who-does-that-server-really-serve.html (18637B)
1 <!--#set var="PO_FILE" 2 value='<a href="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr.po"> 3 https://www.gnu.org/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr.po</a>' 4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/who-does-that-server-really-serve.html" 5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr-diff.html" 6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2013-06-06" --> 7 8 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> 9 10 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> 11 <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/who-does-that-server-really-serve.en.html" --> 12 13 <title>Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje? - GNU projekt - Zaklada za slobodan 14 softver (FSF)</title> 15 16 <!--#include virtual="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.translist" --> 17 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> 18 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> 19 20 <h2>Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje?</h2> 21 22 <p><strong>Richard Stallman</strong></p> 23 24 <p>(Originalno objavljeno u <a 25 href="http://bostonreview.net/BR35.2/stallman.php"> Boston Review</a>.)</p> 26 27 <p><strong>Na internetu, vlasnički softver nije jedini način da izgubite vašu 28 slobodu. Softver kao usluga je još jedan način da dopustite nekom drugom da 29 ima moć nad vašim računalnim aktivnostima.</strong></p> 30 31 <h3>Pozadina: kako vlasnički softver oduzima vašu slobodu</h3> 32 33 <p>Digitalna tehnologija vam može dati slobodu; može isto tako i oduzeti tu 34 slobodu. Prva prijetnja našoj kontroli nad našim računalnim aktivnostima je 35 došla od <em>vlasničkog softvera</em>: softver koji korisnici ne mogu 36 kontrolirati jer ga vlasnik (kompanija poput Applea ili Microsofta) 37 kontrolira. Vlasnik često iskorištava tu nepravednu moć umetanjem 38 malicioznih značajki poput špijunskih programa, stražnjih vrata i <a 39 href="http://DefectiveByDesign.org">Digitalno Upravljanje Restrikcijama 40 (<i>Digital Restrictions Management</i>) (DRM)</a> (nazvano “Digitalno 41 Upravljanje Pravima [<i>Digital Rights Management</i>]” u njihovoj 42 propagandi).</p> 43 44 <p>Naše riješenje tog problema je razvijanje <em>slobodnog softvera</em> i 45 odbijanje vlasničkog softvera. Slobodan softver znači da vi, kao korisnik, 46 imate četiri osnovne slobode: (0) da pokrenete program na način na koji 47 vi želite, (1) da proučite i izmijenite izvorni kod tako da program 48 radi ono što vi želite, (2) da ponovno distribuirate netaknute kopije i 49 (3) da ponovno distribuirate kopije vaših izmijenjenih 50 inačica. (Pogledajte <a href="/philosophy/free-sw.html">definiciju slobodnog 51 softvera</a>.)</p> 52 53 <p>Sa slobodnim softverom, mi, korisnici, preuzimamo natrag kontrolu naših 54 računalnih aktivnosti. Vlasnički softver još uvijek postoji, ali ga možemo 55 isključiti iz naših života i mnogi od nas su to napravili. No, trenutno 56 imamo novu prijetnju našoj kontroli naše računalne aktivnosti: softver kao 57 usluga. Zbog naše slobode, moramo i to odbiti.</p> 58 59 <h3>Kako softver kao usluga oduzima vašu slobodu</h3> 60 61 <p>Softver kao usluga (SaaS) znači da netko postavi mrežni poslužitelj koji 62 vrši određene računalne aktivnosti—pokretanje tablica, jezično 63 procesiranje, prevođenje teksta u drugi jezik, i tako dalje—i tada 64 pozove korisnike da vrše svoje računalne aktivnosti na tom 65 poslužitelju. Korisnici šalju svoje podatke na poslužitelj, koji nad tako 66 pruženim podacima vrši izračune, i tada šalje natrag rezultate ili djeluje 67 na podatke direktno.</p> 68 69 <p>Ti poslužitelji istrgnu kontrolu od korisnika čak i više neumoljivo nego 70 vlasnički softver. Kod vlasničkog softvera, korisnici obično dobiju izvršnu 71 datoteku ali ne i izvorni kod. To otežava programerima da proučavaju kod 72 koji se pokreće na računalu, pa je teško ustvrditi što program stvarno radi, 73 i teško ga je izmijeniti.</p> 74 75 <p>Kod SaaS-a, korisnici čak nemaju niti izvršnu datoteku: ona je na 76 poslužitelju, gdje je korisnici ne mogu vidjeti ili dotaknuti. Dakle je 77 nemoguće za njih da dokuče što stvarno radi, i nemoguće je da je izmjene.</p> 78 79 <p>Dalje, SaaS automatski vodi do štetnih posljedica ekvivalentima malicioznim 80 značajkama određenog vlasničkog softvera. Na primjer, neki vlasnički 81 programi su “špijunski programi”: program šalje podatke o 82 računalnim aktivnostima korisnika. Microsoft Windows šalje informacije o 83 aktivnostima korisnika natrag u Microsoft. Windows Media Player i RealPlayer 84 rade izvještaje o tome što svaki korisnik gleda ili sluša.</p> 85 86 <p>Za razliku od vlasničkog softvera, SaaS ne treba prikriveni kod da bi dobio 87 podatke korisnika. Umjesto toga, korisnik mora poslati svoje podatke 88 poslužitelju da bi ga mogao koristiti. To ima isti efekt kao i kod 89 špijunskih programa: operator poslužitelja dobije podatke. On dobije podatke 90 bez nekog posebnog napora, po samoj prirodi SaaS-a.</p> 91 92 <p>Neki vlasnički programi mogu maltretirati korisnike daljinskim 93 upravljanjem. Na primjer, Windowsi imaju stražnja vrata s kojima Microsoft 94 može na silu izmijeniti svaki softver na stroju. Čitač e-knjiga Amazon 95 Kindle (čije ime naznačuje da je namijenjen spaljivanju<sup><a 96 href="#TransNote1">1</a></sup> knjiga korisnika) ima Orwellianska stražnja 97 vrata koja je Amazon iskoristio 2009. da bi <a 98 href="http://www.nytimes.com/2009/07/18/technology/companies/18amazon.html" 99 >na daljinu izbrisao</a> Kindle kopiju Orwellovih knjiga <cite>1984</cite> i 100 <cite>Životinjska farma</cite> koje su korisnici kupili u Amazonu.</p> 101 102 <p>SaaS inherentno daje operatoru poslužitelja moć da izmjeni softver koji se 103 koristi, ili podatke korisnika nad kojima se vrše operacije. Još jednom, 104 nikakav poseban kod nije potreban da bi se to napravilo.</p> 105 106 <p>Dakle, SaaS je ekvivalentan totalnom špijunskom programu i široko otvorenim 107 stražnjim vratima, i daje operatoru poslužitelja nepravednu moć nad 108 korisnikom. Ne možemo to prihvatiti.</p> 109 110 <h3>Razrješavanje SaaS problema iz problema vlasničkog softvera</h3> 111 112 <p>SaaS i vlasnički softver vode u slične štetne rezultate, ali 113 uzročno-posljedični mehanizmi su drugačiji. Kod vlasničkog softvera, uzrok 114 je taj da imate i koristite kopiju koju je teško ili nezakonito 115 izmijeniti. Kod SaaS-a, uzrok je taj da koristite kopiju koju nemate.</p> 116 117 <p>Ta dva problema se često brkaju, i ne samo slučajnošću. Web developeri 118 koriste magloviti termin “web aplikacija” da bi spojili softver 119 na poslužitelju sa programima koji se pokreću na vašem stroju u vašem 120 internet pregledniku. Neke mrežne stranice instaliraju ne-trivijalne ili čak 121 velike JavaScript programe privremeno u vaš internet preglednik bez da vas 122 obavijeste o tome. <a href="/philosophy/javascript-trap.html">Kada su ti 123 JavaScript programi neslobodni</a>, oni su loši kao i svaki drugi neslobodni 124 softver. Ovdje smo, međutim, zabrinuti sa problemom samog softvera na 125 poslužitelju.</p> 126 127 <p>Mnogi pobornici slobodnog softvera pretpostavljaju da će problem SaaS-a biti 128 riješen razvijanjem slobodnog softvera za poslužitelje. Radi operatora 129 poslužitelja, bolje je da programi na poslužitelju budu slobodni; ako su 130 vlasnički, njihovi vlasnici imaju moć nad poslužiteljem. To je nepravedno 131 prema operatoru, i uopće mu ne pomaže. Ali ako su programi na poslužitelju 132 slobodni, to vas, <em>korisnika poslužitelja</em> ne brani od efekata 133 SaaS-a. Oni daju slobodu operatoru, ali ne vama.</p> 134 135 <p>Objavljivanje izvornog koda softvera poslužitelja ima korist za zajednicu: 136 korisnici sa prikladnim vještinama mogu postaviti slične poslužitelje, možda 137 izmjenjujući softver. Ali niti jedan od tih poslužitelja neće vam dati 138 kontrolu nad računalnim aktivnostima koji vi radite na njemu, osim ako je to 139 <em>vaš</em> poslužitelj. Sve drugo bio bi SaaS. SaaS vas uvijek podvrgava 140 moći operatora poslužitelja, i jedini lijek za to jest: <em>Ne koristite 141 SaaS!</em>. Ne koristite tuđi poslužitelj da vršite vaše računalne 142 aktivnosti nad podacima koje ste sami obezbjedili. </p> 143 144 <h3>Razlikovanje SaaS-a od drugih mrežnih servisa</h3> 145 146 <p>Da li izbjegavanje SaaS-a znači da odbijate koristiti bilo koje mrežne 147 poslužitelje postavljene od strane bilo koga osim vas? Nimalo. Većina 148 poslužitelja nemaju taj problem, jer posao koji radite s njima nije vaša 149 računalna aktivnost osim u trivijalnom smislu.</p> 150 151 <p>Izvorna namjena mrežnih poslužitelja nije bila da vrše računalne aktivnosti 152 za vas, bila je objavljivanje informacija kojima vi pristupate. Čak i danas 153 to je ono što većina mrežnih stranica radi, i to ne predstavlja SaaS 154 problem, jer pristup tuđim objavljenim informacijama nije stvar vaših 155 računalnih aktivnosti. Niti je to objavljivanje vaših materijala kroz blog 156 stranicu ili servis za mikroblogiranje kao što je Twitter ili 157 identi.ca. Isto vrijedi i za komunikaciju koja nije namijenjena da bude 158 privatna, kao što su grupe za razgovor. Društvene mreže se mogu proširiti u 159 SaaS; međutim, u korijenu su samo metoda komunikacije i objavljivanja, ne 160 SaaS. Ako koristite servis za malu količinu uređivanja onoga što ćete 161 od-komunicirati, to nije značajan problem.</p> 162 163 <p>Servisi kao što su tražilice sakupljaju podatke iz mreže i daju vam ih na 164 pregled. Pregled njihove kolekcije podataka nije vaša računalna aktivnost u 165 uobičajenom smislu—niste vi obezbjedili tu kolekciju—tako da 166 korištenje takvog servisa da biste pretražili mrežu nije SaaS. (Međutim, 167 korištenje tuđe tražilice da biste implementirali postrojenje za pretragu na 168 vašoj vlastitoj stranici <em>jest</em> SaaS.)</p> 169 170 <p>E-prodavanje nije SaaS, jer računalna aktivnost nije u cjelini vaša; radije, 171 vrši se zajednički za vas i drugu stranku. Prema tome, nema određenog 172 razloga zašto biste samo vi trebali očekivati da kontrolirate tu računalnu 173 aktivnost. Stvarno pitanje u e-prodavanju je da li vjerujete drugoj stranci 174 što se tiče vašeg novca i osobnih informacija.</p> 175 176 <p>Korištenje zajedničkog poslužitelja za projekte nije SaaS jer računalna 177 aktivnost koju vršite na taj način nije vaša osobno. Na primjer, ako 178 uređujete stranice na Wikipedii, ne radite vašu vlastitu računalnu 179 aktivnost; radije, vi sudjelujete u računalnoj aktivnosti Wikipedie.</p> 180 181 <p>Wikipedia kontrolira svoje poslužitelje, ali grupe se mogu susresti sa 182 problemom SaaS-a ako rade svoje grupne aktivnosti na tuđim 183 poslužiteljima. Srećom, stranice za udomaćivanje (<i>hosting</i>) razvoja 184 kao što su Savannah i SourceForge ne postavljaju SaaS problem, jer ono što 185 grupe rade na tim stranicama je većinom objavljivanje i javna komunikacija, 186 radije nego privatna računalna aktivnost.</p> 187 188 <p>Višekorisničke igre su grupna aktivnost koja se vrši na tuđim 189 poslužiteljima, što ih karakterizira kao SaaS. Ali gdje su podaci u pitanju 190 samo stanje igre i postignuće, najgora nepravda koju operator može napraviti 191 je pristranost. Možete zanemariti taj rizik, pošto se čini nevjerojatno i 192 malo toga je na ulogu. Sa druge strane, kada igra postane nešto više od 193 igre, problem se mijenja.</p> 194 195 <p>“Stražnji kraj kao usluga” (“<i>Backend as a 196 Service</i>”), ili BaaS, je vrsta SaaS-a, jer uključuje pokretanje 197 vašeg vlastitog mrežnog servisa nad softverom koji ne možete 198 kontrolirati. Ako postavite servis koristeći BaaS, BaaS platforma može 199 prikupljati informacije o vašim korisnicima, uključujući i vas.</p> 200 201 <p>Koji mrežni servisi su SaaS? Google Docs je jasan primjer. Njegova osnovna 202 aktivnost je uređivanje, i Google ohrabruje ljude da koriste taj servis za 203 svoje uređivanje; to je SaaS. Nudi i dodatnu značajku kolaborativnog 204 uređivanja, ali dodavanje sudionika ne mijenja činjenicu da je uređivanje na 205 poslužitelju SaaS. (Dodatno, Google Docs je neprihvatljiv jer instalira 206 veliki <a href="/philosophy/javascript-trap.html"> neslobodni JavaScript 207 program</a> u preglednik korisnika.) Ako korištenje servisa za komunikaciju 208 ili kolaboraciju s tim još i zahtijeva vršenje znatnog dijela vaše vlastite 209 računalne aktivnosti, ta računalna aktivnost je SaaS čak iako komunikacija 210 nije.</p> 211 212 <p>Neke stranice nude višestruke servise, i ako jedan od njih nije SaaS, drugi 213 može biti SaaS. Na primjer, glavni servis Facebooka je društveno 214 umrežavanje, i to nije SaaS; međutim, Facebook podržava aplikacije od drugih 215 stranaka, neke od kojih mogu biti SaaS. Glavni servis Flickra je 216 distribucija fotografija, što nije SaaS, ali Flickr isto ima i značajku 217 uređivanja fotografija, što je SaaS.</p> 218 219 <p>Neke stranice čiji su glavni servisi objavljivanje i komunikacija proširuju 220 to sa “upravljanjem kontaktima”: praćenje s kojim ljudima ste u 221 odnosu. Slanje poruka tim ljudima za vas nije SaaS, ali praćenje vaših 222 poslova s tim ljudima, ako je to u znatnom opsegu, je SaaS.</p> 223 224 <p>Ako servis nije SaaS, to ne znači da je u redu. Postoje i druge loše stvari 225 koje servis može napraviti. Na primjer, Facebook distribuira video u Flash 226 formatu, što vrši pritisak na korisnike da pokreću neslobodni softver, i 227 daje korisnicima varljiv utisak privatnosti. To su isto važni problemi, ali 228 tema ovog članka je problem SaaS-a.</p> 229 230 <p>IT industrija obeshrabruje korisnike od razmatranja ovih distinkcija. U tu 231 svrhu se koristi <i>buzzword</i> “oblak” (“<i>cloud 232 computing</i>”). Taj termin je toliko nebulozan da se može odnositi na 233 skoro pa bilo kakvo korištenje interneta. Uključuje SaaS ali i uključuje 234 skoro pa sve drugo. Termin se koristi samo za beskorisne općenite izjave.</p> 235 236 <p>Pravo značenje “oblaka” je predlaganje nikome-nije-stalo 237 pristupa vašim računalnim aktivnostima. Termin predlaže: “Ne 238 postavljajte pitanja, samo vjerujte svakom poslu bez oklijevanja. Ne brinite 239 se o tome tko kontrolira vaše računalne aktivnosti ili tko drži vaše 240 podatke. Ne provjeravajte za udicu sakrivenu unutar našeg servisa prije nego 241 je progutate.” Drugim riječima: “Razmišljajte kao 242 naivčina.” Preferiram izbjegavanje tog termina.</p> 243 244 <h3>Bavljenje SaaS problemom</h3> 245 246 <p>Samo mala frakcija mrežnih stranica rade SaaS; većina ne predstavlja 247 problem. No, što da radimo s onima koji predstavljaju problem?</p> 248 249 <p>Za jednostavan slučaj, gdje vršite vaše vlastite računalne aktivnosti nad 250 podacima koji su u vašim rukama, riješenje je jednostavno: koristite svoju 251 vlastitu kopiju aplikacije slobodnog softvera. Vršite vaše uređivanje teksta 252 sa vašom kopijom slobodnog uređivača teksta kao što je GNU Emacs ili sa 253 slobodnim jezičnim procesorom. Vršite vaše uređivanje fotografija sa vašom 254 kopijom slobodnog softvera kao što je GIMP.</p> 255 256 <p>Ali što je sa kolaboracijom sa drugim pojedincima? Trenutno, ovo je možda 257 teško napraviti bez korištenja poslužitelja. Ako koristite poslužitelj, ne 258 vjerujte poslužitelju kojeg je postavila kompanija. Puki kupovni ugovor nije 259 zaštita osim ako biste mogli otkriti prekršaj i zaista tužiti, i kompanija 260 vjerojatno piše svoje ugovore da dozvoli široki opseg zlouporaba. Policija 261 može sudskim pozivom uzeti vaše podatke iz kompanije sa manje osnova 262 potrebnim da bi se podaci sudskim pozivom uzeli od vas, pod pretpostavkom da 263 ih kompanija dobrovoljno ne daje kao što su to radile telefonske kompanije u 264 SAD-u koje su nezakonito prisluškivale svoje kupce za Busha. Ako morate 265 koristiti poslužitelj, koristite poslužitelj čiji operatori vam daju osnovu 266 za povjerenje iznad pukog komercijalnog odnosa.</p> 267 268 <p>Međutim, na duže staze, možemo napraviti alternative korištenju 269 poslužitelja. Na primjer, možemo napraviti isti-sa-istim 270 (<i>peer-to-peer</i>) program kroz koji bi suradnici dijelili kodirane 271 podatke. Zajednica slobodnog softvera bi trebala razviti distribuirane 272 isti-sa-istim zamjene za važne “web aplikacije”. Moglo bi ih 273 biti mudro objaviti pod <a href="/licenses/why-affero-gpl.html"> GNU Affero 274 GPL-om</a>, pošto su vjerojatni kandidati da budu pretvoreni u programe 275 bazirane na poslužitelju od strane nekog drugog. <a href="/">GNU projekt</a> 276 traži volontere koji bi radili na takvim zamjenama. Možemo isto i pozvati 277 druge projekte slobodnog softvera da razmotre to pitanje u svojem dizajnu.</p> 278 279 <p>U međuvremenu, ako vas kompanija pozove da koristite njihove poslužitelje da 280 vršite vaše vlastite računalne zadatke, nemojte popustiti; ne koristite 281 SaaS. Ne kupujte i ne instalirajte “tanke klijente”, koji su 282 jednostavno računala toliko slaba da vas tjeraju da radite stvaran posao na 283 poslužitelju, osim ako ih nećete koristiti sa <em>vašim</em> 284 poslužiteljem. Koristite pravo računalo i držite svoje podatke na 285 njemu. Radite svoj posao sa vašom vlastitom kopijom slobodnog programa, zbog 286 vaše slobode.</p> 287 288 <h3>Isto pogledajte:</h3> 289 <p><a href="/philosophy/bug-nobody-allowed-to-understand.html">Pogreška za koju 290 nikome nije dopušteno da je razumije</a>.</p> 291 292 <div style="font-size: small;"> 293 294 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> 295 <h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1"><i>Kindle</i> na 296 engleskom znači “zapaliti”.</li></ol></div> 297 </div> 298 299 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> 300 <div id="footer"> 301 <p> 302 Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a 303 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a 304 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. 305 <br /> 306 Prekinute poveznice i drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a 307 href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. 308 </p> 309 310 <p>Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne 311 prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite 312 vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a 313 href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> 314 <p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, 315 pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za 316 prijevode</a>.</p> 317 318 <p>Copyright © 2010 Richard Stallman 319 <br /> 320 Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" 321 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr"> Creative 322 Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>. 323 </p> 324 325 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> 326 <div class="translators-credits"> 327 328 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> 329 <b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> 330 331 332 <p><!-- timestamp start --> 333 Zadnji put promijenjeno: 334 335 $Date: 2021/12/24 07:40:25 $ 336 337 <!-- timestamp end --> 338 </p> 339 </div> 340 341 </div> 342 </body> 343 </html>