open-source-misses-the-point.html (24760B)
1 <!--#set var="PO_FILE" 2 value='<a href="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr.po"> 3 https://www.gnu.org/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr.po</a>' 4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/open-source-misses-the-point.html" 5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr-diff.html" 6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-09-21" --> 7 8 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> 9 <!-- Parent-Version: 1.77 --> 10 11 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> 12 <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/open-source-misses-the-point.en.html" --> 13 14 <title>Zašto otvoreni izvorni kod promašuje smisao slobodnog softvera - Projekt GNU 15 - Zaklada za slobodan softver</title> 16 17 <!--#include virtual="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.translist" --> 18 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> 19 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> 20 <h2>Zašto otvoreni izvorni kod promašuje smisao slobodnog softvera</h2> 21 22 <p>napisao <strong>Richard Stallman</strong></p> 23 24 <p>Kada softver zovemo “slobodnim,” podrazumijevamo poštovanje <a 25 href="/philosophy/free-sw.html">osnovnih korisničkih sloboda</a>: slobode 26 pokretanja softvera, slobode proučavanja i mijenjanja, te slobode daljnjeg 27 distribuiranja kopija, sa ili bez promjena. Ovo je stvar slobode, a ne 28 cijene - razmišljajte o “slobodi govora”, a ne o 29 “besplatnom pivu”.</p> 30 31 <p>Spomenute slobode su od životne važnosti. One su osnovne, ne samo zbog 32 koristi koje individualnih korisnici imaju od njih, nego i zbog društva kao 33 cjeline, jer promoviraju društvenu solidarnost— to jest, razmjenu i 34 suradnju. Postaju još i više važnije kako naša kultura i životne aktivnosti 35 postaju sve više digitalizirane. U svijetu digitalnih zvukova, slika i 36 riječi, slobodan softver postaje sve više temeljan za slobodu općenito. </p> 37 38 <p>Deseci milijuna ljudi širom svijeta koriste slobodan softver; javne škole 39 nekih regija Indije i Španjolske podučavaju sve učenike da koriste slobodni 40 <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux operativni sustav</a>. Većina 41 tih korisnika, međutim, nisu nikada čuli etičke razloge zbog kojih smo 42 razvili ovaj sustav i izgradili zajednicu slobodnog softvera, jer danas se o 43 ovome sustavu i zajednici sve češće govori kao o “otvorenom izvornom 44 kodu” (<i>open source</i>), pripisujući ih drugačijoj filozofiji u 45 kojoj su te slobode jedva spomenute. </p> 46 47 <p>Pokret slobodnog softvera je vodio kampanju za slobodu računalnih korisnika 48 još od 1983. U 1984. smo pokrenuli razvoj slobodnog operativnoga sustava po 49 imenu GNU, tako da bi mogli izbjeći neslobodne operativne sustave koji 50 osporavaju slobodu vlastitim korisnicima. Tokom 1980-ih, razvili smo većinu 51 osnovnih komponenata sustava i dizajnirali <a href="/licenses/gpl.html">GNU 52 opću javnu licencu (<i>GNU General Public License</i>)</a> (GNU GPL) pod 53 kojom smo ih objavili—licenca dizajnirana specifično za obranu slobode 54 za sve korisnike programa.</p> 55 56 <p>Nisu se svi korisnici i developeri slobodnog softvera složili sa ciljevima 57 pokreta slobodnog softvera. U 1998., dio zajednice slobodnog softvera se 58 odlomio i pokrenuo kampanju u ime “otvorenog izvornog koda.” 59 Termin je originalno predložen da bi se izbjeglo moguće pogrešno shvaćanje 60 termina “slobodan softver,” ali je ubrzo postao udružen sa 61 filozofskim gledištima bitno različitim od onih pokreta slobodnog softvera. </p> 62 63 <p>Neki od pobornika otvorenog izvornog koda smatrali su termin 64 “marketinškom kampanjom za slobodan softver,” koja bi se 65 obratila poslovnim rukovoditeljima osvjetljavajući praktične prednosti 66 softvera, bez podizanja pitanja ispravnog i pogrešnog, koje možda ne bi 67 htjeli čuti. Drugi pobornici izričito su odbili etičke i društvene 68 vrijednosti pokreta slobodnog softvera. Koja god bila njihova gledišta, kada 69 su radili kampanju za otvoreni izvorni kod, nisu niti citirali, niti 70 zagovarali te vrijednosti. Termin “otvoreni izvorni kod” je 71 ubrzo postao udružen sa idejama i argumentima temeljenima samo na praktičnim 72 vrijednostima, kao što su izrada i posjed moćnog, pouzdanog softvera. Od 73 tada, većina pobornika otvorenog izvornog koda su poprimili takvo gledište, 74 i rade istu asocijaciju. </p> 75 76 <p>Ta dva termina opisuju skoro istu kategoriju softvera, ali drže gledišta 77 osnovana na temeljno različitim vrijednostima. Otvoreni izvorni kod je 78 metodologija razvoja; slobodni softver je društveni pokret. Za pokret 79 slobodnog softvera, slobodan softver je etički imperativ, osnovno poštivanje 80 slobode korisnika. U kontrastu, filozofija otvorenog izvornog koda razmatra 81 pitanja u terminima načina kako napraviti softver 82 “boljim”—samo u praktičnom smislu. Tvrdi da je neslobodni 83 softver inferiorno riješenje praktičnog priručnog problema. Većina se 84 rasprava o “otvorenom kodu” ne dotiče dobrog i lošeg, nego samo 85 popularnosti i uspjeha, a evo i <a 86 href="http://www.linuxinsider.com/story/Open-Source-Is-Woven-Into-the-Latest-Hottest-Trends-78937.html">tipičnog 87 primjera</a>.</p> 88 89 <p>Međutim, pokretu za slobodan softver neslobodan softver predstavlja 90 društveni problem čije je rješenje prestanak korištenja neslobodnog i 91 prijelaz na slobodni softver.</p> 92 93 <p>“Slobodan softver.” “Otvoreni izvorni kod.” Ako je 94 to isti softver (<a href="/philosophy/free-open-overlap.html">ili barem 95 približno</a>), je li važno koje ime koristite? Da, zato jer različite 96 riječi prenose različite ideje. Dok bi vam danas slobodni program pod bilo 97 kojim drugim imenom dao istu slobodu, uspostavljanje slobode na trajan način 98 ovisi iznad svega o poduci ljudi da cijene slobodu. Ako želite pomoći 99 napraviti to, nužno je govoriti o “slobodnom softveru.”</p> 100 101 <p>Mi, u pokretu slobodnog softvera, ne smatramo tabor otvorenog izvornog koda 102 neprijateljima; neprijatelj je vlasnički (neslobodni) softver. Ali želimo da 103 ljudi znaju da predstavljamo slobodu, dakle ne prihvaćamo pogrešnu oznaku 104 pobornika otvorenog izvornog koda. </p> 105 106 <h3>Praktične razlike između slobodnog softvera i otvorenog izvornog koda</h3> 107 108 <p>U praksi, otvoreni izvorni kod se zalaže za malo slabije kriterije od onih 109 slobodnog softvera. Koliko znamo, sav postojeći slobodan softver bi se 110 kvalificirao kao otvoreni izvorni kod. Gotovo sav softver otvorenog izvornog 111 koda je slobodan softver, ali postoje iznimke. Prvo, neke licence otvorenog 112 izvornog koda su previše restriktivne, prema tome se ne kvalificiraju kao 113 slobodne licence. Srećom, samo nekoliko programa koristi te licence.</p> 114 115 <p>Drugo, važnije, mnogi proizvodi koji sadrže računala (uključujući mnoge 116 Android uređaje) dolaze sa izvršnim programima koji odgovaraju izvornom kodu 117 slobodnog softvera, ali ti uređaji ne dozvoljavaju korisniku da instalira 118 izmijenjene verzije tih izvršnih datoteka; samo jedna posebna kompanija ima 119 moć da ih izmjeni. Zovemo te uređaje “tirani”, i ta praksa se 120 naziva “tivoizacija” prema proizvodu kod kojeg smo to prvo 121 vidjeli. Te izvršne datoteke nisu slobodan softver iako je njihov izvorni 122 kod slobodan softver. Kriteriji za otvoreni izvorni kod ne prepoznaju ovaj 123 problem; oni su zabrinuti samo sa licenciranjima izvornog koda.</p> 124 125 <h3>Česta pogrešna shvaćanja “slobodnog softvera” i “otvorenog 126 izvornog koda”</h3> 127 128 <p>Termin “slobodan softver” je sklon pogrešnoj interpretaciji: 129 nehotično značenje: “softver koji možete dobiti besplatno,” se 130 uklapa isto dobro kao i namijenjeno značenje: “softver koji daje 131 korisniku određene slobode.” Adresiramo taj problem objavljivanjem 132 definicije slobodnog softvera, govoreći: “Mislite na ‘slobodu 133 govora,’ ne na ‘slobodno (besplatno) pivo.’” To nije 134 savršeno riješenje; ne može u potpunosti odstraniti problem. Nedvosmisleni i 135 točan termin bi bio bolji, kada ne bi proizveo druge probleme.</p> 136 137 <p>Nažalost, sve alternative u engleskom jeziku imaju svoje osobite 138 probleme. Razmatrali smo mnoge koje su ljudi predložili, ali niti jedan nije 139 toliko “ispravan” da bi prebacivanje na njega bila dobra 140 ideja. (Na primjer, u nekim kontekstima francuska i španjolska riječ 141 “libre” funkcionira, ali ljudi u Indiji uopće ne prepoznaju tu 142 riječ.) Svaka predložena zamjena za “slobodan softver” ima neku 143 vrstu semantičkoga problema—i to uključuje i “softver otvorenog 144 izvornog koda.”</p> 145 146 <p><a href="http://opensource.org/docs/osd">Službena definicija “softvera 147 otvorenog izvornog koda”</a> (koja je objavljena od strane Open Source 148 Initiative i preduga je da bi se uključila ovdje) je indirektno derivirana 149 iz našeg kriterija za slobodan softver. Nije jednaka; malo je blaža u nekim 150 pogledima. Pored toga, njihova definicija se, u većini slučajeva, slaže sa 151 našom definicijom. </p> 152 153 <p>Međutim, očito značenje izraza “softver otvorenog izvornog 154 koda”—ono koje većina ljudi, čini se, misle da znači—jest 155 “Možete gledati izvorni kod.” Taj kriterij je mnogo slabiji od 156 definicije slobodnog softvera, mnogo slabiji isto i od službene definicije 157 otvorenog izvornog koda. Uključuje mnoge programe koji nisu niti slobodni, 158 niti otvoreni izvorni kod.</p> 159 160 <p><!-- It was from http://da.state.ks.us/itec/TechArchPt6ver80.pdf, but 161 that page is no longer available. --> 162 Pošto očito značenje “otvorenog izvornog koda” nije značenje 163 koje su njegovi pobornici naumili, rezultat je taj da većina ljudi pogrešno 164 shvaća termin. Prema piscu Nealu Stephensonu: “Linux je softver 165 ‘otvorenog izvornog koda’ što znači, jednostavno, da svatko može 166 preuzeti kopije njegovih datoteka izvornog koda.” Ne mislim da je 167 namjerno nastojao odbaciti ili osporiti službenu definiciju. Mislim da je 168 jednostavno primijenio konvencije engleskog jezika da bi došao do značenja 169 termina. Država Kansas objavila je sličnu definiciju: “Koristite 170 softver otvorenog izvornog koda (OSS). OSS je softver za koji je izvorni kod 171 slobodno i javno dostupan, iako se specifični sporazumi oko licenciranja 172 razlikuju i o tome ovisi što netko može napraviti s tim kodom.” </p> 173 174 <p><i>New York Times</i> je <a 175 href="http://www.nytimes.com/external/gigaom/2009/02/07/07gigaom-the-brave-new-world-of-open-source-game-design-37415.html"> 176 objavio članak koji razvlači značenje termina</a> da bi referirao na 177 korisničko beta testiranje—dopuštenje da nekoliko korisnika isprobaju 178 ranu verziju i daju povjerljive povratne informacije—što developeri 179 vlasničkog softvera prakticiraju već desetljećima.</p> 180 181 <p>Pobornici otvorenog izvornog koda se pokušavaju nositi s tim pokazujući na 182 njihovu službenu definiciju, ali takav korektivni pristup je manje efektivan 183 za njih nego je za nas. Termin “slobodan softver” ima dva 184 prirodna značenja, jedno od kojih je namijenjeno značenje, tako osoba koja 185 je shvatila ideju “sloboda govora, ne slobodno (besplatno) pivo” 186 neće više pogrešno shvatiti. Ali termin “otvoren izvorni kod” 187 ima samo jedno prirodno značenje, koje je različito od značenja koje su 188 njegovi pobornici naumili. Dakle, ne postoji sažet način da se objasni i 189 opravda njegova službena definicija. Zbog toga se konfuzija povećava. </p> 190 191 <p>Drugo pogrešno shvaćanje “otvorenog izvornog koda” je ideja da 192 znači “nekorištenje GNU GPL-a.” To obično ide uz još jedno 193 pogrešno shvaćanje da “slobodan softver” znači “softver 194 pokriven GPL-om.” Ova shvaćanja su oba pogrešna, pošto se GNU GPL 195 kvalificira kao licenca otvorenog izvornog koda i većina licenci otvorenog 196 izvornog koda se kvalificiraju kao licence slobodnog softvera. Postoje <a 197 href="/licenses/license-list.html"> mnoge licence slobodnog softvera</a> uz 198 GNU GPL.</p> 199 200 <p>Termin “otvoren izvorni kod” je dalje protegnuti svojom 201 aplikacijom na druge aktivnosti, kao što su vlada, obrazovanje i znanost, 202 gdje ne postoji nešto kao izvorni kod i gdje kriteriji za licenciranje 203 softvera jednostavno nisu primjereni. Jedina zajednička stvar tih aktivnosti 204 je da one nekako pozivaju ljude da sudjeluju. Oni protežu termin toliko 205 daleko da samo znači “participatorno” ili 206 “transparentno”, ili manje od toga. U najgorem slučaju, <a 207 href="http://www.nytimes.com/2013/03/17/opinion/sunday/morozov-open-and-closed.html"> 208 postane prazan <i>buzzword</i></a><sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>.</p> 209 210 <h3>Različite vrijednosti mogu voditi prema sličnim zaključcima…ali ne 211 uvijek</h3> 212 213 <p>Radikalne grupe su u 1960-ima imale ugled frakcionalizma: neke organizacije 214 su se rascijepile zbog neslaganja o detaljima strategije, i dvije grupe 215 kćeri su se odnosili kao neprijatelji usprkos sličnim bazičnim ciljevima i 216 vrijednostima. Desnica je od toga napravila veliku stvar i iskoristila je to 217 da kritizira cijelu ljevicu.</p> 218 219 <p>Neki pokušavaju poniziti pokret slobodnog softvera uspoređujući naše 220 neslaganje sa otvorenim izvornim kodom sa neslaganjem te dvije radikalne 221 grupe. Oni su to shvatili naopako. Ne slažemo se sa taborom otvorenog 222 izvornog koda u bazičnim ciljevima i vrijednostima, ali njihova gledišta i 223 naša vode, u mnogo slučajeva, u isto praktično ponašanje—kao što je 224 razvitak slobodnog softvera.</p> 225 226 <p>Kao rezultat, ljudi iz pokreta slobodnog softvera i tabor otvorenog izvornog 227 koda često zajedno rade na praktičnim projektima kao što je razvijanje 228 softvera. Izvanredno je da takva različita filozofska gledišta mogu tako 229 često motivirati različite ljude da sudjeluju u istim projektima. Pored 230 toga, postoje situacije gdje ta fundamentalno različita gledišta vode u vrlo 231 različite akcije.</p> 232 233 <p>Ideja otvorenog izvornog koda je da će dopuštenje korisnicima da mijenjaju i 234 ponovno distribuiraju softver napraviti isti taj softver moćnijim i 235 pouzdanijim. Ali to nije garantirano. Developeri vlasničkog softvera nisu 236 nužno nesposobni. Ponekad izrade program koji je moćan i pouzdan, iako ne 237 poštuje korisničku slobodu. Aktivisti slobodnog softvera i entuzijasti 238 otvorenog izvornog koda će reagirati vrlo različito na to.</p> 239 240 <p>Čisti entuzijast otvorenog izvornog koda, netko tko uopće nije pod utjecajem 241 ideala slobodnog softvera, će reći: “Iznenađen sam da ste uspjeli 242 natjerati program da radi tako dobro bez korištenja našeg razvojnog modela, 243 ali uspjeli ste. Kako mogu dobiti kopiju?” Takav stav će nagraditi 244 sheme koje oduzimaju našu slobodu, vodeći prema njenom gubitku. </p> 245 246 <p>Aktivist slobodnog softvera će reći: “Vaš program je vrlo privlačan, 247 ali ja cijenim više svoju slobodu. Dakle, odbijam vaš program. Umjesto toga, 248 podržavati ću projekt razvitka slobodne zamjene.” Ako cijenimo našu 249 slobodu, možemo djelovati da je održavamo i branimo.</p> 250 251 <h3>Moćan, pouzdan softver može biti loš</h3> 252 253 <p>Ideja da želimo softver da bude moćan i pouzdan dolazi iz pretpostavke da je 254 softver dizajnirani da služi svojim korisnicima. Ako je moćan i pouzdan, to 255 znači da im bolje služi. </p> 256 257 <p>Ali može se reći da softver služi svojim korisnicima jedino ako poštuje 258 njihovu slobodu. Što ako je softver dizajnirani da stavlja lance na svoje 259 korisnike? Tada njegova moć znači da su lanci više stegnuti, i pouzdanost 260 znači da su lanci teži za ukloniti. Zlonamjerne značajke, kao što su 261 špijuniranje korisnika, ograničenje korisnika, stražnja vrata i nametnuta 262 poboljšanja su učestali kod vlasničkog softvera, i neki pobornici otvorenog 263 izvornog koda ih žele implementirati u programima otvorenog izvornog koda. </p> 264 265 <p>Pod pritiskom filmskih i glazbenih kompanija, softver za korištenje od 266 strane individualnih korisnika je sve više dizajnirani specifično da ih 267 ograničuje. Ta zlonamjerna značajka je znana kao Digitalno Upravljanje 268 Restrikcijama (<i>Digital Restrictions Management</i>) (DRM) (pogledajte <a 269 href="http://defectivebydesign.org/">DefectiveByDesign.org</a>) i to je 270 antiteza duha slobode koji slobodni softver cilja da pruži. I ne samo u 271 duhu: pošto je cilj DRM-a gaženje vaše slobode, DRM developeri pokušavaju 272 napraviti teškim, nemogućim ili čak nezakonitim vaše mijenjanje softvera 273 koji implementira DRM. </p> 274 275 <p>No, neki pobornici otvorenog izvornog koda su predložili “DRM softver 276 otvorenog izvornog koda”. Njihova ideja je da će, objavljivanjem 277 izvornog koda programa dizajniranih da ograniče vaš pristup kodiranom mediju 278 i dopuštenjem drugih da ga izmjene, oni izraditi moćniji i pouzdan softver 279 da ograniči korisnike poput vas. Softver bi tada bio isporučen vama u 280 uređajima koji ne dopuštaju izmjenu softvera.</p> 281 282 <p>Taj softver bi mogao biti otvoreni izvorni kod i mogao bi koristiti model 283 razvoja otvorenog izvornog koda, ali neće biti slobodan softver pošto neće 284 poštovati slobodu korisnika koji ga zapravo pokreću. Ako razvojni model 285 otvorenog izvornog koda uspije izraditi taj softver moćnijim i pouzdanijim u 286 njegovom ograničavanju korisnika, to će ga učiniti još gorim.</p> 287 288 <h3>Strah od slobode</h3> 289 290 <p>Glavna prvobitna motivacija onih koji su razdvojili tabor otvorenog izvornog 291 koda od pokreta slobodnog softvera je bila ta da etičke ideje 292 “slobodnog softvera” stvaraju nelagodu u nekim ljudima. To je 293 istina: podizanje etičkih pitanja kao što su sloboda, govor o odgovornosti 294 kao i o pogodnosti, je traženje od ljudi da razmisle o stvarima koje bi 295 možda radije ignorirali, kao što je pitanje o tome da li je njihovo 296 ponašanje etično. To može izazvati nelagodnost i neki ljudi će možda na to 297 jednostavno zatvoriti svoje umove. Iz toga ne slijedi da bi trebali prestati 298 govoriti o tim pitanjima.</p> 299 300 <p>To je, međutim, ono što su vođe otvorenog izvornog koda odlučili 301 napraviti. Oni su shvatili da bi šutnjom o etici i slobodi, i govorom samo o 302 neposrednim praktičnim prednostima određenog slobodnog softvera, mogli biti 303 u mogućnosti “prodavati” softver efektivnije određenim 304 korisnicima, posebno onim poslovnim.</p> 305 306 <p>Taj pristup se pokazao efektivnim, u vlastitom mandatu. Retorika otvorenog 307 izvornog koda je uvjerila mnoge tvrtke i pojedince da koriste, čak i da 308 razvijaju, slobodan softver, što je proširilo našu zajednicu—ali samo 309 na površnoj, praktičnoj razini. Filozofija otvorenog izvornog koda, sa 310 svojim čisto praktičnim vrijednostima, ometa razumijevanje dubljih ideja 311 slobodnog softvera; donosi mnoge ljude u našu zajednicu, ali ih ne podučava 312 da je brane. To je dobro, utoliko koliko to prolazi, ali nije dovoljno da 313 osigura slobodu. Privlačenje korisnika prema slobodnom softveru vodi ih samo 314 dio puta do toga da postanu branitelji vlastite slobode.</p> 315 316 <p>Prije ili kasnije ti korisnici će biti pozvani da prijeđu natrag na 317 vlasnički softver zbog neke praktične prednosti. Nebrojeno mnogo kompanija 318 žele ponuditi takvo iskušenje, neki čak nude kopije besplatno. Zašto bi 319 korisnici odbili? Samo da su naučili cijeniti slobodu koju im daje slobodan 320 softver, cijeniti slobodu zbog slobode same radije nego tehničke i praktične 321 pogodnosti određenog slobodnog softvera. Da bi raširili tu ideju, moramo 322 govoriti o slobodi. Određena količina “šutnje” kao poslovnog 323 pristupa može biti korisna za zajednicu, ali je opasna ako postane toliko 324 česta da se ljubav prema slobodi počinje činiti kao ekscentritet.</p> 325 326 <p>Ta opasna situacija je točno ono što imamo. Većina ljudi povezanih sa 327 slobodnim softverom, posebno njegovi distributeri, govore malo o 328 slobodi—obično zato jer žele biti “prihvatljiviji 329 tvrtkama.” Skoro sve distribucije GNU/Linux operativnoga sustava 330 dodaju vlasničke pakete osnovnom slobodnom sustavu, i pozivaju korisnike da 331 smatraju to prednošću radije nego manom.</p> 332 333 <p>Vlasnički dodatni softver i djelomično neslobodne GNU/Linux distribucije 334 nalaze plodno tlo jer većina naše zajednice ne insistira na slobodi kad je 335 riječ o njihovom softveru. To nije slučajnost. Većina GNU/Linux korisnika je 336 uvedena u sustav kroz raspravu o “otvorenom izvornom kodu”, koja 337 ne govori da je cilj sloboda. Prakse koje ne podržavaju slobodu i riječi 338 koje ne govore o slobodi idu ruku pod ruku, podržavajući jedna drugu. Da se 339 prebrodi ta tendencija, trebamo više, ne manje, govora o slobodi.</p> 340 341 <h3>“FLOSS” i “FOSS”</h3> 342 343 <p> Termini “FLOSS” i “FOSS” su <a 344 href="/philosophy/floss-and-foss.html">neutralni i označavaju i slobodni 345 softver i softver otvorenog koda.</a> Ako želite postići neutralnost, 346 “FLOSS” je bolji odabir; no neutralnim terminom se nećete 347 izjasniti kao zagovornik slobode - borba za slobodu obuhvaća i 348 izjašnjavanje.</p> 349 350 <h3>Zaključak</h3> 351 352 <p>Dok zagovornici otvorenog izvornog koda povlače nove korisnike u zajednicu, 353 mi, aktivisti slobodnog softvera moramo poduprijeti zadatak donošenja 354 pitanja slobode u njihovu pažnju. Moramo reći: “To je slobodan softver 355 i daje vam slobodu!”—više i glasnije nego ikad. Svaki put kada 356 kažete “slobodan softver” radije nego “otvoreni izvorni 357 kod,” vi pomažete našu kampanju.</p> 358 359 <h4>Bilješke</h4> 360 361 <!-- The article is incomplete (#793776) as of 21st January 2013. 362 <p> 363 364 Joe Barr's article, 365 <a href="http://www.itworld.com/LWD010523vcontrol4">“Live and 366 let license,”</a> gives his perspective on this issue.</p> 367 --> 368 <p> 369 Lakhanijev i Wolfov <a 370 href="http://ocw.mit.edu/courses/sloan-school-of-management/15-352-managing-innovation-emerging-trends-spring-2005/readings/lakhaniwolf.pdf"> 371 članak o motivaciji developera slobodnog softvera</a> kaže da je znatna 372 frakcija motivirana gledištem da softver treba biti slobodan. To je unatoč 373 činjenici da su anketirali developere na SourceForge-u, portal koji ne 374 podržava gledište da je to etično pitanje. </p> 375 376 <div class="translators-notes"> 377 378 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> 379 <h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Riječ ili fraza 380 korištena da se impresionira ili izraz koji je trenutno u modi. Doslovno, 381 <i>buzz</i> znači “brujanje”, a <i>word</i> znači 382 “riječ”.</li></ol> </div> 383 </div> 384 385 <!-- for id="content", starts in the include above --> 386 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> 387 <div id="footer"> 388 <div class="unprintable"> 389 390 <p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a 391 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a 392 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i 393 drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a 394 href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> 395 396 <p> 397 398 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, 399 replace it with the translation of these two: 400 401 We work hard and do our best to provide accurate, good quality 402 translations. However, we are not exempt from imperfection. 403 Please send your comments and general suggestions in this regard 404 to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> 405 406 <web-translators@gnu.org></a>.</p> 407 408 <p>For information on coordinating and submitting translations of 409 our web pages, see <a 410 href="/server/standards/README.translations.html">Translations 411 README</a>. --> 412 Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne 413 prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite 414 vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a 415 href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> 416 <p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, 417 pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za 418 prijevode</a>.</p> 419 </div> 420 421 <p>Copyright © 2007, 2010, 2012 Richard Stallman</p> 422 423 <p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" 424 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr"> Creative 425 Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> 426 427 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> 428 <div class="translators-credits"> 429 430 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> 431 <b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> 432 433 <p class="unprintable"><!-- timestamp start --> 434 Zadnji put promijenjeno: 435 436 $Date: 2021/12/24 07:12:04 $ 437 438 <!-- timestamp end --> 439 </p> 440 </div> 441 </div> 442 </body> 443 </html>