taler-merchant-demos

ubuntu-spyware.html (11612B)

---

 <!--#set var="PO_FILE"
  value='<a href="/philosophy/po/ubuntu-spyware.hr.po">
  https://www.gnu.org/philosophy/po/ubuntu-spyware.hr.po</a>'
  --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/ubuntu-spyware.html"
  --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/ubuntu-spyware.hr-diff.html"
  --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-02" -->
 
 
 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
 <!-- Parent-Version: 1.76 -->
 
 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
  <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/ubuntu-spyware.en.html" -->
 
 <title>Ubuntu je špijunski softver: Što učiniti? - Projekt GNU - Zaklada za
 slobodan softver</title>
 
 <!--#include virtual="/philosophy/po/ubuntu-spyware.translist" -->
 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
 <h2>Ubuntu je špijunski softver: Što učiniti?</h2>
 
 <p>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a></p>
 
 <p>Jedna od glavnih prednosti slobodnog softvera je da zajednica štiti
 korisnike od zlonamjernog softvera. Sada je Ubuntu <a
 href="/gnu/linux-and-gnu.html"> GNU/Linux </a> postao primjer suprotnog. Što
 mi kao korisnici možemo učiniti?</p>
 
 <p>Vlasnički je softver povezan sa zlonamjernim postupcima prema korisniku:
 ubačeni kod za nadzor, digitalne lisice (DRM ili upravljanje digitalnim
 ograničenjima) i skriveni udaljeni pristup računalu mogu korisniku učiniti
 dosta neugodnih stvari. Programe koji rade takve stvari treba tretirati
 jednako kao i špijunski softver (malware). Najčešći su primjeri Windows,
 iProizvodi i Amazon &ldquo;Kindle&rdquo;, koji koriste sva tri postupka;
 Macintosh i Playstation III, koji su nametnuli DRM, većina mobilnih
 telefona, koji špijuniraju korisnike i pružaju skriveni pristup uređaju;
 Adobe Flash Player, koji špijunira i nameće DRM, te mnoge aplikacije za
 iPhone i Android, koje rade jednu ili više ovakvih ružnih stvari.</p>
 
 <p>Slobodan softver korisniku pruža priliku da se zaštiti od zlonamjernog
 softvera. Osim toga, najčešće zajednica štiti sve korisnike, tako da većina
 ljudi ne mora ništa učiniti da bi se zaštitila. Evo na koji način.</p>
 
 <p>Ponekad korisnici koji se razumiju u programiranje naiđu na slobodan program
 koji u sebi ima zlonamjerni kod. Uobičajeno je da se tada izdaje ispravljena
 inačica takvog programa (ali ne pod istim imenom). Uz četiri slobode koje
 definiraju slobodni softver (pogledaj <a
 href="/philosophy/free-sw.html">http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html</a>),
 oni su u mogućnosti to učiniti. To se naziva "forkanje" programa. Ubrzo se
 zajednica prebacuje na tu drugu, ispravljenu verziju (fork), dok se
 zlonamjerna verzija odbacuje. Šanse za neslavnu propast zlonamjernog
 programa su velike tako da i oni kojima savjest ili društvene norme nisu
 prepreka za takve aktivnosti uglavnom zaziru od toga. </p>
 
 <p>Ali ne uvijek. Ubuntu, široko rasprostranjena i utjecajna distribucija <a
 href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa </a>, ima instaliran nadzorni
 kod. Kad korisnik pretražuje neki izraz u vlastitim lokalnim datotekama
 koristeći Ubuntuovo sučelje, Ubuntu šalje taj izraz na neki od Canonicalovih
 servera. (Canonical je kompanija koja razvija Ubuntu.) </p>
 
 <p>To je upravo poput prvog slučaja nadzora u Windowsima s kojima sam se
 upoznao. Moj mi je pokojni prijatelj Fravia ispričao da, dok je u lokalnim
 datotekama Windowsa tražio neki izraz, njegov vatrozid je otkrio slanje
 paketa nekakvom serveru. Nakon tog prvog primjera, počeo sam obraćati
 pozornost na takve stvari, te uočio sklonost vlasničkog softvera
 &ldquo;uglednih&rdquo; softverskih firmi prema špijuniranju. Možda i nije
 tek stjecaj okolnosti da Ubuntu šalje iste informacije.</p>
 
 <p>Ubuntu koristi te informacije da bi prikazivao reklame za kupnju proizvoda
 na Amazonu. Amazon čini razne loše stvari (pogledaj <a
 href="http://stallman.org/amazon.html">http://stallman.org/amazon.html</a>);
 a reklamirajući Amazon i Canonical sudjeluje u njima. Međutim, najveći
 problem nisu reklame. Najveći problem je špijuniranje. Iz Canonicala tvrde
 da ne šalju Amazonu podatke o tome tko je što tražio. Svejedno, prikupljanje
 osobnih podataka nije u redu, bio to Canonical ili Amazon.</p>
 
 <p>Ljudi će vjerojatno napraviti prerađene inačice Ubuntua bez takvog
 nadzora. U stvari, nekoliko GNU/Linux distribucija je nastalo od
 Ubuntua. Kad se te distribucije ažuriraju na novu Ubuntuovu osnovu, očekujem
 da će izbaciti nadzor iz svojih inačica. To svakako očekuje i Canonical.</p>
 
 <p>Većina bi razvijatelja slobodnog softvera napustila ovakav plan ako bi imala
 priliku prebaciti se na drugu, ispravljenu verziju. Ali Canonical nije
 napustio Ubuntu spyware. Vjerojatno Canonical računa da ime
 &ldquo;Ubuntu&rdquo; ima toliki momenat i utjecaj da može izbjeći uobičajene
 posljedice i izvući se s nadziranjem korisnika.</p>
 
 <p>Canonical tvrdi da se internet tako samo pretražuje na drugačiji
 način. Ovisno o detaljima, to može učiniti problem većim, ali svakako ne
 manjim.</p>
 
 <p>Ubuntu dopušta korisniku isključivanje nadzora. Očito je da u Canonicalu
 misle da će većina korisnika Ubuntua ostaviti nadzor uključenim. I mnogi to
 i čine, zato što nisu svjesni toga i da bi trebali nešto učiniti s tim u
 vezi. Tako da postojanje tog prekidača ne čini samim time i nadzor
 opravdanim.</p>
 
 <p>Čak i da je špijuniranje u startu onemogućeno, i dalje bi bilo
 opasno. &ldquo;Uključivanje za stalno&rdquo; u riskantne pothvate, gdje
 rizik ovisi o detaljima, stvara nemarnost. Da bi se zaštitila privatnost
 korisnika, sustav mora omogućiti da oprez i obazrivost pri upotrebi budu
 jednostavno dostižni: ako lokalni program za pretragu ima opciju za
 pretraživanje mreže, korisnik mora imati posebnu opciju da <em>svaki
 put</em> isključivo izabere mrežno pretraživanje ako to želi.  To nije teško
 napraviti. Potrebno je samo postaviti posebnu dugmad za mrežno i lokalno
 pretraživanje, kako je uostalom i bilo na prijašnjim verzijama
 Ubuntua. Mrežna pretraga bi također trebala informirati korisnika kome šalje
 te osobne informacije i koje informacije šalje. </p>
 
 <p>Ako većina vodećih mislilaca u našoj zajednici vide ovo kao osobni problem
 svakog korisnika, ako sami na svom sustavu isključe nadzor i nastave
 promovirati Ubuntu, Canonical bi se mogao izvući s tom praksom. To bi
 načinilo veliku šteta zajednici slobodnog softvera. </p>
 
 <p>Mi koji predstavljamo slobodni softver kao obranu od malwarea, ne kažemo da
 je ta obrana savršena. Ne postoji savršena obrana. Mi ne kažemo da je
 zajednica u stanju držati malware podalje <em>bez ijedne greške</em>, tako
 da primjer s Ubuntu-ovim špijunskim softverom ne znači da moramo priznati da
 nismo u pravu.</p>
 
 <p>Ali ovdje je u igri nešto više od toga tko je u pravu a tko nije. U pitanju
 je to može li naša zajednica pravilno koristiti argument o zlonamjernom
 vlasničkom softveru. Ako možemo reći samo da  &ldquo;vas slobodni softver
 neće špijunirati osim ako to nije Ubuntu,&rdquo;, to ima puno manju snagu
 nego ako se kaže &ldquo;slobodni vas softver neće uopće špijunirati.&rdquo;</p>
 
 <p>Na nama bi bilo da učinimo sve što je potrebno da se Canonical spriječi u
 takvoj praksi. Bilo kakav izgovor Canonicala je neprihvatljiv. Čak i da
 iskoriste sav novac koji dobiju od Amazona za razvoj slobodnog softvera, to
 neće nadoknaditi ono što će slobodni softver izgubiti ako prestane nuditi
 dobar način zaštite korisnika od zlostavljanja.  </p>
 
 <p>Ako budete preporučivali ili instalirali nekome GNU/Linux, molim vas da
 isključite Ubuntu sa popisa distribucija koje preporučujete. Ako vas dosad
 nije uvjerila praksa Ubuntua da instaliraju i preporučuju neslobodni
 softver, neka vam ovo bude pouka. Na vašim instal-feštama, na Danima
 slobodnog softvera itd., nemojte instalirati niti preporučivati
 Ubuntu. Umjesto toga, recite ljudima da Ubuntu treba izbjegavati zbog
 špijuniranja.  </p>
 
 <p>I dok to radite, recite ljudima da Ubuntu sadrži i preporučuje druge
 neslobodne programe. (Pogledaj <a href="/distros/common-distros.html">
 http://www.gnu.org/distros/common-distros.html</a>.) To će biti protuteža
 drugom obliku negativnog utjecaja koji Ubuntu vrši u zajednici slobodnog
 softvera, a to je legitimiziranje neslobodnog softvera.</p>
 
 
 <div style="font-size: small;">
 
 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
  </div>
 </div>
 
 <!-- for id="content", starts in the include above -->
 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
 <div id="footer">
 <div class="unprintable">
 
 <p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
 href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje i <a
 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
 ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
 href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>
     
 <p>
 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
         replace it with the translation of these two:
 
         We work hard and do our best to provide accurate, good quality
         translations.  However, we are not exempt from imperfection.
         Please send your comments and general suggestions in this regard
         to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
 
         &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
 
         <p>For information on coordinating and submitting translations of
         our web pages, see <a
         href="/server/standards/README.translations.html">Translations
         README</a>. -->
 Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko
 kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo
 vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
 href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.
 Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
 stranica, pogledajte <a
 href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za
 prijevode</a>.</p>
 </div>
 
 <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
      files generated as part of manuals) on the GNU web server should
      be under CC BY-ND 3.0 US.  Please do NOT change or remove this
      without talking with the webmasters or licensing team first.
      Please make sure the copyright date is consistent with the
      document.  For web pages, it is ok to list just the latest year the
      document was modified, or published.
      
      If you wish to list earlier years, that is ok too.
      Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
      years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
      year, i.e., a year in which the document was published (including
      being publicly visible on the web or in a revision control system).
      
      There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
      Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
 <p>Copyright &copy; 2012 Richard Stallman</p>
 
 <p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license"
 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom
 Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p>
 
 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
 <div class="translators-credits">
 
 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
  Prijevod: JK, 2013.</div>
 
 
  <p></p><p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
 Vrijeme zadnje izmjene:
 
 $Date: 2021/12/24 07:40:25 $
 
 <!-- timestamp end -->
 </p>
 </div>
 </div>
 </body>
 </html>