diff options
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html')
-rw-r--r-- | talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html | 1053 |
1 files changed, 1053 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html new file mode 100644 index 0000000..6347751 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html @@ -0,0 +1,1053 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/gnu/po/thegnuproject.hr.po"> + https://www.gnu.org/gnu/po/thegnuproject.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/thegnuproject.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/thegnuproject.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-22" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.86 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>O Projektu GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title> +<meta http-equiv="Keywords" content="GNU, Projekt GNU, FSF, slobodni softver, Zaklada za slobodni softver, +povijest" /> + +<!--#include virtual="/gnu/po/thegnuproject.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Projekt GNU</h2> + +<p> +napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard +Stallman</strong></a></p> + +<blockquote> +<p> +Izvorno objavljeno u knjizi <em>Otvoreni Izvori</em>. Richard Stallman <a +href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">nije nikada bio +pobornik “otvorenog izvornog koda”</a> (“<i>open +source</i>”), ali je pridonijeo ovaj članak tako da ideje pokreta +slobodnog softvera ne budu u potpunosti odsutne iz te knjige. +</p> + +</blockquote> + +<h3>Prva zajednica oko softvera za razmjenu</h3> +<p> +Kada sam 1971. započeo raditi u <abbr title="Massachusetts Institute of +Technology">MIT-ovom</abbr> Laboratoriju za imjetnu inteligenciju, postao +sam dio zajednice okupljene oko softvera za razmjenu koja je postojala mnogo +godina. Razmjena softvera nije bila ograničena samo na našu zajednicu; stara +je kao i računala, isto kao što je razmjena recepata stara isto kao i +kuhanje. Ali mi smo razmjenjivali više nego većina.</p> +<p> +Laboratorij za UI je koristio operativni sustav sa značajkom dijeljenja +vremena (<i>timesharing</i>) zvan <abbr title="Incompatible Timesharing +System">ITS</abbr> (<i>Incompatible Timesharing System</i>) kojeg je +laboratorijsko osoblje hakera (1) dizajniralo i zapisalo u programskom +jeziku asembler za Digital <abbr title="Programmed Data +Processor">PDP</abbr>-10, jednog od velikih računala tog razdoblja. Kao član +te zajednice, haker sustava u osoblju Laboratorija za UI, moj posao je bio +da poboljšam taj sustav.</p> +<p> +Nismo zvali naš softver “slobodnim softverom”, jer taj termin +još nije postojao, ali to je ono što je taj softver bio. Kada god su ljudi s +drugih sveučilišta ili kompanija htjeli prebaciti i koristiti program na +njihovim sustavima, mi smo im to rado dopustili. Ako biste vidjeli nekoga da +koristi nepoznati i zanimljivi program, vi ste uvijek mogli pitati da vidite +izvorni kod, tako da biste ga mogli čitati, izmijeniti, ili preuzeti +dijelove za prepravak da biste napravili novi program.</p> +<p> +(1) Korištenje termina “haker” u značenju “prekršitelja +sigurnosnog sustava” je pometnja od strane masovnih medija. Mi, +hakeri, odbijamo priznati to značenje, i nastavljamo koristiti riječ kao da +označava nekoga tko voli programirati, nekoga tko uživa u razigranoj +bistrini, ili u kombinaciji tih dvoje. Pogledajte moj članak, <a +href="http://stallman.org/articles/on-hacking.html">O hakiranju</a>.</p> + +<h3>Kolaps zajednice</h3> +<p> +Situacija se drastično promijenila u ranim 1980-ima kada je Digital ukinuo +seriju PDP-10. Njegova arhitektura, elegantna i moćna u 60-ima, nije se +mogla prirodno produžiti na veće adresne prostore koji su postajali +izvodivima u 80-ima. To je značilo da su skoro svi programi koji su +sastavljali ITS bili zastarjeli.</p> +<p> +Hakerska zajednica Laboratorija za UI je, nedugo prije toga, +kolapsirala. 1981., derivirana (<i>spin-off</i>) kompanija Symbolics je +unajmila skoro sve hakere iz Laboratorija za UI, i raseljena zajednica nije +bila u mogućnosti da se održava. (Knjiga Hakeri, čiji autor je Steve Levy, +opisuje te događaje i daje jasnu sliku te zajednice u njezinim najboljim +vremenima.) Kada je 1982. Laboratorij za UI kupio novi PDP-10, njegovi +administratori su odlučili koristiti neslobodni sustav dijeljenja vremena od +tvrtke Digital umjesto ITS-a.</p> +<p> +Moderna računala toga razdoblja, kao što su VAX ili 68020, imala su vlastite +operacijske sustave, ali niti jedan od njih nije bio slobodni softver: +morali ste potpisati sporazum o tajnosti (<i>nondisclosure</i>) samo da +biste dobili izvršnu kopiju.</p> +<p> +Ovo je značilo da je prvi korak u korištenju računala bio obećanje da nećete +pomagati svome susjedu. Zajednica koja surađuje je bila zabranjena. Pravilo +koje su napravili vlasnici vlasničkog (<i>proprietary</i>) softvera je bilo, +“Ako razmjenjujete sa svojim susjedom, vi ste pirat. Ako želite neke +promjene, molite nas da ih napravimo.”</p> +<p> +Ideja da je društveni sustav vlasničkog softvera—sustav koji kaže da +vam nije dopuštena razmjena ili izmjena softvera—antisocijalan, da je +ne-etičan, da je jednostavno kriv, može biti iznenađenje nekim +čitateljima. Ali što drugo možemo reći o sustavu utemeljenom na podijeli +javnosti i na ostavljanju korisnika bespomoćnima? Čitatelji koji nalaze +ideju iznenađujućom možda su prihvatili društveni sustav vlasničkog softvera +kao dan, ili su ga procijenili u terminima predloženima od strane tvrtki +koje se bave vlasničkim softverom. Izdavači softvera su radili dugo i +naporno da bi uvjerili ljude da postoji samo jedan način da se gleda na taj +problem.</p> +<p> +Kada izdavači softvera govore o “provođenju” svojih +“prava” ili o “zaustavljanju <a +href="/philosophy/words-to-avoid.html#Piracy">piratstva</a>”, ono što +uistinu govore je sekundarno. Stvarna poruka tih izjava je u neutvrđenim +pretpostavkama koje oni uzimaju zdravo za gotovo, koje je javnost pozvana da +prihvati bez ispitivanja. Hajdemo ih stoga ispitati. </p> +<p> +Jedna pretpostavka je da softverske kompanije imaju neupitno prirodno pravo +da posjeduju softver i stoga da imaju moć nad svim svojim korisnicima. (Kada +bi to bilo prirodno pravo, tada bez obzira na količinu štete nanesenu +javnosti, ne bismo mogli prigovoriti.) Interesantno, Američki Ustav i pravna +tradicija odbijaju takvo gledište; autorsko pravo (<i>copyright</i>) nije +prirodno pravo, nego umjetan, od vlade nametnuti monopol koji ograničuje +korisnička prirodna prava na kopiranje.</p> +<p> +Druga ne-utvrđena pretpostavka: jedina važna stvar oko softvera je koje vam +poslove dopušta da napravite—da mi, računalni korisnici ne bi trebali +mariti za vrstu društva koje nam je dopušteno imati.</p> +<p> +Treća pretpostavka je da mi ne bismo imali upotrebljivi softver (ili nikada +ne bismo imali program koji će napraviti taj ili onaj partikularni posao) +kada ne bismo ponudili kompaniji moć nad korisnicima programa. Ova +pretpostavka se možda činila vjerodostojna, prije nego je pokret slobodnog +softvera pokazao da možemo napraviti mnogo korisnog softvera bez da ga +ograničimo.</p> +<p> +Ako odbijemo prihvatiti te pretpostavke, i prosudimo te probleme temeljem +obične zdravo razumske moralnosti dok stavljamo korisnike na prvo mjesto, +dolazimo do vrlo različitih zaključaka. Računalni korisnici bi trebali biti +slobodni da izmjenjuju programe kako bi isti odgovarali njihovim potrebama, +i biti slobodni da razmjenjuju softver, jer pomaganje drugim ljudima je +temelj društva.</p> +<p> +Ovdje nema mjesta za opsežnu izjavu o logici iza ovoga zaključka, stoga +upućujem čitatelja na mrežne stranice <a href="/philosophy/why-free.html"> +/philosophy/why-free.html</a> i <a +href="/philosophy/free-software-even-more-important.html"> +http://www.gnu.org/philosophy/free-software-even-more-important.html</a>. +</p> + +<h3>Izraziti moralni izbor</h3> +<p> +Kada je moja zajednica nestala, nastavak u istome tonu je postao +nemogućim. Umjesto toga, suočio sam se sa izrazitim moralnim izborom.</p> +<p> +Lagani izbor je bio pridruživanje svijetu vlasničkog softvera, potpisujući +sporazume o tajnosti i obećavajući da neću pomoći kolegi +hakeru. Najvjerojatnije bi isto razvijao softver objavljen pod sporazumima o +tajnosti, dakle dodajući pritisak na druge ljude da isto izdaju svoje +kolege.</p> +<p> +Na taj način mogao sam steći novac, i možda se zabaviti pisanjem koda. Ali +sam znao da na kraju moje karijere, gledao bi natrag na godine izgrađivanja +zidova da razdvojim ljude, osjećajući da sam proveo svoj život radeći svijet +gorim mjestom.</p> +<p> +Već sam doživio kako je to biti na drugoj strani sporazuma o tajnosti, kada +je netko odbio dati meni i MIT UI Laboratoriju izvorni kod upravljačkog +programa našega pisača. (Nedostatak određenih značajki u tom programu je +napravio korištenje pisača krajnje frustrirajućim.) Pa stoga nisam mogao +reći sebi da su sporazumi o tajnosti bili bezazleni. Bio sam vrlo ljut kada +je on odbio dijeliti sa nama; nisam mogao zauzvrat napraviti istu stvar svim +drugima.</p> +<p> +Drugi izbor, iskren ali neprijatan, je bio odlazak iz računalne struke. Na +taj način moje vještine ne bi bile krivo upotrijebljene, ali bi bile uzalud +potrošene. Ne bi bio kriv za razdjeljivanje i ograničavanje računalnih +korisnika, ali bi se to svejedno dogodilo.</p> +<p> +Dakle sam tražio način na koji bi programer mogao napraviti nešto za +dobrobit. Pitao sam sebe, da li postoji program ili programi koje bi mogao +napisati, u cilju ponovnog rađenja zajednice mogućom?</p> +<p> +Odgovor je bio jasan: prva potrebna stvar je bila operativni sustav. To je +presudan softver u počecima korištenja računala. Sa operativnim sustavom, +možete raditi mnoge stvari; bez njega, ne možete niti pokrenuti računalo. Sa +slobodnim operativnim sustavom, mogli bismo opet imati zajednicu hakera koji +surađuju—i pozvati svih da se pridruže. I svatko bi mogao koristiti +računalo bez da započne urotom lišiti njegove ili njezine prijatelje.</p> +<p> +Kao developer operativnih sustava, imao sam prave vještine za taj +posao. Iako nisam mogao uzeti uspjeh zdravo za gotovo, shvatio sam da sam +odabran da napravim posao. Odabrao sam da napravim sustav kompatibilan sa +Unix operativnim sustavom, tako da bi bio prenosiv, i da bi se Unix +korisnici mogli lako prebaciti na njega. Ime GNU je bilo odabrano, slijedeći +hakersku tradiciju, kao rekurzivni akronim za “GNU Nije Unix.” +<a href="/gnu/pronunciation.html">Izgovara se</a> kako se i piše.</p> +<p> +Operativni sustav ne znači samo imati jezgru (<i>kernel</i>), jedva dovoljnu +da pokrene druge programe. U 1970-ima, svaki operativni sustav dostojan +imena je uključivao naredbene procesore, asemblere, kompajlere, +interpretere, softver za praćenje izvršenja programa (<i>debugger</i>), +uređivače teksta, softver za slanje elektroničkih poruka (<i>mailer</i>), i +još mnogo toga. ITS ih je imao, Multics ih je imao, VMS ih je imao, i Unix +ih je imao. GNU operativni sustav će ih isto uključiti.</p> +<p> +Kasnije sam čuo ove riječi, pripisane Hillelu (1):</p> + +<blockquote><p> + Ako nisam za sebe, tko će biti za mene?<br /> + Ako sam samo za sebe, što sam ja?<br /> + Ako ne sada, kada? +</p></blockquote> +<p> +Odluka da se započne GNU Projekt je bila utemeljena u sličnom duhu.</p> +<p> +(1) Kao ateist, ne slijedim religijske vođe, ali ponekad se divim nekim +njihovim riječima.</p> + +<h3>Slobodno kao u slobodi</h3> +<p> +Termin “slobodan softver” je ponekad pogrešno +shvaćeni—nema veze sa cijenom. On govori o slobodi. Ovo je, prema +tome, definicija slobodnoga softvera.</p> + +<p>Program je slobodan softver, za vas, partikularnoga korisnika, ako:</p> + +<ul> + <li>Imate slobodu da pokrenete program kako želite, za bilo koji cilj.</li> + + <li>Imate slobodu da promijenite program da odgovara vašim potrebama. (Da ova +sloboda bude efektivna u praksi, morate imati pristup izvornome kodu, pošto +je izmjenjivanje programa bez izvornoga koda iznimno teško.)</li> + + <li>Imate slobodu ponovne distribucije kopija, bilo besplatno ili za cijenu.</li> + + <li>Imate slobodu distribucije izmijenjenih verzija programa, tako da zajednica +može imati korist od vaših poboljšanja.</li> +</ul> +<p> +Pošto se “slobodan” odnosi na slobodu, ne na cijenu, nema +kontradikcije između prodavanja kopija i slobodnog softvera. U stvarnosti, +sloboda prodavanja kopija je presudna: kolekcije slobodnog softvera koje se +prodaju na CD-ROM-ovima su važne za zajednicu, i njihovo prodavanje je važan +način da se sakupe sredstva za razvijanje slobodnog softvera. Prema tome, +program kojeg ljudi nisu slobodni uključiti u te kolekcije nije slobodan +softver.</p> +<p> +Zbog dvosmislenosti “slobodnog”, ljudi su odavna tražili +alternative, ali nitko nije našao bolji termin. Engleski jezik ima više +riječi i nijansi nego bilo koji drugi, ali nedostaje mu jednostavna, +nedvosmislena, riječ koja znači “slobodan”, kao u +slobodi—“nesputani” je riječ koja dolazi najbliže pravom +značenju. Takve alternative kao “oslobođen”, +“sloboda” i “otvoren” imaju ili krivo značenje ili +neki drugi hendikep.</p> + +<h3>GNU softver i GNU sustav</h3> +<p> +Razvijanje cijeloga sustava je vrlo veliki projekt. Da bi se stavio u doseg, +odlučio sam prilagoditi i koristiti postojeće dijelove slobodnog softvera +kada god je to bilo moguće. Na primjer, odlučio sam na samome početku +koristiti TeX kao glavni oblikovatelj teksta; nekoliko godina kasnije, +odlučio sam iskoristiti X Window System, radije nego pisati novi grafički +sustav za GNU.</p> +<p> +Zbog tih odluka, i drugih sličnih njima, GNU sustav nije isto što i +kolekcija svog GNU softvera. GNU sustav uključuje programe koji nisu GNU +softver, programe koje su razvili drugi ljudi i projekte za njihove vlastite +ciljeve, ali koje možemo koristiti jer su slobodan softver.</p> + +<h3>Početak projekta</h3> +<p> +U siječnju 1984. dao sam otkaz na MIT-u i počeo pisati GNU softver. Odlazak +iz MIT-a je bio nužan tako da se MIT ne bi mogao umiješati u distribuciju +GNU-a kao slobodnog softvera. Da sam ostao u osoblju, MIT je mogao tvrditi +da posjeduje djelo, i mogao je nametnuti svoja distribucijska pravila, ili +čak pretvoriti djelo u vlasnički softverski paket. Nisam imao namjeru raditi +veliki opseg posla samo da vidim kako postaje beskoristan za njegov +namijenjeni cilj: stvaranje nove zajednice oko softvera za razmjenu.</p> +<p> +Međutim, profesor Winston, tada glavni u MIT UI Laboratoriju, ljubazno me +pozvao da nastavim koristiti postrojenja laboratorija.</p> + +<h3>Prvi koraci</h3> +<p> +Nedugo nakon početka GNU Projekta, čuo sam za Kompajlerski Sustav Slobodnog +Svučilišta, znani kao VUCK. (Nizozemska riječ za “slobodan” se +piše sa <em>v</em>.) To je bio kompajler dizajnirani da barata sa +višestrukim jezicima, uključujući C i Pascal, i da podržava višestruke +ciljne strojeve. Pisao sam njegovu autoru sa pitanjem da li ga GNU može +koristiti.</p> +<p> +Odgovorio je podrugljivo, izjavljujući da je sveučilište slobodno ali +kompajler nije. Prema tome sam odlučio da će moj prvi program za GNU Projekt +biti višejezičan, višeplatformski kompajler.</p> +<p> +Nadajući da ću izbjeći potrebu da sam napišem cijeli kompajler, nabavio sam +izvorni kod za Pastel kompajler, koji je bio višeplatformski kompajler +razvijen u Lawrence Livermore Laboratoriju. Podržavao je, i bio je napisan u +poboljšanoj verziji Pascal jezika, dizajniran da bude jezik za sistemsko +programiranje. Dodao sam C sučelje, i započeo prenošenje na Motorola 68000 +računalo. Ali morao sam odustati od toga kada sam otkrio da kompajler +potrebuje mnogo megabajta stog (<i>stack</i>) prostora, dok je dostupni +68000 Unix sustav samo dozvoljavao 64k.</p> +<p> +Tada sam shvatio da je Pastel kompajler funkcionirao tako što je +raščlanjivao (<i>parse</i>) cijelu ulaznu datoteku u stablo sintakse, +pretvarajući cijelo sintaksno stablo u lanac “instrukcija”, i +tada je generirao cijelu izlaznu datoteku, bez da je oslobodio bilo kakav +prostor. U toj točki, zaključio sam da ću morati iznova napisati novi +kompajler. Taj novi kompajler je sada znani kao <abbr title="GNU Compiler +Collection">GCC</abbr>; ništa od Pastel kompajlera nije upotrebljeno u +njemu, ali sam uspio prilagoditi i iskoristiti C sučelje koje sam +napisao. Ali to je bilo nekoliko godina kasnije; prvo sam radio na GNU +Emacs-u.</p> + +<h3>GNU Emacs</h3> +<p> +Započeo sam rad na GNU Emacs-u rujnu 1984., i u ranoj 1985. postajao je +upotrebljiv. To mi je omogućilo da počinjem koristiti Unix sustave za +uređivanje; bez interesa da naučim koristiti vi ili ed, do tada sam radio +uređivanje na drugim vrstama strojeva.</p> +<p> +U toj točki, ljudi su počeli željeti koristiti GNU Emacs, što je uzdignulo +pitanje oko načina njegove distribucije. Naravno, stavio sam ga na anonimni +ftp poslužitelj na MIT računalu koje sam koristio. (To računalo, +prep.ai.mit.edu, je dakle postalo glavno mjesto za GNU ftp distribuciju; +kada je bilo ukinuto nekoliko godina kasnije, premjestili smo ime na naš +novi ftp poslužitelj.) Ali u to vrijeme, mnogi ljudi koji su bili +zainteresirani nisu bili na Internetu i nisu mogli preuzeti kopiju +ftp-om. Dakle pitanje je bilo, što ću njima reći?</p> +<p> +Mogao sam reći: “Nađite prijatelja koji je na mreži i koji će +napraviti kopiju za vas.” Ili sam mogao napraviti isto što i sa +originalnim PDP-10 Emacs-om: reći im: “Pošaljite mi traku i <abbr +title="Self-addressed Stamped Envelope">SASE</abbr>, i poslati ću vam je +natrag sa Emacs-om.” Ali nisam imao posao, i tražio sam načine da +steknem novac od slobodnog softvera. Tada sam proglasio da ću poslati traku +svakome tko je htio, za proviziju od $150. Na taj način, započeo sam posao +distribucije slobodnog softvera, prethodnik kompanija koje danas +distribuiraju cijele distribucije GNU/Linux sustava.</p> + +<h3>Da li je program slobodan za svakog korisnika?</h3> +<p> +Ako je program slobodan softver kada napusti ruke njegova autora, to nužno +ne znači da će biti slobodan softver za svakoga tko ima kopiju. Na primjer, +<a href="/philosophy/categories.html#PublicDomainSoftware">softver u javnom +vlasništvu</a> (softver koji nije pod autorskim pravom) je slobodan softver; +ali svatko može napraviti vlasničku izmijenjenu verziju. Slično, mnogi +slobodni programi su pod autorskim pravom ali su distribuirani pod +jednostavnim popustljivim licencama koje dopuštaju vlasničke izmijenjene +verzije.</p> +<p> +Paradigmatičan primjer toga problema je X Window System. Razvijen na MIT-u, +i objavljen kao slobodni softver sa popustljivom licencom, bio je uskoro +prilagođen od strane raznih računalnih kompanija. Oni su dodali X svojim +vlasničkim Unix sustavima, samo u binarnom obliku, i pokrivenom istim +sporazumom o tajnosti. Te X kopije više nisu bile slobodni softver, isto kao +što i Unix nije bio.</p> +<p> +Developeri X Windows System-a nisu to smatrali problemom—oni su +očekivali i naumili da se to dogodi. Njihov cilj nije bila sloboda, nego +samo “uspjeh”, definiran kao “imati puno korisnika.” +Oni nisu marili da li ti korisnici imaju slobodu, samo da bi trebali biti +brojni.</p> +<p> +To je vodilo u paradoksalnu situaciju gdje su dva različita načina brojanja +količine slobode dale različite odgovore na pitanje: “Da li je ovaj +program slobodan?” Ako ste prosuđivali na temelju slobode dane +distribucijskim pravilima MIT objave, rekli biste da je X bio slobodan +softver. Ali ako ste mjerili slobodu prosječnog X korisnika, morali biste +reći da je X vlasnički softver. Većina X korisnika su pokretali vlasničke +inačice koje su dolazile sa Unix sustavima, ne slobodne verzije.</p> + +<h3>Copyleft i GNU GPL</h3> +<p> +Cilj GNU-a je bio dati korisnicima slobodu, ne samo biti popularan. Tako smo +trebali koristiti distribucijska pravila koja bi spriječila da GNU softver +bude pretvoren u vlasnički softver. Metoda koju koristimo se zove +“copyleft”.(1)</p> +<p> +Copyleft koristi zakon o autorskim pravima, ali ga preokreće na drugu stranu +da služi suprotno od uobičajene svrhe: umjesto sredstvo ograničenja +programa, postaje sredstvo održavanja programa slobodnim.</p> +<p> +Središnja ideja copylefta je da dajemo svima dopuštenje da pokrenu program, +kopiraju program, izmjene program, i distribuiraju izmijenjene +verzije—ali ne dopuštenje da dodaju svoja dodatna ograničenja. Dakle, +presudne slobode koje definiraju “slobodni softver” su +garantirane svima koji imaju kopiju; postaju neotuđiva prava.</p> +<p> +Za efektivni copyleft, izmijenjene verzije moraju isto biti slobodne. To +osigurava da djelo temeljeno na našemu postane dostupno našoj zajednici ako +je objavljeno. Kada programeri koji imaju poslove kao programeri volontiraju +da poboljšaju GNU softver, copyleft je taj koji sprječava njihove poslodavce +da kažu: “Vi ne možete razmjenjivati te izmjene, jer ćemo ih +iskoristiti da napravimo našu vlasničku inačicu programa.”</p> +<p> +Zahtjev da izmjene moraju biti slobodne je suštinski ako želimo osigurati +slobodu za svakog korisnika programa. Kompanije koje su privatizirale X +Window System obično su napravile neke izmjene da bi softver prenosili na +njihove sustave i hardver. Te izmjene su bile male u usporedbi sa velikim +opsegom X-a, ali nisu bile trivijalne. Kada bi izrada izmjena bila isprika +da se ospori korisnicima sloboda, bilo bi lagano za svakoga da iskoristi +ispriku.</p> +<p> +Srodan problem tiče se kombinacije slobodnog programa sa neslobodnim +kodom. Takva kombinacija bi neizbježno bila neslobodna; koje god slobode +nedostaju za neslobodni dio bi isto nedostajale i za cjelinu. Dozvoljavanje +takvih kombinacija bi otvorilo ponor toliko velik da se u njemu može +potopiti brod. Dakle, presudni zahtjev za copyleft je da začepi taj ponor: +sve dodano ili kombinirano sa programom pod copyleftom mora biti takvo da +veća kombinirana verzija bude isto slobodna i pod copyleftom.</p> +<p> +Specifična implementacija copylefta kojeg koristimo za većinu GNU softvera +je GNU opća javna licenca (<i>GNU General Public License</i>), ili GNU GPL +ukratko. Imamo druge vrste copylefta koje se koriste u specifičnim +uvjetima. GNU priručnici su isto pod copyleftom, ali koriste mnogo +jednostavniju vrstu copylefta, jer kompleksnost GNU GPL-a nije nužna za +priručnike.(2)</p> +<p> +(1) U 1984. ili 1985., Don Hopkins (vrlo maštovit čovjek) mi je poslao +pismo. Na koverti je napisao nekoliko zabavnih dosjetki, uključujući ovu: +“Copyleft—sva prava preokrenuta.” Ja sam koristio riječ +“copyleft” da bi dao ime distribucijskom konceptu kojeg sam +razvijao u to vrijeme.</p> + +<p> +(2) Sada koristimo <a href="/licenses/fdl.html">GNU licencu slobodne +dokumentacije (<i>GNU Free Documentation License</i>)</a> za dokumentaciju.</p> + +<h3>Zaklada za slobodan softver</h3> + +<p>Interes za korištenje Emacs-a je rastao, drugi ljudi su postali uključeni u +GNU projekt, i odlučili smo da je vrijeme da još jednom potražimo +financiranje. Tako smo u 1985. stvorili <a +href="http://www.fsf.org/">Zakladu za slobodan softver (<i>Free Software +Fundation</i>)</a> (FSF), dobrotvornu ustanovu oslobođenu od poreza za +razvijanje slobodnog softvera. <abbr title="Free Software +Foundation">FSF</abbr> je isto preuzeo posao distribucije Emacs-a na +trakama; kasnije se to proširilo dodavanjem drugog slobodnog softvera (GNU i +ne-GNU) na traku, i isto tako, prodajom slobodnih priručnika.</p> + +<p>Većina FSF prihoda je dolazila od prodaje kopija slobodnog softvera i drugih +srodnih usluga (CD-ROM-ovi izvornoga koda, CD-ROM-ovi sa binarnim +datotekama, lijepo ispisani priručnici, sve sa slobodom za ponovnu +distribuciju i izmjenu), i luksuzne distribucije (distribucije za koje smo +izgradili cijelu kolekciju softvera za platformu koju je klijent +odabrao). Danas FSF još uvijek <a href="http://shop.fsf.org/">prodaje +priručnike i drugu opremu</a>, ali dobiva glavni dio financiranja od +članarina. Vi se možete pridružiti FSF na <a +href="http://fsf.org/join">fsf.org</a>.</p> + +<p>Zaposlenici Zaklade za slobodan softver su napisali i održavaju velik broj +GNU softverskih paketa. Dva značajna su C biblioteka i ljuska +(<i>shell</i>). GNU C biblioteka je ono što svaki program koji je pokrenut +na GNU/Linux sustavu upotrebljava da bi komunicirao sa Linux-om. Razvijena +je od strane člana osoblja Zaklade za slobodan softver: Roland +McGrath. Ljuska koja se koristi na većini GNU/Linux sustava je <abbr +title="Bourne Again Shell">BASH</abbr>, Bourne Again Shell (1), koja je +razvijena od strane FSF zaposlenika: Brian Fox.</p> + +<p>Financirali smo razvitak tih programa jer GNU Projekt nije bio samo alati +ili razvojno okruženje. Naš cilj je bio potpuni operativni sustav, i ti +programi su bili potrebni za taj cilj.</p> + +<p>(1) “Bourne Again Shell” je igra sa imenom “Bourne +Shell”, koja je bila uobičajena ljuska na Unix sustavu.</p> + +<h3>Podrška slobodnog softvera</h3> + +<p>Filozofija slobodnog softvera odbija specifičnu rasprostranjenu poslovnu +praksu, ali nije protiv tvrtki. Kada tvrtke poštuju korisničke slobode, +želimo im uspjeh.</p> + +<p>Prodaja Emacs kopija demonstrira jednu vrstu posla vezanog uz slobodni +softver. Kada je FSF preuzeo taj posao, trebao sam drugi način +preživljavanja. Našao sam ga u prodaji usluga koje se odnose na slobodni +softver koji sam razvio. To je uključivalo podučavanje, kako programirati +GNU Emacs i kako prilagoditi GCC, i razvoj softvera, uglavnom prenošenje +GCC-a na nove platforme.</p> + +<p>Danas svaki od ovih vrsta poslova vezanih uz slobodni softver je u praksi u +brojnim korporacijama. Neki distribuiraju kolekcije slobodnog softvera na +CD-ROM-u; drugi prodaju podršku na razinama od odgovaranja na korisnička +pitanja, do popravljanja grešaka, do dodavanja znatnih novih značajki. Čak i +počinjemo viđati kompanije slobodnog softvera temeljene na poduzimanju novih +projekata slobodnog softvera.</p> + +<p>Premda, pripazite—brojne kompanije koje vežu sebe na termin +“otvoreni izvorni kod” u aktualnosti temelje svoj posao na +neslobodnom softveru koji radi sa slobodnim softverom. To nisu kompanije +slobodnog softvera, one su kompanije vlasničkog softvera čiji proizvodi +primamljuju korisnike dalje od slobode. Oni zovu te programe “paketi +sa dodanom vrijednošću”, koji pokazuju vrijednosti koje bi oni htjeli +da prihvatimo: pogodnost iznad slobode. Ako više vrednujemo slobodu, trebali +bi ih zvati paketi “oduzimanja slobode”.</p> + +<h3>Tehnički ciljevi</h3> + +<p>Glavni cilj GNU-a je bio da bude slobodan softver. Čak i kada GNU ne bi imao +tehničku prednost nad Unix-om, imao bi društvenu prednost, dopuštajući +korisnicima da surađuju, i etičku prednost, poštivanje slobode korisnika.</p> + +<p>Ali bilo je prirodno primijeniti znane standarde dobre prakse na +djelo—na primjer, dinamičko alociranje struktura podataka da bi se +izbjegla proizvoljno fiksirana ograničenja veličine, i rukovanje sa svim +mogućim 8-bitnim kodovima gdje god je to imalo smisla.</p> + +<p>U dopuni, odbili smo fokus Unix-a na malu veličinu memorije, odlukom da ne +podržavamo 16-bitne strojeve (bilo je jasno da će 32-bitni strojevi biti +mjerilo dok dođe vrijeme završavanja GNU sustava), i da ne napravimo napor +da smanjimo upotrebu memorije sve dok ne prijeđe megabajt. U programima za +koje rukovanje velikim datotekama nije bilo presudno, ohrabrivali smo +programere da učitaju cijelu ulaznu datoteku u jezgru, i tada da pretraže +njen sadržaj bez brige oko I/O (<i>Input/Output</i>).</p> + +<p>Te odluke su omogućile mnogim GNU programima da nadiđu svoje Unix verzije u +pouzdanosti i brzini.</p> + +<h3>Donirana računala</h3> + +<p>Kako je ugled GNU Projekta rastao, ljudi su projektu počeli nuditi donacije +strojeva koji su pokretali Unix. Oni su bili vrlo korisni, jer je najlakši +način razvijanja GNU komponenata bio da se to radi na Unix sustavu, i +zamjenjivanje komponenata tog sustava jednu po jednu. Ali to je postavilo +etično pitanje: da li je bilo ispravno za nas da uopće imamo kopiju Unix-a.</p> + +<p>Unix je bio (i jest) vlasnički softver, i filozofija GNU Projekta je +govorila da ne bismo trebali koristiti vlasnički softver. Ali, +primjenjivajući istu logiku koja vodi do zaključka da je nasilje u +samoobrani opravdano, zaključio sam da je legitimno koristiti vlasnički +paket kada je to bilo presudno za razvitak slobodne zamijene koja će pomoći +drugima da prestanu koristiti vlasnički paket.</p> + +<p>Ali, iako je to bilo opravdano zlo, bilo je još uvijek zlo. Danas više +nemamo kopija Unix-a, jer smo ih zamijenili sa slobodnim operativnim +sustavima. Ako nismo mogli zamijeniti operativni sustav stroja sa slobodnim, +umjesto toga zamijenili smo stroj.</p> + +<h3>GNU lista zadataka</h3> + +<p>Nastavkom GNU Projekta, povećavajući broj sistemskih komponenti je nađen ili +razvijen, eventualno je postalo korisno napraviti listu preostalih +praznina. Koristili smo tu listu da vrbujemo developere da napišu dijelove +koji su nedostajali. Ta lista je postala znana kao GNU lista zadataka. U +dodatku Unix komponenata koje nedostaju, popisali smo razni drugi korisni +softver i dokumentacijske pakete za koje smo mislili da bi istinski potpuni +sustav trebao imati.</p> + +<p>Danas (1), jedva da postoji Unix komponenta koja je ostala u GNU listi +zadataka—ti poslovi su napravljeni, osim nekoliko nebitnih. Ali lista +je puna projekata koje neki nazivaju “aplikacijama”. Svaki +program koji privlači više nego usku klasu korisnika bi bio korisna stvar za +dodati u operativni sustav.</p> + +<p>Čak su i igre uključene u listu zadataka—i bile su od početka. Unix je +uključivao igre, pa bi tako i GNU prirodno trebao. Ali kompatibilnost nije +problem za igre, tako da nismo slijedili listu igara koje je Unix +imao. Umjesto toga, popisali smo spektar različitih vrsta igara koje bi se +mogle svidjeti korisnicima.</p> + +<p>(1) Ovo je napisano u 1998. U 2009. više ne održavamo dugačku listu +zadataka. Zajednica razvija slobodni softver toliko brzo da ne možemo +pratiti sve. Umjesto toga, imamo listu projekata visokog prioriteta, mnogo +kraću listu projekata za koje stvarno želimo ohrabriti ljude da ih napišu.</p> + +<h3>GPL GNU biblioteke</h3> + +<p>GNU C biblioteka koristi posebnu vrstu copylefta nazvanu GNU opća javna +licenca za biblioteke (<i>GNU Library General Public License</i>) (1), koja +daje dopuštenje da se veže vlasnički softver sa bibliotekom. Zašto je ova +iznimka napravljena?</p> + +<p>Nije stvar principa; ne postoji princip koji kaže da proizvodi vlasničkog +softvera imaju pravo uključiti naš kod. (Zašto doprinijeti projektu koji se +temelji na odbijanju razmijene sa nama?) Korištenje LGPL-a za C biblioteku, +ili za bilo koju biblioteku, je stvar strategije.</p> + +<p>C biblioteka radi generički posao; svaki vlasnički sustav ili kompajler +dolazi sa C bibliotekom. Dakle, pravljenjem naše C biblioteke dostupne samo +slobodnom softveru ne bi dali slobodnom softveru nikakvu prednost—samo +bi obeshrabrilo korištenje naše biblioteke.</p> + +<p>Jedan sustav je iznimka za to: na GNU sustavu (i to uključuje i GNU/Linux), +GNU C biblioteka je jedina C biblioteka. Prema tome, distribucijska pravila +GNU C biblioteke određuju da li je moguće kompilirati posjednički program za +GNU sustav. Ne postoji etički razlog da se dopuste vlasničke aplikacije na +GNU sustavu, ali strategijski se čini da bi njihovo odbijanje više +doprinijelo obeshrabrivanju korištenja GNU sustava nego ohrabrivanju +razvitka slobodnih aplikacija. Zbog toga je korištenje GPL za biblioteke +dobra strategija za C biblioteku.</p> + +<p>Za druge biblioteke, strategijska odluka se treba razmotriti od slučaja do +slučaja. Kada biblioteka radi poseban posao koji može pomoći u pisanju +određenih vrsta programa, tada je objava pod GPL-om, ograničavanje samo na +slobodne programe, način pomaganja drugim developerima slobodnog softvera, +dajući im prednost u odnosu na vlasnički softver.</p> + +<p>Razmotrite GNU Readline, biblioteka koja je razvijena da bi se obezbijedilo +uređivanje komandne linije za BASH. Readline je objavljena pod običnim GNU +GPL-om, ne GPL-om za biblioteke. To vjerojatno smanjuje količinu korištenja +Readline-a, ali to nije gubitak za nas. U međuvremenu, barem jedna korisna +aplikacija je postala slobodan softver specifično da bi mogla koristiti +Readline, i to je stvarna dobit za zajednicu.</p> + +<p>Developeri vlasničkog softvera imaju prednosti koje novac daje; developeri +slobodnog softvera moraju raditi prednosti među sobom. Nadam se da ćemo +jedan dan imati veliku kolekciju biblioteka pokrivenih GPL-om koje nemaju +paralelu dostupnu vlasničkom softveru, dajući korisne module da služe za +izgradnju novog slobodnog softvera, i dodavajući veliku prednost za daljnji +razvitak slobodnog softvera.</p> + +<p>(1) Ova licenca je sada zvana GNU niža opća javna licenca (<i>GNU Lesser +General Public License</i>), da bi se izbjegla ideja da bi je sve biblioteke +trebale koristiti. Pogledajte: <a href="/philosophy/why-not-lgpl.html">Zašto +ne biste trebali koristiti niži GPL za vašu sljedeću biblioteku</a> za više +informacija.</p> + +<h3>Češanje svraba?</h3> +<p> +Eric Raymond kaže: “Svako dobro djelo softvera započinje češanjem +developerovog osobnog svraba.” Možda se to i dogodi ponekad, ali mnogi +glavni dijelovi GNU softvera su razvijeni sa ciljem da se napravi potpuni +operativni sustav. Oni dolaze iz vizije i plana, ne iz impulsa.</p> +<p> +Na primjer, razvili smo GNU C biblioteku jer sustav nalik Unix-u treba C +biblioteku, BASH zato jer sustav nalik Unix-u treba ljusku, i GNU tar zato +jer sustav nalik Unix-u treba tar program. Isto je istina i za moje +programe—GNU C kompajler, GNU Emacs, GDB i GNU Make.</p> +<p> +Neki GNU programi su razvijeni da bi se nosili sa specifičnim prijetnjama +našoj slobodi. Dakle, razvili smo gzip da bi zamijenili Compress program, +koji je bio izgubljen iz zajednice zbog <abbr +title="Lempel-Ziv-Welch">LZW</abbr> patenata. Našli smo ljude koji će +razvijati LessTif, i više nedavno započeli smo <abbr title="GNU Network +Object Model Environment">GNOME</abbr> i Harmony, da bi adresirali probleme +izazvane određenim vlasničkim bibliotekama (vidite ispod). Razvijamo GNU +Privacy Guard da nadomjestimo popularni neslobodni enkripcijski softver, jer +korisnici ne bi trebali birati između privatnosti i slobode.</p> +<p> +Naravno, ljudi koji pišu te programe su postali zainteresirani za rad, i +mnoge značajke su dodane od strane raznih ljudi zbog vlastitih potreba i +interesa. Ali to nije razlog zašto ti programi postoje.</p> + +<h3>Neočekivani razvoji</h3> +<p> +Na početku GNU Projekta, zamislio sam da ćemo razviti cijeli GNU sustav, i +onda ga objaviti kao cjelinu. Nije se tako dogodilo.</p> +<p> +Pošto je svaka komponenta GNU sustava implementirana na Unix sustavu, svaka +komponenta se mogla pokrenuti da Unix sustavu dugo prije nego je potpuni GNU +sustav postojao. Neki od tih programa su postali popularni, i korisnici su +ih počeli proširivati i prenositi na druge platforme—na razne +nekompatibilne verzije Unix-a, i katkad na druge sustave.</p> +<p> +Taj proces je napravio te programe mnogo moćnijima, i privukao financiranje +i suradnike na GNU Projekt. Ali je vjerojatno i usporio završenje +minimalnoga radnog sustava za nekoliko godina, pošto je vrijeme GNU +developera stavljeno u održavanje tih prenesenih programa i u dodavanje +značajki postojećim komponentama, radije nego u početak pisanja, jednu za +drugom, komponenata koje nedostaju.</p> + +<h3>GNU Hurd</h3> +<p> +1990., GNU sustav je bio skoro dovršeni; jedina velika komponenta koja je +nedostajala je bila jezgra. Odlučili smo implementirati jezgru kao kolekciju +poslužiteljskih procesa koji se izvršavaju iznad Mach-a. Mach je +mikro-jezgra razvijena na Carnegie Mellon Sveučilištu i tada na Utah +Sveučilištu; GNU Hurd je kolekcija poslužitelja (odnosno, krdo GNU-a) koji +se izvršavaju iznad Mach-a, i rade razne poslove Unix jezgre. Početak +razvitka je bio u zakašnjenju dok smo čekali da Mach bude objavljen kao +slobodan softver, kao što je bilo obećano.</p> +<p> +Jedan razlog odabira tog dizajna je bilo izbjegavanje onoga što se činilo +najtežim dijelom posla: otklanjanje grešaka u programu jezgre bez softvera +koji na razini izvornog koda prati izvršenje programa (<i>source-level +debugger</i>). Taj dio posla je već napravljen, u Mach-u, i očekivali smo da +će otklanjanje grešaka u Hurd poslužiteljima biti na razini korisničkih +programa, sa GDB-om. Ali prošlo je dosta vremena dok je to postalo moguće, i +višenitni (<i>multithreaded</i>) poslužitelji koji šalju poruke među sobom +su se ispostavili vrlo teškima u procesu otklanjanja grešaka. Radeći Hurd +posao razvučenim kroz mnogo godina.</p> + +<h3>Alix</h3> +<p> +GNU jezgra se na početku nije trebala zvati Hurd. Njegovo originalno ime je +bilo Alix—dano prema ženi koja je bila u to vrijeme moja +simpatija. Ona, Unix administrator, je ukazala na to kako bi njeno ime dobro +pristajalo u uobičajeni uzorak davanja imena verzija Unix sustava; u šali, +rekla je svojim prijateljima: “Netko bi trebao nazvati jezgru po +meni.” Nisam rekao ništa, nego sam je odlučio iznenaditi s jezgrom po +imenu Alix.</p> +<p> +Nije ostalo na tome. Michael (sada Thomas) Bushnell, glavni developer +jezgre, više je volio ime Hurd, i ponovno je definirao Alix da se odnosi na +određeni dio jezgre—dio koji bi hvatao sistemske pozive i rukovao s +njima slanjem poruka Hurd poslužiteljima.</p> +<p> +Kasnije, Alix i ja smo prekinuli, i ona je promijenila svoje ime; neovisno, +dizajn Hurd-a je promijenjen tako da bi C biblioteka slala poruke direktno +poslužiteljima, i zbog toga je Alix komponenta nestala iz dizajna.</p> +<p> +Ali prije nego su se te stvari dogodile, njezin prijatelj je našao ime Alix +u izvornom kodu Hurd-a, i spomenuo je to njoj. Tako da je imala šansu naći +jezgru po njenom imenu.</p> + +<h3>Linux i GNU/Linux</h3> +<p> +GNU Hurd nije prikladan za produkcijsko korištenje, i ne znamo da li će +ikada biti. Dizajn temeljen na mogućnostima ima problema koji rezultiraju +direktno iz fleksibilnosti dizajna, i nije jasno da li rješenja postoje.</p> + +<p> +Srećom, druga jezgra je dostupna. 1991. Linus Torvalds je razvio jezgru +kompatibilnu s Unixom i nazvao je Linux. U početku je Linux bio pod +vlasničkom licencom, no 1992. je postao slobodni softver; kombinirajući +Linux s još nedovršenim sustavom GNU rezultiralo je potpunim slobodnim +operativnim sustavom. (Naravno, kombiniranje je bio znatan posao sam po +sebi.) Zbog Linuxa mi danas možemo pokrenuti verziju sustava GNU.</p> +<p> +Ovaj sustav nazivamo <a href="/gnu/linux-and-gnu.html"> GNU/Linux</a>, kako +bi smo istaknuli kombinaciju sustava GNU s Linuxom kao jezgrom. Nemojte +upasti u zamku nazivanja cijelog sustava “Linuxom”, jer to znači +pripisivanje našeg rada nekome drugome. Molimo vas da <a +href="/gnu/gnu-linux-faq.html"> spomenete i nas</a>.</p> + +<h3>Izazovi u našoj budućnosti</h3> +<p> +Dokazali smo našu sposobnost da razvijemo široki spektar slobodnog +softvera. To ne znači da smo nepobjedivi i nezaustavljivi. Nekoliko izazova +rade budućnost slobodnog softvera nesigurnom; suočavanje sa njima će +zahtijevati postojan napor i izdržljivost, trajući ponekad i po nekoliko +godina. Zahtijevati će vrstu determinacije koje ljudi pokazuju kada cijene +svoju slobodu i neće dopustiti nikome da je oduzme.</p> +<p> +Sljedeća četiri odjeljka raspravljaju o tim izazovima.</p> + +<h3>Tajni hardver</h3> +<p> +Proizvođači hardvera u sve većem trendu drže specifikacije hardvera +tajnim. Zbog toga je teško pisati slobodne upravljačke programe tako da bi +Linux i XFree86 podržavali novi hardver. Imamo potpune slobodne sustave +danas, ali ih sutra nećemo imati ako ne možemo podržavati sutrašnja +računala.</p> +<p> +Postoje dva načina suočavanja sa tim problemom. Programeri mogu raditi +obrnuti inženjering da bi dokučili kako podržavati hardver. Mi ostali možemo +izabrati hardver koji je podržani od strane slobodnog softvera; kako se naši +brojevi budu povećavali, tajnost specifikacija će postati samo-poražavajuća +politika.</p> +<p> +Obrnuto inženjerstvo je veliki posao; da li ćemo imati programere sa +dovoljnom determinacijom da to poduzmu? Da—ako smo izgradili jak +osjećaj da je slobodan softver stvar principa, i da se neslobodni +upravljački programi ne mogu tolerirati. I da li će veliki broj nas +potrošiti višak novca, ili čak malo viška vremena, da možemo koristiti +slobodne upravljačke programe? Da, ako je determinacija za posjedovanjem +slobode široko rasprostranjena.</p> +<p> +(bilješka iz 2008: ovaj problem se isto tako i proširuje na BIOS. Postoji +slobodni BIOS, <a href="http://www.libreboot.org/">LibreBoot</a>; problem je +nabavka specifikacija za strojeve tako da ih LibreBoot može podržavati.)</p> + +<h3>Neslobodne biblioteke</h3> +<p> +Neslobodna biblioteka koja se vrti na slobodnim operativnim sustavima +djeluje kao zamka za developere slobodnog softvera. Primamljive značajke +biblioteke su mamac; ako koristite biblioteku, padate u zamku, zato jer vaš +program ne može korisno biti dio slobodnog operativnoga sustava. (Strogo +govoreći, možemo uključiti vaš program, ali neće se <em>pokrenuti</em> bez +biblioteke.) Još gore, ako program koji koristi vlasničku biblioteku postane +popularan, može namamiti druge nesumnjajuće programere u zamku.</p> +<p> +Prvi slučaj ovog problema su bili Motif alati, natrag u 80-ima. Iako tada +nisu postojali slobodni operativni sustavi, bilo je jasno koji problem će im +Motif uzrokovati kasnije. GNU Projekt je odgovorio na dva načina: pitajući +individualne projekte slobodnog softvera da podržavaju slobodne X alatne +blokove (<i>widgets</i>) kao i Motif, i raspitivajući se za nekoga tko bi +napisao slobodnu zamjenu za Motif. Posao je trajao mnogo godina; LessTif, +razvijen od strane Hungry Programmers, postao je dovoljno moćan da podržava +većinu Motif aplikacija tek u 1997.</p> +<p> +Između 1996. i 1998., druga neslobodna <abbr title="Graphical User +Interface">GUI</abbr> alatna biblioteka, zvana Qt, je bila korištena u +znatnoj kolekciji slobodnog softvera: <abbr title="K Desktop +Environment">KDE</abbr> desktop.</p> +<p> +Slobodni GNU/Linux sustavi nisu bili u mogućnosti koristiti KDE, zato jer +nismo mogli koristiti biblioteku. Međutim, neki komercijalni distributeri +GNU/Linux sustava koji nisu bili strogi da se drže slobodnog softvera, +dodali su KDE svojim sustavima—producirajući sustav sa više +sposobnosti, ali manje slobode. KDE grupa je aktivno ohrabrivala sve više +programera da koriste Qt, i milijuni novih “Linux korisnika” +nisu nikada bili izloženi ideji da ima nešto krivo u tome. Situacija se +činila mrgodnom.</p> +<p> +Zajednica slobodnog softvera je odgovorila na problem u dva načina: GNOME i +Harmony.</p> +<p> +GNOME, GNU Network Object Model Environment, je desktop projekt +GNU-a. Miguel de Icaza ga je započeo u 1997., i bio je razvijan sa podrškom +Red Hat Software-a, GNOME je krenuo obezbjediti slična desktop postrojenja, +ali ekskluzivno korištenjem slobodnog softvera. Ima i tehničke prednosti, +kao što su podrška za razne jezike, ne samo C++. Ali njegov glavni cilj je +bila sloboda: da se ne zahtijeva korištenje neslobodnog softvera.</p> +<p> +Harmony je kompatibilna zamjenska biblioteka, dizajnirana da omogući +pokretanje KDE softvera bez korištenja Qt-a.</p> +<p> +Studeni 1998, developeri Qt-a su proglasili promjenu licence koja će, kada +se provede, napraviti Qt slobodnim softverom. Ne postoji način da se bude +siguran, ali mislim da je to dijelom zbog čvrstog odgovora zajednice na +problem koji je Qt stvarao dok je bio neslobodan. (Nova licenca je nepogodna +i nepravedna, pa ostaje poželjno izbjegavati korištenje Qt-a.)</p> +<p> +[Naknadna bilješka: u rujnu 2000, Qt je ponovno objavljen pod GNU GPL-om, +što je suštinski riješilo taj problem.]</p> +<p> +Kako ćemo odgovoriti na slijedeću primamljivu neslobodnu biblioteku? Da li +će cijela zajednica shvatiti potrebu da se ne upadne u zamku? Ili će mnogi +od nas odustati od slobode zbog pogodnosti, i napraviti veliki problem? Naša +budućnost ovisi o našoj filozofiji.</p> + +<h3>Softverski patenti</h3> +<p> +Najgora prijetnja sa kojom se suočavamo dolazi od softverskih patenata, koji +mogu staviti algoritme i značajke izvan dosega slobodnog softvera do +dvadeset godina. Patenti LZW algoritma za kompresiju su bili primijenjeni u +1983., i još uvijek ne možemo objaviti slobodni softver da producira prave +komprimirane <abbr title="Graphics Interchange Format">GIF</abbr>-ove. [Od +2009. oni su istekli.] U 1998., slobodan program za produkciju <abbr +title="MPEG-1 Audio Layer 3">MP3</abbr> kompriminiranog zvuka je izbačen iz +distribucije zbog prijetnje patentnom tužbom. +</p> +<p> +Postoje načini da se nosimo sa patentima: možemo tražiti dokaze da je patent +nevažeći, i možemo tražiti alternativne načine da napravimo posao. Ali svaka +od tih metoda radi samo ponekad; kada obje pobace, patent može prisiliti sav +slobodni softver da nema neke značajke koje korisnici žele. Što ćemo +napraviti kada se to dogodi?</p> +<p> +Oni među nama koji vrednuju slobodni softver zbog slobode će ostati svejedno +upotrebljavati slobodni softver. Uspjeti ćemo napraviti posao bez +patentiranih značajki. Ali oni koji vrednuju slobodni softver jer očekuju da +bude tehnički superioran će vjerojatno nazvati to neuspjehom kada patent +ograničava softver. Dakle, dok je korisno govoriti o praktičnoj efektivnosti +“bazar” modela razvoja, i o pouzdanosti i moći nekog slobodnog +softvera, ne smijemo se zaustaviti na tome. Moramo govoriti o slobodi i +principu.</p> + +<h3>Slobodna dokumentacija</h3> +<p> +Najveći nedostatak naših slobodnih operativnih sustava nije u +softveru—nego u nedostatku dobrih slobodnih priručnika koje možemo +uključiti u naše sustave. Dokumentacija je suštinski dio svakog softverskog +paketa; kada važan paket slobodnog softvera ne dođe sa dobrim slobodnim +priručnikom, to je velik propust. Danas imamo mnoge takve praznine.</p> +<p> +Slobodna dokumentacija, kao i slobodni softver, je stvar slobode, a ne +cijene. Kriterij za slobodni priručnik je uglavnom isti kao i za slobodni +softver: stvar je u davanju svim korisnicima određene slobode. Ponovna +distribucija (uključujući i komercijalnu prodaju) mora biti dopuštena, na +mreži i na papiru, tako da priručnik može popratiti svaku kopiju programa.</p> +<p> +Dozvola za izmjenu je isto presudna. Kao općenito pravilo, ne vjerujem da je +bitno za ljude da imaju dozvolu da izmjenjuju članke i knjige svake +vrste. Na primjer, ne mislim da smo vi ili ja dužni dati dozvolu da se +izmjenjuju članci poput ovoga, koji opisuju naša djela i naša gledišta.</p> +<p> +Ali postoji partikularni razlog zašto je sloboda izmijene presudna za +dokumentaciju slobodnog softvera. Kada ljudi prakticiraju svoje pravo da +izmijene softver, i dodaju ili izmijene neke njegove značajke, ako su +savjesni oni će isto izmijeniti i priručnik—tako da mogu obezbjediti +točnu i upotrebljivu dokumentaciju sa izmijenjenim programom. Neslobodni +priručnik, koji ne dozvoljava programerima da budu savjesni i da dovrše +posao, ne dopunjuje potrebe naše zajednice.</p> +<p> +Neke određene granice na to kako se izmijene rade ne predstavljaju +problem. Na primjer, zahtjevi da se očuvaju originalna autorova bilješka o +autorskim pravima, distribucijska pravila, ili lista autora, su u redu. Isto +tako nije problem da se zahtijeva da izmijenjene verzije uključuju bilješku +da su bile izmijenjene, čak i da imaju cijele odjeljke koji mogu biti +izbrisani ili promijenjeni, sve dok se ti odjeljci drže ne-tehničkih +tema. Te vrste restrikcija nisu problem jer ne zaustavljaju savjesnog +programera da prilagodi priručnik tako da odgovara izmijenjenom +programu. Drugim riječima, ne zaustavljaju zajednicu oko slobodnog softvera +da dobije cijelu korist od priručnika.</p> +<p> +Međutim, mora biti moguće izmijeniti cijeli <em>tehnički</em> sadržaj +priručnika, i tada distribuirati rezultat na svim uobičajenim medijima, kroz +sve uobičajene kanale; u suprotnom, restrikcije ometaju zajednicu, priručnik +nije slobodan, i trebamo drugi priručnik.</p> +<p> +Da li će developeri slobodnog softvera imati svjesnost i determinaciju da +produciraju cijeli spektar slobodnih priručnika? Još jednom, naša budućnost +ovisi o filozofiji.</p> + +<h3>Moramo govoriti o slobodi</h3> +<p> +Procjene danas su da postoji deset milijuna korisnika GNU/Linux sustava kao +što su Debian GNU/Linux i Red Hat “Linux”. Slobodni softver je +razvio takve praktične prednosti da se korisnici sjate na njega iz čisto +praktičnih razloga.</p> +<p> +Dobre posljedice toga su očite: više interesa za razvoj slobodnog softvera, +više klijenata za poslove slobodnog softvera, i više sposobnosti da se +ohrabre kompanije da razvijaju komercijalni slobodni softver umjesto +vlasničkih softverskih proizvoda.</p> +<p> +Ali interes za softver raste brže nego svjesnost filozofije na kojoj je +utemeljen, i to vodi u nevolju. Naša sposobnost da se suočimo sa izazovima i +prijetnjama opisanima iznad ovisi o volji da ostanemo čvrsto za slobodu. Da +bi osigurali da naša zajednica ima tu volju, moramo raširiti tu ideju među +novim korisnicima kako oni dolaze u našu zajednicu.</p> +<p> +Ali nismo uspješni u tome: napori da se privuku novi korisnici u našu +zajednicu daleko nadmašuju napore da ih podučimo pravima i dužnostima naše +zajednice. Moramo napraviti oboje, i moramo držati ta dva napora u +ravnoteži.</p> + +<h3>“Otvoreni izvorni kod”</h3> +<p> +Podučavanje novih korisnika o slobodi je postalo teže u 1998, kada je dio +zajednice odlučio prestati koristiti termin “slobodan softver” i +reći “softver otvorenog izvornog koda” umjesto toga.</p> +<p> +Neki koji favoriziraju taj termin ciljali su da izbjegnu konfuziju +“slobodnog” sa “besplatnog”—valjani +cilj. Drugi, međutim, su ciljali da stave na stranu duh principa koji je +motivirao pokret slobodnog softvera i GNU projekt, i umjesto toga napraviti +priziv izvršnim i poslovnim korisnicima, mnogi od kojih drže ideologiju koja +stavlja profit iznad slobode, iznad zajednice, iznad principa. Tako, +retorika “otvorenog izvornog koda” fokusira na potencijal da se +napravi visoko kvalitetan, moćan softver, ali izbjegava ideje slobode, +zajednice i principa.</p> +<p> +“Linux” časopisi su jasan primjer toga—puni su oglasa za +vlasnički softver koji radi sa GNU/Linux-om. Kada se pojavi slijedeći Motif +ili Qt, da li će ti časopisi upozoriti programere da udalje od toga, ili će +raditi reklame za to?</p> +<p> +Podrška poslovnog dijela može pridonijeti zajednici na mnoge načine; sve +drugo jednako, korisno je. Ali dobivanje njihove podrške govoreći još manje +o slobodi i principu može biti katastrofalno; radi ranije spomenutu +neravnotežu između dosega prema novim korisnicima i edukaciji o pravima i +dužnostima još gorom.</p> +<p> +“Slobodan softver” i “otvoreni izvorni kod” opisuju +istu kategoriju softvera, više-manje, ali govore različite stvari o +softveru, i o vrijednostima. GNU projekt nastavlja koristiti termin +“slobodan softver”, da se izrazi ideja da je sloboda, ne samo +tehnologija, važna.</p> + +<h3>Pokušajte!</h3> +<p> +Aforizam Yode (“Ne postoji ‘pokušaj’”) zvuči lijepo, +ali ne radi za mene. Napravio sam većinu svoga rada dok sam bio tjeskoban +oko toga da li ću moći napraviti posao, ako da, nesiguran da li će to biti +dovoljno da dosegnem cilj. Ali pokušao sam svejedno, jer nije bilo nikoga +osim mene između neprijatelja i mojeg grada. Iznenađujući sebe, ponekad sam +uspio.</p> +<p> +Ponekad nisam uspio; neki od mojih gradova su pali. Tada sam našao drugi +grad pod prijetnjom, i pripremio se za još jednu bitku. Vremenom, naučio sam +tražiti prijetnje i staviti sebe između njih i mojeg grada, prizivajući +druge hakere da dođu i da se pridruže.</p> +<p> +U današnje vrijeme, često nisam jedini. Olakšanje je i radost kada vidim puk +hakera kako kopaju da bi zadržali vod, i shvatim, ovaj grad možda +preživi—zasada. Ali opasnosti su sve veće svake godine, i sada je +Microsoft specifično naciljao našu zajednicu. Ne možemo uzeti budućnost +slobode zdravo za gotovo. Ne uzimajte je zdravo za gotovo! Ako želite +zadržati svoju slobodu, morati biti pripremljeni da je branite. </p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1998, 2001, 2002, 2005, 2006, 2007, 2008, 2010 Richard +Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2020/07/04 08:32:33 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +<!-- for class="inner", starts in the banner include --> +</body> +</html> |