From 1ae0306a3cf2ea27f60b2d205789994d260c2cce Mon Sep 17 00:00:00 2001 From: Christian Grothoff Date: Sun, 11 Oct 2020 13:29:45 +0200 Subject: add i18n FSFS --- .../hr/who-does-that-server-really-serve.html | 321 +++++++++++++++++++++ 1 file changed, 321 insertions(+) create mode 100644 talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html') diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html new file mode 100644 index 0000000..044d8ff --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html @@ -0,0 +1,321 @@ + + + + + + +Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje? - GNU projekt - Zaklada za slobodan +softver + + + + +

Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje?

+ +

Richard Stallman

+ +

(Originalno objavljeno u +Boston Review.)

+ +

Na internetu, vlasnički softver nije jedini način da izgubite vašu +slobodu. Softver kao usluga je još jedan način da dopustite nekom drugom da +ima moć nad vašim računalnim aktivnostima.

+ +

Pozadina: kako vlasnički softver oduzima vašu slobodu

+ +

Digitalna tehnologija vam može dati slobodu; može isto tako i oduzeti tu +slobodu. Prva prijetnja našoj kontroli nad našim računalnim aktivnostima je +došla od vlasničkog softvera: softver koji korisnici ne mogu +kontrolirati jer ga vlasnik (kompanija poput Applea ili Microsofta) +kontrolira. Vlasnik često iskorištava tu nepravednu moć umetanjem +malicioznih značajki poput špijunskih programa, stražnjih vrata i Digitalno Upravljanje Restrikcijama +(Digital Restrictions Management) (DRM) (nazvano “Digitalno +Upravljanje Pravima [Digital Rights Management]” u njihovoj +propagandi).

+ +

Naše riješenje tog problema je razvijanje slobodnog softvera i +odbijanje vlasničkog softvera. Slobodan softver znači da vi, kao korisnik, +imate četiri osnovne slobode: (0) da pokrenete program na način na koji +vi želite, (1) da proučite i izmijenite izvorni kod tako da program +radi ono što vi želite, (2) da ponovno distribuirate netaknute kopije i +(3) da ponovno distribuirate kopije vaših izmijenjenih +inačica. (Pogledajte definiciju slobodnog +softvera.)

+ +

Sa slobodnim softverom, mi, korisnici, preuzimamo natrag kontrolu naših +računalnih aktivnosti. Vlasnički softver još uvijek postoji, ali ga možemo +isključiti iz naših života i mnogi od nas su to napravili. No, trenutno +imamo novu prijetnju našoj kontroli naše računalne aktivnosti: softver kao +usluga. Zbog naše slobode, moramo i to odbiti.

+ +

Kako softver kao usluga oduzima vašu slobodu

+ +

Softver kao usluga (SaaS) znači da netko postavi mrežni poslužitelj koji +vrši određene računalne aktivnosti—pokretanje tablica, jezično +procesiranje, prevođenje teksta u drugi jezik, i tako dalje—i tada +pozove korisnike da vrše svoje računalne aktivnosti na tom +poslužitelju. Korisnici šalju svoje podatke na poslužitelj, koji nad tako +pruženim podacima vrši izračune, i tada šalje natrag rezultate ili djeluje +na podatke direktno.

+ +

Ti poslužitelji istrgnu kontrolu od korisnika čak i više neumoljivo nego +vlasnički softver. Kod vlasničkog softvera, korisnici obično dobiju izvršnu +datoteku ali ne i izvorni kod. To otežava programerima da proučavaju kod +koji se pokreće na računalu, pa je teško ustvrditi što program stvarno radi, +i teško ga je izmijeniti.

+ +

Kod SaaS-a, korisnici čak nemaju niti izvršnu datoteku: ona je na +poslužitelju, gdje je korisnici ne mogu vidjeti ili dotaknuti. Dakle je +nemoguće za njih da dokuče što stvarno radi, i nemoguće je da je izmjene.

+ +

Dalje, SaaS automatski vodi do štetnih posljedica ekvivalentima malicioznim +značajkama određenog vlasničkog softvera. Na primjer, neki vlasnički +programi su “špijunski programi”: program šalje podatke o +računalnim aktivnostima korisnika. Microsoft Windows šalje informacije o +aktivnostima korisnika natrag u Microsoft. Windows Media Player i RealPlayer +rade izvještaje o tome što svaki korisnik gleda ili sluša.

+ +

Za razliku od vlasničkog softvera, SaaS ne treba prikriveni kod da bi dobio +podatke korisnika. Umjesto toga, korisnik mora poslati svoje podatke +poslužitelju da bi ga mogao koristiti. To ima isti efekt kao i kod +špijunskih programa: operator poslužitelja dobije podatke. On dobije podatke +bez nekog posebnog napora, po samoj prirodi SaaS-a. +

+ +

Dakle, SaaS je ekvivalentan totalnom špijunskom programu i široko otvorenim +stražnjim vratima, i daje operatoru poslužitelja nepravednu moć nad +korisnikom. Ne možemo to prihvatiti.

+ +

Razrješavanje SaaS problema iz problema vlasničkog softvera

+ +

SaaS i vlasnički softver vode u slične štetne rezultate, ali +uzročno-posljedični mehanizmi su drugačiji. Kod vlasničkog softvera, uzrok +je taj da imate i koristite kopiju koju je teško ili nezakonito +izmijeniti. Kod SaaS-a, uzrok je taj da koristite kopiju koju nemate.

+ +

Ta dva problema se često brkaju, i ne samo slučajnošću. Web developeri +koriste magloviti termin “web aplikacija” da bi spojili softver +na poslužitelju sa programima koji se pokreću na vašem stroju u vašem +internet pregledniku. Neke mrežne stranice instaliraju ne-trivijalne ili čak +velike JavaScript programe privremeno u vaš internet preglednik bez da vas +obavijeste o tome. Kada su ti +JavaScript programi neslobodni, oni su loši kao i svaki drugi neslobodni +softver. Ovdje smo, međutim, zabrinuti sa problemom samog softvera na +poslužitelju.

+ +

Mnogi pobornici slobodnog softvera pretpostavljaju da će problem SaaS-a biti +riješen razvijanjem slobodnog softvera za poslužitelje. Radi operatora +poslužitelja, bolje je da programi na poslužitelju budu slobodni; ako su +vlasnički, njihovi vlasnici imaju moć nad poslužiteljem. To je nepravedno +prema operatoru, i uopće mu ne pomaže. Ali ako su programi na poslužitelju +slobodni, to vas, korisnika poslužitelja ne brani od efekata +SaaS-a. Oni daju slobodu operatoru, ali ne vama.

+ +

Objavljivanje izvornog koda softvera poslužitelja ima korist za zajednicu: +korisnici sa prikladnim vještinama mogu postaviti slične poslužitelje, možda +izmjenjujući softver. Ali niti jedan od tih poslužitelja neće vam dati +kontrolu nad računalnim aktivnostima koji vi radite na njemu, osim ako je to +vaš poslužitelj. Sve drugo bio bi SaaS. SaaS vas uvijek podvrgava +moći operatora poslužitelja, i jedini lijek za to jest: Ne koristite +SaaS!. Ne koristite tuđi poslužitelj da vršite vaše računalne +aktivnosti nad podacima koje ste sami obezbjedili.

+ +

Razlikovanje SaaS-a od drugih mrežnih servisa

+ +

Da li izbjegavanje SaaS-a znači da odbijate koristiti bilo koje mrežne +poslužitelje postavljene od strane bilo koga osim vas? Nimalo. Većina +poslužitelja nemaju taj problem, jer posao koji radite s njima nije vaša +računalna aktivnost osim u trivijalnom smislu.

+ +

Izvorna namjena mrežnih poslužitelja nije bila da vrše računalne aktivnosti +za vas, bila je objavljivanje informacija kojima vi pristupate. Čak i danas +to je ono što većina mrežnih stranica radi, i to ne predstavlja SaaS +problem, jer pristup tuđim objavljenim informacijama nije stvar vaših +računalnih aktivnosti. Niti je to objavljivanje vaših materijala kroz blog +stranicu ili servis za mikroblogiranje kao što je Twitter ili +identi.ca. Isto vrijedi i za komunikaciju koja nije namijenjena da bude +privatna, kao što su grupe za razgovor. Društvene mreže se mogu proširiti u +SaaS; međutim, u korijenu su samo metoda komunikacije i objavljivanja, ne +SaaS. Ako koristite servis za malu količinu uređivanja onoga što ćete +od-komunicirati, to nije značajan problem.

+ +

Ako servis nije SaaS, to ne znači da je u redu. Postoje i druge loše stvari +koje servis može napraviti. Na primjer, Facebook distribuira video u Flash +formatu, što vrši pritisak na korisnike da pokreću neslobodni softver, i +daje korisnicima varljiv utisak privatnosti. To su isto važni problemi, ali +tema ovog članka je problem SaaS-a. +

+ +

Servisi kao što su tražilice sakupljaju podatke iz mreže i daju vam ih na +pregled. Pregled njihove kolekcije podataka nije vaša računalna aktivnost u +uobičajenom smislu—niste vi obezbjedili tu kolekciju—tako da +korištenje takvog servisa da biste pretražili mrežu nije SaaS. (Međutim, +korištenje tuđe tražilice da biste implementirali postrojenje za pretragu na +vašoj vlastitoj stranici jest SaaS.)

+ +

E-prodavanje nije SaaS, jer računalna aktivnost nije u cjelini vaša; radije, +vrši se zajednički za vas i drugu stranku. Prema tome, nema određenog +razloga zašto biste samo vi trebali očekivati da kontrolirate tu računalnu +aktivnost. Stvarno pitanje u e-prodavanju je da li vjerujete drugoj stranci +što se tiče vašeg novca i osobnih informacija.

+ +

Korištenje zajedničkog poslužitelja za projekte nije SaaS jer računalna +aktivnost koju vršite na taj način nije vaša osobno. Na primjer, ako +uređujete stranice na Wikipedii, ne radite vašu vlastitu računalnu +aktivnost; radije, vi sudjelujete u računalnoj aktivnosti Wikipedie.

+ +

Neke stranice nude višestruke servise, i ako jedan od njih nije SaaS, drugi +može biti SaaS. Na primjer, glavni servis Facebooka je društveno +umrežavanje, i to nije SaaS; međutim, Facebook podržava aplikacije od drugih +stranaka, neke od kojih mogu biti SaaS. Glavni servis Flickra je +distribucija fotografija, što nije SaaS, ali Flickr isto ima i značajku +uređivanja fotografija, što je SaaS.

+ +

IT industrija obeshrabruje korisnike od razmatranja ovih distinkcija. U tu +svrhu se koristi buzzword “oblak” (“cloud +computing”). Taj termin je toliko nebulozan da se može odnositi na +skoro pa bilo kakvo korištenje interneta. Uključuje SaaS ali i uključuje +skoro pa sve drugo. Termin se koristi samo za beskorisne općenite izjave.

+ +

Pravo značenje “oblaka” je predlaganje nikome-nije-stalo +pristupa vašim računalnim aktivnostima. Termin predlaže: “Ne +postavljajte pitanja, samo vjerujte svakom poslu bez oklijevanja. Ne brinite +se o tome tko kontrolira vaše računalne aktivnosti ili tko drži vaše +podatke. Ne provjeravajte za udicu sakrivenu unutar našeg servisa prije nego +je progutate.” Drugim riječima: “Razmišljajte kao +naivčina.” Preferiram izbjegavanje tog termina.

+ +

Bavljenje SaaS problemom

+ +

Samo mala frakcija mrežnih stranica rade SaaS; većina ne predstavlja +problem. No, što da radimo s onima koji predstavljaju problem?

+ +

Za jednostavan slučaj, gdje vršite vaše vlastite računalne aktivnosti nad +podacima koji su u vašim rukama, riješenje je jednostavno: koristite svoju +vlastitu kopiju aplikacije slobodnog softvera. Vršite vaše uređivanje teksta +sa vašom kopijom slobodnog uređivača teksta kao što je GNU Emacs ili sa +slobodnim jezičnim procesorom. Vršite vaše uređivanje fotografija sa vašom +kopijom slobodnog softvera kao što je GIMP.

+ +

Ali što je sa kolaboracijom sa drugim pojedincima? Trenutno, ovo je možda +teško napraviti bez korištenja poslužitelja. Ako koristite poslužitelj, ne +vjerujte poslužitelju kojeg je postavila kompanija. Puki kupovni ugovor nije +zaštita osim ako biste mogli otkriti prekršaj i zaista tužiti, i kompanija +vjerojatno piše svoje ugovore da dozvoli široki opseg zlouporaba. Policija +može sudskim pozivom uzeti vaše podatke iz kompanije sa manje osnova +potrebnim da bi se podaci sudskim pozivom uzeli od vas, pod pretpostavkom da +ih kompanija dobrovoljno ne daje kao što su to radile telefonske kompanije u +SAD-u koje su nezakonito prisluškivale svoje kupce za Busha. Ako morate +koristiti poslužitelj, koristite poslužitelj čiji operatori vam daju osnovu +za povjerenje iznad pukog komercijalnog odnosa.

+ +

Međutim, na duže staze, možemo napraviti alternative korištenju +poslužitelja. Na primjer, možemo napraviti isti-sa-istim +(peer-to-peer) program kroz koji bi suradnici dijelili kodirane +podatke. Zajednica slobodnog softvera bi trebala razviti distribuirane +isti-sa-istim zamjene za važne “web aplikacije”. Moglo bi ih +biti mudro objaviti pod GNU Affero +GPL-om, pošto su vjerojatni kandidati da budu pretvoreni u programe +bazirane na poslužitelju od strane nekog drugog. GNU projekt +traži volontere koji bi radili na takvim zamjenama. Možemo isto i pozvati +druge projekte slobodnog softvera da razmotre to pitanje u svojem dizajnu.

+ +

U međuvremenu, ako vas kompanija pozove da koristite njihove poslužitelje da +vršite vaše vlastite računalne zadatke, nemojte popustiti; ne koristite +SaaS. Ne kupujte i ne instalirajte “tanke klijente”, koji su +jednostavno računala toliko slaba da vas tjeraju da radite stvaran posao na +poslužitelju, osim ako ih nećete koristiti sa vašim +poslužiteljem. Koristite pravo računalo i držite svoje podatke na +njemu. Radite svoj posao sa vašom vlastitom kopijom slobodnog programa, zbog +vaše slobode.

+ +

Isto pogledajte:

+

Pogreška za koju +nikome nije dopušteno da je razumije.

+ +
+ + +

Bilješke prevoditelja

  1. Kindle na +engleskom znači “zapaliti”.
+ + + + + + + + -- cgit v1.2.3