why-free.html (17212B)
1 <!--#set var="PO_FILE" 2 value='<a href="/philosophy/po/why-free.hr.po"> 3 https://www.gnu.org/philosophy/po/why-free.hr.po</a>' 4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/why-free.html" 5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/why-free.hr-diff.html" 6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2021-07-11" --> 7 8 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> 9 <!-- Parent-Version: 1.77 --> 10 11 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> 12 <title>Zašto softver ne bi trebao imati vlasnike - GNU projekt - Zaklada za 13 slobodan softver</title> 14 15 <meta name="Keywords" content="GNU, GNU projekt, FSF, slobodan softver, Zaklada za slobodan softver, Zašto 16 softver ne bi trebao imati vlasnike" /> 17 18 <!--#include virtual="/philosophy/po/why-free.translist" --> 19 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> 20 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> 21 <h2>Zašto softver ne bi trebao imati vlasnike</h2> 22 23 <p><a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard Stallman</strong></a></p> 24 25 <p> 26 Digitalna informacijska tehnologija pridonosi svijetu, čineći lakšima 27 prepisivanje i preinačivanje informacija. Svima nama računala obećavaju 28 lakše bavljenje svime time.</p> 29 30 <p> 31 Ne želi svatko da to bude lakše. Sustav autorskih prava softverskim 32 programima dodjeljuje “vlasnike”, od kojih većina zadržavaju 33 možebitnu blagodat od softvera nedostupnima ostatku javnosti. Oni žele biti 34 jedini koji mogu kopirati i preinačavati softver kojeg mi rabimo. </p> 35 36 <p> 37 Sustav autorskih prava uzrastao je s tiskom—tehnologijom za masovnu 38 proizvodnju prijepisa. Autorsko pravo se dobro slaže s tom tehnologijom zato 39 što ono ograničava samo vele proizvođače prijepisa. Ono nije oduzelo slobodu 40 čitateljima knjiga. Obični čitatelj, koji nije posjedovao tiskarski stroj, 41 mogao je prepisati knjige samo perom i tintom, i rijetki su čitatelji bili 42 tuženi zbog toga.</p> 43 44 <p> 45 Digitalna tehnologija je okretnija od tiskarskoga stroja: kada je 46 informacija u digitalnom obliku, možete je lako kopirati da biste je 47 podijelili s drugima. Upravo se ova fleksibilnost loše slaže sa sustavom 48 autorskih prava. To je jedan od razloga rastućih gadnih i drakonskih mjera, 49 koje se sada koriste u nametanju autorskih prava nad softverom. Promislite o 50 ovim četirima navadama Udruge softverskih izdavača (<i>Software Publishers 51 Association</i>, SPA):</p> 52 53 <ul> 54 <li>Raširena promidžba koja kaže da je zlo biti neposlušan prema vlasnicima, 55 kako bi pomogli svojem prijatelju.</li> 56 57 <li>Poticanje provokatora na prokazivanje svojih suradnika i kolega. </li> 58 59 <li>Upadi (uz pomoć policije) u urede i škole, u kojima se ljudima govori da 60 moraju dokazati svoju nedužnost glede nezakonitog kopiranja.</li> 61 62 <li>Sudbeni progon (od strane Vlade SAD-a, na zahtjev od SPA) ljudi poput Davida 63 LaMacchia-e iz <abbr title="Massachusetts Institute of 64 Technology">MIT</abbr>-a, ne zbog kopiranja softvera (nije optužen ni zbog 65 koje kopije), već samo zato što je uređaje za kopiranje ostavio 66 nezaštićenima, i što nije cenzurirao uporabu istih.<a 67 href="#footnote1">[1]</a> </li> 68 </ul> 69 70 <p> 71 Sve ove četiri navade podsjećaju na one provođene u bivšem Sovjetskom 72 Savezu, gdje je svaki stroj za kopiranje bio pod stražom da bi se spriječilo 73 zabranjeno kopiranje, i gdje je svaki individuum morao potajice presnimiti 74 informacije i poslati ih iz ruke u ruku kao “samizdat”. Naravno, 75 postoji razlika: povod za nadzor informacija u Sovjetskom Savezu bio je 76 političke naravi; u SAD-u povod je dobit. Ali nas se dotiče samo čin, ne i 77 povod. Svaki pokušaj sprječavanja dijeljenja informacija, bez obzira na 78 razlog, vodi na jedne te iste metode i na istu grubost.</p> 79 80 <p> 81 Vlasnici navode nekoliko vrsta argumenata koji im daju vlast da nadziru kako 82 mi rabimo informacije: </p> 83 84 85 <ul> 86 <li id="name-calling">Vrijeđanje. 87 88 <p> 89 Vlasnici rabe klevetničke riječi poput “piratstvo” i 90 “krađa”, kao i strukovnjačko nazivlje poput “intelektualno 91 vlasništvo” i “odšteta”, da bi javnost naveli na stanovitu 92 nit razmišljanja—pojednostavljena prispodoba između programa i 93 fizičkih predmeta.</p> 94 95 <p> 96 Naše zamisli i nagonsko poimanje vlasništva nad tvarnim predmetima su 97 istovjetni s pravom ili ne-pravom <em>oduzimanja predmeta</em> od nekog 98 drugog. Oni ne upućuju izravno na <em>tvorbu kopije</em> nečega. Pa ipak, 99 vlasnici zahtijevaju od nas da to tako shvatimo. </p></li> 100 101 <li id="exaggeration">Preuveličavanje. 102 103 <p> 104 Vlasnici kažu da trpe “štetu” ili “gospodarstveni 105 gubitak” kada korisnici sami kopiraju programe. Ali kopiranje nema 106 izravnog učinka na vlasnika, i nikomu ne čini zlo. Vlasnik može trpiti štetu 107 samo onda kada bi osoba koja je napravila kopiju i inače platila onu kopiju 108 koja pripada samom vlasniku. </p> 109 110 <p> 111 Ponešto razmišljanja pokazuje da većina takvih ljudi ne bi kupila 112 kopije. Ipak, vlasnici proračunavaju svoje “gubitke” kao da bi 113 svi do jednoga kupili kopiju. Blago rečeno, to je preuveličavanje.</p></li> 114 115 <li id="law">Zakon. 116 117 <p> 118 Vlasnici često opisuju trenutno stanje zakona, i grube kazne kojima nam mogu 119 prijetiti. U takvu pristupu prešutno je sadržana pretpostavka da današnji 120 zakon odražava neupitni nazor o moralu—ipak, istodobno smo nagnati 121 smatrati te kazne kao prirodne činjenice za koje nikoga ne možemo okriviti. </p> 122 123 <p> 124 Ovakva nit uvjeravanja nije osmišljena da bi hrabro stala nasuprot kritičkom 125 razmišljanju; ona je usmjerena na pojačanje uobičajenog mentalnoga sklopa.</p> 126 127 <p> 128 Jednostavna je činjenica da zakoni ne odlučuju što je dobro, a što 129 zlo. Svaki Amerikanac bi to trebao znati, u 1950-ima, u mnogim američkim 130 državama, svaka osoba crne boje kože činila protuzakonit čin ako je sjela na 131 sjedalo u prednjem dijelu autobusa; no, samo bi rasisti rekli da je sjedenje 132 na tim mjestima bilo zlo. </p></li> 133 134 <li id="natural-rights">Prirodna prava. 135 136 <p> 137 Autori često prisvajaju posebnu povezanost s programima koje su napisali, i 138 nastavljaju tvrditi da, kao posljedica, njihove želje i interesi glede 139 programa prevažu nad istima od bilo koga drugoga—ili čak i nad istima 140 od sveukupnog ostatka svijeta. (Napose tvrtke, a ne autori, zadržavaju 141 autorska prava nad softverom, no, od nas se očekuje da se ne osvrćemo na to 142 protuslovlje.)</p> 143 144 <p> 145 Onima koji ovo predlažu kao etički poučak—autor je važniji od 146 vas—mogu samo reći da ja, kao istaknuti autor softvera, nazivam to 147 brbljarijom. </p> 148 149 <p> 150 Ali, ljudi općenito će suosjećati s tražbinom prirodnih prava samo iz dva 151 razloga.</p> 152 153 <p> 154 Prvi razlog je prenapregnuta prispodoba s tvarnim predmetima. Kad kuham 155 špagete, bunim se ako ih tko drugi pojede, zato što ih tada je ne mogu 156 jesti. Njegov čin me povređuje isto koliko njemu čini dobro; samo jedan od 157 nas može jesti špagete, pa je pitanje, koji? Najmanja razlika među nama je 158 dovoljna za izvrtanje etičke ravnoteže. </p> 159 160 <p> 161 Ali, bilo da pokrećete ili mijenjate program koji sam ja napisao, vas se 162 dotiče izravno, a mene samo neizravno. Date li kopiju vašem prijatelju, to 163 se dotiče vas i vašeg prijatelja znatno više nego mene. Ja ne bih trebao 164 imati moć reći vam da ne činite te stvari. Nitko ne bi trebao.</p> 165 166 <p> 167 Drugi razlog je to što je ljudima bilo rečeno da su prirodna prava autora 168 prihvaćena i neupitna tradicija našega društva.</p> 169 170 <p> 171 Kad je već o povijesti riječ, suprotno je istinito. Zamisao o prirodnim 172 pravima autora bila je predložena i odlučno odbijena pri donošenju Ustava 173 SAD-a. Zbog toga Ustav samo <em>dopušta</em> sustav autorskih prava i ne 174 <em>zahtijeva</em> ga; zbog toga se u njemu kaže da autorsko pravo mora biti 175 privremeno. U njemu se također kaže da je svrha autorskoga prava promicanje 176 napretka—ne nagrađivanje autora. Autorsko pravo ponešto nagrađuje 177 autore, izdavače više, ali to je usmjereno na promjenu njihova ponašanja. </p> 178 179 <p> 180 Zbiljski uspostavljena tradicija našega društva je zadiranje autorskoga 181 prava u prirodna prava javnosti—i da se to može opravdati samo zbog 182 javnosti.</p></li> 183 184 <li id="economics">Gospodarstvo. 185 186 <p> 187 Konačni argument za postojanje vlasnika softvera je da to vodi u proizvodnju 188 još više softvera. </p> 189 190 <p> 191 Za razliku od ostalih, ovaj argument barem zakonski pristupa predmetu 192 spora. Zasnovani je na vrijednomu cilju—zadovoljstvu korisnika 193 softvera. Jasno je iz iskustva da će ljudi proizvoditi više nečega ako su za 194 to dobro plaćeni. </p> 195 196 <p> 197 Ali gospodarstveni argument ima nedostatak: zasnovani je na pretpostavci da 198 se razlika svodi na to kolikom svotom novca moramo platiti. Također 199 podrazumijeva da je <em>proizvodnja softvera</em> ono što želimo, bilo da 200 softver ima vlasnike ili ih nema.</p> 201 202 <p> 203 Ljudi spremno prihvaćaju ovu pretpostavku zato što je ona u suglasju s našim 204 iskustvom tvarnih predmeta. Razmotrite sendvič, na primjer. Možete biti 205 podjednako u stanju dobiti istovjetni sendvič za badava ili za neku 206 cijenu. Ako je tako, svota kojom platite je jedina razlika. Bilo da ga 207 morate platiti ili ne, sendvič ima jednaki okus, prehrambenu vrijednost, i u 208 svakom slučaju vi ga možete pojesti samo jedanput. Bilo da dobijete sendvič 209 od vlasnika ili ne, to se ne može izravno doticati ničega drugog do li svote 210 novaca koju imate nakon toga. </p> 211 212 <p> 213 Ovo je istina za bilo koji tvarni predmet—bilo da on ima vlasnika ili 214 ga nema, to ne utječe izravno na to što predmet <em>jest</em>, ili na to što 215 vi njime možete učiniti nakon što ga dobijete. </p> 216 217 <p> 218 Međutim, ako program ima vlasnika, to znatno utječe na to što program jest, 219 i što vi možete učiniti njegovom kopijom ako je kupite. Razlika nije samo 220 stvar novca. Sustav vlasnika softvera ohrabruje vlasnike softvera da 221 proizvedu nešto—ali ne ono što je društvu zaista prijeko potrebno. I 222 prouzrokuje neizmjerno etično onečišćenje koje utječe na sve nas. </p></li> 223 224 </ul> 225 226 <p> 227 Što je društvu uistinu potrebno? Ono treba informaciju koja je istinski 228 dostupna svim njegovim građanima—na primjer, programe koje ljudi mogu 229 čitati, popravljati, prilagođavati, i poboljšavati, a ne samo 230 izvršavati. Ali ono što vlasnici softvera u pravilu isporučuju je crna 231 kutija koju ne možemo ni proučavati ni mijenjati. </p> 232 233 <p> 234 Društvu je također potrebna sloboda. Kad program ima vlasnika, korisnici 235 gube slobodu ravnanja jednim dijelom njihovih vlastitih života.</p> 236 237 <p> 238 A iznad svega, društvo treba ohrabrivati duh dobrovoljne suradnje u svojih 239 građana. Kada nam vlasnici softvera kažu da je pomaganje našima bližnjima na 240 prirodni način “piratstvo”, oni onečišćuju građanski duh našega 241 društva. </p> 242 243 <p> 244 Iz toga razloga kažemo da je <a href="/philosophy/free-sw.html">slobodan 245 softver</a> stvar slobode, a ne cijene. </p> 246 247 <p> 248 Gospodarstveni argument za vlasnike je pogrešan, ali je gospodarstvo 249 stvarno. Neki ljudi pišu korisni softver iz zadovoljstva pisanja ili za 250 divljenje i ljubav; ali ako želimo više softvera nego što ga ti ljudi pišu, 251 moramo nabaviti kapital. </p> 252 253 <p> 254 Još od 1980-ih, developeri slobodnog softvera su iskušali razne metode 255 nalaženja kapitala, s ponešto uspjeha. Nema potrebe da se ikoga učini 256 bogatim; prosječni dohodak je dovoljno poticajan za mnoge poslove koji su 257 manje zadovoljavajući nego programiranje.</p> 258 259 <p> 260 Godinama, sve dok uzajamna povezanost to nije učinila nepotrebnim, živio sam 261 od unaprjeđivanja slobodnog softvera kojeg sam bio napisao. Svako 262 unaprjeđenje bilo je dodano na standardnu objavljenu inačicu te je tako 263 konačno postalo dostupno svekolikoj javnosti. Mušterije su mi platile tako 264 da bih ja radio na unaprjeđenju kojeg su željeli, radije nego na privlačnim 265 i značajnim stvarima u programu, koje bih ja inače bio smatrao najvišim 266 prioritetom.</p> 267 268 <p> 269 Neki razvijatelji slobodnog softvera zarađuju novac prodavajući usluge 270 podrške. U 1994., Cygnus Support, s oko 50 uposlenika, procjenjuje da je oko 271 15% aktivnosti njegova osoblja usmjereno na razvoj slobodnog 272 softvera—prilični postotak za softversku tvrtku.</p> 273 274 <p> 275 U ranim 1990-im, tvrtke, uključujući Intel, Motorolu, Texas Instruments i 276 Analog Devices, su sjedinile kapital za stalni razvoj slobodnog GNU 277 kompilatora za C jezik. Većina GCC razvoja se još uvijek radi od strane 278 plaćenih developera. GNU kompilator za Ada jezik je financirani u 90-ima od 279 strane Zračnih snaga SAD-a, i nastavljeni je od tada od strane tvrtke 280 posebno osnovane za tu svrhu.</p> 281 282 <p> 283 Sve su ovo mali primjeri; pokret slobodnog softvera je još uvijek mali, i 284 još uvijek mlad. Međutim, primjer radija podržavanoga od slušateljstva u 285 ovoj zemlji [SAD] pokazuje da se može podržavati veliki poduhvat bez 286 tjeranja svakog korisnika da plati.</p> 287 288 <p> 289 Kao korisnik računala danas, možete se naći kako koristite <a 290 href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasnički</a> 291 program. Ako vas prijatelj zatraži da načinite kopiju, bilo bi loše odbiti 292 ga. Suradnja je važnija od autorskoga prava. Međutim, potajna suradnja ne 293 čini dobro društvu. Osoba treba težiti uspravnu i otvorenu životu s ponosom, 294 a to znači reći "Ne" vlasničkom softveru. </p> 295 296 <p> 297 Vi zaslužujete biti kadrima surađivati otvoreno i slobodno s drugim ljudima 298 koji rabe softver. Vi zaslužujete biti kadrima učiti kako softver radi, i 299 poučavati vaše učenike njime. Vi zaslužujete biti kadrima uposliti vašega 300 omiljenoga programera da vam popravi program kada se pokvari. </p> 301 302 <p> 303 Vi zaslužujete slobodni softver. </p> 304 305 <h3>Fusnote</h3> 306 <ol> 307 <li id="footnote1">Optužbe su naknadno bile odbačene.</li> 308 </ol> 309 310 <hr /> 311 <blockquote id="fsfs"><p>Ovaj esej je objavljen u <a 312 href="http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/"><cite>Free 313 Software, Free Society: The Selected Essays of Richard 314 M. Stallman</cite></a>.</p></blockquote> 315 316 <div class="translators-notes"> 317 318 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> 319 </div> 320 </div> 321 322 <!-- for id="content", starts in the include above --> 323 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> 324 <div id="footer"> 325 <div class="unprintable"> 326 327 <p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a 328 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a 329 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i 330 drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a 331 href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> 332 333 <p> 334 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, 335 replace it with the translation of these two: 336 337 We work hard and do our best to provide accurate, good quality 338 translations. However, we are not exempt from imperfection. 339 Please send your comments and general suggestions in this regard 340 to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> 341 342 <web-translators@gnu.org></a>.</p> 343 344 <p>For information on coordinating and submitting translations of 345 our web pages, see <a 346 href="/server/standards/README.translations.html">Translations 347 README</a>. --> 348 Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne 349 prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite 350 vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a 351 href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> 352 <p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, 353 pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za 354 prijevode</a>.</p> 355 </div> 356 357 <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to 358 files generated as part of manuals) on the GNU web server should 359 be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this 360 without talking with the webmasters or licensing team first. 361 Please make sure the copyright date is consistent with the 362 document. For web pages, it is ok to list just the latest year the 363 document was modified, or published. 364 365 If you wish to list earlier years, that is ok too. 366 Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying 367 years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable 368 year, i.e., a year in which the document was published (including 369 being publicly visible on the web or in a revision control system). 370 371 There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers 372 Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> 373 <p>Copyright © 1994, 2009, 2020 Richard Stallman</p> 374 375 <p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" 376 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr">Creative 377 Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> 378 379 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> 380 <div class="translators-credits"> 381 382 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> 383 <b>Prijevod</b>: Vladimir Dananic, 2001. Marin Rameša, 2013.</div> 384 385 <p class="unprintable"><!-- timestamp start --> 386 Zadnji put promijenjeno: 387 388 $Date: 2021/12/24 07:40:25 $ 389 390 <!-- timestamp end --> 391 </p> 392 </div> 393 </div> 394 </body> 395 </html>