linux-and-gnu.html (15752B)
1 <!--#set var="PO_FILE" 2 value='<a href="/gnu/po/linux-and-gnu.hr.po"> 3 https://www.gnu.org/gnu/po/linux-and-gnu.hr.po</a>' 4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/linux-and-gnu.html" 5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/linux-and-gnu.hr-diff.html" 6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-04" --> 7 8 9 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> 10 <!-- Parent-Version: 1.76 --> 11 12 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> 13 <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/linux-and-gnu.en.html" --> 14 15 <title>Linux i GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> 16 <meta http-equiv="Keywords" content="GNU, FSF, Zaklada za slobodan softver, Linux, Emacs, GCC, Unix, slobodan 17 softver, operativni sustav, jezgra GNU, HURD, GNU HURD, Hurd" /> 18 <meta http-equiv="Description" content="Razvijamo Unixu sličan slobodan operativni sustav GNU od 1983. godine kako 19 bi korisnici računala imali slobodu dijeliti i poboljšavati softver kojeg 20 koriste." /> 21 22 <!--#include virtual="/gnu/po/linux-and-gnu.translist" --> 23 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> 24 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> 25 <h2>Linux i sustav GNU</h2> 26 27 <p><strong>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard 28 Stallman</a></strong></p> 29 30 <div class="announcement"> 31 <blockquote><p>Za više informacija pogledajte također <a href="/gnu/gnu-linux-faq.html"> 32 ČPP o GNU/Linuxu</a>, i <a href="/gnu/why-gnu-linux.html">Zašto 33 GNU/Linux?</a></p> 34 </blockquote> 35 </div> 36 37 <p> 38 Mnogi korisnici računala svakodnevno upotrebljavaju izmijenjenu inačicu <a 39 href="/philosophy/categories.html#TheGNUsystem">sustava GNU</a>, iako toga 40 nisu svjesni. Uslijed čudnovatog razvoja događaja, inačica GNU-a koja je 41 danas rasprostranjena u upotrebi često se naziva “Linux”, a 42 mnogi njeni korisnici <a href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html"> nisu 43 svjesni</a> da je to u osnovi sustav GNU kojeg je razvio <a 44 href="/gnu/gnu-history.html">Projekt GNU</a>.</p> 45 46 <p> 47 Linux zaista postoji i ovi ljudi ga upotrebljavaju, međutim, to je samo dio 48 sustava kojeg koriste. Linux je jezgra: program u sustavu koji dodjeljuje 49 resurse stroja drugim programima koje pokrećete. Jezgra je ključan dio 50 operativnog sustava, no samostalno je beskorisna—može djelovati samo u 51 sklopu potpunog operativnog sustava. Linux se uobičajeno koristi udružen s 52 operativnim sustavom GNU: cijeli sustav je u osnovi GNU s dodanim Linuxom, 53 ili GNU/Linux. Sve takozvane “Linux” distribucije su zapravo 54 distribucije GNU/Linuxa.</p> 55 56 <p> 57 Mnogi korisnici ne razumiju razliku između jezgre, koja je Linux, i čitavog 58 sustava, kojeg također nazivaju “Linuxom”. Nejasno korištenje 59 imena ne pomaže u razumijevanju. Ovi korisnici često misle da je Linus 60 Torvalds, uz malu pomoć, razvio cijeli operativni sustav 1991. godine.</p> 61 62 <p> 63 Programeri općenito znaju da je Linux jezgra. No kako su većinom čuli da se 64 cijeli sustav isto tako naziva “Linuxom”, često si predočavaju 65 prošlost koja bi opravdala nazivanje cijelog sustava prema jezgri. Na 66 primjer, mnogi vjeruju da su, jednom kada je Linus Torvalds dovršio pisanje 67 Linuxa, jezgre, korisnici potražili drugi slobodan softver koji bi išao uz 68 nju i pronašli kako je (bez nekog naročitog razloga) gotovo sve potrebno za 69 sustav nalik Unixu već bilo dostupno.</p> 70 71 <p> 72 To što su pronašli nije bila slučajnost—bio je to ne u potpunosti 73 dovršen sustav GNU. Dostupan <a href="/philosophy/free-sw.html">slobodan 74 softver</a> upotpunio je sustav jer je Projekt GNU na njemu radio od 75 1984. godine. U <a href="/gnu/manifesto.html"> Manifestu GNU-a</a> postavili 76 smo cilj da razvijemo potpun sustav nalik Unixu, nazvan GNU. <a 77 href="/gnu/initial-announcement.html"> Prvotna objava</a> Projekta GNU 78 također ocrtava neke od izvornih nacrta sustava GNU. Do trenutka kada je 79 započet Linux, GNU je već bio gotovo dovršen.</p> 80 81 <p> 82 Cilj većine projekata slobodnog softvera je razvoj nekog određenog programa 83 za određen posao. Na primjer, Linus Torvalds je krenuo pisati jezgru nalik 84 Unixu (Linux); Donald Knuth je krenuo pisati oblikovatelj teksta (TeX); Bob 85 Scheifler je krenuo razvijati sustav prozora (X Window System). Prirodno je 86 mjeriti doprinos projekata ovakve vrste određenim programima koji su iz 87 projekta proizišli.</p> 88 89 <p> 90 Što bismo zaključili ako bismo pokušali na ovaj način mjeriti doprinos 91 Projekta GNU? Jedan isporučitelj CD-ROM-ova utvrdio je da je u njihovoj 92 “distribuciji Linuxa” <a 93 href="/philosophy/categories.html#GNUsoftware">softver GNU</a> imao najveći 94 pojedinačni udio, oko 28% ukupnog izvornog koda, a ovo je uključivalo neke 95 od osnovnih glavnih sastavnih dijelova bez kojih sustava ne bi bilo. Sam 96 Linux činio je oko 3%. (Omjeri 2008. godine su slični: u 97 “glavnom” skladištu gNewSensea Linux je činio 1.5% a paketi GNU 98 15%.) Dakle, ako krenemo birati naziv sustava na temelju toga tko je napisao 99 programe u sustavu, najprikladniji izbor bio bi “GNU”.</p> 100 101 <p> 102 Međutim, to nije i najdublji način razmatranja tog pitanja. Projekt GNU nije 103 bio niti je projekt razvoja određenih softverskih paketa. To nije bio 104 projekt <a href="/software/gcc/"> razvoja prevodioca za jezik C</a>, premda 105 smo to učinili. To nije bio niti projekt razvoja programa za obradu teksta, 106 premda smo i njega razvili. Projekt GNU krenuo je razvijati <em>potpun 107 slobodan sustav nalik Unixu</em>: GNU.</p> 108 109 <p> 110 Mnogo ljudi značajno je pridonijelo slobodnom softveru u sustavu i svi oni 111 zaslužuju priznanje za svoj softver.Međutim, razlog zbog kojeg je to 112 <em>integrirani sustav</em>—a ne samo zbirka korisnih 113 programa—je taj što je Projekt GNU postavio sebi za cilj da ga napravi 114 takvim. Napravili smo popis programa potrebnih za <em>potpun</em> slobodan 115 sustav te smo sustavno pronašli, napisali ili pronašli ljude koji će 116 napisati sve što se nalazi na popisu. Napisali smo suštinske ali 117 neuzbudljive <a href="#unexciting">(1)</a> komponente jer bez njih nije 118 moguće imati sustav. Neke od naših komponenata sustava, programski alati, 119 postali su i samostalno popularni među programerima, ali napisali smo i 120 mnogo komponenata koje nisu alati <a href="#nottools">(2)</a>. Čak smo 121 razvili i igru šaha, GNU Chess, jer potpun sustav treba i igre.</p> 122 123 <p> 124 Do ranih devedesetih sastavili smo cijeli sustav osim jezgre. Započeli smo i 125 rad na jezgri, <a href="/software/hurd/hurd.html">GNU Hurd</a>, koju pokreće 126 Mach. Razvoj te jezgre bio je mnogo teži nego što smo očekivali; <a 127 href="/software/hurd/hurd/documentation/hurd-and-linux.html">GNU Hurd postao 128 je stabilan 2001. godine</a>, ali još je daleko od toga da bude spreman za 129 opću upotrebu.</p> 130 131 <p> 132 Srećom, zbog Linuxa nismo morali čekati da Hurd bude dovršen. Jednom kada je 133 Torvalds 1992. godine učinio Linux slobodnim, popunio je zadnju veliku 134 prazninu u sustavu GNU. Ljudi su tada mogli <a 135 href="http://ftp.funet.fi/pub/linux/historical/kernel/old-versions/RELNOTES-0.01"> 136 udružiti Linux sa sustavom GNU</a> kako bi napravili potpun slobodan sustav 137 — inačicu sustava GNU koja je sadržavala i Linux, drugim riječima, 138 sustav GNU/Linux.</p> 139 140 <p> 141 Postići da zajedno rade nije bio jednostavan posao. Nekim komponentama 142 GNU-a<a href="#somecomponents">(3)</a> bila je potrebna značajna izmjena 143 kako bi radile s Linuxom. Integriranje cijelog sustava kao distribucije koja 144 će raditi odmah nakon instalacije bio je također velik posao. To je 145 zahtijevalo rješavanje načina instaliranja i pokretanja 146 sustava—problem kojim se nismo bavili jer još nismo bili došli do 147 njega. Dakle, ljudi koji su razvijali razne distribucije sustava napravili 148 su mnogo neophodnog posla. No bio je to posao koji je, po prirodi stvari, 149 netko svakako morao napraviti.</p> 150 151 <p> 152 Projekt GNU podupire GNU/Linux sustave jednako kao i <em>sam</em> GNU 153 sustav. <a href="http://fsf.org/">FSF</a> je financirao ponovno pisanje 154 dodataka biblioteke GNU C vezanih uz Linux, tako da su oni sada dobro 155 integrirani, a najnoviji sustavi GNU/Linux koriste trenutna izdanja 156 biblioteke bez izmjena. FSF je također financirao rani stadij razvoja Debian 157 GNU/Linuxa.</p> 158 159 <p> 160 Danas postoji mnogo različitih varijanti sustava GNU/Linux (često zvanima 161 “distre”). Većina njih uključuje neslobodan 162 softver—njihovi razvijatelji slijede filozofiju povezanu s Linuxom 163 više nego onu povezanu s GNU-om. No postoje i <a href="/distros/">potpuno 164 slobodne GNU/Linux distre</a>. FSF podupire računalne sadržaje dviju takvih 165 distribucija, <a href="http://proyecto.ututo.net/cmsd/">Ututo</a> i <a 166 href="http://gnewsense.org/">gNewSense</a>.</p> 167 168 <p>Stvaranje slobodne distribucije GNU/Linuxa nije samo stvar uklanjanja raznih 169 neslobodnih programa. Danas uobičajena inačica Linuxa također sadrži 170 neslobodne programe. Ovi programi su namijenjeni učitavanju u ulazno-izlazne 171 jedinice za vrijeme pokretanja sustava, a uključene su, kao dugački nizovi 172 brojeva, u "izvorni kod" Linuxa. Stoga održavanje slobodnih distribucija 173 GNU/Linuxa sada povlači za sobom i održavanje <a 174 href="http://directory.fsf.org/project/linux"> slobodne inačice Linuxa</a>.</p> 175 176 <p>Koristili ili ne GNU/Linux, molimo nemojte zbunjivati javnost nejasnom 177 upotrebom naziva “Linux”. Linux je jezgra, jedna od temeljnih 178 glavnih komponenti sustava. Sustav kao cjelina je u osnovi sustav GNU kojem 179 je dodan Linux. Kada govorite o toj kombinaciji, molimo zovite je 180 “GNU/Linux”.</p> 181 182 <p> 183 Ukoliko želite napraviti poveznicu na “GNU/Linux” za daljnje 184 povezivanje, ova stranica i <a href="/gnu/the-gnu-project.html"> 185 http://www.gnu.org/gnu/the-gnu-project.html</a> dobar su izbor. Ukoliko 186 spominjete Linux, jezgru, i želite dodati poveznicu, <a 187 href="http://foldoc.org/linux">http://foldoc.org/linux</a> je dobra adresa.</p> 188 189 <p> 190 Dopuna: Uz GNU, još je jedan projekt neovisno proizveo slobodan operativni 191 sustav nalik Unixu. Taj sustav poznat je kao BSD, a razvijen je na UC 192 Berkeleyu. Osamdesetih godina bio je neslobodan, ali je u ranim devedesetima 193 postao slobodan. Slobodni operativni sustavi koji danas postoje<a 194 href="#newersystems">(4)</a> gotovo sigurno su ili inačica sustava GNU ili 195 neka vrsta sustava BSD.</p> 196 197 <p> 198 Ponekad ljudi pitaju je li BSD također inačica GNU-a, kao 199 GNU/Linux. Razvijatelje BSD-a je primjer Projekta GNU nadahnuo da svoj kod 200 učine slobodnim softverom, a izričite molbe aktivista GNU-a pomogle su 201 uvjeriti ih, ali sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om. Sustavi BSD 202 danas koriste neke programe GNU-a, baš kao što sustav GNU i njegove inačice 203 koriste neke programe BSD-a; ipak, u cjelini, to su dva različita sustava 204 koji su se razvijali odvojeno. Razvijatelji BSD-a nisu razvili jezgru i 205 dodali je sustavu GNU pa ime kao što je GNU/BSD ne bi odgovaralo 206 prilikama.<a href="#gnubsd">(5)</a></p> 207 208 <h3>Napomene:</h3> 209 <ol> 210 <li> 211 <a id="unexciting"></a>Ove neuzbudljive ali ključne komponente uključuju GNU 212 asembler, GAS i linker, GLD, (oba su sada dio <a 213 href="/software/binutils/">GNU Binutils</a> paketa), <a 214 href="/software/tar/">GNU tar</a>, i druge.</li> 215 216 <li> 217 <a id="nottools"></a>Na primjer, Bourne Again SHell (BASH), interpreter 218 PostScripta <a href="/software/ghostscript/ghostscript.html">Ghostscript</a> 219 i <a href="/software/libc/libc.html">biblioteka GNU C</a> nisu programski 220 alati. Nisu to ni GNUCash, GNOME, niti GNU Chess.</li> 221 222 <li> 223 <a id="somecomponents"></a>Na primjer, <a 224 href="/software/libc/libc.html">biblioteka GNU C</a>.</li> 225 226 <li> 227 <a id="newersystems"></a>Nakon što je ovo napisano, razvijen je gotovo 228 potpuno slobodan sustav nalik sustavu Windows, no on tehnički uopće nije 229 sličan GNU-u ili Unixu, tako da zapravo ne utječe na to pitanje. Većina 230 jezgre Solarisa učinjena je slobodnom, ali ukoliko biste od toga željeli 231 napraviti slobodan sustav, osim nadomještanja nedostajućih dijelova jezgre, 232 morali biste ga također smjestiti u GNU ili BSD.</li> 233 234 <li> 235 <a id="gnubsd"></a>S druge strane, u godinama nakon što je ovaj članak 236 napisan, biblioteka GNU C prenesena je na više inačica jezgre BSD-a, što je 237 omogućilo jednostavno udruživanje sustava GNU s tom jezgrom. Jednako kao i 238 GNU/Linux, ovo su zaista inačice GNU-a i stoga se nazivaju, na primjer, 239 GNU/kFreeBSD i GNU/kNetBSD, ovisno o jezgri sustava. Obični korisnici na 240 tipičnim stolnim računalima teško mogu razlikovati GNU/Linux i GNU/*BSD.</li> 241 242 </ol> 243 244 245 <div style="font-size: small;"> 246 247 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> 248 </div> 249 </div> 250 251 <!-- for id="content", starts in the include above --> 252 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> 253 <div id="footer"> 254 <div class="unprintable"> 255 256 <p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a 257 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a 258 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i 259 ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a 260 href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> 261 262 <p> 263 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, 264 replace it with the translation of these two: 265 266 We work hard and do our best to provide accurate, good quality 267 translations. However, we are not exempt from imperfection. 268 Please send your comments and general suggestions in this regard 269 to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> 270 271 <web-translators@gnu.org></a>.</p> 272 273 <p>For information on coordinating and submitting translations of 274 our web pages, see <a 275 href="/server/standards/README.translations.html">Translations 276 README</a>. --> 277 Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko 278 kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo 279 vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a 280 href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. 281 Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih 282 stranica, pogledajte <a 283 href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za 284 prijevode</a>.</p> 285 </div> 286 287 <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to 288 files generated as part of manuals) on the GNU web server should 289 be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this 290 without talking with the webmasters or licensing team first. 291 Please make sure the copyright date is consistent with the 292 document. For web pages, it is ok to list just the latest year the 293 document was modified, or published. 294 295 If you wish to list earlier years, that is ok too. 296 Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying 297 years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable 298 year, i.e., a year in which the document was published (including 299 being publicly visible on the web or in a revision control system). 300 301 There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers 302 Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> 303 <p>Copyright © 1997, 1998, 1999, 2000, 2001, 2002, 2007 Richard 304 M. Stallman</p> 305 306 <p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" 307 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">licencom 308 Creative Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> 309 310 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> 311 <div class="translators-credits"> 312 313 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> 314 <b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> 315 316 317 <p></p><p class="unprintable"><!-- timestamp start --> 318 Vrijeme zadnje izmjene: 319 320 $Date: 2021/12/24 07:40:17 $ 321 322 <!-- timestamp end --> 323 </p> 324 </div> 325 </div> 326 </body> 327 </html>