koristiti sa <em>vašim</em> +poslužiteljem. Koristite pravo računalo i držite svoje podatke na +njemu. Radite svoj posao sa vašom vlastitom kopijom slobodnog programa, zbog +vaše slobode.</p> + +<h3>Isto pogledajte:</h3> +<p><a href="/philosophy/bug-nobody-allowed-to-understand.html">Pogreška za koju +nikome nije dopušteno da je razumije</a>.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1"><i>Kindle</i> na +engleskom znači “zapaliti”.</li></ol></div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2010 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2017/04/14 14:53:30 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> |