diff options
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html')
-rw-r--r-- | talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html | 441 |
1 files changed, 441 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html new file mode 100644 index 0000000..1b5e64b --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html @@ -0,0 +1,441 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr.po"> + https://www.gnu.org/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/open-source-misses-the-point.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-09-21" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Zašto otvoreni izvorni kod promašuje smisao slobodnog softvera - Projekt GNU +- Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Zašto otvoreni izvorni kod promašuje smisao slobodnog softvera</h2> + +<p>napisao <strong>Richard Stallman</strong></p> + +<p>Kada softver zovemo “slobodnim,” podrazumijevamo poštovanje <a +href="/philosophy/free-sw.html">osnovnih korisničkih sloboda</a>: slobode +pokretanja softvera, slobode proučavanja i mijenjanja, te slobode daljnjeg +distribuiranja kopija, sa ili bez promjena. Ovo je stvar slobode, a ne +cijene - razmišljajte o “slobodi govora”, a ne o +“besplatnom pivu”.</p> + +<p>Spomenute slobode su od životne važnosti. One su osnovne, ne samo zbog +koristi koje individualnih korisnici imaju od njih, nego i zbog društva kao +cjeline, jer promoviraju društvenu solidarnost— to jest, razmjenu i +suradnju. Postaju još i više važnije kako naša kultura i životne aktivnosti +postaju sve više digitalizirane. U svijetu digitalnih zvukova, slika i +riječi, slobodan softver postaje sve više temeljan za slobodu općenito. </p> + +<p>Deseci milijuna ljudi širom svijeta koriste slobodan softver; javne škole +nekih regija Indije i Španjolske podučavaju sve učenike da koriste slobodni +<a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux operativni sustav</a>. Većina +tih korisnika, međutim, nisu nikada čuli etičke razloge zbog kojih smo +razvili ovaj sustav i izgradili zajednicu slobodnog softvera, jer danas se o +ovome sustavu i zajednici sve češće govori kao o “otvorenom izvornom +kodu” (<i>open source</i>), pripisujući ih drugačijoj filozofiji u +kojoj su te slobode jedva spomenute. </p> + +<p>Pokret slobodnog softvera je vodio kampanju za slobodu računalnih korisnika +još od 1983. U 1984. smo pokrenuli razvoj slobodnog operativnoga sustava po +imenu GNU, tako da bi mogli izbjeći neslobodne operativne sustave koji +osporavaju slobodu vlastitim korisnicima. Tokom 1980-ih, razvili smo većinu +osnovnih komponenata sustava i dizajnirali <a href="/licenses/gpl.html">GNU +opću javnu licencu (<i>GNU General Public License</i>)</a> (GNU GPL) pod +kojom smo ih objavili—licenca dizajnirana specifično za obranu slobode +za sve korisnike programa.</p> + +<p>Nisu se svi korisnici i developeri slobodnog softvera složili sa ciljevima +pokreta slobodnog softvera. U 1998., dio zajednice slobodnog softvera se +odlomio i pokrenuo kampanju u ime “otvorenog izvornog koda.” +Termin je originalno predložen da bi se izbjeglo moguće pogrešno shvaćanje +termina “slobodan softver,” ali je ubrzo postao udružen sa +filozofskim gledištima bitno različitim od onih pokreta slobodnog softvera. </p> + +<p>Neki od pobornika otvorenog izvornog koda smatrali su termin +“marketinškom kampanjom za slobodan softver,” koja bi se +obratila poslovnim rukovoditeljima osvjetljavajući praktične prednosti +softvera, bez podizanja pitanja ispravnog i pogrešnog, koje možda ne bi +htjeli čuti. Drugi pobornici izričito su odbili etičke i društvene +vrijednosti pokreta slobodnog softvera. Koja god bila njihova gledišta, kada +su radili kampanju za otvoreni izvorni kod, nisu niti citirali, niti +zagovarali te vrijednosti. Termin “otvoreni izvorni kod” je +ubrzo postao udružen sa idejama i argumentima temeljenima samo na praktičnim +vrijednostima, kao što su izrada i posjed moćnog, pouzdanog softvera. Od +tada, većina pobornika otvorenog izvornog koda su poprimili takvo gledište, +i rade istu asocijaciju. </p> + +<p>Ta dva termina opisuju skoro istu kategoriju softvera, ali drže gledišta +osnovana na temeljno različitim vrijednostima. Otvoreni izvorni kod je +metodologija razvoja; slobodni softver je društveni pokret. Za pokret +slobodnog softvera, slobodan softver je etički imperativ, osnovno poštivanje +slobode korisnika. U kontrastu, filozofija otvorenog izvornog koda razmatra +pitanja u terminima načina kako napraviti softver +“boljim”—samo u praktičnom smislu. Tvrdi da je neslobodni +softver inferiorno riješenje praktičnog priručnog problema. Većina se +rasprava o “otvorenom kodu” ne dotiče dobrog i lošeg, nego samo +popularnosti i uspjeha, a evo i <a +href="http://www.linuxinsider.com/story/Open-Source-Is-Woven-Into-the-Latest-Hottest-Trends-78937.html">tipičnog +primjera</a>.</p> + +<p>Međutim, pokretu za slobodan softver neslobodan softver predstavlja +društveni problem čije je rješenje prestanak korištenja neslobodnog i +prijelaz na slobodni softver.</p> + +<p>“Slobodan softver.” “Otvoreni izvorni kod.” Ako je +to isti softver (<a href="/philosophy/free-open-overlap.html">ili barem +približno</a>), je li važno koje ime koristite? Da, zato jer različite +riječi prenose različite ideje. Dok bi vam danas slobodni program pod bilo +kojim drugim imenom dao istu slobodu, uspostavljanje slobode na trajan način +ovisi iznad svega o poduci ljudi da cijene slobodu. Ako želite pomoći +napraviti to, nužno je govoriti o “slobodnom softveru.”</p> + +<p>Mi, u pokretu slobodnog softvera, ne smatramo tabor otvorenog izvornog koda +neprijateljima; neprijatelj je vlasnički (neslobodni) softver. Ali želimo da +ljudi znaju da predstavljamo slobodu, dakle ne prihvaćamo pogrešnu oznaku +pobornika otvorenog izvornog koda. </p> + +<h3>Praktične razlike između slobodnog softvera i otvorenog izvornog koda</h3> + +<p>U praksi, otvoreni izvorni kod se zalaže za malo slabije kriterije od onih +slobodnog softvera. Koliko znamo, sav postojeći slobodan softver bi se +kvalificirao kao otvoreni izvorni kod. Gotovo sav softver otvorenog izvornog +koda je slobodan softver, ali postoje iznimke. Prvo, neke licence otvorenog +izvornog koda su previše restriktivne, prema tome se ne kvalificiraju kao +slobodne licence. Srećom, samo nekoliko programa koristi te licence.</p> + +<p>Drugo, važnije, mnogi proizvodi koji sadrže računala (uključujući mnoge +Android uređaje) dolaze sa izvršnim programima koji odgovaraju izvornom kodu +slobodnog softvera, ali ti uređaji ne dozvoljavaju korisniku da instalira +izmijenjene verzije tih izvršnih datoteka; samo jedna posebna kompanija ima +moć da ih izmjeni. Zovemo te uređaje “tirani”, i ta praksa se +naziva “tivoizacija” prema proizvodu kod kojeg smo to prvo +vidjeli. Te izvršne datoteke nisu slobodan softver iako je njihov izvorni +kod slobodan softver. Kriteriji za otvoreni izvorni kod ne prepoznaju ovaj +problem; oni su zabrinuti samo sa licenciranjima izvornog koda.</p> + +<h3>Česta pogrešna shvaćanja “slobodnog softvera” i “otvorenog +izvornog koda”</h3> + +<p>Termin “slobodan softver” je sklon pogrešnoj interpretaciji: +nehotično značenje: “softver koji možete dobiti besplatno,” se +uklapa isto dobro kao i namijenjeno značenje: “softver koji daje +korisniku određene slobode.” Adresiramo taj problem objavljivanjem +definicije slobodnog softvera, govoreći: “Mislite na ‘slobodu +govora,’ ne na ‘slobodno (besplatno) pivo.’” To nije +savršeno riješenje; ne može u potpunosti odstraniti problem. Nedvosmisleni i +točan termin bi bio bolji, kada ne bi proizveo druge probleme.</p> + +<p>Nažalost, sve alternative u engleskom jeziku imaju svoje osobite +probleme. Razmatrali smo mnoge koje su ljudi predložili, ali niti jedan nije +toliko “ispravan” da bi prebacivanje na njega bila dobra +ideja. (Na primjer, u nekim kontekstima francuska i španjolska riječ +“libre” funkcionira, ali ljudi u Indiji uopće ne prepoznaju tu +riječ.) Svaka predložena zamjena za “slobodan softver” ima neku +vrstu semantičkoga problema—i to uključuje i “softver otvorenog +izvornog koda.”</p> + +<p><a href="https://opensource.org/osd">Službena definicija “softvera +otvorenog izvornog koda”</a> (koja je objavljena od strane Open Source +Initiative i preduga je da bi se uključila ovdje) je indirektno derivirana +iz našeg kriterija za slobodan softver. Nije jednaka; malo je blaža u nekim +pogledima. Pored toga, njihova definicija se, u većini slučajeva, slaže sa +našom definicijom. </p> + +<p>Međutim, očito značenje izraza “softver otvorenog izvornog +koda”—ono koje većina ljudi, čini se, misle da znači—jest +“Možete gledati izvorni kod.” Taj kriterij je mnogo slabiji od +definicije slobodnog softvera, mnogo slabiji isto i od službene definicije +otvorenog izvornog koda. Uključuje mnoge programe koji nisu niti slobodni, +niti otvoreni izvorni kod.</p> + +<p>Pošto očito značenje “otvorenog izvornog koda” nije značenje +koje su njegovi pobornici naumili, rezultat je taj da većina ljudi pogrešno +shvaća termin. Prema piscu Nealu Stephensonu: “Linux je softver +‘otvorenog izvornog koda’ što znači, jednostavno, da svatko može +preuzeti kopije njegovih datoteka izvornog koda.” Ne mislim da je +namjerno nastojao odbaciti ili osporiti službenu definiciju. Mislim da je +jednostavno primijenio konvencije engleskog jezika da bi došao do značenja +termina. <a +href="https://web.archive.org/web/20001011193422/http://da.state.ks.us/ITEC/TechArchPt6ver80.pdf">Država +Kansas</a> objavila je sličnu definiciju: “Koristite softver otvorenog +izvornog koda (OSS). OSS je softver za koji je izvorni kod slobodno i javno +dostupan, iako se specifični sporazumi oko licenciranja razlikuju i o tome +ovisi što netko može napraviti s tim kodom.” </p> + +<p><i>New York Times</i> je <a +href="http://www.nytimes.com/external/gigaom/2009/02/07/07gigaom-the-brave-new-world-of-open-source-game-design-37415.html"> +objavio članak koji razvlači značenje termina</a> da bi referirao na +korisničko beta testiranje—dopuštenje da nekoliko korisnika isprobaju +ranu verziju i daju povjerljive povratne informacije—što developeri +vlasničkog softvera prakticiraju već desetljećima.</p> + +<p>Pobornici otvorenog izvornog koda se pokušavaju nositi s tim pokazujući na +njihovu službenu definiciju, ali takav korektivni pristup je manje efektivan +za njih nego je za nas. Termin “slobodan softver” ima dva +prirodna značenja, jedno od kojih je namijenjeno značenje, tako osoba koja +je shvatila ideju “sloboda govora, ne slobodno (besplatno) pivo” +neće više pogrešno shvatiti. Ali termin “otvoren izvorni kod” +ima samo jedno prirodno značenje, koje je različito od značenja koje su +njegovi pobornici naumili. Dakle, ne postoji sažet način da se objasni i +opravda njegova službena definicija. Zbog toga se konfuzija povećava. </p> + +<p>Drugo pogrešno shvaćanje “otvorenog izvornog koda” je ideja da +znači “nekorištenje GNU GPL-a.” To obično ide uz još jedno +pogrešno shvaćanje da “slobodan softver” znači “softver +pokriven GPL-om.” Ova shvaćanja su oba pogrešna, pošto se GNU GPL +kvalificira kao licenca otvorenog izvornog koda i većina licenci otvorenog +izvornog koda se kvalificiraju kao licence slobodnog softvera. Postoje <a +href="/licenses/license-list.html"> mnoge licence slobodnog softvera</a> uz +GNU GPL.</p> + +<p>Termin “otvoren izvorni kod” je dalje protegnuti svojom +aplikacijom na druge aktivnosti, kao što su vlada, obrazovanje i znanost, +gdje ne postoji nešto kao izvorni kod i gdje kriteriji za licenciranje +softvera jednostavno nisu primjereni. Jedina zajednička stvar tih aktivnosti +je da one nekako pozivaju ljude da sudjeluju. Oni protežu termin toliko +daleko da samo znači “participatorno” ili +“transparentno”, ili manje od toga. U najgorem slučaju, <a +href="http://www.nytimes.com/2013/03/17/opinion/sunday/morozov-open-and-closed.html"> +postane prazan <i>buzzword</i></a><sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>.</p> + +<h3>Različite vrijednosti mogu voditi prema sličnim zaključcima…ali ne +uvijek</h3> + +<p>Radikalne grupe su u 1960-ima imale ugled frakcionalizma: neke organizacije +su se rascijepile zbog neslaganja o detaljima strategije, i dvije grupe +kćeri su se odnosili kao neprijatelji usprkos sličnim bazičnim ciljevima i +vrijednostima. Desnica je od toga napravila veliku stvar i iskoristila je to +da kritizira cijelu ljevicu.</p> + +<p>Neki pokušavaju poniziti pokret slobodnog softvera uspoređujući naše +neslaganje sa otvorenim izvornim kodom sa neslaganjem te dvije radikalne +grupe. Oni su to shvatili naopako. Ne slažemo se sa taborom otvorenog +izvornog koda u bazičnim ciljevima i vrijednostima, ali njihova gledišta i +naša vode, u mnogo slučajeva, u isto praktično ponašanje—kao što je +razvitak slobodnog softvera.</p> + +<p>Kao rezultat, ljudi iz pokreta slobodnog softvera i tabor otvorenog izvornog +koda često zajedno rade na praktičnim projektima kao što je razvijanje +softvera. Izvanredno je da takva različita filozofska gledišta mogu tako +često motivirati različite ljude da sudjeluju u istim projektima. Pored +toga, postoje situacije gdje ta fundamentalno različita gledišta vode u vrlo +različite akcije.</p> + +<p>Ideja otvorenog izvornog koda je da će dopuštenje korisnicima da mijenjaju i +ponovno distribuiraju softver napraviti isti taj softver moćnijim i +pouzdanijim. Ali to nije garantirano. Developeri vlasničkog softvera nisu +nužno nesposobni. Ponekad izrade program koji je moćan i pouzdan, iako ne +poštuje korisničku slobodu. Aktivisti slobodnog softvera i entuzijasti +otvorenog izvornog koda će reagirati vrlo različito na to.</p> + +<p>Čisti entuzijast otvorenog izvornog koda, netko tko uopće nije pod utjecajem +ideala slobodnog softvera, će reći: “Iznenađen sam da ste uspjeli +natjerati program da radi tako dobro bez korištenja našeg razvojnog modela, +ali uspjeli ste. Kako mogu dobiti kopiju?” Takav stav će nagraditi +sheme koje oduzimaju našu slobodu, vodeći prema njenom gubitku. </p> + +<p>Aktivist slobodnog softvera će reći: “Vaš program je vrlo privlačan, +ali ja cijenim više svoju slobodu. Dakle, odbijam vaš program. Umjesto toga, +podržavati ću projekt razvitka slobodne zamjene.” Ako cijenimo našu +slobodu, možemo djelovati da je održavamo i branimo.</p> + +<h3>Moćan, pouzdan softver može biti loš</h3> + +<p>Ideja da želimo softver da bude moćan i pouzdan dolazi iz pretpostavke da je +softver dizajnirani da služi svojim korisnicima. Ako je moćan i pouzdan, to +znači da im bolje služi. </p> + +<p>Ali može se reći da softver služi svojim korisnicima jedino ako poštuje +njihovu slobodu. Što ako je softver dizajnirani da stavlja lance na svoje +korisnike? Tada njegova moć znači da su lanci više stegnuti, i pouzdanost +znači da su lanci teži za ukloniti. Zlonamjerne značajke, kao što su +špijuniranje korisnika, ograničenje korisnika, stražnja vrata i nametnuta +poboljšanja su učestali kod vlasničkog softvera, i neki pobornici otvorenog +izvornog koda ih žele implementirati u programima otvorenog izvornog koda. </p> + +<p>Pod pritiskom filmskih i glazbenih kompanija, softver za korištenje od +strane individualnih korisnika je sve više dizajnirani specifično da ih +ograničuje. Ta zlonamjerna značajka je znana kao Digitalno Upravljanje +Restrikcijama (<i>Digital Restrictions Management</i>) (DRM) (pogledajte <a +href="http://defectivebydesign.org/">DefectiveByDesign.org</a>) i to je +antiteza duha slobode koji slobodni softver cilja da pruži. I ne samo u +duhu: pošto je cilj DRM-a gaženje vaše slobode, DRM developeri pokušavaju +napraviti teškim, nemogućim ili čak nezakonitim vaše mijenjanje softvera +koji implementira DRM. </p> + +<p>No, neki pobornici otvorenog izvornog koda su predložili “DRM softver +otvorenog izvornog koda”. Njihova ideja je da će, objavljivanjem +izvornog koda programa dizajniranih da ograniče vaš pristup kodiranom mediju +i dopuštenjem drugih da ga izmjene, oni izraditi moćniji i pouzdan softver +da ograniči korisnike poput vas. Softver bi tada bio isporučen vama u +uređajima koji ne dopuštaju izmjenu softvera.</p> + +<p>Taj softver bi mogao biti otvoreni izvorni kod i mogao bi koristiti model +razvoja otvorenog izvornog koda, ali neće biti slobodan softver pošto neće +poštovati slobodu korisnika koji ga zapravo pokreću. Ako razvojni model +otvorenog izvornog koda uspije izraditi taj softver moćnijim i pouzdanijim u +njegovom ograničavanju korisnika, to će ga učiniti još gorim.</p> + +<h3>Strah od slobode</h3> + +<p>Glavna prvobitna motivacija onih koji su razdvojili tabor otvorenog izvornog +koda od pokreta slobodnog softvera je bila ta da etičke ideje +“slobodnog softvera” stvaraju nelagodu u nekim ljudima. To je +istina: podizanje etičkih pitanja kao što su sloboda, govor o odgovornosti +kao i o pogodnosti, je traženje od ljudi da razmisle o stvarima koje bi +možda radije ignorirali, kao što je pitanje o tome da li je njihovo +ponašanje etično. To može izazvati nelagodnost i neki ljudi će možda na to +jednostavno zatvoriti svoje umove. Iz toga ne slijedi da bi trebali prestati +govoriti o tim pitanjima.</p> + +<p>To je, međutim, ono što su vođe otvorenog izvornog koda odlučili +napraviti. Oni su shvatili da bi šutnjom o etici i slobodi, i govorom samo o +neposrednim praktičnim prednostima određenog slobodnog softvera, mogli biti +u mogućnosti “prodavati” softver efektivnije određenim +korisnicima, posebno onim poslovnim.</p> + +<p>Taj pristup se pokazao efektivnim, u vlastitom mandatu. Retorika otvorenog +izvornog koda je uvjerila mnoge tvrtke i pojedince da koriste, čak i da +razvijaju, slobodan softver, što je proširilo našu zajednicu—ali samo +na površnoj, praktičnoj razini. Filozofija otvorenog izvornog koda, sa +svojim čisto praktičnim vrijednostima, ometa razumijevanje dubljih ideja +slobodnog softvera; donosi mnoge ljude u našu zajednicu, ali ih ne podučava +da je brane. To je dobro, utoliko koliko to prolazi, ali nije dovoljno da +osigura slobodu. Privlačenje korisnika prema slobodnom softveru vodi ih samo +dio puta do toga da postanu branitelji vlastite slobode.</p> + +<p>Prije ili kasnije ti korisnici će biti pozvani da prijeđu natrag na +vlasnički softver zbog neke praktične prednosti. Nebrojeno mnogo kompanija +žele ponuditi takvo iskušenje, neki čak nude kopije besplatno. Zašto bi +korisnici odbili? Samo da su naučili cijeniti slobodu koju im daje slobodan +softver, cijeniti slobodu zbog slobode same radije nego tehničke i praktične +pogodnosti određenog slobodnog softvera. Da bi raširili tu ideju, moramo +govoriti o slobodi. Određena količina “šutnje” kao poslovnog +pristupa može biti korisna za zajednicu, ali je opasna ako postane toliko +česta da se ljubav prema slobodi počinje činiti kao ekscentritet.</p> + +<p>Ta opasna situacija je točno ono što imamo. Većina ljudi povezanih sa +slobodnim softverom, posebno njegovi distributeri, govore malo o +slobodi—obično zato jer žele biti “prihvatljiviji +tvrtkama.” Skoro sve distribucije GNU/Linux operativnoga sustava +dodaju vlasničke pakete osnovnom slobodnom sustavu, i pozivaju korisnike da +smatraju to prednošću radije nego manom.</p> + +<p>Vlasnički dodatni softver i djelomično neslobodne GNU/Linux distribucije +nalaze plodno tlo jer većina naše zajednice ne insistira na slobodi kad je +riječ o njihovom softveru. To nije slučajnost. Većina GNU/Linux korisnika je +uvedena u sustav kroz raspravu o “otvorenom izvornom kodu”, koja +ne govori da je cilj sloboda. Prakse koje ne podržavaju slobodu i riječi +koje ne govore o slobodi idu ruku pod ruku, podržavajući jedna drugu. Da se +prebrodi ta tendencija, trebamo više, ne manje, govora o slobodi.</p> + +<h3>“FLOSS” i “FOSS”</h3> + +<p> Termini “FLOSS” i “FOSS” su <a +href="/philosophy/floss-and-foss.html">neutralni i označavaju i slobodni +softver i softver otvorenog koda.</a> Ako želite postići neutralnost, +“FLOSS” je bolji odabir; no neutralnim terminom se nećete +izjasniti kao zagovornik slobode - borba za slobodu obuhvaća i +izjašnjavanje.</p> + +<h3>Zaključak</h3> + +<p>Dok zagovornici otvorenog izvornog koda povlače nove korisnike u zajednicu, +mi, aktivisti slobodnog softvera moramo poduprijeti zadatak donošenja +pitanja slobode u njihovu pažnju. Moramo reći: “To je slobodan softver +i daje vam slobodu!”—više i glasnije nego ikad. Svaki put kada +kažete “slobodan softver” radije nego “otvoreni izvorni +kod,” vi pomažete našu kampanju.</p> + +<h4>Bilješke</h4> + +<!-- The article is incomplete (#793776) as of 21st January 2013. +<p> + +Joe Barr's article, +<a href="http://www.itworld.com/LWD010523vcontrol4">“Live and +let license,”</a> gives his perspective on this issue.</p> +--> +<p> +Lakhanijev i Wolfov <a +href="http://ocw.mit.edu/courses/sloan-school-of-management/15-352-managing-innovation-emerging-trends-spring-2005/readings/lakhaniwolf.pdf"> +članak o motivaciji developera slobodnog softvera</a> kaže da je znatna +frakcija motivirana gledištem da softver treba biti slobodan. To je unatoč +činjenici da su anketirali developere na SourceForge-u, portal koji ne +podržava gledište da je to etično pitanje. </p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Riječ ili fraza +korištena da se impresionira ili izraz koji je trenutno u modi. Doslovno, +<i>buzz</i> znači “brujanje”, a <i>word</i> znači +“riječ”.</li></ol> </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> + +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<p>Copyright © 2007, 2010, 2012 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2017/04/14 14:53:30 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> |