thegnuproject.html (56196B)
1 <!--#set var="PO_FILE" 2 value='<a href="/gnu/po/thegnuproject.hr.po"> 3 https://www.gnu.org/gnu/po/thegnuproject.hr.po</a>' 4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/thegnuproject.html" 5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/thegnuproject.hr-diff.html" 6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-04" --> 7 8 9 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> 10 <!-- Parent-Version: 1.76 --> 11 12 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> 13 <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/thegnuproject.en.html" --> 14 15 <title>O Projektu GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title> 16 <meta http-equiv="Keywords" content="GNU, Projekt GNU, FSF, slobodni softver, Zaklada za slobodni softver, 17 povijest" /> 18 19 <!--#include virtual="/gnu/po/thegnuproject.translist" --> 20 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> 21 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> 22 <h2>Projekt GNU</h2> 23 24 <p> 25 napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard 26 Stallman</strong></a></p> 27 28 <blockquote> 29 <p> 30 Izvorno objavljeno u knjizi <em>Otvoreni Izvori</em>. Richard Stallman <a 31 href="http://www.gnu.org/philosophy/open-source-misses-the-point.html">nije 32 nikada bio pobornik “otvorenog izvornog koda”</a> 33 (“<i>open source</i>”), ali je pridonijeo ovaj članak tako da 34 ideje pokreta slobodnog softvera ne budu u potpunosti odsutne iz te knjige. 35 </p> 36 </blockquote> 37 38 <h3>Prva zajednica oko softvera za razmjenu</h3> 39 <p> 40 Kada sam 1971. započeo raditi u <acronym title="Massachusetts Institute of 41 Technology">MIT-ovom</acronym> Laboratoriju za imjetnu inteligenciju, postao 42 sam dio zajednice okupljene oko softvera za razmjenu koja je postojala mnogo 43 godina. Razmjena softvera nije bila ograničena samo na našu zajednicu; stara 44 je kao i računala, isto kao što je razmjena recepata stara isto kao i 45 kuhanje. Ali mi smo razmjenjivali više nego većina.</p> 46 <p> 47 Laboratorij za UI je koristio operativni sustav sa značajkom dijeljenja 48 vremena (<i>timesharing</i>) zvan <acronym title="Incompatible Timesharing 49 System">ITS</acronym> (<i>Incompatible Timesharing System</i>) kojeg je 50 laboratorijsko osoblje hakera (1) dizajniralo i zapisalo u programskom 51 jeziku asembler za Digital <acronym title="Programmed Data 52 Processor">PDP</acronym>-10, jednog od velikih računala tog razdoblja. Kao 53 član te zajednice, haker sustava u osoblju Laboratorija za UI, moj posao je 54 bio da poboljšam taj sustav.</p> 55 <p> 56 Nismo zvali naš softver “slobodnim softverom”, jer taj termin 57 još nije postojao, ali to je ono što je taj softver bio. Kada god su ljudi s 58 drugih sveučilišta ili kompanija htjeli prebaciti i koristiti program na 59 njihovim sustavima, mi smo im to rado dopustili. Ako biste vidjeli nekoga da 60 koristi nepoznati i zanimljivi program, vi ste uvijek mogli pitati da vidite 61 izvorni kod, tako da biste ga mogli čitati, izmijeniti, ili preuzeti 62 dijelove za prepravak da biste napravili novi program.</p> 63 <p> 64 (1) Korištenje termina “haker” u značenju “prekršitelja 65 sigurnosnog sustava” je pometnja od strane masovnih medija. Mi, 66 hakeri, odbijamo priznati to značenje, i nastavljamo koristiti riječ kao da 67 označava nekoga tko voli programirati, nekoga tko uživa u razigranoj 68 bistrini, ili u kombinaciji tih dvoje. Pogledajte moj članak, <a 69 href="http://stallman.org/articles/on-hacking.html">O hakiranju</a>.</p> 70 71 <h3>Kolaps zajednice</h3> 72 <p> 73 Situacija se drastično promijenila u ranim 1980-ima kada je Digital ukinuo 74 seriju PDP-10. Njegova arhitektura, elegantna i moćna u 60-ima, nije se 75 mogla prirodno produžiti na veće adresne prostore koji su postajali 76 izvodivima u 80-ima. To je značilo da su skoro svi programi koji su 77 sastavljali ITS bili zastarjeli.</p> 78 <p> 79 Hakerska zajednica Laboratorija za UI je, nedugo prije toga, 80 kolapsirala. 1981., derivirana (<i>spin-off</i>) kompanija Symbolics je 81 unajmila skoro sve hakere iz Laboratorija za UI, i raseljena zajednica nije 82 bila u mogućnosti da se održava. (Knjiga Hakeri, čiji autor je Steve Levy, 83 opisuje te događaje i daje jasnu sliku te zajednice u njezinim najboljim 84 vremenima.) Kada je 1982. Laboratorij za UI kupio novi PDP-10, njegovi 85 administratori su odlučili koristiti neslobodni sustav dijeljenja vremena od 86 tvrtke Digital umjesto ITS-a.</p> 87 <p> 88 Moderna računala toga razdoblja, kao što su VAX ili 68020, imala su vlastite 89 operacijske sustave, ali niti jedan od njih nije bio slobodni softver: 90 morali ste potpisati sporazum o tajnosti (<i>nondisclosure</i>) samo da 91 biste dobili izvršnu kopiju.</p> 92 <p> 93 Ovo je značilo da je prvi korak u korištenju računala bio obećanje da nećete 94 pomagati svome susjedu. Zajednica koja surađuje je bila zabranjena. Pravilo 95 koje su napravili vlasnici vlasničkog (<i>proprietary</i>) softvera je bilo, 96 “Ako razmjenjujete sa svojim susjedom, vi ste pirat. Ako želite neke 97 promjene, molite nas da ih napravimo.”</p> 98 <p> 99 Ideja da je društveni sustav vlasničkog softvera—sustav koji kaže da 100 vam nije dopuštena razmjena ili izmjena softvera—antisocijalan, da je 101 ne-etičan, da je jednostavno kriv, može biti iznenađenje nekim 102 čitateljima. Ali što drugo možemo reći o sustavu utemeljenom na podijeli 103 javnosti i na ostavljanju korisnika bespomoćnima? Čitatelji koji nalaze 104 ideju iznenađujućom možda su prihvatili društveni sustav vlasničkog softvera 105 kao dan, ili su ga procijenili u terminima predloženima od strane tvrtki 106 koje se bave vlasničkim softverom. Izdavači softvera su radili dugo i 107 naporno da bi uvjerili ljude da postoji samo jedan način da se gleda na taj 108 problem.</p> 109 <p> 110 Kada izdavači softvera govore o “provođenju” svojih 111 “prava” ili o “zaustavljanju <a 112 href="/philosophy/words-to-avoid.html#Piracy">piratstva</a>”, ono što 113 uistinu govore je sekundarno. Stvarna poruka tih izjava je u neutvrđenim 114 pretpostavkama koje oni uzimaju zdravo za gotovo, koje je javnost pozvana da 115 prihvati bez ispitivanja. Hajdemo ih stoga ispitati. </p> 116 <p> 117 Jedna pretpostavka je da softverske kompanije imaju neupitno prirodno pravo 118 da posjeduju softver i stoga da imaju moć nad svim svojim korisnicima. (Kada 119 bi to bilo prirodno pravo, tada bez obzira na količinu štete nanesenu 120 javnosti, ne bismo mogli prigovoriti.) Interesantno, Američki Ustav i pravna 121 tradicija odbijaju takvo gledište; autorsko pravo (<i>copyright</i>) nije 122 prirodno pravo, nego umjetan, od vlade nametnuti monopol koji ograničuje 123 korisnička prirodna prava na kopiranje.</p> 124 <p> 125 Druga ne-utvrđena pretpostavka: jedina važna stvar oko softvera je koje vam 126 poslove dopušta da napravite—da mi, računalni korisnici ne bi trebali 127 mariti za vrstu društva koje nam je dopušteno imati.</p> 128 <p> 129 Treća pretpostavka je da mi ne bismo imali upotrebljivi softver (ili nikada 130 ne bismo imali program koji će napraviti taj ili onaj partikularni posao) 131 kada ne bismo ponudili kompaniji moć nad korisnicima programa. Ova 132 pretpostavka se možda činila vjerodostojna, prije nego je pokret slobodnog 133 softvera pokazao da možemo napraviti mnogo korisnog softvera bez da ga 134 ograničimo.</p> 135 <p> 136 Ako odbijemo prihvatiti te pretpostavke, i prosudimo te probleme temeljem 137 obične zdravo razumske moralnosti dok stavljamo korisnike na prvo mjesto, 138 dolazimo do vrlo različitih zaključaka. Računalni korisnici bi trebali biti 139 slobodni da izmjenjuju programe kako bi isti odgovarali njihovim potrebama, 140 i biti slobodni da razmjenjuju softver, jer pomaganje drugim ljudima je 141 temelj društva.</p> 142 <p> 143 Ovdje nema mjesta za opsežnu izjavu o logici iza ovoga zaključka, stoga 144 upućujem čitatelja na mrežne stranice <a href="/philosophy/why-free.html"> 145 http://www.gnu.org/philosophy/why-free.html</a> i <a 146 href="/philosophy/free-software-even-more-important.html"> 147 http://www.gnu.org/philosophy/free-software-even-more-important.html</a>. 148 </p> 149 150 <h3>Izraziti moralni izbor</h3> 151 <p> 152 Kada je moja zajednica nestala, nastavak u istome tonu je postao 153 nemogućim. Umjesto toga, suočio sam se sa izrazitim moralnim izborom.</p> 154 <p> 155 Lagani izbor je bio pridruživanje svijetu vlasničkog softvera, potpisujući 156 sporazume o tajnosti i obećavajući da neću pomoći kolegi 157 hakeru. Najvjerojatnije bi isto razvijao softver objavljen pod sporazumima o 158 tajnosti, dakle dodajući pritisak na druge ljude da isto izdaju svoje 159 kolege.</p> 160 <p> 161 Na taj način mogao sam steći novac, i možda se zabaviti pisanjem koda. Ali 162 sam znao da na kraju moje karijere, gledao bi natrag na godine izgrađivanja 163 zidova da razdvojim ljude, osjećajući da sam proveo svoj život radeći svijet 164 gorim mjestom.</p> 165 <p> 166 Već sam doživio kako je to biti na drugoj strani sporazuma o tajnosti, kada 167 je netko odbio dati meni i MIT UI Laboratoriju izvorni kod upravljačkog 168 programa našega pisača. (Nedostatak određenih značajki u tom programu je 169 napravio korištenje pisača krajnje frustrirajućim.) Pa stoga nisam mogao 170 reći sebi da su sporazumi o tajnosti bili bezazleni. Bio sam vrlo ljut kada 171 je on odbio dijeliti sa nama; nisam mogao zauzvrat napraviti istu stvar svim 172 drugima.</p> 173 <p> 174 Drugi izbor, iskren ali neprijatan, je bio odlazak iz računalne struke. Na 175 taj način moje vještine ne bi bile krivo upotrijebljene, ali bi bile uzalud 176 potrošene. Ne bi bio kriv za razdjeljivanje i ograničavanje računalnih 177 korisnika, ali bi se to svejedno dogodilo.</p> 178 <p> 179 Dakle sam tražio način na koji bi programer mogao napraviti nešto za 180 dobrobit. Pitao sam sebe, da li postoji program ili programi koje bi mogao 181 napisati, u cilju ponovnog rađenja zajednice mogućom?</p> 182 <p> 183 Odgovor je bio jasan: prva potrebna stvar je bila operativni sustav. To je 184 presudan softver u počecima korištenja računala. Sa operativnim sustavom, 185 možete raditi mnoge stvari; bez njega, ne možete niti pokrenuti računalo. Sa 186 slobodnim operativnim sustavom, mogli bismo opet imati zajednicu hakera koji 187 surađuju—i pozvati svih da se pridruže. I svatko bi mogao koristiti 188 računalo bez da započne urotom lišiti njegove ili njezine prijatelje.</p> 189 <p> 190 Kao developer operativnih sustava, imao sam prave vještine za taj 191 posao. Iako nisam mogao uzeti uspjeh zdravo za gotovo, shvatio sam da sam 192 odabran da napravim posao. Odabrao sam da napravim sustav kompatibilan sa 193 Unix operativnim sustavom, tako da bi bio prenosiv, i da bi se Unix 194 korisnici mogli lako prebaciti na njega. Ime GNU je bilo odabrano, slijedeći 195 hakersku tradiciju, kao rekurzivni akronim za “GNU Nije Unix.”</p> 196 <p> 197 Operativni sustav ne znači samo imati jezgru (<i>kernel</i>), jedva dovoljnu 198 da pokrene druge programe. U 1970-ima, svaki operativni sustav dostojan 199 imena je uključivao naredbene procesore, asemblere, kompajlere, 200 interpretere, softver za praćenje izvršenja programa (<i>debugger</i>), 201 uređivače teksta, softver za slanje elektroničkih poruka (<i>mailer</i>), i 202 još mnogo toga. ITS ih je imao, Multics ih je imao, VMS ih je imao, i Unix 203 ih je imao. GNU operativni sustav će ih isto uključiti.</p> 204 <p> 205 Kasnije sam čuo ove riječi, pripisane Hillelu (1):</p> 206 207 <blockquote><p> 208 Ako nisam za sebe, tko će biti za mene?<br /> 209 Ako sam samo za sebe, što sam ja?<br /> 210 Ako ne sada, kada? 211 </p></blockquote> 212 <p> 213 Odluka da se započne GNU Projekt je bila utemeljena u sličnom duhu.</p> 214 <p> 215 (1) Kao ateist, ne slijedim religijske vođe, ali ponekad se divim nekim 216 njihovim riječima.</p> 217 218 <h3>Slobodno kao u slobodi</h3> 219 <p> 220 Termin “slobodan softver” je ponekad pogrešno 221 shvaćeni—nema veze sa cijenom. On govori o slobodi. Ovo je, prema 222 tome, definicija slobodnoga softvera.</p> 223 224 <p>Program je slobodan softver, za vas, partikularnoga korisnika, ako:</p> 225 226 <ul> 227 <li>Imate slobodu da pokrenete program kako želite, za bilo koji cilj.</li> 228 229 <li>Imate slobodu da promijenite program da odgovara vašim potrebama. (Da ova 230 sloboda bude efektivna u praksi, morate imati pristup izvornome kodu, pošto 231 je izmjenjivanje programa bez izvornoga koda iznimno teško.)</li> 232 233 <li>Imate slobodu ponovne distribucije kopija, bilo besplatno ili za cijenu.</li> 234 235 <li>Imate slobodu distribucije izmijenjenih verzija programa, tako da zajednica 236 može imati korist od vaših poboljšanja.</li> 237 </ul> 238 <p> 239 Pošto se “slobodan” odnosi na slobodu, ne na cijenu, nema 240 kontradikcije između prodavanja kopija i slobodnog softvera. U stvarnosti, 241 sloboda prodavanja kopija je presudna: kolekcije slobodnog softvera koje se 242 prodaju na CD-ROM-ovima su važne za zajednicu, i njihovo prodavanje je važan 243 način da se sakupe sredstva za razvijanje slobodnog softvera. Prema tome, 244 program kojeg ljudi nisu slobodni uključiti u te kolekcije nije slobodan 245 softver.</p> 246 <p> 247 Zbog dvosmislenosti “slobodnog”, ljudi su odavna tražili 248 alternative, ali nitko nije našao bolji termin. Engleski jezik ima više 249 riječi i nijansi nego bilo koji drugi, ali nedostaje mu jednostavna, 250 nedvosmislena, riječ koja znači “slobodan”, kao u 251 slobodi—“nesputani” je riječ koja dolazi najbliže pravom 252 značenju. Takve alternative kao “oslobođen”, 253 “sloboda” i “otvoren” imaju ili krivo značenje ili 254 neki drugi hendikep.</p> 255 256 <h3>GNU softver i GNU sustav</h3> 257 <p> 258 Razvijanje cijeloga sustava je vrlo veliki projekt. Da bi se stavio u doseg, 259 odlučio sam prilagoditi i koristiti postojeće dijelove slobodnog softvera 260 kada god je to bilo moguće. Na primjer, odlučio sam na samome početku 261 koristiti TeX kao glavni oblikovatelj teksta; nekoliko godina kasnije, 262 odlučio sam iskoristiti X Window System, radije nego pisati novi grafički 263 sustav za GNU.</p> 264 <p> 265 Zbog tih odluka, i drugih sličnih njima, GNU sustav nije isto što i 266 kolekcija svog GNU softvera. GNU sustav uključuje programe koji nisu GNU 267 softver, programe koje su razvili drugi ljudi i projekte za njihove vlastite 268 ciljeve, ali koje možemo koristiti jer su slobodan softver.</p> 269 270 <h3>Početak projekta</h3> 271 <p> 272 U siječnju 1984. dao sam otkaz na MIT-u i počeo pisati GNU softver. Odlazak 273 iz MIT-a je bio nužan tako da se MIT ne bi mogao umiješati u distribuciju 274 GNU-a kao slobodnog softvera. Da sam ostao u osoblju, MIT je mogao tvrditi 275 da posjeduje djelo, i mogao je nametnuti svoja distribucijska pravila, ili 276 čak pretvoriti djelo u vlasnički softverski paket. Nisam imao namjeru raditi 277 veliki opseg posla samo da vidim kako postaje beskoristan za njegov 278 namijenjeni cilj: stvaranje nove zajednice oko softvera za razmjenu.</p> 279 <p> 280 Međutim, profesor Winston, tada glavni u MIT UI Laboratoriju, ljubazno me 281 pozvao da nastavim koristiti postrojenja laboratorija.</p> 282 283 <h3>Prvi koraci</h3> 284 <p> 285 Nedugo nakon početka GNU Projekta, čuo sam za Kompajlerski Sustav Slobodnog 286 Svučilišta, znani kao VUCK. (Nizozemska riječ za “slobodan” se 287 piše sa <em>v</em>.) To je bio kompajler dizajnirani da barata sa 288 višestrukim jezicima, uključujući C i Pascal, i da podržava višestruke 289 ciljne strojeve. Pisao sam njegovu autoru sa pitanjem da li ga GNU može 290 koristiti.</p> 291 <p> 292 Odgovorio je podrugljivo, izjavljujući da je sveučilište slobodno ali 293 kompajler nije. Prema tome sam odlučio da će moj prvi program za GNU Projekt 294 biti višejezičan, višeplatformski kompajler.</p> 295 <p> 296 Nadajući da ću izbjeći potrebu da sam napišem cijeli kompajler, nabavio sam 297 izvorni kod za Pastel kompajler, koji je bio višeplatformski kompajler 298 razvijen u Lawrence Livermore Laboratoriju. Podržavao je, i bio je napisan u 299 poboljšanoj verziji Pascal jezika, dizajniran da bude jezik za sistemsko 300 programiranje. Dodao sam C sučelje, i započeo prenošenje na Motorola 68000 301 računalo. Ali morao sam odustati od toga kada sam otkrio da kompajler 302 potrebuje mnogo megabajta stog (<i>stack</i>) prostora, dok je dostupni 303 68000 Unix sustav samo dozvoljavao 64k.</p> 304 <p> 305 Tada sam shvatio da je Pastel kompajler funkcionirao tako što je 306 raščlanjivao (<i>parse</i>) cijelu ulaznu datoteku u stablo sintakse, 307 pretvarajući cijelo sintaksno stablo u lanac “instrukcija”, i 308 tada je generirao cijelu izlaznu datoteku, bez da je oslobodio bilo kakav 309 prostor. U toj točki, zaključio sam da ću morati iznova napisati novi 310 kompajler. Taj novi kompajler je sada znani kao <acronym title="GNU Compiler 311 Collection">GCC</acronym>; ništa od Pastel kompajlera nije upotrebljeno u 312 njemu, ali sam uspio prilagoditi i iskoristiti C sučelje koje sam 313 napisao. Ali to je bilo nekoliko godina kasnije; prvo sam radio na GNU 314 Emacs-u.</p> 315 316 <h3>GNU Emacs</h3> 317 <p> 318 Započeo sam rad na GNU Emacs-u rujnu 1984., i u ranoj 1985. postajao je 319 upotrebljiv. To mi je omogućilo da počinjem koristiti Unix sustave za 320 uređivanje; bez interesa da naučim koristiti vi ili ed, do tada sam radio 321 uređivanje na drugim vrstama strojeva.</p> 322 <p> 323 U toj točki, ljudi su počeli željeti koristiti GNU Emacs, što je uzdignulo 324 pitanje oko načina njegove distribucije. Naravno, stavio sam ga na anonimni 325 ftp poslužitelj na MIT računalu koje sam koristio. (To računalo, 326 prep.ai.mit.edu, je dakle postalo glavno mjesto za GNU ftp distribuciju; 327 kada je bilo ukinuto nekoliko godina kasnije, premjestili smo ime na naš 328 novi ftp poslužitelj.) Ali u to vrijeme, mnogi ljudi koji su bili 329 zainteresirani nisu bili na Internetu i nisu mogli preuzeti kopiju 330 ftp-om. Dakle pitanje je bilo, što ću njima reći?</p> 331 <p> 332 Mogao sam reći: “Nađite prijatelja koji je na mreži i koji će 333 napraviti kopiju za vas.” Ili sam mogao napraviti isto što i sa 334 originalnim PDP-10 Emacs-om: reći im: “Pošaljite mi traku i <acronym 335 title="Self-addressed Stamped Envelope">SASE</acronym>, i poslati ću vam je 336 natrag sa Emacs-om.” Ali nisam imao posao, i tražio sam načine da 337 steknem novac od slobodnog softvera. Tada sam proglasio da ću poslati traku 338 svakome tko je htio, za proviziju od $150. Na taj način, započeo sam posao 339 distribucije slobodnog softvera, prethodnik kompanija koje danas 340 distribuiraju cijele distribucije GNU/Linux sustava.</p> 341 342 <h3>Da li je program slobodan za svakog korisnika?</h3> 343 <p> 344 Ako je program slobodan softver kada napusti ruke njegova autora, to nužno 345 ne znači da će biti slobodan softver za svakoga tko ima kopiju. Na primjer, 346 <a href="/philosophy/categories.html#PublicDomainSoftware">softver u javnom 347 vlasništvu</a> (softver koji nije pod autorskim pravom) je slobodan softver; 348 ali svatko može napraviti vlasničku izmijenjenu verziju. Slično, mnogi 349 slobodni programi su pod autorskim pravom ali su distribuirani pod 350 jednostavnim popustljivim licencama koje dopuštaju vlasničke izmijenjene 351 verzije.</p> 352 <p> 353 Paradigmatičan primjer toga problema je X Window System. Razvijen na MIT-u, 354 i objavljen kao slobodni softver sa popustljivom licencom, bio je uskoro 355 prilagođen od strane raznih računalnih kompanija. Oni su dodali X svojim 356 vlasničkim Unix sustavima, samo u binarnom obliku, i pokrivenom istim 357 sporazumom o tajnosti. Te X kopije više nisu bile slobodni softver, isto kao 358 što i Unix nije bio.</p> 359 <p> 360 Developeri X Windows System-a nisu to smatrali problemom—oni su 361 očekivali i naumili da se to dogodi. Njihov cilj nije bila sloboda, nego 362 samo “uspjeh”, definiran kao “imati puno korisnika.” 363 Oni nisu marili da li ti korisnici imaju slobodu, samo da bi trebali biti 364 brojni.</p> 365 <p> 366 To je vodilo u paradoksalnu situaciju gdje su dva različita načina brojanja 367 količine slobode dale različite odgovore na pitanje: “Da li je ovaj 368 program slobodan?” Ako ste prosuđivali na temelju slobode dane 369 distribucijskim pravilima MIT objave, rekli biste da je X bio slobodan 370 softver. Ali ako ste mjerili slobodu prosječnog X korisnika, morali biste 371 reći da je X vlasnički softver. Većina X korisnika su pokretali vlasničke 372 inačice koje su dolazile sa Unix sustavima, ne slobodne verzije.</p> 373 374 <h3>Copyleft i GNU GPL</h3> 375 <p> 376 Cilj GNU-a je bio dati korisnicima slobodu, ne samo biti popularan. Tako smo 377 trebali koristiti distribucijska pravila koja bi spriječila da GNU softver 378 bude pretvoren u vlasnički softver. Metoda koju koristimo se zove 379 “copyleft”.(1)</p> 380 <p> 381 Copyleft koristi zakon o autorskim pravima, ali ga preokreće na drugu stranu 382 da služi suprotno od uobičajene svrhe: umjesto sredstvo ograničenja 383 programa, postaje sredstvo održavanja programa slobodnim.</p> 384 <p> 385 Središnja ideja copylefta je da dajemo svima dopuštenje da pokrenu program, 386 kopiraju program, izmjene program, i distribuiraju izmijenjene 387 verzije—ali ne dopuštenje da dodaju svoja dodatna ograničenja. Dakle, 388 presudne slobode koje definiraju “slobodni softver” su 389 garantirane svima koji imaju kopiju; postaju neotuđiva prava.</p> 390 <p> 391 Za efektivni copyleft, izmijenjene verzije moraju isto biti slobodne. To 392 osigurava da djelo temeljeno na našemu postane dostupno našoj zajednici ako 393 je objavljeno. Kada programeri koji imaju poslove kao programeri volontiraju 394 da poboljšaju GNU softver, copyleft je taj koji sprječava njihove poslodavce 395 da kažu: “Vi ne možete razmjenjivati te izmjene, jer ćemo ih 396 iskoristiti da napravimo našu vlasničku inačicu programa.”</p> 397 <p> 398 Zahtjev da izmjene moraju biti slobodne je suštinski ako želimo osigurati 399 slobodu za svakog korisnika programa. Kompanije koje su privatizirale X 400 Window System obično su napravile neke izmjene da bi softver prenosili na 401 njihove sustave i hardver. Te izmjene su bile male u usporedbi sa velikim 402 opsegom X-a, ali nisu bile trivijalne. Kada bi izrada izmjena bila isprika 403 da se ospori korisnicima sloboda, bilo bi lagano za svakoga da iskoristi 404 ispriku.</p> 405 <p> 406 Srodan problem tiče se kombinacije slobodnog programa sa neslobodnim 407 kodom. Takva kombinacija bi neizbježno bila neslobodna; koje god slobode 408 nedostaju za neslobodni dio bi isto nedostajale i za cjelinu. Dozvoljavanje 409 takvih kombinacija bi otvorilo ponor toliko velik da se u njemu može 410 potopiti brod. Dakle, presudni zahtjev za copyleft je da začepi taj ponor: 411 sve dodano ili kombinirano sa programom pod copyleftom mora biti takvo da 412 veća kombinirana verzija bude isto slobodna i pod copyleftom.</p> 413 <p> 414 Specifična implementacija copylefta kojeg koristimo za većinu GNU softvera 415 je GNU opća javna licenca (<i>GNU General Public License</i>), ili GNU GPL 416 ukratko. Imamo druge vrste copylefta koje se koriste u specifičnim 417 uvjetima. GNU priručnici su isto pod copyleftom, ali koriste mnogo 418 jednostavniju vrstu copylefta, jer kompleksnost GNU GPL-a nije nužna za 419 priručnike.(2)</p> 420 <p> 421 (1) U 1984. ili 1985., Don Hopkins (vrlo maštovit čovjek) mi je poslao 422 pismo. Na koverti je napisao nekoliko zabavnih dosjetki, uključujući ovu: 423 “Copyleft—sva prava preokrenuta.” Ja sam koristio riječ 424 “copyleft” da bi dao ime distribucijskom konceptu kojeg sam 425 razvijao u to vrijeme.</p> 426 427 <p> 428 (2) Sada koristimo <a href="/licenses/fdl.html">GNU licencu slobodne 429 dokumentacije (<i>GNU Free Documentation License</i>)</a> za dokumentaciju.</p> 430 431 <h3>Zaklada za slobodan softver</h3> 432 433 <p>Interes za korištenje Emacs-a je rastao, drugi ljudi su postali uključeni u 434 GNU projekt, i odlučili smo da je vrijeme da još jednom potražimo 435 financiranje. Tako smo u 1985. stvorili <a 436 href="http://www.fsf.org/">Zakladu za slobodan softver (<i>Free Software 437 Fundation</i>)</a> (FSF), dobrotvornu ustanovu oslobođenu od poreza za 438 razvijanje slobodnog softvera. <acronym title="Free Software 439 Foundation">FSF</acronym> je isto preuzeo posao distribucije Emacs-a na 440 trakama; kasnije se to proširilo dodavanjem drugog slobodnog softvera (GNU i 441 ne-GNU) na traku, i isto tako, prodajom slobodnih priručnika.</p> 442 443 <p>Većina FSF prihoda je dolazila od prodaje kopija slobodnog softvera i drugih 444 srodnih usluga (CD-ROM-ovi izvornoga koda, CD-ROM-ovi sa binarnim 445 datotekama, lijepo ispisani priručnici, sve sa slobodom za ponovnu 446 distribuciju i izmjenu), i luksuzne distribucije (distribucije za koje smo 447 izgradili cijelu kolekciju softvera za platformu koju je klijent 448 odabrao). Danas FSF još uvijek <a href="http://shop.fsf.org/">prodaje 449 priručnike i drugu opremu</a>, ali dobiva glavni dio financiranja od 450 članarina. Vi se možete pridružiti FSF na <a 451 href="http://fsf.org/join">fsf.org</a>.</p> 452 453 <p>Zaposlenici Zaklade za slobodan softver su napisali i održavaju velik broj 454 GNU softverskih paketa. Dva značajna su C biblioteka i ljuska 455 (<i>shell</i>). GNU C biblioteka je ono što svaki program koji je pokrenut 456 na GNU/Linux sustavu upotrebljava da bi komunicirao sa Linux-om. Razvijena 457 je od strane člana osoblja Zaklade za slobodan softver: Roland 458 McGrath. Ljuska koja se koristi na većini GNU/Linux sustava je <acronym 459 title="Bourne Again Shell">BASH</acronym>, Bourne Again Shell (1), koja je 460 razvijena od strane FSF zaposlenika: Brian Fox.</p> 461 462 <p>Financirali smo razvitak tih programa jer GNU Projekt nije bio samo alati 463 ili razvojno okruženje. Naš cilj je bio potpuni operativni sustav, i ti 464 programi su bili potrebni za taj cilj.</p> 465 466 <p>(1) “Bourne Again Shell” je igra sa imenom “Bourne 467 Shell”, koja je bila uobičajena ljuska na Unix sustavu.</p> 468 469 <h3>Podrška slobodnog softvera</h3> 470 471 <p>Filozofija slobodnog softvera odbija specifičnu rasprostranjenu poslovnu 472 praksu, ali nije protiv tvrtki. Kada tvrtke poštuju korisničke slobode, 473 želimo im uspjeh.</p> 474 475 <p>Prodaja Emacs kopija demonstrira jednu vrstu posla vezanog uz slobodni 476 softver. Kada je FSF preuzeo taj posao, trebao sam drugi način 477 preživljavanja. Našao sam ga u prodaji usluga koje se odnose na slobodni 478 softver koji sam razvio. To je uključivalo podučavanje, kako programirati 479 GNU Emacs i kako prilagoditi GCC, i razvoj softvera, uglavnom prenošenje 480 GCC-a na nove platforme.</p> 481 482 <p>Danas svaki od ovih vrsta poslova vezanih uz slobodni softver je u praksi u 483 brojnim korporacijama. Neki distribuiraju kolekcije slobodnog softvera na 484 CD-ROM-u; drugi prodaju podršku na razinama od odgovaranja na korisnička 485 pitanja, do popravljanja grešaka, do dodavanja znatnih novih značajki. Čak i 486 počinjemo viđati kompanije slobodnog softvera temeljene na poduzimanju novih 487 projekata slobodnog softvera.</p> 488 489 <p>Premda, pripazite—brojne kompanije koje vežu sebe na termin 490 “otvoreni izvorni kod” u aktualnosti temelje svoj posao na 491 neslobodnom softveru koji radi sa slobodnim softverom. To nisu kompanije 492 slobodnog softvera, one su kompanije vlasničkog softvera čiji proizvodi 493 primamljuju korisnike dalje od slobode. Oni zovu te programe “paketi 494 sa dodanom vrijednošću”, koji pokazuju vrijednosti koje bi oni htjeli 495 da prihvatimo: pogodnost iznad slobode. Ako više vrednujemo slobodu, trebali 496 bi ih zvati paketi “oduzimanja slobode”.</p> 497 498 <h3>Tehnički ciljevi</h3> 499 500 <p>Glavni cilj GNU-a je bio da bude slobodan softver. Čak i kada GNU ne bi imao 501 tehničku prednost nad Unix-om, imao bi društvenu prednost, dopuštajući 502 korisnicima da surađuju, i etičku prednost, poštivanje slobode korisnika.</p> 503 504 <p>Ali bilo je prirodno primijeniti znane standarde dobre prakse na 505 djelo—na primjer, dinamičko alociranje struktura podataka da bi se 506 izbjegla proizvoljno fiksirana ograničenja veličine, i rukovanje sa svim 507 mogućim 8-bitnim kodovima gdje god je to imalo smisla.</p> 508 509 <p>U dopuni, odbili smo fokus Unix-a na malu veličinu memorije, odlukom da ne 510 podržavamo 16-bitne strojeve (bilo je jasno da će 32-bitni strojevi biti 511 mjerilo dok dođe vrijeme završavanja GNU sustava), i da ne napravimo napor 512 da smanjimo upotrebu memorije sve dok ne prijeđe megabajt. U programima za 513 koje rukovanje velikim datotekama nije bilo presudno, ohrabrivali smo 514 programere da učitaju cijelu ulaznu datoteku u jezgru, i tada da pretraže 515 njen sadržaj bez brige oko I/O (<i>Input/Output</i>).</p> 516 517 <p>Te odluke su omogućile mnogim GNU programima da nadiđu svoje Unix verzije u 518 pouzdanosti i brzini.</p> 519 520 <h3>Donirana računala</h3> 521 522 <p>Kako je ugled GNU Projekta rastao, ljudi su projektu počeli nuditi donacije 523 strojeva koji su pokretali Unix. Oni su bili vrlo korisni, jer je najlakši 524 način razvijanja GNU komponenata bio da se to radi na Unix sustavu, i 525 zamjenjivanje komponenata tog sustava jednu po jednu. Ali to je postavilo 526 etično pitanje: da li je bilo ispravno za nas da uopće imamo kopiju Unix-a.</p> 527 528 <p>Unix je bio (i jest) vlasnički softver, i filozofija GNU Projekta je 529 govorila da ne bismo trebali koristiti vlasnički softver. Ali, 530 primjenjivajući istu logiku koja vodi do zaključka da je nasilje u 531 samoobrani opravdano, zaključio sam da je legitimno koristiti vlasnički 532 paket kada je to bilo presudno za razvitak slobodne zamijene koja će pomoći 533 drugima da prestanu koristiti vlasnički paket.</p> 534 535 <p>Ali, iako je to bilo opravdano zlo, bilo je još uvijek zlo. Danas više 536 nemamo kopija Unix-a, jer smo ih zamijenili sa slobodnim operativnim 537 sustavima. Ako nismo mogli zamijeniti operativni sustav stroja sa slobodnim, 538 umjesto toga zamijenili smo stroj.</p> 539 540 <h3>GNU lista zadataka</h3> 541 542 <p>Nastavkom GNU Projekta, povećavajući broj sistemskih komponenti je nađen ili 543 razvijen, eventualno je postalo korisno napraviti listu preostalih 544 praznina. Koristili smo tu listu da vrbujemo developere da napišu dijelove 545 koji su nedostajali. Ta lista je postala znana kao GNU lista zadataka. U 546 dodatku Unix komponenata koje nedostaju, popisali smo razni drugi korisni 547 softver i dokumentacijske pakete za koje smo mislili da bi istinski potpuni 548 sustav trebao imati.</p> 549 550 <p>Danas (1), jedva da postoji Unix komponenta koja je ostala u GNU listi 551 zadataka—ti poslovi su napravljeni, osim nekoliko nebitnih. Ali lista 552 je puna projekata koje neki nazivaju “aplikacijama”. Svaki 553 program koji privlači više nego usku klasu korisnika bi bio korisna stvar za 554 dodati u operativni sustav.</p> 555 556 <p>Čak su i igre uključene u listu zadataka—i bile su od početka. Unix je 557 uključivao igre, pa bi tako i GNU prirodno trebao. Ali kompatibilnost nije 558 problem za igre, tako da nismo slijedili listu igara koje je Unix 559 imao. Umjesto toga, popisali smo spektar različitih vrsta igara koje bi se 560 mogle svidjeti korisnicima.</p> 561 562 <p>(1) Ovo je napisano u 1998. U 2009. više ne održavamo dugačku listu 563 zadataka. Zajednica razvija slobodni softver toliko brzo da ne možemo 564 pratiti sve. Umjesto toga, imamo listu projekata visokog prioriteta, mnogo 565 kraću listu projekata za koje stvarno želimo ohrabriti ljude da ih napišu.</p> 566 567 <h3>GPL GNU biblioteke</h3> 568 569 <p>GNU C biblioteka koristi posebnu vrstu copylefta nazvanu GNU opća javna 570 licenca za biblioteke (<i>GNU Library General Public License</i>) (1), koja 571 daje dopuštenje da se veže vlasnički softver sa bibliotekom. Zašto je ova 572 iznimka napravljena?</p> 573 574 <p>Nije stvar principa; ne postoji princip koji kaže da proizvodi vlasničkog 575 softvera imaju pravo uključiti naš kod. (Zašto doprinijeti projektu koji se 576 temelji na odbijanju razmijene sa nama?) Korištenje LGPL-a za C biblioteku, 577 ili za bilo koju biblioteku, je stvar strategije.</p> 578 579 <p>C biblioteka radi generički posao; svaki vlasnički sustav ili kompajler 580 dolazi sa C bibliotekom. Dakle, pravljenjem naše C biblioteke dostupne samo 581 slobodnom softveru ne bi dali slobodnom softveru nikakvu prednost—samo 582 bi obeshrabrilo korištenje naše biblioteke.</p> 583 584 <p>Jedan sustav je iznimka za to: na GNU sustavu (i to uključuje i GNU/Linux), 585 GNU C biblioteka je jedina C biblioteka. Prema tome, distribucijska pravila 586 GNU C biblioteke određuju da li je moguće kompilirati posjednički program za 587 GNU sustav. Ne postoji etički razlog da se dopuste vlasničke aplikacije na 588 GNU sustavu, ali strategijski se čini da bi njihovo odbijanje više 589 doprinijelo obeshrabrivanju korištenja GNU sustava nego ohrabrivanju 590 razvitka slobodnih aplikacija. Zbog toga je korištenje GPL za biblioteke 591 dobra strategija za C biblioteku.</p> 592 593 <p>Za druge biblioteke, strategijska odluka se treba razmotriti od slučaja do 594 slučaja. Kada biblioteka radi poseban posao koji može pomoći u pisanju 595 određenih vrsta programa, tada je objava pod GPL-om, ograničavanje samo na 596 slobodne programe, način pomaganja drugim developerima slobodnog softvera, 597 dajući im prednost u odnosu na vlasnički softver.</p> 598 599 <p>Razmotrite GNU Readline, biblioteka koja je razvijena da bi se obezbijedilo 600 uređivanje komandne linije za BASH. Readline je objavljena pod običnim GNU 601 GPL-om, ne GPL-om za biblioteke. To vjerojatno smanjuje količinu korištenja 602 Readline-a, ali to nije gubitak za nas. U međuvremenu, barem jedna korisna 603 aplikacija je postala slobodan softver specifično da bi mogla koristiti 604 Readline, i to je stvarna dobit za zajednicu.</p> 605 606 <p>Developeri vlasničkog softvera imaju prednosti koje novac daje; developeri 607 slobodnog softvera moraju raditi prednosti među sobom. Nadam se da ćemo 608 jedan dan imati veliku kolekciju biblioteka pokrivenih GPL-om koje nemaju 609 paralelu dostupnu vlasničkom softveru, dajući korisne module da služe za 610 izgradnju novog slobodnog softvera, i dodavajući veliku prednost za daljnji 611 razvitak slobodnog softvera.</p> 612 613 <p>(1) Ova licenca je sada zvana GNU niža opća javna licenca (<i>GNU Lesser 614 General Public License</i>), da bi se izbjegla ideja da bi je sve biblioteke 615 trebale koristiti. Pogledajte: <a 616 href="http://www.gnu.org/philosophy/why-not-lgpl.html">Zašto ne biste 617 trebali koristiti niži GPL za vašu sljedeću biblioteku</a> za više 618 informacija.</p> 619 620 <h3>Češanje svraba?</h3> 621 <p> 622 Eric Raymond kaže: “Svako dobro djelo softvera započinje češanjem 623 developerovog osobnog svraba.” Možda se to i dogodi ponekad, ali mnogi 624 glavni dijelovi GNU softvera su razvijeni sa ciljem da se napravi potpuni 625 operativni sustav. Oni dolaze iz vizije i plana, ne iz impulsa.</p> 626 <p> 627 Na primjer, razvili smo GNU C biblioteku jer sustav nalik Unix-u treba C 628 biblioteku, BASH zato jer sustav nalik Unix-u treba ljusku, i GNU tar zato 629 jer sustav nalik Unix-u treba tar program. Isto je istina i za moje 630 programe—GNU C kompajler, GNU Emacs, GDB i GNU Make.</p> 631 <p> 632 Neki GNU programi su razvijeni da bi se nosili sa specifičnim prijetnjama 633 našoj slobodi. Dakle, razvili smo gzip da bi zamijenili Compress program, 634 koji je bio izgubljen iz zajednice zbog <acronym 635 title="Lempel-Ziv-Welch">LZW</acronym> patenata. Našli smo ljude koji će 636 razvijati LessTif, i više nedavno započeli smo <acronym title="GNU Network 637 Object Model Environment">GNOME</acronym> i Harmony, da bi adresirali 638 probleme izazvane određenim vlasničkim bibliotekama (vidite 639 ispod). Razvijamo GNU Privacy Guard da nadomjestimo popularni neslobodni 640 enkripcijski softver, jer korisnici ne bi trebali birati između privatnosti 641 i slobode.</p> 642 <p> 643 Naravno, ljudi koji pišu te programe su postali zainteresirani za rad, i 644 mnoge značajke su dodane od strane raznih ljudi zbog vlastitih potreba i 645 interesa. Ali to nije razlog zašto ti programi postoje.</p> 646 647 <h3>Neočekivani razvoji</h3> 648 <p> 649 Na početku GNU Projekta, zamislio sam da ćemo razviti cijeli GNU sustav, i 650 onda ga objaviti kao cjelinu. Nije se tako dogodilo.</p> 651 <p> 652 Pošto je svaka komponenta GNU sustava implementirana na Unix sustavu, svaka 653 komponenta se mogla pokrenuti da Unix sustavu dugo prije nego je potpuni GNU 654 sustav postojao. Neki od tih programa su postali popularni, i korisnici su 655 ih počeli proširivati i prenositi na druge platforme—na razne 656 nekompatibilne verzije Unix-a, i katkad na druge sustave.</p> 657 <p> 658 Taj proces je napravio te programe mnogo moćnijima, i privukao financiranje 659 i suradnike na GNU Projekt. Ali je vjerojatno i usporio završenje 660 minimalnoga radnog sustava za nekoliko godina, pošto je vrijeme GNU 661 developera stavljeno u održavanje tih prenesenih programa i u dodavanje 662 značajki postojećim komponentama, radije nego u početak pisanja, jednu za 663 drugom, komponenata koje nedostaju.</p> 664 665 <h3>GNU Hurd</h3> 666 <p> 667 1990., GNU sustav je bio skoro dovršeni; jedina velika komponenta koja je 668 nedostajala je bila jezgra. Odlučili smo implementirati jezgru kao kolekciju 669 poslužiteljskih procesa koji se izvršavaju iznad Mach-a. Mach je 670 mikro-jezgra razvijena na Carnegie Mellon Sveučilištu i tada na Utah 671 Sveučilištu; GNU Hurd je kolekcija poslužitelja (odnosno, krdo GNU-a) koji 672 se izvršavaju iznad Mach-a, i rade razne poslove Unix jezgre. Početak 673 razvitka je bio u zakašnjenju dok smo čekali da Mach bude objavljen kao 674 slobodan softver, kao što je bilo obećano.</p> 675 <p> 676 Jedan razlog odabira tog dizajna je bilo izbjegavanje onoga što se činilo 677 najtežim dijelom posla: otklanjanje grešaka u programu jezgre bez softvera 678 koji na razini izvornog koda prati izvršenje programa (<i>source-level 679 debugger</i>). Taj dio posla je već napravljen, u Mach-u, i očekivali smo da 680 će otklanjanje grešaka u Hurd poslužiteljima biti na razini korisničkih 681 programa, sa GDB-om. Ali prošlo je dosta vremena dok je to postalo moguće, i 682 višenitni (<i>multithreaded</i>) poslužitelji koji šalju poruke među sobom 683 su se ispostavili vrlo teškima u procesu otklanjanja grešaka. Radeći Hurd 684 posao razvučenim kroz mnogo godina.</p> 685 686 <h3>Alix</h3> 687 <p> 688 GNU jezgra se na početku nije trebala zvati Hurd. Njegovo originalno ime je 689 bilo Alix—dano prema ženi koja je bila u to vrijeme moja 690 simpatija. Ona, Unix administrator, je ukazala na to kako bi njeno ime dobro 691 pristajalo u uobičajeni uzorak davanja imena verzija Unix sustava; u šali, 692 rekla je svojim prijateljima: “Netko bi trebao nazvati jezgru po 693 meni.” Nisam rekao ništa, nego sam je odlučio iznenaditi s jezgrom po 694 imenu Alix.</p> 695 <p> 696 Nije ostalo na tome. Michael (sada Thomas) Bushnell, glavni developer 697 jezgre, više je volio ime Hurd, i ponovno je definirao Alix da se odnosi na 698 određeni dio jezgre—dio koji bi hvatao sistemske pozive i rukovao s 699 njima slanjem poruka Hurd poslužiteljima.</p> 700 <p> 701 Kasnije, Alix i ja smo prekinuli, i ona je promijenila svoje ime; neovisno, 702 dizajn Hurd-a je promijenjen tako da bi C biblioteka slala poruke direktno 703 poslužiteljima, i zbog toga je Alix komponenta nestala iz dizajna.</p> 704 <p> 705 Ali prije nego su se te stvari dogodile, njezin prijatelj je našao ime Alix 706 u izvornom kodu Hurd-a, i spomenuo je to njoj. Tako da je imala šansu naći 707 jezgru po njenom imenu.</p> 708 709 <h3>Linux i GNU/Linux</h3> 710 <p> 711 GNU Hurd nije prikladan za produkcijsko korištenje, i ne znamo da li će 712 ikada biti. Dizajn temeljen na mogućnostima ima problema koji rezultiraju 713 direktno iz fleksibilnosti dizajna, i nije jasno da li rješenja postoje.</p> 714 715 <p> 716 Srećom, druga jezgra je dostupna. 1991. Linus Torvalds je razvio jezgru 717 kompatibilnu s Unixom i nazvao je Linux. U početku je Linux bio pod 718 vlasničkom licencom, no 1992. je postao slobodni softver; kombinirajući 719 Linux s još nedovršenim sustavom GNU rezultiralo je potpunim slobodnim 720 operativnim sustavom. (Naravno, kombiniranje je bio znatan posao sam po 721 sebi.) Zbog Linuxa mi danas možemo pokrenuti verziju sustava GNU.</p> 722 <p> 723 Ovaj sustav nazivamo <a href="/gnu/linux-and-gnu.html"> GNU/Linux</a>, kako 724 bi smo istaknuli kombinaciju sustava GNU s Linuxom kao jezgrom. Nemojte 725 upasti u zamku nazivanja cijelog sustava “Linuxom”, jer to znači 726 pripisivanje našeg rada nekome drugome. Molimo vas da <a 727 href="/gnu/gnu-linux-faq.html"> spomenete i nas</a>.</p> 728 729 <h3>Izazovi u našoj budućnosti</h3> 730 <p> 731 Dokazali smo našu sposobnost da razvijemo široki spektar slobodnog 732 softvera. To ne znači da smo nepobjedivi i nezaustavljivi. Nekoliko izazova 733 rade budućnost slobodnog softvera nesigurnom; suočavanje sa njima će 734 zahtijevati postojan napor i izdržljivost, trajući ponekad i po nekoliko 735 godina. Zahtijevati će vrstu determinacije koje ljudi pokazuju kada cijene 736 svoju slobodu i neće dopustiti nikome da je oduzme.</p> 737 <p> 738 Sljedeća četiri odjeljka raspravljaju o tim izazovima.</p> 739 740 <h3>Tajni hardver</h3> 741 <p> 742 Proizvođači hardvera u sve većem trendu drže specifikacije hardvera 743 tajnim. Zbog toga je teško pisati slobodne upravljačke programe tako da bi 744 Linux i XFree86 podržavali novi hardver. Imamo potpune slobodne sustave 745 danas, ali ih sutra nećemo imati ako ne možemo podržavati sutrašnja 746 računala.</p> 747 <p> 748 Postoje dva načina suočavanja sa tim problemom. Programeri mogu raditi 749 obrnuti inženjering da bi dokučili kako podržavati hardver. Mi ostali možemo 750 izabrati hardver koji je podržani od strane slobodnog softvera; kako se naši 751 brojevi budu povećavali, tajnost specifikacija će postati samo-poražavajuća 752 politika.</p> 753 <p> 754 Obrnuto inženjerstvo je veliki posao; da li ćemo imati programere sa 755 dovoljnom determinacijom da to poduzmu? Da—ako smo izgradili jak 756 osjećaj da je slobodan softver stvar principa, i da se neslobodni 757 upravljački programi ne mogu tolerirati. I da li će veliki broj nas 758 potrošiti višak novca, ili čak malo viška vremena, da možemo koristiti 759 slobodne upravljačke programe? Da, ako je determinacija za posjedovanjem 760 slobode široko rasprostranjena.</p> 761 <p> 762 (bilješka iz 2008: ovaj problem se isto tako i proširuje na BIOS. Postoji 763 slobodni BIOS, coreboot; problem je nabavka specifikacija za strojeve tako 764 da ih coreboot može podržavati.)</p> 765 766 <h3>Neslobodne biblioteke</h3> 767 <p> 768 Neslobodna biblioteka koja se vrti na slobodnim operativnim sustavima 769 djeluje kao zamka za developere slobodnog softvera. Primamljive značajke 770 biblioteke su mamac; ako koristite biblioteku, padate u zamku, zato jer vaš 771 program ne može korisno biti dio slobodnog operativnoga sustava. (Strogo 772 govoreći, možemo uključiti vaš program, ali neće se <em>pokrenuti</em> bez 773 biblioteke.) Još gore, ako program koji koristi vlasničku biblioteku postane 774 popularan, može namamiti druge nesumnjajuće programere u zamku.</p> 775 <p> 776 Prvi slučaj ovog problema su bili Motif alati, natrag u 80-ima. Iako tada 777 nisu postojali slobodni operativni sustavi, bilo je jasno koji problem će im 778 Motif uzrokovati kasnije. GNU Projekt je odgovorio na dva načina: pitajući 779 individualne projekte slobodnog softvera da podržavaju slobodne X alatne 780 blokove (<i>widgets</i>) kao i Motif, i raspitivajući se za nekoga tko bi 781 napisao slobodnu zamjenu za Motif. Posao je trajao mnogo godina; LessTif, 782 razvijen od strane Hungry Programmers, postao je dovoljno moćan da podržava 783 većinu Motif aplikacija tek u 1997.</p> 784 <p> 785 Između 1996. i 1998., druga neslobodna <acronym title="Graphical User 786 Interface">GUI</acronym> alatna biblioteka, zvana Qt, je bila korištena u 787 znatnoj kolekciji slobodnog softvera: <acronym title="K Desktop 788 Environment">KDE</acronym> desktop.</p> 789 <p> 790 Slobodni GNU/Linux sustavi nisu bili u mogućnosti koristiti KDE, zato jer 791 nismo mogli koristiti biblioteku. Međutim, neki komercijalni distributeri 792 GNU/Linux sustava koji nisu bili strogi da se drže slobodnog softvera, 793 dodali su KDE svojim sustavima—producirajući sustav sa više 794 sposobnosti, ali manje slobode. KDE grupa je aktivno ohrabrivala sve više 795 programera da koriste Qt, i milijuni novih “Linux korisnika” 796 nisu nikada bili izloženi ideji da ima nešto krivo u tome. Situacija se 797 činila mrgodnom.</p> 798 <p> 799 Zajednica slobodnog softvera je odgovorila na problem u dva načina: GNOME i 800 Harmony.</p> 801 <p> 802 GNOME, GNU Network Object Model Environment, je desktop projekt 803 GNU-a. Miguel de Icaza ga je započeo u 1997., i bio je razvijan sa podrškom 804 Red Hat Software-a, GNOME je krenuo obezbjediti slična desktop postrojenja, 805 ali ekskluzivno korištenjem slobodnog softvera. Ima i tehničke prednosti, 806 kao što su podrška za razne jezike, ne samo C++. Ali njegov glavni cilj je 807 bila sloboda: da se ne zahtijeva korištenje neslobodnog softvera.</p> 808 <p> 809 Harmony je kompatibilna zamjenska biblioteka, dizajnirana da omogući 810 pokretanje KDE softvera bez korištenja Qt-a.</p> 811 <p> 812 Studeni 1998, developeri Qt-a su proglasili promjenu licence koja će, kada 813 se provede, napraviti Qt slobodnim softverom. Ne postoji način da se bude 814 siguran, ali mislim da je to dijelom zbog čvrstog odgovora zajednice na 815 problem koji je Qt stvarao dok je bio neslobodan. (Nova licenca je nepogodna 816 i nepravedna, pa ostaje poželjno izbjegavati korištenje Qt-a.)</p> 817 <p> 818 [Naknadna bilješka: u rujnu 2000, Qt je ponovno objavljen pod GNU GPL-om, 819 što je suštinski riješilo taj problem.]</p> 820 <p> 821 Kako ćemo odgovoriti na slijedeću primamljivu neslobodnu biblioteku? Da li 822 će cijela zajednica shvatiti potrebu da se ne upadne u zamku? Ili će mnogi 823 od nas odustati od slobode zbog pogodnosti, i napraviti veliki problem? Naša 824 budućnost ovisi o našoj filozofiji.</p> 825 826 <h3>Softverski patenti</h3> 827 <p> 828 Najgora prijetnja sa kojom se suočavamo dolazi od softverskih patenata, koji 829 mogu staviti algoritme i značajke izvan dosega slobodnog softvera do 830 dvadeset godina. Patenti LZW algoritma za kompresiju su bili primijenjeni u 831 1983., i još uvijek ne možemo objaviti slobodni softver da producira prave 832 komprimirane <acronym title="Graphics Interchange 833 Format">GIF</acronym>-ove. [Od 2009. oni su istekli.] U 1998., slobodan 834 program za produkciju <acronym title="MPEG-1 Audio Layer 3">MP3</acronym> 835 kompriminiranog zvuka je izbačen iz distribucije zbog prijetnje patentnom 836 tužbom.</p> 837 <p> 838 Postoje načini da se nosimo sa patentima: možemo tražiti dokaze da je patent 839 nevažeći, i možemo tražiti alternativne načine da napravimo posao. Ali svaka 840 od tih metoda radi samo ponekad; kada obje pobace, patent može prisiliti sav 841 slobodni softver da nema neke značajke koje korisnici žele. Što ćemo 842 napraviti kada se to dogodi?</p> 843 <p> 844 Oni među nama koji vrednuju slobodni softver zbog slobode će ostati svejedno 845 upotrebljavati slobodni softver. Uspjeti ćemo napraviti posao bez 846 patentiranih značajki. Ali oni koji vrednuju slobodni softver jer očekuju da 847 bude tehnički superioran će vjerojatno nazvati to neuspjehom kada patent 848 ograničava softver. Dakle, dok je korisno govoriti o praktičnoj efektivnosti 849 “bazar” modela razvoja, i o pouzdanosti i moći nekog slobodnog 850 softvera, ne smijemo se zaustaviti na tome. Moramo govoriti o slobodi i 851 principu.</p> 852 853 <h3>Slobodna dokumentacija</h3> 854 <p> 855 Najveći nedostatak naših slobodnih operativnih sustava nije u 856 softveru—nego u nedostatku dobrih slobodnih priručnika koje možemo 857 uključiti u naše sustave. Dokumentacija je suštinski dio svakog softverskog 858 paketa; kada važan paket slobodnog softvera ne dođe sa dobrim slobodnim 859 priručnikom, to je velik propust. Danas imamo mnoge takve praznine.</p> 860 <p> 861 Slobodna dokumentacija, kao i slobodni softver, je stvar slobode, a ne 862 cijene. Kriterij za slobodni priručnik je uglavnom isti kao i za slobodni 863 softver: stvar je u davanju svim korisnicima određene slobode. Ponovna 864 distribucija (uključujući i komercijalnu prodaju) mora biti dopuštena, na 865 mreži i na papiru, tako da priručnik može popratiti svaku kopiju programa.</p> 866 <p> 867 Dozvola za izmjenu je isto presudna. Kao općenito pravilo, ne vjerujem da je 868 bitno za ljude da imaju dozvolu da izmjenjuju članke i knjige svake 869 vrste. Na primjer, ne mislim da smo vi ili ja dužni dati dozvolu da se 870 izmjenjuju članci poput ovoga, koji opisuju naša djela i naša gledišta.</p> 871 <p> 872 Ali postoji partikularni razlog zašto je sloboda izmijene presudna za 873 dokumentaciju slobodnog softvera. Kada ljudi prakticiraju svoje pravo da 874 izmijene softver, i dodaju ili izmijene neke njegove značajke, ako su 875 savjesni oni će isto izmijeniti i priručnik—tako da mogu obezbjediti 876 točnu i upotrebljivu dokumentaciju sa izmijenjenim programom. Neslobodni 877 priručnik, koji ne dozvoljava programerima da budu savjesni i da dovrše 878 posao, ne dopunjuje potrebe naše zajednice.</p> 879 <p> 880 Neke određene granice na to kako se izmijene rade ne predstavljaju 881 problem. Na primjer, zahtjevi da se očuvaju originalna autorova bilješka o 882 autorskim pravima, distribucijska pravila, ili lista autora, su u redu. Isto 883 tako nije problem da se zahtijeva da izmijenjene verzije uključuju bilješku 884 da su bile izmijenjene, čak i da imaju cijele odjeljke koji mogu biti 885 izbrisani ili promijenjeni, sve dok se ti odjeljci drže ne-tehničkih 886 tema. Te vrste restrikcija nisu problem jer ne zaustavljaju savjesnog 887 programera da prilagodi priručnik tako da odgovara izmijenjenom 888 programu. Drugim riječima, ne zaustavljaju zajednicu oko slobodnog softvera 889 da dobije cijelu korist od priručnika.</p> 890 <p> 891 Međutim, mora biti moguće izmijeniti cijeli <em>tehnički</em> sadržaj 892 priručnika, i tada distribuirati rezultat na svim uobičajenim medijima, kroz 893 sve uobičajene kanale; u suprotnom, restrikcije ometaju zajednicu, priručnik 894 nije slobodan, i trebamo drugi priručnik.</p> 895 <p> 896 Da li će developeri slobodnog softvera imati svjesnost i determinaciju da 897 produciraju cijeli spektar slobodnih priručnika? Još jednom, naša budućnost 898 ovisi o filozofiji.</p> 899 900 <h3>Moramo govoriti o slobodi</h3> 901 <p> 902 Procjene danas su da postoji deset milijuna korisnika GNU/Linux sustava kao 903 što su Debian GNU/Linux i Red Hat “Linux”. Slobodni softver je 904 razvio takve praktične prednosti da se korisnici sjate na njega iz čisto 905 praktičnih razloga.</p> 906 <p> 907 Dobre posljedice toga su očite: više interesa za razvoj slobodnog softvera, 908 više klijenata za poslove slobodnog softvera, i više sposobnosti da se 909 ohrabre kompanije da razvijaju komercijalni slobodni softver umjesto 910 vlasničkih softverskih proizvoda.</p> 911 <p> 912 Ali interes za softver raste brže nego svjesnost filozofije na kojoj je 913 utemeljen, i to vodi u nevolju. Naša sposobnost da se suočimo sa izazovima i 914 prijetnjama opisanima iznad ovisi o volji da ostanemo čvrsto za slobodu. Da 915 bi osigurali da naša zajednica ima tu volju, moramo raširiti tu ideju među 916 novim korisnicima kako oni dolaze u našu zajednicu.</p> 917 <p> 918 Ali nismo uspješni u tome: napori da se privuku novi korisnici u našu 919 zajednicu daleko nadmašuju napore da ih podučimo pravima i dužnostima naše 920 zajednice. Moramo napraviti oboje, i moramo držati ta dva napora u 921 ravnoteži.</p> 922 923 <h3>“Otvoreni izvorni kod”</h3> 924 <p> 925 Podučavanje novih korisnika o slobodi je postalo teže u 1998, kada je dio 926 zajednice odlučio prestati koristiti termin “slobodan softver” i 927 reći “softver otvorenog izvornog koda” umjesto toga.</p> 928 <p> 929 Neki koji favoriziraju taj termin ciljali su da izbjegnu konfuziju 930 “slobodnog” sa “besplatnog”—valjani 931 cilj. Drugi, međutim, su ciljali da stave na stranu duh principa koji je 932 motivirao pokret slobodnog softvera i GNU projekt, i umjesto toga napraviti 933 priziv izvršnim i poslovnim korisnicima, mnogi od kojih drže ideologiju koja 934 stavlja profit iznad slobode, iznad zajednice, iznad principa. Tako, 935 retorika “otvorenog izvornog koda” fokusira na potencijal da se 936 napravi visoko kvalitetan, moćan softver, ali izbjegava ideje slobode, 937 zajednice i principa.</p> 938 <p> 939 “Linux” časopisi su jasan primjer toga—puni su oglasa za 940 vlasnički softver koji radi sa GNU/Linux-om. Kada se pojavi slijedeći Motif 941 ili Qt, da li će ti časopisi upozoriti programere da udalje od toga, ili će 942 raditi reklame za to?</p> 943 <p> 944 Podrška poslovnog dijela može pridonijeti zajednici na mnoge načine; sve 945 drugo jednako, korisno je. Ali dobivanje njihove podrške govoreći još manje 946 o slobodi i principu može biti katastrofalno; radi ranije spomenutu 947 neravnotežu između dosega prema novim korisnicima i edukaciji o pravima i 948 dužnostima još gorom.</p> 949 <p> 950 “Slobodan softver” i “otvoreni izvorni kod” opisuju 951 istu kategoriju softvera, više-manje, ali govore različite stvari o 952 softveru, i o vrijednostima. GNU projekt nastavlja koristiti termin 953 “slobodan softver”, da se izrazi ideja da je sloboda, ne samo 954 tehnologija, važna.</p> 955 956 <h3>Pokušajte!</h3> 957 <p> 958 Aforizam Yode (“Ne postoji ‘pokušaj’”) zvuči lijepo, 959 ali ne radi za mene. Napravio sam većinu svoga rada dok sam bio tjeskoban 960 oko toga da li ću moći napraviti posao, ako da, nesiguran da li će to biti 961 dovoljno da dosegnem cilj. Ali pokušao sam svejedno, jer nije bilo nikoga 962 osim mene između neprijatelja i mojeg grada. Iznenađujući sebe, ponekad sam 963 uspio.</p> 964 <p> 965 Ponekad nisam uspio; neki od mojih gradova su pali. Tada sam našao drugi 966 grad pod prijetnjom, i pripremio se za još jednu bitku. Vremenom, naučio sam 967 tražiti prijetnje i staviti sebe između njih i mojeg grada, prizivajući 968 druge hakere da dođu i da se pridruže.</p> 969 <p> 970 U današnje vrijeme, često nisam jedini. Olakšanje je i radost kada vidim puk 971 hakera kako kopaju da bi zadržali vod, i shvatim, ovaj grad možda 972 preživi—zasada. Ali opasnosti su sve veće svake godine, i sada je 973 Microsoft specifično naciljao našu zajednicu. Ne možemo uzeti budućnost 974 slobode zdravo za gotovo. Ne uzimajte je zdravo za gotovo! Ako želite 975 zadržati svoju slobodu, morati biti pripremljeni da je branite. </p> 976 977 978 <div style="font-size: small;"> 979 980 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> 981 </div> 982 </div> 983 984 <!-- for id="content", starts in the include above --> 985 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> 986 <div id="footer"> 987 <div class="unprintable"> 988 989 <p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a 990 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a 991 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i 992 drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a 993 href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> 994 995 <p> 996 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, 997 replace it with the translation of these two: 998 999 We work hard and do our best to provide accurate, good quality 1000 translations. However, we are not exempt from imperfection. 1001 Please send your comments and general suggestions in this regard 1002 to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> 1003 1004 <web-translators@gnu.org></a>.</p> 1005 1006 <p>For information on coordinating and submitting translations of 1007 our web pages, see <a 1008 href="/server/standards/README.translations.html">Translations 1009 README</a>. --> 1010 Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne 1011 prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite 1012 vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a 1013 href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> 1014 <p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, 1015 pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za 1016 prijevode</a>.</p> 1017 </div> 1018 1019 <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to 1020 files generated as part of manuals) on the GNU web server should 1021 be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this 1022 without talking with the webmasters or licensing team first. 1023 Please make sure the copyright date is consistent with the 1024 document. For web pages, it is ok to list just the latest year the 1025 document was modified, or published. 1026 1027 If you wish to list earlier years, that is ok too. 1028 Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying 1029 years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable 1030 year, i.e., a year in which the document was published (including 1031 being publicly visible on the web or in a revision control system). 1032 1033 There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers 1034 Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> 1035 <p>Copyright © 1998, 2001, 2002, 2005, 2006, 2007, 2008, 2010 Richard 1036 Stallman</p> 1037 1038 <p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" 1039 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr"> Creative 1040 Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> 1041 1042 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> 1043 <div class="translators-credits"> 1044 1045 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> 1046 <b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> 1047 1048 1049 <p></p><p class="unprintable"><!-- timestamp start --> 1050 Zadnji put promijenjeno: 1051 1052 $Date: 2021/12/24 07:40:17 $ 1053 1054 <!-- timestamp end --> 1055 </p> 1056 </div> 1057 </div> 1058 </body> 1059 </html>