diff options
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html')
-rw-r--r-- | talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html | 736 |
1 files changed, 736 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html new file mode 100644 index 0000000..082545c --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html @@ -0,0 +1,736 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/gnu/po/manifesto.hr.po"> + https://www.gnu.org/gnu/po/manifesto.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/manifesto.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/manifesto.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2015-06-02" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>GNU manifest - GNU projekt - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/gnu/po/manifesto.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>GNU manifest</h2> + +<p> GNU manifest (koji je naveden u daljnjem tekstu) je napisao <a +href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a> u počecima GNU +projekta, kako bi zatražio sudjelovanje i potporu. Tijekom prvih nekoliko +godina, obnavljan je u manjoj mjeri da bi ostao u toku događaja, no sada se +čini kako je najbolje ostaviti ga neizmijenjenog kakvog ga je većina ljudi +vidjela.</p> + +<p>Od tog vremena, naučili smo o određenim uobičajenim krivim shvaćanjima nekih +dijelova engleskog originala koja bi se izbjegla da je tekst drugačije +sročen. Bilješke dodane od 1993. pojašnjavaju ove stavke.</p> + +<p>Za najsvježije informacije o dostupnom GNU softveru, molimo pogledajte +informacije dostupne na našem <a href="/home.html">web poslužitelju</a>, +preciznije na našem <a href="/software/software.html">popisu +softvera</a>. Za informacije kako pridonijeti, pogledajte <a +href="/help/help.html">http://www.gnu.org/help</a>.</p> + +<h3 id="whats-gnu">Što je GNU? Gnu Nije Unix!</h3> + +<p> + GNU, što je kratica za Gnu Nije Unix, je naziv za potpun softverski sustav +kompatibilan s Unixom koji pišem kako bih ga mogao dati slobodno tako da ga +svatko može koristiti.<a href="#f1">(1)</a> Nekoliko drugih dobrovoljaca mi +pomaže. Donacije vremena, novca, programa i opreme su vrlo potrebne.</p> + +<p> + Zasada imamo uređivač teksta Emacs sa Lispom za pisanje naredbi uređivača, +program za praćenje izvršenja drugih programa na razini izvornog koda +(<i>source level debugger</i>), generator raščlanjivača kompatibilan s +yacc-om, povezivač (<i>linker</i>), i oko 35 pomoćnih programa. Ljuska +(izvođač naredbi) je skoro gotova. Novi prenosivi optimizirajući C kompajler +je kompilirao samog sebe i možda će biti pušteni u javnost kasnije ove +godine. Osnovna jezgra (<i>kernel</i>) postoji no još mnoge mogućnosti su +potrebne da bismo emulirali Unix. Kada jezgra i kompajler budu gotovi, bit +će moguće distribuirati GNU sustav dovoljan za razvoj softvera. Koristiti +ćemo TeX kao svoj oblikovatelj teksta, ali radimo na nroff-u. Koristiti ćemo +i slobodan, prenosivi X Window System. Nakon ovoga, dodat ćemo prenosivi +Common Lisp, igru Empire, tablični kalkulator, i stotine drugih stvari, kao +i elektroničku dokumentaciju. Nadamo se da ćemo, jednom, ponuditi sve +korisno što uobičajeno dolazi sa Unix sustavom, i više.</p> + +<p> + GNU će moći pokretati Unix programe, no neće biti identičan Unixu. Napravit +ćemo sva poboljšanja koja smatramo korisnima, prema našem iskustvu sa drugim +operativnim sustavima. Točnije, namjeravamo imati dulja imena datoteka, +oznake verzija datoteka, datotečni sustav sa zaštitom od raspada, možda i +dovršavanje imena datoteka, podršku za prikaz neovisan o terminalu, i jednom +možda i prozorski sustav bazirani na Lispu kroz koji će više Lisp programa i +običnih Unix programa moći dijeliti ekran. I C i Lisp će biti dostupni kao +sistemski programski jezici. Probati ćemo podržavati protokole za +komunikaciju UUCP, MIT Chaosnet i Internet.</p> + +<p> + GNU je u početku namijenjen ponajviše strojevima u klasi 68000/16000-ice sa +virtualnom memorijom, jer su to najjednostavniji strojevi na kojima ga +možemo natjerati da radi. Dodatni trud potreban da ga pokrenemo i na manjim +strojevima će biti ostavljen nekome tko želi koristiti GNU na njima.</p> + +<p> + Da izbjegnemo strašnu zbrku, molimo da kažete <em>g</em> u riječi +“GNU” kada je to ime ovog projekta.<sup><a +href="#TransNote1">1</a></sup> </p> + +<h3 id="why-write">Zašto moram napisati GNU</h3> + +<p> + Smatram da postoji zlatno pravilo koje zahtjeva da dijelim program koji mi +se sviđa sa drugima kojima se on sviđa. Prodavači softvera žele podijeliti +korisnike i osvojiti ih, tako da zahtijevaju od svakog korisnika da se složi +da neće dijeliti sa drugima. Odbijam ne biti solidaran s drugim korisnicima +na ovaj način. Ne mogu sa čistom savješću potpisati sporazum o tajnosti ili +softverski licenčni ugovor. Tijekom godina u kojima sam radio u Laboratoriju +za Umjetnu Inteligenciju pokušao sam se odupirati takvim strujanjima i +drugim ne-gostoljubivostima, no u jednom trenutku otišli su predaleko: nisam +mogao ostati u ustanovi u kojoj se takve stvari rade protiv moje volje.</p> + +<p> + Kako bih mogao nastaviti koristiti računala bez da budem nečastan, odlučio +sam složiti dovoljnu količinu slobodnog softvera tako da mogu ići dalje bez +imalo softvera koji nije slobodan. Dao sam otkaz u Laboratoriju kako me MIT +legalno ne bi mogao sprječavati u slobodnom davanju GNU-a.<a +href="#f2a">(2)</a></p> + +<h3 id="compatible">Zašto će GNU biti kompatibilan s Unixom</h3> + +<p> + Unix, po meni, nije idealan sustav, no nije previše loš. Osnovne osobine +Unixa čine se dobrima, i mislim kako se ono što Unixu nedostaje može +popuniti bez da uništim te osobine. A sustav kompatibilan s Unixom bio bi +jednostavan za prihvaćanje mnogim drugim ljudima.</p> + +<h3 id="available">Kako će GNU biti dostupan</h3> + +<p> + GNU nije javno vlasništvo. Svakome će biti dozvoljeno mijenjati i ponovno +distribuirati GNU, ali nijednom distributeru neće biti dozvoljeno da se +ograniči daljnje distribuiranje. Da tako kažemo, <a +href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasničke +(<i>proprietary</i>)</a> izmjene neće biti dozvoljene. Želim osigurati da će +sve inačice GNU-a ostati slobodne.</p> + +<h3 id="why-help">Zašto mnogi drugi programeri žele pomoći</h3> + +<p> + Pronašao sam mnogo programera koji su uzbuđeni oko GNU-a i žele pomoći.</p> + +<p> + Mnogi programeri su nezadovoljni komercijalizacijom sistemskog +softvera. Možda im omogućava da zarađuju više novca, no zahtjeva da se +općenito osjećaju u sukobu s drugim programerima umjesto da se osjećaju +drugovima. Osnovni čin prijateljstva među programerima je dijeljenje +programa; današnji tržišni način rada u osnovi zabranjuje programerima da se +prema drugima odnose kao prema prijateljima. Kupac softvera mora odabrati +između prijateljstva i poštovanja zakona. Prirodno, mnogi odlučuju da je +prijateljstvo bitnije. Ali oni koji vjeruju u zakon često se ne osjećaju +dobro sa bilo kojim odabirom. Postaju cinični i misle da je programiranje +samo način za zaradu.</p> + +<p> + Radom i korištenjem GNU-a umjesto vlasničkih programa, možemo biti +gostoljubivi prema svima i istovremeno poštivati zakon. Dodatno, GNU služi +kao primjer za inspiraciju i kao zastava koja će povesti druge da nam se +pridruže u dijeljenju. Ovo nam može dati osjećaj harmonije koji je nemoguć +ako koristimo softver koji nije slobodan. Za oko pola programera s kojima +razgovaram, ovo je bitna sreća koju novac ne može zamijeniti.</p> + +<h3 id="contribute">Kako vi možete pripomoći</h3> + +<blockquote> +<p> +(Danas, da biste vidjeli softverske zadaće na kojima možete raditi, +pogledajte <a href="http://fsf.org/campaigns/priority-projects">popis +projekata visokog prioriteta</a> i <a +href="http://savannah.gnu.org/people/?type_id=1">GNU popis tražene +pomoći</a>, općeniti popis zadaća za GNU softverske pakete. Za druge načine +na koje možete pomoći, pogledajte <a href="/help/help.html">vodič za +pomaganje GNU operativnoga sustava</a>.) +</p> +</blockquote> + +<p> + Tražim proizvođače računala za donacije strojeva i novca. Tražim pojedince +za donacije programa i rada.</p> + +<p> + Jedna posljedica koju možete očekivati donacijom strojeva je da će se GNU na +njima vrtiti vrlo rano. Strojevi trebaju biti potpuni, sustavi spremni za +uporabu, odobreni za uporabu u naseljenim područjima, i da ne trebaju +sofisticirano hlađenje ili napajanje.</p> + +<p> + Shvatio sam da su mnogi programeri željni dati slobodno vrijeme za rad na +GNU. Za većinu projekata, takav povremeni distribuirani rad bio bi vrlo +težak za koordinaciju; nezavisno pisani dijelovi ne bi radili zajedno. No za +konkretnu zadaću zamjene Unixa, ovaj problem ne postoji. Potpun Unix sustav +sadrži stotine pomoćnih programa, od kojih je svaki zasebno +dokumentiran. Većina specifikacija sučelja su fiksne radi kompatibilnosti +Unixa. Ako svaki pridonositelj može napisati kompatibilnu zamjenu za jedan +Unix alat, i da ga natjera da radi kako treba umjesto originala na Unix +sustavu, tada će svi ovi alati raditi kako valja kad ih se složi +zajedno. Čak i ako damo Murphyju da stvori nekoliko neočekivanih problema, +slaganje ovih komponenti zajedno biti će jednostavna zadaća. (Jezgra će +zahtijevati bližu komunikaciju i morati će se razvijati od strane male, uske +grupe.)</p> + +<p> + Ako dobijem novčane donacije, možda ću moći zaposliti nekoliko ljudi da rade +puno ili djelomično radno vrijeme. Plaća neće biti visoka po programerskim +standardima, no tražim ljude kojima je građenje društvenog duha važno kao i +zarada. Ovo vidim kao način da omogućim zainteresiranim ljudima da posvete +punu energiju na rad na GNU-u poštedom od potrebe da zarade za život na neki +drugi način.</p> + +<h3 id="benefit">Zašto će svi korisnici računala imati koristi</h3> + +<p> + Kada GNU bude napisan, svatko će moći dobiti dobar sistemski softver +slobodno, baš kao i zrak.<a href="#f2">(3)</a></p> + +<p> + Ovo znači mnogo više od pukog uklanjanja cijene licence Unixa. Ovo znači da +će se bespotrebno gubljenje vremena na programiranje izbjeći. To vrijeme +može umjesto toga ići u unaprjeđivanje tehnologije.</p> + +<p> + Potpuni izvorni kod sistemskog softvera bit će dostupan svakome. Na taj +način, korisnik koji treba promjene u sustavu uvijek će moći slobodno sam +napraviti promjene, ili platiti bilo kojem programeru ili kompaniji da ih +naprave umjesto njega. Korisnici više neće biti u milosti jednog programera +ili kompanije koja posjeduje izvorni kod i jedina ima mogućnost napraviti +izmjene.</p> + +<p> + Škole će moći pružiti mnogo edukativnije okruženje potičući učenike da +proučavaju i poboljšavaju sistemski kod. Harvardov računalni laboratorij +nekad je imao odredbu da se niti jedan program nije smio instalirati na +sustav ako njegov izvorni kod nije bio javan, i držali se toga tako da su +stvarno odbijali instalirati određene programe. Ovo me snažno nadahnulo.</p> + +<p> + Konačno, gubljenje vremena na razmišljanje tko je vlasnik sistemskog +softvera i što se smije ili ne smije činiti s njim bit će uklonjeno.</p> + +<p> + Ugovori koji zahtijevaju ljude da plate za korištenje programa, uključujući +licenciranje kopija, uvijek izazivaju ogromne troškove društvu kroz +nespretne mehanizme koji su potrebni da bi se odredilo koliko, odnosno za +koje programe, pojedinac mora platiti. I samo policijska država može +natjerati svakoga da se pokore tim mehanizmima. Zamislite svemirsku postaju +gdje se zrak mora vrlo skupo proizvoditi; naplata svakome tko diše prema +jednoj litri zraka možda je pošteno, no nošenje maske za disanje s mjeračem +cijeli dan i noć je nepodnošljivo čak i ako si svatko može priuštiti +plaćanje računa za zrak. A TV kamere koje su svagdje da bi vidjele da li +ikada skidate masku su strašne. Bolje je podržavati tvornicu zraka porezom +po glavi stanovnika i jednostavno odbaciti maske.</p> + +<p> + Kopiranje svih ili dijelova programa je prirodno programeru poput disanja, i +jednako produktivno. Mora biti slobodno.</p> + +<h3 id="rebutted-objections">Neki jednostavno odbacivi prigovori ciljevima GNU-a</h3> + +<p id="support"> +<strong>“Nitko ga neće koristiti ako je besplatan, jer to znači da +nemaju podršku na koju se mogu pouzdati.”</strong></p> + +<p> +<strong>“Morate naplaćivati za program kako biste platili pružanje +podrške.”</strong></p> + +<p> + Ako bi ljudi radije platili za GNU i podršku nego dobili besplatni GNU bez +podrške, kompanija koja bi pružala samo podršku ljudima koji su slobodno +nabavili GNU morala bi biti profitabilna.<a href="#f3">(4)</a></p> + +<p> + Moramo razlikovati podršku u obliku stvarnog programiranja i jednostavnog +držanja za ruku. Ono prvo je nešto na što se pojedinac ne može osloniti kod +prodavača softvera. Ako vaš problem ne dijeli dovoljno ljudi, prodavač će +vam reći da se gonite.</p> + +<p> + Ako se vaša kompanija mora moći osloniti na podršku, jedini način je da +imate sav potreban izvorni kod i alate. Tada možete zaposliti bilo koju +dostupnu osobu da vam popravi vaš problem; ne biste bili na milost i +nemilost bilo kojeg pojedinca. Sa Unixom, cijena izvornog koda ovo čini +nemogućim većini kompanija. Sa GNU-om ovo će biti jednostavno. Još uvijek će +biti moguće da nema kompetentne osobe, no ovaj problem ne može se baciti na +način distribucije. GNU ne rješava sve svjetske probleme, samo neke.</p> + +<p> + U međuvremenu, korisnici koji ne znaju ništa o računalima trebaju držanje za +ruku: trebaju da netko za njih učini ono što bi i oni sami jednostavno mogli +no ne znaju kako.</p> + +<p> + Takve usluge mogu nuditi tvrtke koje prodaju samo držanje za ruku i uslugu +popravka. Ako je istina da bi ljudi radije potrošili novac i dobili proizvod +s uslugom, tada će rado kupiti i uslugu kad već dobiju proizvod +besplatno. Ove uslužne tvrtke će se natjecati u kvaliteti i cijeni; +korisnici neće biti vezani uz pojedinu. U međuvremenu, oni od nas koji ne +trebaju uslugu će morati moći koristiti program i bez plaćanja za uslugu.</p> + +<p id="advertising"> +<strong>“Ne možete dosegnuti mnogo ljudi bez oglašavanja, i morate +naplatiti program da biste to podržavali.”</strong></p> + +<p> +<strong>“Beskorisno je oglašavati program do kojeg ljudi mogu doći +besplatno.”</strong></p> + +<p> + Postoje razni načini besplatnog ili vrlo jeftinog publiciteta koji se mogu +koristiti za obavijestiti računalne korisnike o nečem poput GNU-a. No možda +je istina da pojedinac može doći do više korisnika mikroračunala koristeći +oglašavanje. Ako je ovo istina, kompanija koja oglašava uslugu kopiranja i +slanja GNU-a za novac morala bi biti dovoljno uspješna da plati za svoje +oglašavanje i više. Na ovaj način, samo korisnici koji imaju koristi od +oglašavanja plate za njega.</p> + +<p> + S druge strane, ako mnogo ljudi dobije GNU od svojih prijatelja, i takve +kompanije ne uspiju, ovo će pokazati da oglašavanje nije ustvari bilo +potrebno da se GNU proširi. Zašto zagovornici slobodnog tržišta ne dopuštaju +da slobodno tržište odluči o ovome?<a href="#f4">(5)</a></p> + +<p id="competitive"> +<strong>“Moja kompanija treba vlasnički operativni sustav da bi dobila +na konkurentnosti.”</strong></p> + +<p> + GNU će ukloniti operativne sustave iz područja konkurentnosti. Nećete moći +dobiti prednost na ovom području, no neće ni vaši konkurenti. Vi i oni ćete +se natjecati u drugim područjima, dok ćete u ovom oboje surađivati. Ako vaša +kompanija prodaje operativni sustav, GNU vam se neće svidjeti, no to je vaš +problem. Ako je vaš posao nešto drugo, GNU vas može spasiti od polaska u +skupi posao prodaje operativnih sustava.</p> + +<p> + Volio bih vidjeti da GNU razvoj podržavaju darovi mnogih proizvođača i +korisnika, smanjujući cijenu oboma.<a href="#f5">(6)</a></p> + +<p id="deserve"> +<strong>“Ne zaslužuju li programeri nagradu za svoju +kreativnost?”</strong></p> + +<p> + Ako išta zaslužuje nagradu, to je pomaganje društvu. Kreativnost može biti +pomaganje društvu, no samo ako je društvo slobodno da koristi rezultate. Ako +programeri zaslužuju nagradu za stvaranje inovativnih programa, na isti +način trebaju biti kažnjeni ako ograničuju uporabu ovih programa.</p> + +<p id="reward"> +<strong>“Ne bi li programer trebao moći tražiti nagradu za svoju +kreativnost?”</strong></p> + +<p> + Ne postoji ništa loše u želji za plaćom za rad, ili željom za povećanjem +svojeg dohotka, dok god taj pojedinac ne koristi destruktivne mjere. Ali +mjere koje su danas uobičajene u području softvera zasnovane su na +destruktivnosti.</p> + +<p> + Izvlačenje novca od korisnika programa ograničavanjem njegove uporabe je +destruktivno jer ograničenja smanjuju količinu i način na koji se program +može koristiti. Ovo smanjuje količinu bogatstva koje čovječanstvo dobiva od +programa. Kada postoji namjerni odabir da se ograniči, štetne posljedice su +namjerno uništenje.</p> + +<p> + Razlog zašto dobar građanin ne koristi takve destruktivne mjere da bi postao +bogatiji je jer, ako bi svatko tako činio, svi bismo postali siromašniji od +međusobne destruktivnosti. Ovo je Kantovska etika; ili, Zlatno +Pravilo. Budući da ne volim posljedice koje se stvaraju ako svatko skriva +informacije, nužno smatram da je zlo činiti takvo što. Točnije, želja da se +bude nagrađen za kreativnost ne opravdava sprječavanje svijeta da koristi +svu ili dio te kreativnosti.</p> + +<p id="starve"> +<strong>“Neće li programeri gladovati?”</strong></p> + +<p> + Mogao bih odgovoriti da nitko nije prisiljeni biti programer. Većina nas ne +može zaraditi novac za stajanje na ulici i pravljenjem grimasa. No mi nismo, +kao rezultat, prisiljeni provoditi naš život stajući na ulici i +gladujući. Činimo nešto drugo.</p> + +<p> + No to je krivi odgovor jer prihvaća implicitnu pretpostavku postavljača +pitanja: da bez vlasništva nad softverom, programeri ne mogu biti plaćeni ni +centa. Navodno je sve ili ništa.</p> + +<p> + Pravi razlog zašto programeri neće gladovati je da će još uvijek biti moguće +da budu plaćeni za programiranje; samo ne plaćeni koliko sada.</p> + +<p> + Ograničavanje kopiranja nije jedina osnova softverskim kompanijama. To je +najuobičajenija osnova<a href="#f8">(7)</a> jer donosi najviše novca. Da je +zabranjena, ili odbijena od strane kupca, softverske kompanije bi se +pomaknule na druge osnove organizacije koje se sada rijeđe koriste. Uvijek +su postojali razni načini da se organizira bilo koja vrsta posla.</p> + +<p> + Vjerojatno programiranje neće biti toliko isplativo na novoj osnovi kao +danas. No to nije argument protiv promjene. Ne smatra se nepravdom kada +prodavači u trgovinama zarađuju koliko zarađuju. Kada bi programeri isto +toliko zarađivali, ni to ne bi bila nepravda. (U praksi bi i dalje +zarađivali mnogo više nego prodavači.)</p> + +<p id="right-to-control"> +<strong>“Nemaju li ljudi pravo da kontroliraju kako se njihova +kreativnost koristi?”</strong></p> + +<p> +“Kontrola nad uporabom ideja pojedinca” ustvari je kontrola nad +tuđim životima; i obično se koristi da bi učinila njihove živote težima.</p> + +<p> + Ljudi koji su proučavali problem prava intelektualnog vlasništva<a +href="#f6">(8)</a> pažljivo (poput odvjetnika) kažu da ne postoji urođeno +pravo intelektualnog vlasništva. Vrste pretpostavljenih prava intelektualnog +vlasništva koje vlada prepoznaje stvoreni su posebnim zakonima za posebne +svrhe.</p> + +<p> + Na primjer, patentni sustav je uspostavljen kako bi potaknuo izumitelje da +objave detalje svojih izuma. Njegova svrha bila je da pomogne društvu više +nego izumiteljima. U to vrijeme, životni vijek patenta u trajanju od 17 +godina bio je kratak u usporedbi s brzinom napretka tehnologije. Budući da +su patenti problem samo među proizvođačima, kojima cijena i napor licenčnog +ugovora su minimalni u usporedbi sa postavljanjem proizvodnje, patenti često +ne čine mnogo štete. Ne rade probleme većini pojedinaca koji koriste +patentirane proizvode.</p> + +<p> + Ideja autorskih prava (<i>copyright</i>) nije postojala u antici, kada su +autori često kopirali djela drugih autora u cijelosti u ne-fiktivnim +djelima. Ovo je bilo korisno, i to je bio jedini način na koji su djela +mnogih autora preživjela barem djelomično. Sustav autorskih prava je +izmišljen čisto kako bi poticao autorstvo. U području u kojem je +izmišljen—knjige, koje su mogle biti kopirane ekonomično jedino na +tiskarskom stroju—učinio je malo štete, a nije smetao većini +pojedinaca koji čitaju knjige.</p> + +<p> + Sva prava intelektualnog vlasništva su samo licence, samo dozvole koje je +društvo dalo jer se smatralo, pravo ili krivo, da društvo kao cjelina će +imati koristi od davanja istih. No u bilo kojoj situaciji trebamo se +zapitati: imamo li stvarno koristi od davanja takve licence? Kakav čin +dozvoljavamo pojedincu da čini?</p> + +<p> + Slučaj programa je danas vrlo različit od knjiga prije više stotina +godina. Činjenica da je najjednostavniji način za kopiranje programa baš +onaj od jednog susjeda do drugog, činjenica da program ima i izvorni kod i +objektni kod koji se razlikuju, i činjenica da se program koristi, a ne čita +i uživa u njemu, kombiniraju se kako bi stvorili situaciju u kojoj osoba +koja koristi autorsko pravo ustvari šteti društvu kao cjelini i materijalno +i duhovno; situaciju u kojoj osoba to ne bi trebala to činiti dozvoljavao +ili ne dozvoljavao joj to zakon.</p> + +<p id="competition"> +<strong>“Konkurencija čini da se stvari rade bolje.”</strong></p> + +<p> + Paradigma konkurencije je utrka: nagrađivanjem pobjednika, potičemo svakoga +da trči brže. Kada kapitalizam stvarno radi na ovaj način, tada čini dobar +posao; no njegovi branitelji su u krivu kada pretpostavljaju da uvijek radi +na ovaj način. Ako trkači zaborave zašto je nagrada ponuđena i postanu +usmjereni samo na pobjedu, bez obzira na način, mogu pronaći i druge +strategije—poput napadanja drugih trkača. Ako se trkači počnu tući, +svi će doći kasnije.</p> + +<p> + Vlasnički i tajni softver je moralni ekvivalent trkača koji se tuku. Tužno, +no čini se da jedini sudac kojeg imamo nema ništa protiv tuče; on samo +upravlja njima. (“Za svakih deset metara koje prijeđete, smijete +napraviti jedan udarac.”) Ustvari bi ih trebao razdvojiti, i kazniti +trkače što se uopće pokušavaju tući.</p> + +<p id="stop-programming"> +<strong>“Neće li svi prestati programirati bez novčane +naknade?”</strong></p> + +<p> + Ustvari, mnogi ljudi će programirati bez ikakve novčane +naknade. Programiranje izaziva neodoljivu fascinaciju nekim ljudima, obično +ljudima koji su u njemu najbolji. Mnogi profesionalni glazbenici nastavljaju +svirati makar nemaju nade da će zaraditi za život na taj način.</p> + +<p> + No ustvari ovo pitanje, makar ga ljudi često postavljaju, nije odgovarajuće +za ovu situaciju. Plaća programerima neće nestati, samo će postati manja. Pa +je pravo pitanje, da li će itko programirati sa smanjenom novčanom naknadom? +Moje iskustvo pokazuje da hoće.</p> + +<p> + Za više od deset godina, mnogi od najboljih svjetskih programera radili su u +Laboratoriju za Umjetnu Inteligenciju za mnogo manje novca nego što bi mogli +zaraditi bilo gdje drugdje. Dobili su mnogo različitih ne-novčanih nagrada: +slavu i poštovanje, na primjer. A kreativnost je i zabavna, nagrada sama po +sebi.</p> + +<p> + Tada je većina njih otišla kada su dobili šansu da rade isti interesantan +posao za mnogo novca.</p> + +<p> + Što činjenice pokazuju je da će ljudi programirati za razloge osim +bogatstva; ali ako dobiju šansu istovremeno dobiti mnogo novca, počet će +očekivati i zahtijevati ga. Organizacije koje slabo plaćaju loše stoje u +konkurenciji sa onima koje puno plaćaju, ali ne moraju loše stajati ako se +zabrane one koje puno plaćaju.</p> + +<p id="desperate"> +<strong>“Očajnički trebamo programere. Ako oni zahtijevaju da +prestanemo pomagati našim bližnjima, moramo se pokoriti.”</strong></p> + +<p> + Nikada niste toliko očajni da se morate pokoriti ovakvoj vrsti +zahtjeva. Zapamtite: milijuni za obranu, no niti jedan cent za slavu!</p> + +<p id="living"> +<strong>“Programeri nekako moraju preživjeti.”</strong></p> + +<p> + U kratkom roku, ovo je istina. No postoje mnogi načini na koje programeri +mogu zaraditi za život bez prodaje prava na korištenje programa. Ovaj način +je danas uobičajen jer donosi programerima i poslovnim ljudima najviše +novca, a ne zato što je to jedini način. Jednostavno je pronaći druge načine +ako ih želite pronaći. Evo nekoliko primjera.</p> + +<p> + Proizvođač koji predstavlja novo računalo platit će za prijenos operativnih +sustava na novi hardver.</p> + +<p> + Prodaja usluga učenja, držanja za ruke i održavanja također može +zapošljavati programere.</p> + +<p> + Ljudi s novim idejama mogli bi distribuirati programe besplatno<a +href="#f7">(9)</a> (<i>freeware</i>), tražeći donacije od zadovoljnih +korisnika, ili prodavajući usluge držanja za ruke. Upoznao sam ljude koji +već uspješno rade na ovaj način.</p> + +<p> + Korisnici sa sličnim potrebama mogu osnovati udruge korisnika, i +platiti. Udruga bi s programerskim kompanijama ugovorila pisanje programa +koje bi članovi grupe željeli koristiti.</p> + +<p> + Mnoge vrste razvoja može se financirati sa Softverskim Porezom:</p> + +<p> + Pretpostavimo da svatko tko kupi računalo mora platiti x posto cijene kao +softverski porez. Vlada to daje agenciji poput NSF koja to troši na razvoj +softvera.</p> + +<p> + No ako kupac računala odluči sam napraviti donaciju za razvoj softvera, može +mu se odbiti takav porez. Može donirati na projekt koji sam +bira—često, odabran jer se nada da će moći koristiti rezultate kada +bude gotov. Može odbiti porez u iznosu bilo koje količine donacije do razine +za koju bi inače morao platiti.</p> + +<p> + Ukupna razina poreza može se odrediti glasanjem osoba koje plaćaju porez, +određena prema količini na koju će biti oporezovani.</p> + +<p> + Posljedice:</p> + +<ul> +<li>Zajednica korisnika računala podržava razvoj softvera.</li> +<li>Ova zajednica odlučuje koju količinu podrške trebaju.</li> +<li>Korisnici koje zanima koji projekti će dobiti njihov novac mogu ovo sami +odabrati.</li> +</ul> +<p> + Na duljem roku, pretvaranje programa u slobodne, korak je prema svijetu bez +nestašice, gdje nitko ne treba raditi vrlo mnogo samo zato da bi zaradio za +život. Ljudi će biti slobodni da se posvete aktivnostima koje su zabavne, +poput programiranja, nakon što provedu potrebnih deset sati na tjedan na +zahtijevanim zadaćama poput zakonodavstva, savjetovanja obitelji, +popravljanja robota i pregledavanja asteroida. Neće biti potrebe da se +zarađuje za život od programiranja.</p> + +<p> + Već smo mnogo smanjili količinu posla koje cijelo društvo mora činiti za +svoju stvarnu produktivnost, no vrlo malo toga se prenijelo u slobodu za +radnike jer mnogo neproduktivne aktivnosti je nužno da bi se pružila potpora +produktivnim aktivnostima. Glavni razlozi su birokracija i izometričke borbe +protiv konkurencije. Slobodni softver će snažno smanjiti ove probleme u +područjima softverske produkcije. Ovo moramo učiniti, kako bismo pretvorili +tehničke dobitke u produktivnosti u manje posla za nas same.</p> + +<h3 id="footnotes">Bilješke</h3> + +<!-- The anchors do not match the actual footnote numbers because of + revisions over time. And if a new footnote is added, the references + to existing footnotes that follow the new one must be changed. --> +<ol> +<li id="f1">Način na koji je ovo sročeno bio je nepažljiv. (U engleskom originalu, +“<i>free</i>” znači i slobodno i besplatno.) Ovdje se htjelo +reći da nitko ne treba platiti za <b>dozvolu</b> da koristi GNU sustav. No +riječi u engleskom originalu ovo nisu ovo izravno razjasnile, te ih ljudi +često shvaćaju kao da kažu da kopije GNU-a trebaju biti uvijek distribuirane +jeftino ili besplatno. Ovo nikad nije bila namjera; kasnije, manifest +spominje mogućnost da kompanije nude uslugu distribucije za profit. Kasnije +sam shvatio da oprezno treba razlikovati “<i>free</i>” u +značenju slobode i “<i>free</i>” u smislu cijene. Slobodni +softver je softver za koji korisnici imaju slobodu distribucije i +promjene. Neki korisnici mogu nabaviti kopije besplatno, dok drugi plaćaju +za nabavku kopija—a ako sredstva pomognu u poboljšavanju softvera, +time bolje. Važna stvar je da svatko tko ima kopiju ima i slobodu da +surađuje s drugima u njenom korištenju.</li> + +<li id="f2a">Izraz “davanje” je još jedna naznaka da nisam još jasno +razdvojio pitanje cijene od pitanja slobode. Sada preporučamo izbjegavanje +toga izraza kada se govori o slobodnom softveru. Pogledajte “<a +href="/philosophy/words-to-avoid.html#GiveAwaySoftware">zbunjujuće riječi i +fraze</a>” za bolje objašnjenje. </li> + +<li id="f2">Ovo je još jedno mjesto na kojem nisam razlikovao dva značenja +“<i>free</i>”. Rečenica kako stoji nije lažna—možete +nabaviti kopije GNU softvera besplatno, od svojih prijatelja ili putem +mreže. No ipak daje krivu ideju.</li> + +<li id="f3">Danas postoji više takvih kompanija.</li> + +<li id="f4">Iako je dobrotvorna ustanova radije nego kompanija, Zaklada za slobodan +softver je tijekom 10 godina nabavljala većinu novca od distribucijske +usluge. Možete <a href="/order/order.html">naručiti stvari od FSF-a</a> da +biste podržali rad zaklade. +</li> + +<li id="f5">Grupa računalnih kompanija je skupila novac oko 1991. da bi podržala razvoj +GNU C kompajlera.</li> + +<li id="f8">Mislim da sam pogriješio kada sam rekao da je vlasnički softver najčešći +temelj za zaradu novca od softvera. Čini se da je, ustvari, najčešći +poslovni model bio i jest, razvoj softvera po narudžbi. To ne nudi mogućnost +da se prikupljaju najmovi, dakle tvrtka mora nastaviti raditi stvaran posao +da bi održala dobivanje dohotka. Posao softvera po narudžbi bi nastavio +postojati, više-manje nepromijenjen, u svijetu slobodnog softvera. Prema +tome, više ne očekujem da će većina plaćenih programera zarađivati manje u +svijetu slobodnog softvera. </li> + +<li id="f6">U 1980-ima još nisam shvatio koliko je zbunjujući govor o +“pitanju” tako zvanog “intelektualnog +vlasništva”. Taj termin je očito priklonjen jednoj strani; neprimjetna +je činjenica da on spaja zajedno različite zakone koji raspravljaju o vrlo +različitim problemima. Danas pozivam ljude da sasvim odbacuju termin +“intelektualno vlasništvo”, kako ne bi druge naveli na pomisao +da ti zakoni čine jedan koherentan skup. Način koji će se biti jasan je +raspravljanje o patentima, autorskim pravima i zaštitnim znakovima +odvojeno. Pogledajte <a href="/philosophy/not-ipr.html">daljnje +objašnjenje</a> o tome kako ovaj termin širi zbunjenost i priklonjenost.</li> + +<li id="f7">Kasnije smo počeli razlikovati “<i>free software</i>” (slobodan +softver) i “<i>freeware</i>” (besplatni softver). Termin +“<i>freeware</i>” znači softver koji možete slobodno +distribuirati, no obično ne možete slobodno proučavati i mijenjati izvorni +kod, tako da većina njega nije slobodan softver. Pogledajte stranicu sa +“<a href="/philosophy/words-to-avoid.html#Freeware">zbunjujućim +riječima i frazama</a>” za dodatno objašnjenje.</li> + +</ol> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> +<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Naime, u engleskom se +riječ “gnu” (životinja) izgovara kao i “new” +(novo).</li></ol></div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1985, 1993, 2003, 2005, 2007, 2008, 2009, 2010 Free +Software Foundation, Inc.</p> + +<p> +Dozvola je dana svakome da napravi ili distribuira doslovne kopije ovog +dokumenta, u svakom mediju, s time da obavijest o autorskim pravima i +obavijest o dozvoli budu očuvani, i da distributer dodijeli primatelju +dozvolu za daljnju ponovnu distribuciju na način kako je dozvoljeno u ovoj +obavijesti. +<br /> +Izmijenjene inačice ne mogu se napraviti. +</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Ivan Vucica, 2007. Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2017/04/14 14:53:29 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> |