not-ipr.html (14383B)
1 <!--#set var="PO_FILE" 2 value='<a href="/philosophy/po/not-ipr.hr.po"> 3 https://www.gnu.org/philosophy/po/not-ipr.hr.po</a>' 4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/not-ipr.html" 5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/not-ipr.hr-diff.html" 6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-08-05" --> 7 8 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> 9 <!-- Parent-Version: 1.77 --> 10 11 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> 12 <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/not-ipr.en.html" --> 13 14 <title>Jeste li rekli “intelektualno vlasništvo”? To je zavodljiva 15 opsjena - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> 16 17 <!--#include virtual="/philosophy/po/not-ipr.translist" --> 18 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> 19 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> 20 <h2>Jeste li rekli “intelektualno vlasništvo”? To je zavodljiva 21 opsjena</h2> 22 23 <p><a href="http://www.stallman.org/">Richard M. Stallman</a></p> 24 25 <p> 26 Postalo je moderno staviti autorsko pravo, patente i zaštitne 27 znakove—tri odvojena i različita subjekta koja uključuju tri odvojena 28 i različita skupa zakona—i još k tome tucet drugih zakona u jednu 29 posudu i nazvati to “intelektualno vlasništvo”. Iskrivljeni i 30 zbunjujući termin nije postao čest pukim slučajem. Kompanije koje imaju 31 dobit od konfuzije su ga promovirale. Najjasniji put izlaska iz konfuzije je 32 odbijanje termina u potpunosti. 33 </p> 34 35 <p> 36 Prema profesoru Marku Lemleyu, sada iz pravne škole Stanford, 37 rasprostranjeno korištenje termina “intelektualno vlasništvo” je 38 moda koja je slijedila osnivanje, 1967. godine, Svjetske organizacije za 39 intelektualno vlasništvo (<i>World Intellectual Property Organization</i>, 40 WIPO), i postala je česta tek u nedavnim godinama. (WIPO je formalno UN 41 organizacija, ali zapravo predstavlja interese nositelja autorskih prava, 42 patenata i zaštitnih znakova.) Široka primjena datira iz <a 43 href="http://ngrams.googlelabs.com/graph?content=intellectual+property&year_start=1800&year_end=2008&corpus=0&smoothing=1">približno 44 1990</a>. (<a href="/graphics/seductivemirage.png">Lokalna kopija slike</a>) 45 </p> 46 47 <p> 48 Termin vrši utjecaj koji nije teško vidjeti: predlaže razmišljanje o 49 autorskom pravu, patentima i zaštitnim znakovima kroz analogiju sa 50 vlasničkim pravima za fizičke objekte. (Ta analogija je u sukobu s pravnom 51 filozofijom zakona o autorskom pravu, patentnog zakona i zakona o zaštitnim 52 znakovima, ali samo stručnjaci znaju to.) Ti zakoni zapravo nisu niti 53 izdaleka slični zakonu fizičkog vlasništva, ali korištenje tog termina 54 navodi zakonodavce na izmjenu istih da budu što više nalik. Pošto je to 55 izmjena željena od strane kompanija koje primjenjuju moći autorskoga prava, 56 patenata i zaštitnih znakova, odgovara im utjecaj koji termin 57 “intelektualno vlasništvo” vrši. 58 </p> 59 60 <p> 61 Taj utjecaj je dovoljan razlog da se termin odbije, i ljudi su me često 62 pitali da predložim neko drugo ime za sveukupnu kategoriju—ili su 63 predložili vlastite alternative (često šaljive). Prijedlozi uključuju 64 IMP-ove<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>, za Privilegije Nametnutoga 65 Monopola (<i>Imposed Monopoly Privileges</i>), i GOLEM-ove<sup><a 66 href="#TransNote2">2</a></sup>, za Vladom Izazvani Zakonito Provedeni 67 Monopoli (<i>Government-Originated Legally Enforced Monopolies</i>). Neki 68 govore o “režimima ekskluzivnih prava”, ali referiranje na 69 ograničenja riječju “pravo” je isto dvosmisleno. 70 </p> 71 72 <p> 73 Neka od tih zamjenskih imena bi bila poboljšanje, ali greška je zamijeniti 74 “intelektualno vlasništvo” sa bilo kojim drugim terminom. Drugo 75 ime neće adresirati dublji problem tog termina: prekomjerna 76 generalizacija. Ne postoji takva unificirana stvar kao “intelektualno 77 vlasništvo”—to je opsjena. Jedini razlog zbog kojeg ljudi misle 78 da ima smisla kao koherentna kategorija je taj što ih je široka uporaba 79 termina navela u krivi smjer. 80 </p> 81 82 <p> 83 “Intelektualno vlasništvo” je u najboljem slučaju termin za 84 zahvaćanje svega (<i>catch-all</i>) da bi se sjedinili različiti zakoni. Oni 85 koji nisu odvjetnici nakon što čuju jedno te isti termin primijenjen na te 86 raznolike zakone imaju tendenciju da pretpostave da se temelje na 87 zajedničkom principu i da funkcioniraju slično. 88 </p> 89 90 <p> 91 Ništa ne može biti dalje od istine. Ti zakoni su nastali odvojeno, razvili 92 se različito, obuhvaćaju različite aktivnosti, imaju različita pravila i 93 postavljaju različita pitanja javne politike. 94 </p> 95 96 <p> 97 Zakon o autorskim pravima je bio dizajnirani da promovira autorstvo i 98 umjetnost, i obuhvaća detalje izraza djela. Patentni zakon je bio namijenjen 99 da se promovira objava korisnih ideja, pod cijenom davanja, onome koji 100 objavljuje ideju, privremenog monopola nad istom—cijena koja se 101 isplati u nekim profesijama, ali ne u nekim drugima. 102 </p> 103 104 <p> 105 U kontrastu, zakon o zaštitnim znakovima, nije bio namijenjen da promovira 106 neki partikularni način djelovanja, nego jednostavno da omogući kupcima da 107 znaju što kupuju. Zakonodavci su to, međutim, pod utjecajem termina 108 “intelektualno vlasništvo”, pretvorili u spletku koja pruža 109 poticaj za oglašavanje. 110 </p> 111 112 <p> 113 Pošto su se ti zakoni razvili neovisno, oni su različiti u svakom detalju, 114 kao i u njihovim temeljnim svrhama i metodama. Dakle, ako naučite neku 115 činjenicu o zakonu autorskoga prava, biti će mudro da pretpostavite da je 116 patentni zakon drugačiji. Rijetko ćete biti u krivu! 117 </p> 118 119 <p> 120 Ljudi često kažu “intelektualno vlasništvo” kada zapravo misle 121 na neku veću ili manju kategoriju. Na primjer, bogate zemlje često nameću 122 nepravedne zakone siromašnim zemljama da bi iscijedili novac od njih. Neki 123 od tih zakona su zakoni o “intelektualnom vlasništvu”, dok drugi 124 nisu; bez obzira na to, kritičari takve prakse se često hvataju za tu oznaku 125 jer im je postala poznata. Koristeći tu oznaku, oni krivo predstavljaju 126 prirodu problema. Bilo bi bolje koristiti precizniji termin, kao što je 127 “zakonodavna kolonizacija”, koji pogađa u srž materije. 128 </p> 129 130 <p> 131 Laici nisu sami u stanju zbunjenosti ovim terminom. Čak su i pravni 132 profesori koji podučavaju te zakone primamljeni i rastrojeni zavodljivošću 133 termina “intelektualno vlasništvo”, i rade općenite izjave koje 134 su u suprotnosti sa činjenicama koje znaju. Na primjer, jedan profesor je 135 2006. napisao: 136 </p> 137 138 <blockquote><p> 139 Za razliku od njihovih potomaka koji sada rade na niskim funkcijama u 140 WIPO-u, tvorci ustava SAD-a su imali principijelni, za konkurentnost, stav 141 prema intelektualnom vlasništvu. Znali su da bi prava mogla biti nužna, 142 ali…zavezali su ruke kongresu, ograničavajući njegovu moć na 143 višestruke načine. 144 </p></blockquote> 145 146 <p> 147 Ta izjava referira na članak 1, odjeljak 8, točku 8 ustava SAD-a, koji 148 ovlašćuje zakon o autorskom pravu i patentni zakon. Međutim, ta točka, nema 149 ništa sa zakonom o zaštitnim znakovima i raznim drugima. Termin 150 “intelektualno vlasništvo” je naveo tog profesora da napravi 151 lažnu generalizaciju. 152 </p> 153 154 <p> 155 Termin “intelektualno vlasništvo” isto tako vodi u 156 pojednostavnjeno razmišljanje. Navodi ljude da se fokusiraju na slabu 157 zajedničku formu koju ti razdvojeni zakoni imaju—da oni rade umjetne 158 privilegije za određene stranke—i da zanemaruju detalje koji oblikuju 159 njihovu suštinu: specifična ograničenja koja svaki zakon nameće javnosti, i 160 posljedice koje su rezultat toga. Taj pojednostavljeni fokus na formu 161 ohrabruje “ekonomski” pristup svim tim problemima. 162 </p> 163 164 <p> 165 Ekonomija ovdje djeluje, kao što to često radi, kao vozilo za neispitane 166 pretpostavke. Te uključuju pretpostavke o vrijednostima, kao što je 167 pretpostavka da je količina proizvodnje stvarno bitna dok sloboda i način 168 života nisu, i činjenične pretpostavke koje su uglavnom lažne, kao ona da 169 autorska prava podržavaju glazbenike, ili da patenti na lijekove podržavaju 170 spasonosna istraživanja. 171 </p> 172 173 <p> 174 Još jedan problem je, na širokoj skali implicitnoj u terminu 175 “intelektualno vlasništvo”, da specifična pitanja postavljena od 176 strane raznih zakona postaju skoro pa nevidljivima. Ta pitanja se uzdižu iz 177 specifičnosti svakog zakona—točno ono što termin “intelektualno 178 vlasništvo” potiče ljude da zanemaruju. Na primjer, jedno pitanje koje 179 se tiče autorskoga prava je da li razmjenjivanje glazbe treba biti 180 dozvoljeno; patentni zakon nema nikakve veze s tim. Patentni zakon postavlja 181 pitanja kao što su: da li bi siromašnim zemljama trebalo biti dopušteno da 182 proizvode spasonosne lijekove i da ih prodaju jeftino da spase živote; zakon 183 o autorskom pravu nema nikakve veze s takvim pitanjima. 184 </p> 185 186 <p> 187 Niti jedno od tih pitanja nije samo ekonomsko po prirodi, i njihovi 188 ne-ekonomski aspekti su vrlo različiti; korištenje plitke ekonomske 189 pretjerane generalizacije kao temelj za njihovo razmatranje znači 190 zanemarivanje razlika. Stavljanje tih dviju zakona u posudu 191 “intelektualnog vlasništva” opstruira jasno razmišljanje o 192 svakom od njih. 193 </p> 194 195 <p> 196 Dakle, svako mišljenje o “pitanju intelektualnog vlasništva” i 197 svake generalizacije o toj tobožnjoj kategoriji su skoro pa zasigurno 198 budalaste. Ako mislite da su svi ti zakoni jedno pitanje, imati ćete 199 tendenciju da birate vaša mišljenja iz ponude sve-uključujućih pretjeranih 200 generalizacija, niti jedna od kojih vrijedi. 201 </p> 202 203 <p> 204 Ako želite jasno razmišljati o problemima postavljenima patentima, ili 205 autorskim pravima, ili zaštitnim znakovima, ili raznim drugim zakonima, prvi 206 korak je zaboraviti ideju sjedinjavanja istih, i razmotrite ih kao odvojene 207 predmete. Drugi korak je odbijanje uske perspektive i pojednostavljene slike 208 koju termin “intelektualno vlasništvo” predlaže. Razmotrite 209 svako od tih pitanja odvojeno, u njihovoj punini, i tada imate šansu za 210 dobro razmatranje. 211 </p> 212 213 <p>Kada dođemo do reforme WIPO-a, ovdje je <a 214 href="http://fsfe.org/projects/wipo/wiwo.en.html">jedan prijedlog za izmjenu 215 imena i suštine WIPO-a</a>. 216 </p> 217 218 <hr /> 219 220 <p> 221 Afričke države imaju više zajedničkog nego ovi zakoni: iako je 222 “Afrika” jedinstvena geografska cjelina, vrlo je zbunjujuće <a 223 href="http://www.theguardian.com/world/2014/jan/24/africa-clinton"> pričati 224 o “Africi”, a ne o pojedinačnoj državi</a>. 225 </p> 226 227 <p> 228 <a 229 href="http://torrentfreak.com/language-matters-framing-the-copyright-monopoly-so-we-can-keep-our-liberties-130714/"> 230 Rickard Falkvinge podržava odbacivanje termina iz upotrebe</a>.</p> 231 232 <div class="translators-notes"> 233 234 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> 235 <h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">U engleskom <i>imp</i> 236 znači vragolan, đavolčić ili đavolak i pojavljuje se u nekim računalnim 237 igrama.</li><li id="TransNote2"><i>Golem</i> je također lik iz računalnih 238 igara i predstavlja biće dizajnirano, napravljeno i upravljano od strane 239 nekog drugog lika, obično moćnog čarobnjaka.</li></ol></div> 240 </div> 241 242 <!-- for id="content", starts in the include above --> 243 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> 244 <div id="footer"> 245 <div class="unprintable"> 246 247 <p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a 248 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a 249 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i 250 ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a 251 href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> 252 253 <p> 254 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, 255 replace it with the translation of these two: 256 257 We work hard and do our best to provide accurate, good quality 258 translations. However, we are not exempt from imperfection. 259 Please send your comments and general suggestions in this regard 260 to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> 261 262 <web-translators@gnu.org></a>.</p> 263 264 <p>For information on coordinating and submitting translations of 265 our web pages, see <a 266 href="/server/standards/README.translations.html">Translations 267 README</a>. --> 268 Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko 269 kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo 270 vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a 271 href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. 272 Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih 273 stranica, pogledajte <a 274 href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za 275 prijevode</a>.</p> 276 </div> 277 278 <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to 279 files generated as part of manuals) on the GNU web server should 280 be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this 281 without talking with the webmasters or licensing team first. 282 Please make sure the copyright date is consistent with the 283 document. For web pages, it is ok to list just the latest year the 284 document was modified, or published. 285 286 If you wish to list earlier years, that is ok too. 287 Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying 288 years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable 289 year, i.e., a year in which the document was published (including 290 being publicly visible on the web or in a revision control system). 291 292 There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers 293 Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> 294 <p>Copyright © 2004, 2006, 2010, 2013 Richard M. Stallman</p> 295 296 <p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" 297 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom 298 Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> 299 300 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> 301 <div class="translators-credits"> 302 303 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> 304 <b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> 305 306 <p class="unprintable"><!-- timestamp start --> 307 Zadnji put promijenjeno: 308 309 $Date: 2021/12/24 07:12:03 $ 310 311 <!-- timestamp end --> 312 </p> 313 </div> 314 </div> 315 </body> 316 </html>