manifesto.html (34969B)
1 <!--#set var="PO_FILE" 2 value='<a href="/gnu/po/manifesto.hr.po"> 3 https://www.gnu.org/gnu/po/manifesto.hr.po</a>' 4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/manifesto.html" 5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/manifesto.hr-diff.html" 6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2013-12-23" --> 7 8 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> 9 <!-- Parent-Version: 1.75 --> 10 11 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> 12 <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/manifesto.en.html" --> 13 14 <title>GNU manifest - GNU projekt - Zaklada za slobodan softver</title> 15 16 <!--#include virtual="/gnu/po/manifesto.translist" --> 17 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> 18 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> 19 20 <h2>GNU manifest</h2> 21 22 <p> GNU manifest (koji je naveden u daljnjem tekstu) je napisao <a 23 href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a> u počecima GNU 24 projekta, kako bi zatražio sudjelovanje i potporu. Tijekom prvih nekoliko 25 godina, obnavljan je u manjoj mjeri da bi ostao u toku događaja, no sada se 26 čini kako je najbolje ostaviti ga neizmijenjenog kakvog ga je većina ljudi 27 vidjela.</p> 28 29 <p>Od tog vremena, naučili smo o određenim uobičajenim krivim shvaćanjima nekih 30 dijelova engleskog originala koja bi se izbjegla da je tekst drugačije 31 sročen. Bilješke dodane od 1993. pojašnjavaju ove stavke.</p> 32 33 <p>Za najsvježije informacije o dostupnom GNU softveru, molimo pogledajte 34 informacije dostupne na našem <a href="/home.html">web poslužitelju</a>, 35 preciznije na našem <a href="/software/software.html">popisu 36 softvera</a>. Za informacije kako pridonijeti, pogledajte <a 37 href="/help/">http://www.gnu.org/help</a>. </p> 38 39 <h3>Što je GNU? Gnu Nije Unix!</h3> 40 41 <p> 42 GNU, što je kratica za Gnu Nije Unix, je naziv za potpun softverski sustav 43 kompatibilan s Unixom koji pišem kako bih ga mogao dati slobodno tako da ga 44 svatko može koristiti.<a href="#f1">(1)</a> Nekoliko drugih dobrovoljaca mi 45 pomaže. Donacije vremena, novca, programa i opreme su vrlo potrebne.</p> 46 47 <p> 48 Zasada imamo uređivač teksta Emacs sa Lispom za pisanje naredbi uređivača, 49 program za praćenje izvršenja drugih programa na razini izvornog koda 50 (<i>source level debugger</i>), generator raščlanjivača kompatibilan s 51 yacc-om, povezivač (<i>linker</i>), i oko 35 pomoćnih programa. Ljuska 52 (izvođač naredbi) je skoro gotova. Novi prenosivi optimizirajući C kompajler 53 je kompilirao samog sebe i možda će biti pušteni u javnost kasnije ove 54 godine. Osnovna jezgra (<i>kernel</i>) postoji no još mnoge mogućnosti su 55 potrebne da bismo emulirali Unix. Kada jezgra i kompajler budu gotovi, bit 56 će moguće distribuirati GNU sustav dovoljan za razvoj softvera. Koristiti 57 ćemo TeX kao svoj oblikovatelj teksta, ali radimo na nroff-u. Koristiti ćemo 58 i slobodan, prenosivi X Window System. Nakon ovoga, dodat ćemo prenosivi 59 Common Lisp, igru Empire, tablični kalkulator, i stotine drugih stvari, kao 60 i elektroničku dokumentaciju. Nadamo se da ćemo, jednom, ponuditi sve 61 korisno što uobičajeno dolazi sa Unix sustavom, i više.</p> 62 63 <p> 64 GNU će moći pokretati Unix programe, no neće biti identičan Unixu. Napravit 65 ćemo sva poboljšanja koja smatramo korisnima, prema našem iskustvu sa drugim 66 operativnim sustavima. Točnije, namjeravamo imati dulja imena datoteka, 67 oznake verzija datoteka, datotečni sustav sa zaštitom od raspada, možda i 68 dovršavanje imena datoteka, podršku za prikaz neovisan o terminalu, i jednom 69 možda i prozorski sustav bazirani na Lispu kroz koji će više Lisp programa i 70 običnih Unix programa moći dijeliti ekran. I C i Lisp će biti dostupni kao 71 sistemski programski jezici. Probati ćemo podržavati protokole za 72 komunikaciju UUCP, MIT Chaosnet i Internet.</p> 73 74 <p> 75 GNU je u početku namijenjen ponajviše strojevima u klasi 68000/16000-ice sa 76 virtualnom memorijom, jer su to najjednostavniji strojevi na kojima ga 77 možemo natjerati da radi. Dodatni trud potreban da ga pokrenemo i na manjim 78 strojevima će biti ostavljen nekome tko želi koristiti GNU na njima.</p> 79 80 <p> 81 Da izbjegnemo strašnu zbrku, molimo da kažete <em>g</em> u riječi 82 “GNU” kada je to ime ovog projekta.<sup><a 83 href="#TransNote1">1</a></sup> </p> 84 85 <h3>Zašto moram napisati GNU</h3> 86 87 <p> 88 Smatram da postoji zlatno pravilo koje zahtjeva da dijelim program koji mi 89 se sviđa sa drugima kojima se on sviđa. Prodavači softvera žele podijeliti 90 korisnike i osvojiti ih, tako da zahtijevaju od svakog korisnika da se složi 91 da neće dijeliti sa drugima. Odbijam ne biti solidaran s drugim korisnicima 92 na ovaj način. Ne mogu sa čistom savješću potpisati sporazum o tajnosti ili 93 softverski licenčni ugovor. Tijekom godina u kojima sam radio u Laboratoriju 94 za Umjetnu Inteligenciju pokušao sam se odupirati takvim strujanjima i 95 drugim ne-gostoljubivostima, no u jednom trenutku otišli su predaleko: nisam 96 mogao ostati u ustanovi u kojoj se takve stvari rade protiv moje volje.</p> 97 98 <p> 99 Kako bih mogao nastaviti koristiti računala bez da budem nečastan, odlučio 100 sam složiti dovoljnu količinu slobodnog softvera tako da mogu ići dalje bez 101 imalo softvera koji nije slobodan. Dao sam otkaz u Laboratoriju kako me MIT 102 legalno ne bi mogao sprječavati u slobodnom davanju GNU-a.<a 103 href="#f2a">(2)</a></p> 104 105 <h3>Zašto će GNU biti kompatibilan s Unixom</h3> 106 107 <p> 108 Unix, po meni, nije idealan sustav, no nije previše loš. Osnovne osobine 109 Unixa čine se dobrima, i mislim kako se ono što Unixu nedostaje može 110 popuniti bez da uništim te osobine. A sustav kompatibilan s Unixom bio bi 111 jednostavan za prihvaćanje mnogim drugim ljudima.</p> 112 113 <h3>Kako će GNU biti dostupan</h3> 114 115 <p> 116 GNU nije javno vlasništvo. Svakome će biti dozvoljeno mijenjati i ponovno 117 distribuirati GNU, ali nijednom distributeru neće biti dozvoljeno da se 118 ograniči daljnje distribuiranje. Da tako kažemo, <a 119 href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasničke 120 (<i>proprietary</i>)</a> izmjene neće biti dozvoljene. Želim osigurati da će 121 sve inačice GNU-a ostati slobodne.</p> 122 123 <h3>Zašto mnogi drugi programeri žele pomoći</h3> 124 125 <p> 126 Pronašao sam mnogo programera koji su uzbuđeni oko GNU-a i žele pomoći.</p> 127 128 <p> 129 Mnogi programeri su nezadovoljni komercijalizacijom sistemskog 130 softvera. Možda im omogućava da zarađuju više novca, no zahtjeva da se 131 općenito osjećaju u sukobu s drugim programerima umjesto da se osjećaju 132 drugovima. Osnovni čin prijateljstva među programerima je dijeljenje 133 programa; današnji tržišni način rada u osnovi zabranjuje programerima da se 134 prema drugima odnose kao prema prijateljima. Kupac softvera mora odabrati 135 između prijateljstva i poštovanja zakona. Prirodno, mnogi odlučuju da je 136 prijateljstvo bitnije. Ali oni koji vjeruju u zakon često se ne osjećaju 137 dobro sa bilo kojim odabirom. Postaju cinični i misle da je programiranje 138 samo način za zaradu.</p> 139 140 <p> 141 Radom i korištenjem GNU-a umjesto vlasničkih programa, možemo biti 142 gostoljubivi prema svima i istovremeno poštivati zakon. Dodatno, GNU služi 143 kao primjer za inspiraciju i kao zastava koja će povesti druge da nam se 144 pridruže u dijeljenju. Ovo nam može dati osjećaj harmonije koji je nemoguć 145 ako koristimo softver koji nije slobodan. Za oko pola programera s kojima 146 razgovaram, ovo je bitna sreća koju novac ne može zamijeniti.</p> 147 148 <h3>Kako vi možete pripomoći</h3> 149 150 <blockquote> 151 <p> 152 (Danas, da biste vidjeli softverske zadaće na kojima možete raditi, 153 pogledajte <a href="http://fsf.org/campaigns/priority-projects">popis 154 projekata visokog prioriteta</a> i <a 155 href="http://savannah.gnu.org/people/?type_id=1">GNU popis tražene 156 pomoći</a>, općeniti popis zadaća za GNU softverske pakete. Za druge načine 157 na koje možete pomoći, pogledajte <a 158 href="http://gnu.org/help/help.html">vodič za pomaganje GNU operativnoga 159 sustava</a>.) 160 </p> 161 </blockquote> 162 163 <p> 164 Tražim proizvođače računala za donacije strojeva i novca. Tražim pojedince 165 za donacije programa i rada.</p> 166 167 <p> 168 Jedna posljedica koju možete očekivati donacijom strojeva je da će se GNU na 169 njima vrtiti vrlo rano. Strojevi trebaju biti potpuni, sustavi spremni za 170 uporabu, odobreni za uporabu u naseljenim područjima, i da ne trebaju 171 sofisticirano hlađenje ili napajanje.</p> 172 173 <p> 174 Shvatio sam da su mnogi programeri željni dati slobodno vrijeme za rad na 175 GNU. Za većinu projekata, takav povremeni distribuirani rad bio bi vrlo 176 težak za koordinaciju; nezavisno pisani dijelovi ne bi radili zajedno. No za 177 konkretnu zadaću zamjene Unixa, ovaj problem ne postoji. Potpun Unix sustav 178 sadrži stotine pomoćnih programa, od kojih je svaki zasebno 179 dokumentiran. Većina specifikacija sučelja su fiksne radi kompatibilnosti 180 Unixa. Ako svaki pridonositelj može napisati kompatibilnu zamjenu za jedan 181 Unix alat, i da ga natjera da radi kako treba umjesto originala na Unix 182 sustavu, tada će svi ovi alati raditi kako valja kad ih se složi 183 zajedno. Čak i ako damo Murphyju da stvori nekoliko neočekivanih problema, 184 slaganje ovih komponenti zajedno biti će jednostavna zadaća. (Jezgra će 185 zahtijevati bližu komunikaciju i morati će se razvijati od strane male, uske 186 grupe.)</p> 187 188 <p> 189 Ako dobijem novčane donacije, možda ću moći zaposliti nekoliko ljudi da rade 190 puno ili djelomično radno vrijeme. Plaća neće biti visoka po programerskim 191 standardima, no tražim ljude kojima je građenje društvenog duha važno kao i 192 zarada. Ovo vidim kao način da omogućim zainteresiranim ljudima da posvete 193 punu energiju na rad na GNU-u poštedom od potrebe da zarade za život na neki 194 drugi način.</p> 195 196 <h3>Zašto će svi korisnici računala imati koristi</h3> 197 198 <p> 199 Kada GNU bude napisan, svatko će moći dobiti dobar sistemski softver 200 slobodno, baš kao i zrak.<a href="#f2">(3)</a></p> 201 202 <p> 203 Ovo znači mnogo više od pukog uklanjanja cijene licence Unixa. Ovo znači da 204 će se bespotrebno gubljenje vremena na programiranje izbjeći. To vrijeme 205 može umjesto toga ići u unaprjeđivanje tehnologije.</p> 206 207 <p> 208 Potpuni izvorni kod sistemskog softvera bit će dostupan svakome. Na taj 209 način, korisnik koji treba promjene u sustavu uvijek će moći slobodno sam 210 napraviti promjene, ili platiti bilo kojem programeru ili kompaniji da ih 211 naprave umjesto njega. Korisnici više neće biti u milosti jednog programera 212 ili kompanije koja posjeduje izvorni kod i jedina ima mogućnost napraviti 213 izmjene.</p> 214 215 <p> 216 Škole će moći pružiti mnogo edukativnije okruženje potičući učenike da 217 proučavaju i poboljšavaju sistemski kod. Harvardov računalni laboratorij 218 nekad je imao odredbu da se niti jedan program nije smio instalirati na 219 sustav ako njegov izvorni kod nije bio javan, i držali se toga tako da su 220 stvarno odbijali instalirati određene programe. Ovo me snažno nadahnulo.</p> 221 222 <p> 223 Konačno, gubljenje vremena na razmišljanje tko je vlasnik sistemskog 224 softvera i što se smije ili ne smije činiti s njim bit će uklonjeno.</p> 225 226 <p> 227 Ugovori koji zahtijevaju ljude da plate za korištenje programa, uključujući 228 licenciranje kopija, uvijek izazivaju ogromne troškove društvu kroz 229 nespretne mehanizme koji su potrebni da bi se odredilo koliko, odnosno za 230 koje programe, pojedinac mora platiti. I samo policijska država može 231 natjerati svakoga da se pokore tim mehanizmima. Zamislite svemirsku postaju 232 gdje se zrak mora vrlo skupo proizvoditi; naplata svakome tko diše prema 233 jednoj litri zraka možda je pošteno, no nošenje maske za disanje s mjeračem 234 cijeli dan i noć je nepodnošljivo čak i ako si svatko može priuštiti 235 plaćanje računa za zrak. A TV kamere koje su svagdje da bi vidjele da li 236 ikada skidate masku su strašne. Bolje je podržavati tvornicu zraka porezom 237 po glavi stanovnika i jednostavno odbaciti maske.</p> 238 239 <p> 240 Kopiranje svih ili dijelova programa je prirodno programeru poput disanja, i 241 jednako produktivno. Mora biti slobodno.</p> 242 243 <h3>Neki jednostavno odbacivi prigovori ciljevima GNU-a</h3> 244 245 <p> 246 <strong>“Nitko ga neće koristiti ako je besplatan, jer to znači da 247 nemaju podršku na koju se mogu pouzdati.”</strong></p> 248 249 <p> 250 <strong>“Morate naplaćivati za program kako biste platili pružanje 251 podrške.”</strong></p> 252 253 <p> 254 Ako bi ljudi radije platili za GNU i podršku nego dobili besplatni GNU bez 255 podrške, kompanija koja bi pružala samo podršku ljudima koji su slobodno 256 nabavili GNU morala bi biti profitabilna.<a href="#f3">(4)</a></p> 257 258 <p> 259 Moramo razlikovati podršku u obliku stvarnog programiranja i jednostavnog 260 držanja za ruku. Ono prvo je nešto na što se pojedinac ne može osloniti kod 261 prodavača softvera. Ako vaš problem ne dijeli dovoljno ljudi, prodavač će 262 vam reći da se gonite.</p> 263 264 <p> 265 Ako se vaša kompanija mora moći osloniti na podršku, jedini način je da 266 imate sav potreban izvorni kod i alate. Tada možete zaposliti bilo koju 267 dostupnu osobu da vam popravi vaš problem; ne biste bili na milost i 268 nemilost bilo kojeg pojedinca. Sa Unixom, cijena izvornog koda ovo čini 269 nemogućim većini kompanija. Sa GNU-om ovo će biti jednostavno. Još uvijek će 270 biti moguće da nema kompetentne osobe, no ovaj problem ne može se baciti na 271 način distribucije. GNU ne rješava sve svjetske probleme, samo neke.</p> 272 273 <p> 274 U međuvremenu, korisnici koji ne znaju ništa o računalima trebaju držanje za 275 ruku: trebaju da netko za njih učini ono što bi i oni sami jednostavno mogli 276 no ne znaju kako.</p> 277 278 <p> 279 Takve usluge mogu nuditi tvrtke koje prodaju samo držanje za ruku i uslugu 280 popravka. Ako je istina da bi ljudi radije potrošili novac i dobili proizvod 281 s uslugom, tada će rado kupiti i uslugu kad već dobiju proizvod 282 besplatno. Ove uslužne tvrtke će se natjecati u kvaliteti i cijeni; 283 korisnici neće biti vezani uz pojedinu. U međuvremenu, oni od nas koji ne 284 trebaju uslugu će morati moći koristiti program i bez plaćanja za uslugu.</p> 285 286 <p> 287 <strong>“Ne možete dosegnuti mnogo ljudi bez oglašavanja, i morate 288 naplatiti program da biste to podržavali.”</strong></p> 289 290 <p> 291 <strong>“Beskorisno je oglašavati program do kojeg ljudi mogu doći 292 besplatno.”</strong></p> 293 294 <p> 295 Postoje razni načini besplatnog ili vrlo jeftinog publiciteta koji se mogu 296 koristiti za obavijestiti računalne korisnike o nečem poput GNU-a. No možda 297 je istina da pojedinac može doći do više korisnika mikroračunala koristeći 298 oglašavanje. Ako je ovo istina, kompanija koja oglašava uslugu kopiranja i 299 slanja GNU-a za novac morala bi biti dovoljno uspješna da plati za svoje 300 oglašavanje i više. Na ovaj način, samo korisnici koji imaju koristi od 301 oglašavanja plate za njega.</p> 302 303 <p> 304 S druge strane, ako mnogo ljudi dobije GNU od svojih prijatelja, i takve 305 kompanije ne uspiju, ovo će pokazati da oglašavanje nije ustvari bilo 306 potrebno da se GNU proširi. Zašto zagovornici slobodnog tržišta ne dopuštaju 307 da slobodno tržište odluči o ovome?<a href="#f4">(5)</a></p> 308 309 <p> 310 <strong>“Moja kompanija treba vlasnički operativni sustav da bi dobila 311 na konkurentnosti.”</strong></p> 312 313 <p> 314 GNU će ukloniti operativne sustave iz područja konkurentnosti. Nećete moći 315 dobiti prednost na ovom području, no neće ni vaši konkurenti. Vi i oni ćete 316 se natjecati u drugim područjima, dok ćete u ovom oboje surađivati. Ako vaša 317 kompanija prodaje operativni sustav, GNU vam se neće svidjeti, no to je vaš 318 problem. Ako je vaš posao nešto drugo, GNU vas može spasiti od polaska u 319 skupi posao prodaje operativnih sustava.</p> 320 321 <p> 322 Volio bih vidjeti da GNU razvoj podržavaju darovi mnogih proizvođača i 323 korisnika, smanjujući cijenu oboma.<a href="#f5">(6)</a></p> 324 325 <p> 326 <strong>“Ne zaslužuju li programeri nagradu za svoju 327 kreativnost?”</strong></p> 328 329 <p> 330 Ako išta zaslužuje nagradu, to je pomaganje društvu. Kreativnost može biti 331 pomaganje društvu, no samo ako je društvo slobodno da koristi rezultate. Ako 332 programeri zaslužuju nagradu za stvaranje inovativnih programa, na isti 333 način trebaju biti kažnjeni ako ograničuju uporabu ovih programa.</p> 334 335 <p> 336 <strong>“Ne bi li programer trebao moći tražiti nagradu za svoju 337 kreativnost?”</strong></p> 338 339 <p> 340 Ne postoji ništa loše u želji za plaćom za rad, ili željom za povećanjem 341 svojeg dohotka, dok god taj pojedinac ne koristi destruktivne mjere. Ali 342 mjere koje su danas uobičajene u području softvera zasnovane su na 343 destruktivnosti.</p> 344 345 <p> 346 Izvlačenje novca od korisnika programa ograničavanjem njegove uporabe je 347 destruktivno jer ograničenja smanjuju količinu i način na koji se program 348 može koristiti. Ovo smanjuje količinu bogatstva koje čovječanstvo dobiva od 349 programa. Kada postoji namjerni odabir da se ograniči, štetne posljedice su 350 namjerno uništenje.</p> 351 352 <p> 353 Razlog zašto dobar građanin ne koristi takve destruktivne mjere da bi postao 354 bogatiji je jer, ako bi svatko tako činio, svi bismo postali siromašniji od 355 međusobne destruktivnosti. Ovo je Kantovska etika; ili, Zlatno 356 Pravilo. Budući da ne volim posljedice koje se stvaraju ako svatko skriva 357 informacije, nužno smatram da je zlo činiti takvo što. Točnije, želja da se 358 bude nagrađen za kreativnost ne opravdava sprječavanje svijeta da koristi 359 svu ili dio te kreativnosti.</p> 360 361 <p> 362 <strong>“Neće li programeri gladovati?”</strong></p> 363 364 <p> 365 Mogao bih odgovoriti da nitko nije prisiljeni biti programer. Većina nas ne 366 može zaraditi novac za stajanje na ulici i pravljenjem grimasa. No mi nismo, 367 kao rezultat, prisiljeni provoditi naš život stajući na ulici i 368 gladujući. Činimo nešto drugo.</p> 369 370 <p> 371 No to je krivi odgovor jer prihvaća implicitnu pretpostavku postavljača 372 pitanja: da bez vlasništva nad softverom, programeri ne mogu biti plaćeni ni 373 centa. Navodno je sve ili ništa.</p> 374 375 <p> 376 Pravi razlog zašto programeri neće gladovati je da će još uvijek biti moguće 377 da budu plaćeni za programiranje; samo ne plaćeni koliko sada.</p> 378 379 <p> 380 Ograničavanje kopiranja nije jedina osnova softverskim kompanijama. To je 381 najuobičajenija osnova<a href="#f8">(7)</a> jer donosi najviše novca. Da je 382 zabranjena, ili odbijena od strane kupca, softverske kompanije bi se 383 pomaknule na druge osnove organizacije koje se sada rijeđe koriste. Uvijek 384 su postojali razni načini da se organizira bilo koja vrsta posla.</p> 385 386 <p> 387 Vjerojatno programiranje neće biti toliko isplativo na novoj osnovi kao 388 danas. No to nije argument protiv promjene. Ne smatra se nepravdom kada 389 prodavači u trgovinama zarađuju koliko zarađuju. Kada bi programeri isto 390 toliko zarađivali, ni to ne bi bila nepravda. (U praksi bi i dalje 391 zarađivali mnogo više nego prodavači.)</p> 392 393 <p> 394 <strong>“Nemaju li ljudi pravo da kontroliraju kako se njihova 395 kreativnost koristi?”</strong></p> 396 397 <p> 398 “Kontrola nad uporabom ideja pojedinca” ustvari je kontrola nad 399 tuđim životima; i obično se koristi da bi učinila njihove živote težima.</p> 400 401 <p> 402 Ljudi koji su proučavali problem prava intelektualnog vlasništva<a 403 href="#f6">(8)</a> pažljivo (poput odvjetnika) kažu da ne postoji urođeno 404 pravo intelektualnog vlasništva. Vrste pretpostavljenih prava intelektualnog 405 vlasništva koje vlada prepoznaje stvoreni su posebnim zakonima za posebne 406 svrhe.</p> 407 408 <p> 409 Na primjer, patentni sustav je uspostavljen kako bi potaknuo izumitelje da 410 objave detalje svojih izuma. Njegova svrha bila je da pomogne društvu više 411 nego izumiteljima. U to vrijeme, životni vijek patenta u trajanju od 17 412 godina bio je kratak u usporedbi s brzinom napretka tehnologije. Budući da 413 su patenti problem samo među proizvođačima, kojima cijena i napor licenčnog 414 ugovora su minimalni u usporedbi sa postavljanjem proizvodnje, patenti često 415 ne čine mnogo štete. Ne rade probleme većini pojedinaca koji koriste 416 patentirane proizvode.</p> 417 418 <p> 419 Ideja autorskih prava (<i>copyright</i>) nije postojala u antici, kada su 420 autori često kopirali djela drugih autora u cijelosti u ne-fiktivnim 421 djelima. Ovo je bilo korisno, i to je bio jedini način na koji su djela 422 mnogih autora preživjela barem djelomično. Sustav autorskih prava je 423 izmišljen čisto kako bi poticao autorstvo. U području u kojem je 424 izmišljen—knjige, koje su mogle biti kopirane ekonomično jedino na 425 tiskarskom stroju—učinio je malo štete, a nije smetao većini 426 pojedinaca koji čitaju knjige.</p> 427 428 <p> 429 Sva prava intelektualnog vlasništva su samo licence, samo dozvole koje je 430 društvo dalo jer se smatralo, pravo ili krivo, da društvo kao cjelina će 431 imati koristi od davanja istih. No u bilo kojoj situaciji trebamo se 432 zapitati: imamo li stvarno koristi od davanja takve licence? Kakav čin 433 dozvoljavamo pojedincu da čini?</p> 434 435 <p> 436 Slučaj programa je danas vrlo različit od knjiga prije više stotina 437 godina. Činjenica da je najjednostavniji način za kopiranje programa baš 438 onaj od jednog susjeda do drugog, činjenica da program ima i izvorni kod i 439 objektni kod koji se razlikuju, i činjenica da se program koristi, a ne čita 440 i uživa u njemu, kombiniraju se kako bi stvorili situaciju u kojoj osoba 441 koja koristi autorsko pravo ustvari šteti društvu kao cjelini i materijalno 442 i duhovno; situaciju u kojoj osoba to ne bi trebala to činiti dozvoljavao 443 ili ne dozvoljavao joj to zakon.</p> 444 445 <p> 446 <strong>“Konkurencija čini da se stvari rade bolje.”</strong></p> 447 448 <p> 449 Paradigma konkurencije je utrka: nagrađivanjem pobjednika, potičemo svakoga 450 da trči brže. Kada kapitalizam stvarno radi na ovaj način, tada čini dobar 451 posao; no njegovi branitelji su u krivu kada pretpostavljaju da uvijek radi 452 na ovaj način. Ako trkači zaborave zašto je nagrada ponuđena i postanu 453 usmjereni samo na pobjedu, bez obzira na način, mogu pronaći i druge 454 strategije—poput napadanja drugih trkača. Ako se trkači počnu tući, 455 svi će doći kasnije.</p> 456 457 <p> 458 Vlasnički i tajni softver je moralni ekvivalent trkača koji se tuku. Tužno, 459 no čini se da jedini sudac kojeg imamo nema ništa protiv tuče; on samo 460 upravlja njima. (“Za svakih deset metara koje prijeđete, smijete 461 napraviti jedan udarac.”) Ustvari bi ih trebao razdvojiti, i kazniti 462 trkače što se uopće pokušavaju tući.</p> 463 464 <p> 465 <strong>“Neće li svi prestati programirati bez novčane 466 naknade?”</strong></p> 467 468 <p> 469 Ustvari, mnogi ljudi će programirati bez ikakve novčane 470 naknade. Programiranje izaziva neodoljivu fascinaciju nekim ljudima, obično 471 ljudima koji su u njemu najbolji. Mnogi profesionalni glazbenici nastavljaju 472 svirati makar nemaju nade da će zaraditi za život na taj način.</p> 473 474 <p> 475 No ustvari ovo pitanje, makar ga ljudi često postavljaju, nije odgovarajuće 476 za ovu situaciju. Plaća programerima neće nestati, samo će postati manja. Pa 477 je pravo pitanje, da li će itko programirati sa smanjenom novčanom naknadom? 478 Moje iskustvo pokazuje da hoće.</p> 479 480 <p> 481 Za više od deset godina, mnogi od najboljih svjetskih programera radili su u 482 Laboratoriju za Umjetnu Inteligenciju za mnogo manje novca nego što bi mogli 483 zaraditi bilo gdje drugdje. Dobili su mnogo različitih ne-novčanih nagrada: 484 slavu i poštovanje, na primjer. A kreativnost je i zabavna, nagrada sama po 485 sebi.</p> 486 487 <p> 488 Tada je većina njih otišla kada su dobili šansu da rade isti interesantan 489 posao za mnogo novca.</p> 490 491 <p> 492 Što činjenice pokazuju je da će ljudi programirati za razloge osim 493 bogatstva; ali ako dobiju šansu istovremeno dobiti mnogo novca, počet će 494 očekivati i zahtijevati ga. Organizacije koje slabo plaćaju loše stoje u 495 konkurenciji sa onima koje puno plaćaju, ali ne moraju loše stajati ako se 496 zabrane one koje puno plaćaju.</p> 497 498 <p> 499 <strong>“Očajnički trebamo programere. Ako oni zahtijevaju da 500 prestanemo pomagati našim bližnjima, moramo se pokoriti.”</strong></p> 501 502 <p> 503 Nikada niste toliko očajni da se morate pokoriti ovakvoj vrsti 504 zahtjeva. Zapamtite: milijuni za obranu, no niti jedan cent za slavu!</p> 505 506 <p> 507 <strong>“Programeri nekako moraju preživjeti.”</strong></p> 508 509 <p> 510 U kratkom roku, ovo je istina. No postoje mnogi načini na koje programeri 511 mogu zaraditi za život bez prodaje prava na korištenje programa. Ovaj način 512 je danas uobičajen jer donosi programerima i poslovnim ljudima najviše 513 novca, a ne zato što je to jedini način. Jednostavno je pronaći druge načine 514 ako ih želite pronaći. Evo nekoliko primjera.</p> 515 516 <p> 517 Proizvođač koji predstavlja novo računalo platit će za prijenos operativnih 518 sustava na novi hardver.</p> 519 520 <p> 521 Prodaja usluga učenja, držanja za ruke i održavanja također može 522 zapošljavati programere.</p> 523 524 <p> 525 Ljudi s novim idejama mogli bi distribuirati programe besplatno<a 526 href="#f7">(9)</a> (<i>freeware</i>), tražeći donacije od zadovoljnih 527 korisnika, ili prodavajući usluge držanja za ruke. Upoznao sam ljude koji 528 već uspješno rade na ovaj način.</p> 529 530 <p> 531 Korisnici sa sličnim potrebama mogu osnovati udruge korisnika, i 532 platiti. Udruga bi s programerskim kompanijama ugovorila pisanje programa 533 koje bi članovi grupe željeli koristiti.</p> 534 535 <p> 536 Mnoge vrste razvoja može se financirati sa Softverskim Porezom:</p> 537 538 <p> 539 Pretpostavimo da svatko tko kupi računalo mora platiti x posto cijene kao 540 softverski porez. Vlada to daje agenciji poput NSF koja to troši na razvoj 541 softvera.</p> 542 543 <p> 544 No ako kupac računala odluči sam napraviti donaciju za razvoj softvera, može 545 mu se odbiti takav porez. Može donirati na projekt koji sam 546 bira—često, odabran jer se nada da će moći koristiti rezultate kada 547 bude gotov. Može odbiti porez u iznosu bilo koje količine donacije do razine 548 za koju bi inače morao platiti.</p> 549 550 <p> 551 Ukupna razina poreza može se odrediti glasanjem osoba koje plaćaju porez, 552 određena prema količini na koju će biti oporezovani.</p> 553 554 <p> 555 Posljedice:</p> 556 557 <ul> 558 <li>Zajednica korisnika računala podržava razvoj softvera.</li> 559 <li>Ova zajednica odlučuje koju količinu podrške trebaju.</li> 560 <li>Korisnici koje zanima koji projekti će dobiti njihov novac mogu ovo sami 561 odabrati.</li> 562 </ul> 563 <p> 564 Na duljem roku, pretvaranje programa u slobodne, korak je prema svijetu bez 565 nestašice, gdje nitko ne treba raditi vrlo mnogo samo zato da bi zaradio za 566 život. Ljudi će biti slobodni da se posvete aktivnostima koje su zabavne, 567 poput programiranja, nakon što provedu potrebnih deset sati na tjedan na 568 zahtijevanim zadaćama poput zakonodavstva, savjetovanja obitelji, 569 popravljanja robota i pregledavanja asteroida. Neće biti potrebe da se 570 zarađuje za život od programiranja.</p> 571 572 <p> 573 Već smo mnogo smanjili količinu posla koje cijelo društvo mora činiti za 574 svoju stvarnu produktivnost, no vrlo malo toga se prenijelo u slobodu za 575 radnike jer mnogo neproduktivne aktivnosti je nužno da bi se pružila potpora 576 produktivnim aktivnostima. Glavni razlozi su birokracija i izometričke borbe 577 protiv konkurencije. Slobodni softver će snažno smanjiti ove probleme u 578 područjima softverske produkcije. Ovo moramo učiniti, kako bismo pretvorili 579 tehničke dobitke u produktivnosti u manje posla za nas same.</p> 580 581 582 <h4>Bilješke</h4> 583 584 <!-- The anchors do not match the actual footnote numbers because of 585 revisions over time. And if a new footnote is added, the references 586 to existing footnotes that follow the new one must be changed. --> 587 <ol> 588 <li><a name="f1"></a>Način na koji je ovo sročeno bio je nepažljiv. (U engleskom 589 originalu, “<i>free</i>” znači i slobodno i besplatno.) Ovdje se 590 htjelo reći da nitko ne treba platiti za <b>dozvolu</b> da koristi GNU 591 sustav. No riječi u engleskom originalu ovo nisu ovo izravno razjasnile, te 592 ih ljudi često shvaćaju kao da kažu da kopije GNU-a trebaju biti uvijek 593 distribuirane jeftino ili besplatno. Ovo nikad nije bila namjera; kasnije, 594 manifest spominje mogućnost da kompanije nude uslugu distribucije za 595 profit. Kasnije sam shvatio da oprezno treba razlikovati 596 “<i>free</i>” u značenju slobode i “<i>free</i>” u 597 smislu cijene. Slobodni softver je softver za koji korisnici imaju slobodu 598 distribucije i promjene. Neki korisnici mogu nabaviti kopije besplatno, dok 599 drugi plaćaju za nabavku kopija—a ako sredstva pomognu u poboljšavanju 600 softvera, time bolje. Važna stvar je da svatko tko ima kopiju ima i slobodu 601 da surađuje s drugima u njenom korištenju.</li> 602 603 <li><a name="f2a"></a>Izraz “davanje” je još jedna naznaka da nisam 604 još jasno razdvojio pitanje cijene od pitanja slobode. Sada preporučamo 605 izbjegavanje toga izraza kada se govori o slobodnom softveru. Pogledajte <a 606 href="/philosophy/words-to-avoid.html#GiveAwaySoftware"> <q>zbunjujuće 607 riječi i fraze</q></a> za bolje objašnjenje. </li> 608 609 <li><a name="f2"></a>Ovo je još jedno mjesto na kojem nisam razlikovao dva 610 značenja “<i>free</i>”. Rečenica kako stoji nije 611 lažna—možete nabaviti kopije GNU softvera besplatno, od svojih 612 prijatelja ili putem mreže. No ipak daje krivu ideju.</li> 613 614 <li><a name="f3"></a>Danas postoji više takvih kompanija.</li> 615 616 <li><a name="f4"></a>Iako je dobrotvorna ustanova radije nego kompanija, Zaklada 617 za slobodan softver je tijekom 10 godina nabavljala većinu novca od 618 distribucijske usluge. Možete <a href="/order/order.html">naručiti stvari od 619 FSF-a</a> da biste podržali rad zaklade. 620 </li> 621 622 <li><a name="f5"></a>Grupa računalnih kompanija je skupila novac oko 1991. da bi 623 podržala razvoj GNU C kompajlera.</li> 624 625 <li><a name="f8"></a>Mislim da sam pogriješio kada sam rekao da je vlasnički 626 softver najčešći temelj za zaradu novca od softvera. Čini se da je, ustvari, 627 najčešći poslovni model bio i jest, razvoj softvera po narudžbi. To ne nudi 628 mogućnost da se prikupljaju najmovi, dakle tvrtka mora nastaviti raditi 629 stvaran posao da bi održala dobivanje dohotka. Posao softvera po narudžbi bi 630 nastavio postojati, više-manje nepromijenjen, u svijetu slobodnog 631 softvera. Prema tome, više ne očekujem da će većina plaćenih programera 632 zarađivati manje u svijetu slobodnog softvera. </li> 633 634 <li><a name="f6"></a>U 1980-ima još nisam shvatio koliko je zbunjujući govor o 635 “pitanju” tako zvanog “intelektualnog 636 vlasništva”. Taj termin je očito priklonjen jednoj strani; neprimjetna 637 je činjenica da on spaja zajedno različite zakone koji raspravljaju o vrlo 638 različitim problemima. Danas pozivam ljude da sasvim odbacuju termin 639 “intelektualno vlasništvo”, kako ne bi druge naveli na pomisao 640 da ti zakoni čine jedan koherentan skup. Način koji će se biti jasan je 641 raspravljanje o patentima, autorskim pravima i zaštitnim znakovima 642 odvojeno. Pogledajte <a href="/philosophy/not-ipr.html">daljnje 643 objašnjenje</a> o tome kako ovaj termin širi zbunjenost i priklonjenost.</li> 644 645 <li><a name="f7"></a>Kasnije smo počeli razlikovati “<i>free 646 software</i>” (slobodan softver) i “<i>freeware</i>” 647 (besplatni softver). Termin “<i>freeware</i>” znači softver koji 648 možete slobodno distribuirati, no obično ne možete slobodno proučavati i 649 mijenjati izvorni kod, tako da većina njega nije slobodan 650 softver. Pogledajte stranicu sa <a 651 href="/philosophy/words-to-avoid.html#Freeware"> <q>zbunjujućim riječima i 652 frazama</q></a> za dodatno objašnjenje.</li> 653 654 </ol> 655 656 657 <div style="font-size: small;"> 658 659 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> 660 <h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Naime, u engleskom se 661 riječ “gnu” (životinja) izgovara kao i “new” 662 (novo).</li></ol></div> 663 </div> 664 665 <!-- for id="content", starts in the include above --> 666 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> 667 <div id="footer"> 668 669 <p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a 670 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a 671 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i 672 drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a 673 href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> 674 675 <p> 676 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, 677 replace it with the translation of these two: 678 679 We work hard and do our best to provide accurate, good quality 680 translations. However, we are not exempt from imperfection. 681 Please send your comments and general suggestions in this regard 682 to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> 683 684 <web-translators@gnu.org></a>.</p> 685 686 <p>For information on coordinating and submitting translations of 687 our web pages, see <a 688 href="/server/standards/README.translations.html">Translations 689 README</a>. --> 690 Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne 691 prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite 692 vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a 693 href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> 694 <p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, 695 pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za 696 prijevode</a>.</p> 697 698 <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to 699 files generated as part of manuals) on the GNU web server should 700 be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this 701 without talking with the webmasters or licensing team first. 702 Please make sure the copyright date is consistent with the 703 document. For web pages, it is ok to list just the latest year the 704 document was modified, or published. 705 706 If you wish to list earlier years, that is ok too. 707 Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying 708 years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable 709 year, i.e., a year in which the document was published (including 710 being publicly visible on the web or in a revision control system). 711 712 There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers 713 Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> 714 <p>Copyright © 1985, 1993, 2003, 2005, 2007, 2008, 2009, 2010 Free 715 Software Foundation, Inc.</p> 716 717 <p> 718 Dozvola je dana svakome da napravi ili distribuira doslovne kopije ovog 719 dokumenta, u svakom mediju, s time da obavijest o autorskim pravima i 720 obavijest o dozvoli budu očuvani, i da distributer dodijeli primatelju 721 dozvolu za daljnju ponovnu distribuciju na način kako je dozvoljeno u ovoj 722 obavijesti. 723 <br /> 724 Izmijenjene inačice ne mogu se napraviti. 725 </p> 726 727 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> 728 <div class="translators-credits"> 729 730 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> 731 <b>Prijevod</b>: Ivan Vucica, 2007. Marin Rameša, 2013.</div> 732 733 734 <p><!-- timestamp start --> 735 Zadnji put promijenjeno: 736 737 $Date: 2021/12/24 07:40:17 $ 738 739 <!-- timestamp end --> 740 </p> 741 </div> 742 </div> 743 </body> 744 </html>