why-gnu-linux.html (13823B)
1 <!--#set var="PO_FILE" 2 value='<a href="/gnu/po/why-gnu-linux.hr.po"> 3 https://www.gnu.org/gnu/po/why-gnu-linux.hr.po</a>' 4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/why-gnu-linux.html" 5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/why-gnu-linux.hr-diff.html" 6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-04" --> 7 8 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> 9 <!-- Parent-Version: 1.76 --> 10 11 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> 12 <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/why-gnu-linux.en.html" --> 13 14 <title>Zašto GNU/Linux? - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> 15 16 <!--#include virtual="/gnu/po/why-gnu-linux.translist" --> 17 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> 18 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> 19 <h2>Što znači ime?<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup></h2> 20 21 <p><strong>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard 22 Stallman</a></strong></p> 23 24 <div class="announcement"> 25 <blockquote><p>Da biste saznali više o ovom pitanju, možete pročitati naša <a 26 href="/gnu/gnu-linux-faq.html">ČPP o GNU/Linuxu</a>, našu stranicu <a 27 href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i Projekt GNU</a>, koja prikazuje 28 povijest sustava GNU/Linux u odnosu na ovo pitanje oko naziva, i našu 29 stranicu <a href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">Korisnici GNU-a 30 koji nisu nikada čuli za GNU</a>. 31 32 </p></blockquote> 33 </div> 34 35 <p> 36 Imena prenose značenja; naš izbor imena određuje značenje onoga što želimo 37 kazati. Neprikladno ime dovodi ljude u zabludu. Ono što nazivamo ružom, 38 slatko bi mirisalo i s drugim imenom<sup><a 39 href="#TransNote1">1</a></sup>—ali nazovemo li je olovkom, ljudi će 40 biti prilično razočarani kada njome pokušaju nešto napisati. Isto tako, ako 41 olovke nazivate “ružama”, ljudi možda neće shvatiti njihovu 42 svrhu. Nazivate li naš operacijski sustav Linuxom, to dovodi do zablude o 43 porijeklu sustava, njegovoj povijesti i namjeni. Nazovete li ga <a 44 href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>, to izražava (iako ne u 45 potpunosti) točan smisao.</p> 46 <p> 47 Je li to doista važno za našu zajednicu? Je li važno znaju li ljudi 48 porijeklo sustava, njegovu povijest i namjenu? Jest—jer su ljudi koji 49 zaboravljaju prošlost često osuđeni ponoviti je. Nema jamstva da će slobodan 50 svijet koji se razvio oko <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a> 51 opstati; problemi koji su nas naveli da razvijemo GNU nisu u potpunosti 52 iskorijenjeni i prijete povratkom.</p> 53 54 <p> 55 Kada objašnjavam zašto je prikladnije da se operacijski sustav zove 56 GNU/Linux od toga da se zove Linux, ljudi ponekad uzvraćaju na sljedeći 57 način:</p> 58 59 <blockquote><p> 60 <em>Iako Projekt GNU zaslužuje priznanje za ovo djelo, je li doista vrijedno 61 dizati toliku buku kada mu ljudi ne odaju to priznanje? Nije li stvar koja 62 je važna ta što je djelo napravljeno, a ne tko ga je napravio? Trebali bi se 63 opustiti, ponositi se dobro obavljenim poslom i ne brinuti o priznanju.</em> 64 </p></blockquote> 65 <p> 66 Bio bi to mudar savjet, kad bi stanje barem bilo takvo—kad bi posao 67 bio gotov i kad bi bilo vrijeme za opuštanje. Kad bi to barem bila istina! 68 No izazova je napretek i ovo nije vrijeme da se budućnost uzme zdravo za 69 gotovo. Snaga naše zajednice počiva na predanosti slobodi i 70 suradnji. Korištenje imena <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a> 71 način je na koji ljudi mogu podsjetiti sebe i uputiti druge u te ciljeve.</p> 72 73 <p> 74 Moguće je napisati dobar slobodan softver i bez razmišljanja o GNU-u; mnogo 75 je dobrog posla učinjeno i u ime Linuxa. No izraz “Linux” veže 76 se, još od kada je prvi put iskovan, uz filozofiju koja ne zahtijeva 77 predanost slobodi da bi se surađivalo. Budući da to ime sve češće koriste 78 tvrtke, bit će nam još teže povezati ga s duhom zajednice.</p> 79 80 <p> 81 Veliki izazov budućnosti slobodnog softvera dolazi od sklonosti tvrtki koje 82 distribuiraju “Linux” da dodaju neslobodan softver <a 83 href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxu</a> uime udobnosti i 84 produktivnosti. Svi glavni razvijatelji komercijalnih distribucija to čine; 85 niti jedan se ne ograničava na slobodan softver. Većina ih ne označava jasno 86 neslobodne pakete u svojim distribucijama. Mnogi čak i razvijaju neslobodan 87 softver i dodaju ga sustavu. Neki besramno oglašavaju sustave Linuxa koji su 88 “licencirani prema broju korisnika”, koji korisnicima daju isto 89 toliko slobode koliko i Microsoft Windows.</p> 90 91 <p> 92 Dodavanje neslobodnog softvera pokušava se opravdati kao način povećanja 93 “popularnosti Linuxa”—ustvari, vrednujući popularnost više 94 nego slobodu. Ponekad se to otvoreno priznaje. Na primjer, časopis Wired 95 kaže da Robert McMillan, urednik časopisa Linux, “misli da bi 96 približavanje softveru otvorenog koda trebalo biti pokretano tehničkim, a ne 97 političkim odlukama.” Isto tako, izvršni direktor Caldere otvoreno 98 potiče korisnike da odbace slobodu kao cilj i da umjesto toga rade na 99 “popularnosti Linuxa”. <a 100 href="http://web.archive.org/web/20000920053929/http://www.zdnet.com/filters/printerfriendly/0,6061,2552025-2,00.html"> 101 (http://web.archive.org/web/20000920053929/http://www.zdnet.com/filters/printerfriendly/0,6061,2552025-2,00.html) 102 </a> 103 </p> 104 105 <p> 106 Dodavanje neslobodnog softvera sustavu<a 107 href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a> može povećati popularnost, ako 108 popularnost promatramo kao broj ljudi koji koriste neki od <a 109 href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a> udružen s neslobodnim 110 softverom. No istovremeno, to implicitno potiče zajednicu da prihvaća 111 neslobodan softver kao nešto dobro, a zaboravlja na slobodu koja je 112 cilj. Nije dobro voziti brže ako će vas to dovesti do slijetanja s ceste.</p> 113 114 <p> 115 Kada je taj neslobodan “dodatak” biblioteka ili programski alat, 116 on može postati zamka za razvijatelje slobodnog softvera. Kada ljudi pišu 117 slobodan softver koji ovisi o neslobodnom paketu, njihov softver ne može 118 biti dio potpuno slobodnog sustava. Motif i QT u prošlosti su na taj način 119 uhvatili u zamku velik broj slobodnog softvera, stvarajući probleme za čija 120 su rješenja bile potrebne godine. Motif je ostao problematičan sve dok nije 121 zastario te tako više nije bio korišten. Kasnije, Sunova neslobodna 122 implementacija Jave imala je sličan učinak: <a 123 href="/philosophy/java-trap.html">zamku Jave</a>, danas srećom većinom 124 ispravljenu.</p> 125 126 <p> 127 Ako se naša zajednica nastavi kretati u tom smjeru, to bi moglo preusmjeriti 128 budućnost <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a> u mozaik 129 slobodnih i neslobodnih sastavnih dijelova. Za pet godina svakako ćemo još 130 uvijek imati puno slobodnog softvera; no ne budemo li oprezni, biti će 131 gotovo neupotrebljiv bez neslobodnog softvera za kojeg će korisnici 132 očekivati da pripada uz njega. Ako se to dogodi, naša kampanja za slobodu 133 doživjet će neuspjeh.</p> 134 135 <p> 136 Kada bi objavljivanje besplatnih alternativa bilo jednostavno pitanje 137 programiranja, rješavanje budućih problema moglo bi postati jednostavnije 138 kako bi se razvojni resursi naše zajednice povećavali. No suočeni smo s 139 preprekama koje prijete otežati to: zakonima koji zabranjuju slobodan 140 softver. Kako se softverski patenti gomilaju, a zakoni kao što je <acronym 141 title="Digital Millennium Copyright Act">DMCA</acronym> koriste se da bi 142 zabranili razvoj slobodnog softvera za važne poslove kao što je gledanje 143 DVD-a ili slušanje RealAudio <i>streamova</i>, naći ćemo se u situaciji u 144 kojoj nema jasnog načina borbe s patentiranim i tajnim formatima podataka 145 osim <strong>odbacivanja neslobodnih programa koji ih koriste</strong>.</p> 146 147 <p> 148 Odgovor na ove izazove zahtijevat će mnogo napora u različitim 149 smjerovima. No ono što nam je iznad svega potrebno, da bismo se suočili s 150 bilo kojom vrstom izazova, je prisjetiti se slobode surađivanja kao 151 cilja. Ne možemo očekivati da će ljude na poduzimanje velikih napora 152 motivirati puka želja za moćnim, pouzdanim softverom. Trebamo vrstu 153 odlučnosti kakvu ljudi posjeduju kada se bore za svoju slobodu i svoju 154 zajednicu—odlučnost da izdržimo godinama i ne predamo se.</p> 155 156 <p> 157 U našoj zajednici, ovaj cilj i ova odlučnost proizlaze uglavnom iz Projekta 158 GNU. Mi smo ti koji govore o slobodi i zajednici kao o nečemu uz što treba 159 čvrsto stati; organizacije koje govore o “Linuxu” obično ne 160 govore ovo. Časopisi o “Linuxu” u pravilu su puni oglasa za 161 neslobodan softver; tvrtke koje isporučuju “Linux” dodaju u 162 sustav neslobodan softver; druge tvrtke “podržavaju Linux” 163 razvijanjem neslobodnih aplikacija koje rade na GNU/Linuxu; korisničke grupe 164 za “Linux” u pravilu pozivaju prodavača da predstavi te 165 aplikacije. Glavno mjesto na kojem ljudi u našoj zajednici mogu naići na 166 ideju slobode i odlučnosti je Projekt GNU.</p> 167 168 <p> 169 No kada ljudi naiđu na nju, hoće li im se učiniti da se ona odnosi na njih?</p> 170 171 <p> 172 Ljudi koji znaju da je sustav kojeg koriste proizišao iz Projekta GNU vide 173 izravnu vezu između sebe i GNU-a. Neće se automatski složiti s našom 174 filozofijom, ali barem će vidjeti razlog da ozbiljno o njoj 175 promisle. Suprotno tome, ljudi koji sebe smatraju “korisnicima 176 Linuxa”, i vjeruju da je Projekt GNU “razvio alate koji su se 177 pokazali korisnima pod Linuxom”, u pravilu primjećuju samo neizravnu 178 vezu između GNU-a i sebe. Mogli bi jednostavno ignorirati filozofiju GNU-a 179 kada na nju naiđu.</p> 180 181 <p> 182 Projekt GNU je idealističan, a svatko tko danas potiče idealizam suočava se 183 s velikom preprekom: prevladavajuća ideologija potiče ljude da odbace 184 idealizam kao “nepraktičan”. Naš idealizam je krajnje praktičan: 185 on je razlog zbog kojeg imamo slobodan operacijski sustav <a 186 href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>. Ljudi koji vole ovaj sustav 187 trebaju znati da je on naš ostvareni idealizam.</p> 188 189 <p> 190 Kada bi “posao” zaista bio završen, kada ništa osim priznanja ne 191 bi bilo upitno, možda bi bilo mudrije ne brinuti se o tome. No nismo u 192 takvom položaju. Kako bismo nadahnuli ljude da odrade posao koji treba 193 napraviti, trebamo priznanje za ono što smo već učinili. Molimo vas, 194 pomozite nam tako što ćete operacijski sustav zvati <a 195 href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>.</p> 196 197 198 <div style="font-size: small;"> 199 200 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> 201 <h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Aluzija na stih iz 202 drame Williama Shakespearea Romeo i Julija: “What's in a name? That 203 which we call a rose By any other name would smell as 204 sweet.”</li></ol></div> 205 </div> 206 207 <!-- for id="content", starts in the include above --> 208 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> 209 <div id="footer"> 210 <div class="unprintable"> 211 212 <p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a 213 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a 214 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i 215 ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a 216 href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> 217 218 <p> 219 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, 220 replace it with the translation of these two: 221 222 We work hard and do our best to provide accurate, good quality 223 translations. However, we are not exempt from imperfection. 224 Please send your comments and general suggestions in this regard 225 to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> 226 227 <web-translators@gnu.org></a>.</p> 228 229 <p>For information on coordinating and submitting translations of 230 our web pages, see <a 231 href="/server/standards/README.translations.html">Translations 232 README</a>. --> 233 Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko 234 kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo 235 vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a 236 href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. 237 Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih 238 stranica, pogledajte <a 239 href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za 240 prijevode</a>.</p> 241 </div> 242 243 <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to 244 files generated as part of manuals) on the GNU web server should 245 be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this 246 without talking with the webmasters or licensing team first. 247 Please make sure the copyright date is consistent with the 248 document. For web pages, it is ok to list just the latest year the 249 document was modified, or published. 250 251 If you wish to list earlier years, that is ok too. 252 Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying 253 years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable 254 year, i.e., a year in which the document was published (including 255 being publicly visible on the web or in a revision control system). 256 257 There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers 258 Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> 259 <p>Copyright © 2000, 2006, 2007 Richard Stallman</p> 260 261 <p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" 262 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom 263 Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> 264 265 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> 266 <div class="translators-credits"> 267 268 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> 269 <b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> 270 271 272 <p></p><p class="unprintable"><!-- timestamp start --> 273 Vrijeme zadnje izmjene: 274 275 $Date: 2021/12/24 07:11:58 $ 276 277 <!-- timestamp end --> 278 </p> 279 </div> 280 </div> 281 </body> 282 </html>