gnu-linux-faq.html (64145B)
1 <!--#set var="PO_FILE" 2 value='<a href="/gnu/po/gnu-linux-faq.hr.po"> 3 https://www.gnu.org/gnu/po/gnu-linux-faq.hr.po</a>' 4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/gnu-linux-faq.html" 5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/gnu-linux-faq.hr-diff.html" 6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-01-19" --> 7 8 9 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> 10 <!-- Parent-Version: 1.75 --> 11 12 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> 13 <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/gnu-linux-faq.en.html" --> 14 15 <title>ČPP o GNU/Linuxu - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> 16 17 <!--#include virtual="/gnu/po/gnu-linux-faq.translist" --> 18 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> 19 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> 20 <h2>ČPP o GNU/Linuxu, napisao Richard Stallman</h2> 21 22 <div class="announcement"> 23 <blockquote><p>Ukoliko želite saznati više o ovoj temi, možete pročitati našu stranicu <a 24 href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i projekt GNU</a>, našu stranicu <a 25 href="/gnu/why-gnu-linux.html">Zašto GNU/Linux?</a> i našu stranicu <a 26 href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada 27 čuli za GNU</a></p></blockquote> 28 </div> 29 30 <p> 31 Kada ljudi primijete da mi koristimo i preporučamo naziv GNU/Linux za sustav 32 koji mnogi drugi nazivaju samo “Linux”, počnu postavljati mnoga 33 pitanja. Ovdje se nalaze najčešća pitanja i naši odgovori.</p> 34 35 <ul> 36 37 <li><a href="#why" id="TOCwhy">Zašto naziv GNU/Linux a ne Linux?</a></li> 38 39 <li><a href="#whycare" id="TOCwhycare">Zašto je naziv važan?</a></li> 40 41 <li><a href="#howerror" id="TOChowerror">Kako to da većina ljudi sustav zove 42 “Linuxom”?</a></li> 43 44 <li><a href="#always" id="TOCalways">Trebamo li uvijek reći 45 “GNU/Linux” umjesto “Linux”?</a></li> 46 47 <li><a href="#linuxalone" id="TOClinuxalone">Bi li Linux bio jednako uspješan da 48 nije bilo GNU-a?</a></li> 49 50 <li><a href="#divide" id="TOCdivide">Ne bi li bilo bolje za zajednicu da ne 51 razdvajate ljude ovim zahtjevom?</a></li> 52 53 <li><a href="#freespeech" id="TOCfreespeech">Ne podržava li Projekt GNU pravo na 54 slobodu govora u kojoj pojedinac može nazivati sustav kako god želi?</a></li> 55 56 <li><a href="#everyoneknows" id="TOCeveryoneknows">Kako svi znaju za ulogu GNU-a 57 u razvoju sustava, nije li “GNU/” u nazivu podrazumijevano?</a></li> 58 59 <li><a href="#everyoneknows2" id="TOCeveryoneknows2">Kako ja znam ulogu GNU-a u 60 sustavu, nije li nebitno koji naziv koristim?</a></li> 61 62 <li><a href="#windows" id="TOCwindows">Nije li kraćenje naziva 63 “GNU/Linux” u “Linux” poput kraćenja naziva 64 “Microsoft Windows” u “Windows”?</a></li> 65 66 <li><a href="#tools" id="TOCtools">Nije li GNU skup programerskih alata 67 uključenih u Linux?</a></li> 68 69 <li><a href="#osvskernel" id="TOCosvskernel">Koja je razlika između operativnog 70 sustava i jezgre?</a></li> 71 72 <li><a href="#house" id="TOChouse">Jezgra sustava je poput temelja kuće. Kako 73 kuća može biti skoro završena ako nema temelje?</a></li> 74 75 <li><a href="#brain" id="TOCbrain">Nije li jezgra mozak sustava?</a></li> 76 77 <li><a href="#kernelmost" id="TOCkernelmost">Nije li pisanje jezgre najopsežniji 78 posao u operativnom sustavu?</a></li> 79 80 <li><a href="#afterkernel" id="TOCafterkernel">Cijeli sustav nazivamo prema 81 jezgri, Linuxu. Nije li uobičajeno nazvati operativni sustav prema 82 jezgri?</a></li> 83 84 <li><a href="#long" id="TOClong">Problem s nazivom “GNU/Linux” jest 85 da je predugačak. A da predložite kraći naziv?</a></li> 86 87 <li><a href="#long2" id="TOClong2">Problem s nazivom “GNU/Linux” 88 jest da je predugačak. Zašto bih se mučio izgovarajući 89 “GNU/”?</a></li> 90 91 <li><a href="#justgnu" id="TOCjustgnu">S obzirom na to da je Linux tuđi 92 doprinos, bi li bilo pogrešno nazivati sustav samo “GNU”?</a></li> 93 94 <li><a href="#trademarkfee" id="TOCtrademarkfee">Ukoliko želim koristiti naziv 95 “Linux” u nazivu proizvoda, moram platiti naknadu. Odnosi li se 96 to i na naziv “GNU/Linux”? Je li pogrešno koristiti naziv 97 “GNU” bez “Linuxa”,kako bih izbjegao naknadu?</a></li> 98 99 <li><a href="#many" id="TOCmany">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, 100 uključujući TeX, X11, Apache, Perl i mnoge druge programe. Slijedeći vaše 101 argumente, ne bismo li trebali i njima dati priznanje u nazivu? (No to bi 102 dovelo do apsurdno dugačkog naziva.) </a></li> 103 104 <li><a href="#others" id="TOCothers">Danas mnogi drugi projekti pridonose 105 sustavu, no oni ne inzistiraju na nazivu XYZ/Linux. Zašto bi GNU trebao 106 imati drugačiji tretman?</a></li> 107 108 <li><a href="#allsmall" id="TOCallsmall">Danas je GNU samo mali dio sustava, 109 zašto bismo ga trebali spominjati?</a></li> 110 111 <li><a href="#manycompanies" id="TOCmanycompanies">Danas mnoge tvrtke pridonose 112 sustavu, ne znači li to da bismo ga trebali nazivati 113 GNU/Red Hat/Novell/Linux?</a></li> 114 115 <li><a href="#whyslash" id="TOCwhyslash">Zašto pišete “GNU/Linux” 116 umjesto “GNU Linux”?</a></li> 117 118 <li><a href="#whyorder" id="TOCwhyorder"> Zašto “GNU/Linux”, a ne 119 “Linux/GNU”?</a></li> 120 121 <li><a href="#distronames" id="TOCdistronames">Moja distribucija se zove 122 “Foobar Linux”; ne pokazuje li to da je uistinu Linux?</a></li> 123 124 <li><a href="#distronames1" id="TOCdistronames1">Službeni naziv moje 125 distribucije je “Foobar Linux”; nije li pogrešno nazivati ju 126 ičim drugim osim “Linuxom”?</a></li> 127 128 <li><a href="#companies" id="TOCcompanies">Ne bi li bilo efektnije tražiti 129 tvrtke poput Mandrakea, Red Hata i IBM-a da nazivaju svoje distribucije 130 “GNU/Linuxom” umjesto zahtijevanja toga od pojedinaca?</a></li> 131 132 <li><a href="#reserve" id="TOCreserve">Ne bi li bilo bolje sačuvati naziv 133 “GNU/Linux” za distribucije koje su u potpunosti slobodan 134 softver? Naposlijetku, to i jest ideal GNU-a.</a></li> 135 136 <li><a href="#gnudist" id="TOCgnudist">Zašto ne napravite GNU distribuciju 137 Linuxa (sic) i ne nazovete ju GNU/Linux?</a></li> 138 139 <li><a href="#linuxgnu" id="TOClinuxgnu">Zašto jednostavno ne kažete da je 140 “Linux GNU-ova jezgra” i ne izdate neke već postojeće verzije 141 GNU/Linux-a pod imenom “GNU”?</a></li> 142 143 <li><a href="#condemn" id="TOCcondemn">Je li Projekt GNU osuđivao i protivio se 144 upotrebi Linuxa u ranim danima?</a></li> 145 146 <li><a href="#wait" id="TOCwait">Zašto ste čekali toliko vremena da zatražite od 147 ljudi korištenje naziva GNU/Linux?</a></li> 148 149 <li><a href="#allgpled" id="TOCallgpled">Bi li se pravilo o nazivu GNU/[naziv] 150 trebalo slijediti u svim programima koji su pod licencom GPL?</a></li> 151 152 <li><a href="#unix" id="TOCunix">S obzirom na to da dobar dio GNU-a potječe iz 153 Unixa, ne bi li GNU trebao odati priznanje Unixu koristeći 154 “Unix” u nazivu?</a></li> 155 156 <li><a href="#bsd" id="TOCbsd">Trebamo li također govoriti 157 “GNU/BSD”?</a></li> 158 159 <li><a href="#othersys" id="TOCothersys">Ako instaliram GNU-ove alate pod 160 Windowsima, znači li to da imam sustav GNU/Windows?</a></li> 161 162 <li><a href="#justlinux" id="TOCjustlinux">Ne može li se Linux upotrebljavati 163 bez GNU-a?</a></li> 164 165 <li><a href="#linuxsyswithoutgnu" id="TOClinuxsyswithoutgnu">Postoje li potpuni 166 sustavi Linuxa, bez GNU-a?</a></li> 167 168 <li><a href="#helplinus" id="TOChelplinus">Zašto ne zvati sustav 169 “Linux” i ojačati ulogu Linusa Torvaldsa kao predstavnika 170 zajednice?</a></li> 171 172 <li><a href="#claimlinux" id="TOCclaimlinux">Nije li pogrešno označavati djelo 173 Linusa Torvaldsa kao GNU?</a></li> 174 175 <li><a href="#linusagreed" id="TOClinusagreed">Slaže li se Linus Torvalds u 176 označavanju Linuxa samo kao jezgre?</a></li> 177 178 <li><a href="#lost" id="TOClost">Bitka je već izgubljena—društvo je 179 donijelo odluku koju ne možemo promijeniti, čemu uopće razmišljati o 180 tome?</a></li> 181 182 <li><a href="#whatgood" id="TOCwhatgood">Društvo je donijelo odluku koju ne 183 možemo promijeniti, koju razliku čini ako ja kažem 184 “GNU/Linux”?</a></li> 185 186 <li><a href="#explain" id="TOCexplain">Ne bi li bilo bolje zvati sustav 187 “Linuxom” i onda u nekoliko minuta objasniti ljudima njegovo 188 porijeklo?</a></li> 189 190 <li><a href="#treatment" id="TOCtreatment">Neki ljudi vam se smiju kada im 191 kažete da bi sustav trebali zvati GNU/Linux. Zašto se sami podvrgavate 192 ismijavanju?</a></li> 193 194 <li><a href="#alienate" id="TOCalienate">Neki ljudi vas osuđuju kada ih tražite 195 da sustav zovu GNU/Linux. Ne gubite li njihovim otuđivanjem?</a></li> 196 197 <li><a href="#rename" id="TOCrename">Bez obzira na vaš doprinos, je li legitimno 198 preimenovati operativni sustav?</a></li> 199 200 <li><a href="#force">Nije li pogrešno prisiljavati ljude da sustav zovu 201 “GNU/Linux”?</a></li> 202 203 <li><a href="#whynotsue">Zašto ne tužite ljude koji cijeli sustav zovu 204 “Linux”?</a></li> 205 206 <li><a href="#BSDlicense" id="TOCBSDlicense">S obzirom na to da ste se protivili 207 prvotnoj licenci BSD koja je tražila da se odaje priznanje Sveučilištu u 208 Kaliforniji, nije li licemjerno zahtijevati priznanje za Projekt GNU?</a></li> 209 210 <li><a href="#require" id="TOCrequire">Ne biste li trebali dodati nešto u GNU 211 GPL čime bi ljudi bili primorani zvati sustav “GNU”?</a></li> 212 213 <li><a href="#deserve" id="TOCdeserve">S obzirom na to da niste uspjeli dodati 214 nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili primorani zvati sustav “GNU”, 215 zaslužili ste što ste dobili; zašto se sada žalite?</a></li> 216 217 <li><a href="#contradict" id="TOCcontradict">Ne bi li bilo bolje da ne 218 proturječite onome što većina ljudi vjeruje?</a></li> 219 220 <li><a href="#somanyright" id="TOCsomanyright">Kako većina ljudi koristi naziv 221 “Linux”, ne čini li ga to ispravnim?</a></li> 222 223 <li><a href="#winning" id="TOCwinning">Većina ljudi mari za ono što je prikladno 224 ili tko pobjeđuje, a ne mare za rasprave o pravom ili krivom. Ne biste li 225 imali više podrške da probate na drugačiji način?</a></li> 226 227 </ul> 228 229 <dl> 230 231 <dt id="why">Zašto naziv GNU/Linux a ne Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a 232 href="#why">#why</a>)</span></dt> 233 234 <dd>Većina distribucija operativnog sustava baziranog na Linuxu kao jezgri su u 235 principu izmijenjene verzije operativnog sustava GNU. S razvojem GNU-a smo 236 počeli 1984., godinama prije nego što je Linus Torvalds počeo pisati svoju 237 jezgru. Naš cilj je bio razviti potpun slobodan operativni sustav. Naravno, 238 nismo razvili sve dijelove sami—ali smo utrli put. Razvili smo većinu 239 centralnih komponenti koje čine najveći jedinstveni doprinos cijelom 240 sustavu. Osnovna vizija je također bila naša. 241 <p> 242 Pošteno bi bilo da budemo barem jednako spomenuti.</p> 243 244 <p>Vidi <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i sistem GNU</a> i <a 245 href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada 246 čuli za GNU</a>za detaljnije objašnjenje, te <a 247 href="/gnu/the-gnu-project.html">Projekt GNU</a> za povijest.</p> </dd> 248 249 <dt id="whycare">Zašto je naziv važan? <span class="anchor-reference-id">(<a 250 href="#whycare">#whycare</a>)</span></dt> 251 252 <dd>Iako većina razvijatelja Linuxa (jezgre) pridonosi zajednici slobodnog 253 softvera, veliki broj njih ne mari za slobodu. Ljudi koji smatraju da je 254 cijeli sustav Linux postanu zbunjeni, te tim razvijateljima dodijele uloge u 255 povijesti naše zajednice koje ti razvijatelji nisu odigrali i njihovim 256 pogledima dodaju preveliku težinu. 257 <p> 258 Nazivanje sustava GNU/Linux prepoznaje ulogu koju je imao naš idealizam pri 259 stvaranju zajednice i <a href="/gnu/why-gnu-linux.html">pomaže javnosti da 260 prepozna praktičnu važnost tih ideala</a>.</p> 261 </dd> 262 263 <dt id="howerror">Kako to da većina ljudi sustav zove “Linuxom”?<span 264 class="anchor-reference-id">(<a href="#howerror">#howerror</a>)</span></dt> 265 266 <dd>Nazivanje sustava “Linuxom” jest zbunjenost koja se proširila 267 brže od ispravne informacije. 268 <p> 269 Ljudi koji su spojili Linux sa sustavom GNU nisu bili svjesni čime su 270 njihove radnje rezultirale. Fokusirali su se na dio koji je bio Linux i nisu 271 shvaćali da je većina spoja bila GNU. Počeli su sustav zvati 272 “Linux” iako naziv nije odgovarao onome što su imali. Trebalo 273 nam je nekoliko godina da shvatimo kakav problem je to počelo predstavljati, 274 te da zatražimo od ljudi da promijene naviku, no tada je zbunjenost već 275 imala veliku prednost.</p> 276 <p> 277 Mnogi koji sustav zovu “Linux” nisu nikada čuli zašto to nije 278 ispravan naziv. Vidjeli su da ga većina koristi i zaključili da je to 279 točno. Naziv “Linux” širi i pogrešnu sliku o porijeklu sustava, 280 jer većina ljudi smatra da povijest odgovara imenu. Na primjer, često se 281 smatra da je razvoj započeo s Linusom Torvaldsom 1991. Ova pogrešna slika 282 samo jača ideju da bi se sustav trebao zvati “Linux”.</p> 283 <p> 284 Mnoga od pitanja u ovome tekstu predstavljaju načine na koje su ljudi 285 pokušali opravdati naziv koji su navikli koristiti.</p> 286 </dd> 287 288 <dt id="always">Trebamo li uvijek reći “GNU/Linux” umjesto 289 “Linux”?<span class="anchor-reference-id">(<a 290 href="#always">#always</a>)</span></dt> 291 <dd> 292 Ne uvijek—samo kada govorite o cjelokupnom sustavu. Kada govorite 293 specifično o jezgri, trebate ju zvati “Linux” što je naziv koji 294 je razvijatelj odabrao. 295 <p> 296 Kada ljudi cijeli sustav nazivaju “Linux”, zapravo cijeli sustav 297 zovu nazivom jezgre. Ovo je uzrok mnogih nedoumica, jer samo stručnjak može 298 odrediti odnosi li se tvrdnja samo na jezgru ili na cjelokupan 299 sustav. Nazivanjem sustava “GNU/Linux”, a jezgre 300 “Linux”, izbjegavate dvosmislenost.</p> 301 </dd> 302 303 <dt id="linuxalone">Bi li Linux bio jednako uspješan da nije bilo GNU-a?<span 304 class="anchor-reference-id">(<a href="#linuxalone">#linuxalone</a>)</span></dt> 305 306 <dd> 307 U tom alternativnom svemiru danas ne bi postojalo ništa poput sustava 308 GNU/Linux, i vjerojatno ne bi uopće postojao slobodan operativni 309 sustav. Osamdesetih nitko nije pokušao razviti slobodan operativni sustav, 310 izuzev Projekta GNU i (kasnije) i CSRG-a na Berkleyu (Grupa za istraživanje 311 kompjuterskih sustava), koju je pak Projekt GNU zatražio da počne oslobađati 312 svoj kod. 313 <p> 314 Linus Torvalds je djelomično bio pod utjecajem govora o GNU-u u Finskoj 315 1990. Moguće je da bi i bez ovog utjecaja napisao Unixoidnu jezgru, no 316 vjerojatno ona ne bi bila slobodan softver. Linux je postao slobodan 317 1992. kada ga je Linus objavio pod licencom GNU GPL. (Vidi obavijesti uz 318 izdanje za verziju 0.12.) </p> 319 <p> 320 Čak i da je Torvalds objavio Linux pod nekom drugom slobodnom softverskom 321 licencom, slobodna jezgra ne bi napravila neku veću razliku. Važnost Linuxa 322 potječe iz njegovog uklapanja u veći okvir, potpuno slobodan operativni 323 sustav: GNU/Linux.</p> 324 </dd> 325 326 <dt id="divide">Ne bi li bilo bolje za zajednicu da ne razdvajate ljude ovim zahtjevom? 327 <span class="anchor-reference-id">(<a href="#divide">#divide</a>)</span></dt> 328 329 <dd> 330 Kada tražimo od ljudi da govore “GNU/Linux”, mi ih ne razdvajamo 331 nego tražimo da Projektu GNU daju priznanje za operativni sustav GNU. Ovo ne 332 kritizira niti udaljava ikoga. 333 <p> 334 Međutim, postoje neki kojima se ne sviđa to što govorimo. Ponekad nas 335 zauzvrat čak i odbacuju. U nekim prilikama su i toliko nepristojni da se 336 čovjek mora zapitati ne pokušavaju li nas oni namjerno zastrašiti kako bismo 337 šutjeli. Nas to ne ušutkava, no dijeli zajednicu, te se nadamo da ih možete 338 uvjeriti da prestanu.</p> 339 <p> 340 Međutim, ovo je samo jedan od razloga podjele u našoj zajednici. Najveća 341 podjela postoji između ljudi koji smatraju slobodan softver društvenom i 342 etičkom temom, a vlasnički softver smatraju društvenim problemom 343 (tj. pristaše pokreta za slobodan softver), i onih koji navode samo 344 praktične prednosti i predstavljaju slobodni softver samo kao efikasan 345 razvojni model (tj. pokret za softver otvorenog koda).</p> 346 <p> 347 Ovo neslaganje nije samo neslaganje u nazivu—ono je neslaganje u 348 osnovnim vrijednostima. Važno je da zajednica dobro pogleda i razmisli o 349 ovome neslaganju. Nazivi “slobodan softver” i “otvoreni 350 kod” su barjaci dvaju strana. Vidi <a 351 href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">Zašto otvoreni izvorni 352 kod promašuje bit slobodnog softvera</a>.</p> 353 <p> 354 Neslaganje s vrijednostima je skoro pa u skladu s količinom pažnje koju 355 ljudi polažu na ulogu Projekta GNU u zajednici. Ljudi koji cijene slobodu 356 češće će sustav zvati “GNU/Linux”, i ljudi koji saznaju da je 357 sustav “GNU/Linux” će više pažnje obraćati na naše filozofske 358 argumente o slobodi i zajednici (i tu je zapravo i jasno zašto naziv sustava 359 čini razliku u društvu). Međutim, neslaganje bi vjerojatno postojalo i da 360 svi znaju pravo porijeklo sustava i njegovo potpuno ime, jer je razlog 361 neslaganja vrlo važan. Ta neslaganja će nestati samo ako mi, koji cijenimo 362 slobodu, uspijemo uvjeriti sve ostale (što neće biti lako) ili ako budemo u 363 potpunosti poraženi (što se nadamo da se neće dogoditi).</p> 364 </dd> 365 366 <dt id="freespeech">Ne podržava li Projekt GNU pravo na slobodu govora u kojoj pojedinac može 367 nazivati sustav kako god želi? <span class="anchor-reference-id">(<a 368 href="#freespeech">#freespeech</a>)</span></dt> 369 <dd> 370 Da, uistinu, smatramo da imate slobodu govora nazivati operativni sustav 371 nazivom kojim poželite. No, mi tražimo da ga zovete GNU/Linux kako biste 372 bili pravedni prema Projektu GNU, kako biste promovirali vrijednost slobode 373 koja stoji iza GNU-a, te kako biste upoznali druge s tim vrijednostima 374 slobode koje su iznjedrile ovaj sustav. 375 </dd> 376 377 <dt id="everyoneknows">Kako svi znaju za ulogu GNU-a u razvoju sustava, nije li “GNU/” 378 u nazivu podrazumijevano? <span class="anchor-reference-id">(<a 379 href="#everyoneknows">#everyoneknows</a>)</span></dt> 380 381 <dd>Iskustvo je pokazalo da korisnici operativnog sustava (i korisnici računala 382 općenito) često ne znaju ništa o sustavu GNU. Većina članaka o sustavu ne 383 spominje naziv “GNU” niti ideale koji stoje iza 384 GNU-a. Detaljnije objašnjenje u <a 385 href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada 386 čuli za GNU</a> 387 <p> 388 Ljudi koji to tvrde su većinom “kompjuterski štreberi” (KŠ, u 389 pozitivnom smislu) koji imaju na umu samo KŠ-e koje sami poznaju. KŠ-i često 390 znaju za GNU, no često imaju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Na primjer, 391 veliki broj njih smatra da je GNU skup <a 392 href="#tools">“alata”</a> ili projekt za razvoj tih alata.</p> 393 <p> 394 Način na koji je (tipično) postavljeno ovo pitanje ocrtava čestu 395 zabludu. Rasprava o “ulozi GNU-a” u razvoju (nečega) 396 pretpostavlja da je GNU skupina ljudi. GNU je operativni sustav. Bilo bi 397 smisleno razgovarati o ulozi Projekta GNU u ovoj ili onoj aktivnosti, ali ne 398 o ulozi GNU-a.</p> 399 </dd> 400 401 <dt id="everyoneknows2">Kako ja znam ulogu GNU-a u sustavu, nije li nebitno koji naziv koristim? 402 <span class="anchor-reference-id">(<a 403 href="#everyoneknows2">#everyoneknows2</a>)</span></dt> 404 405 <dd> 406 Ukoliko vaše riječi ne pokazuju vaše znanje, ne možete poučavati 407 druge. Mnogi koji su čuli za sustav GNU/Linux smatraju da je to 408 “Linux”, da ga je pokrenuo Linus Torvalds i da je trebao biti 409 “otvorenog koda”. Ako ih vi ne razuvjerite, tko će? 410 </dd> 411 412 <dt id="windows">Nije li kraćenje naziva “GNU/Linux” u “Linux” poput 413 kraćenja naziva “Microsoft Windows” u “Windows”? 414 <span class="anchor-reference-id">(<a href="#windows">#windows</a>)</span></dt> 415 416 <dd> 417 Jest korisno pokratiti često korišten naziv, ali ne ukoliko skraćenica 418 zavarava. 419 <p> 420 Većina u razvijenim zemljama uistinu zna da je Microsoft razvio 421 “Windowse”, stoga kraćenje naziva “Microsoft 422 Windows” u “Windows” ne zavarava nikoga o porijeklu i 423 prirodi tog sustava. Kraćenje naziva “GNU/Linux” u 424 “Linux” daje krive informacije o porijeklu sustava.</p> 425 <p> 426 Čak i samo pitanje je pogrešno zato što GNU i Microsoft nisu ista 427 stvar. Microsoft je tvrtka, GNU je operativni sustav.</p> 428 </dd> 429 430 <dt id="tools"> Nije li GNU skup programerskih alata uključenih u Linux?<span 431 class="anchor-reference-id">(<a href="#tools">#tools</a>)</span></dt> 432 433 <dd> 434 Ljudi koji smatraju da je Linux cjelovit operativni sustav, a kada čuju za 435 GNU, dobiju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Možda misle da je GNU naziv 436 za grupu programa—često kažu i grupa “programerskih 437 alata”, jer su neki od naših programerskih alata postali vrlo 438 popularni. Ideju da je “GNU” naziv operativnog sustava je teško 439 smjestiti u okvir gdje je taj operativni sustav nazvan “Linux”. 440 <p> 441 Projekt GNU je dobio ime po operativnom sustavu GNU—to je projekt koji 442 razvija sustav GNU. (Vidi <a href="/gnu/initial-announcement.html">Prvotna 443 najava 1983.</a>.)</p> 444 <p> 445 Razvili smo programe poput GCC-a, GNU Emacsa, GAS-a, GLIB-a, BASH-a itd. jer 446 su nam bili potrebni za operativni sustav GNU. GCC, the GNU Compiler 447 Collection (skup alata za prevođenje) jest prevoditelj kojega smo napisali 448 za operativni sustav GNU. Mi, ljudi koji radimo u Projektu GNU, za sustav 449 GNU smo razvili i Ghostscript, GNUCash, GNU Chess i GNOME za sustav GNU.</p> 450 </dd> 451 452 <dt id="osvskernel">Koja je razlika između operativnog sustava i jezgre?<span 453 class="anchor-reference-id">(<a href="#osvskernel">#osvskernel</a>)</span></dt> 454 455 <dd> 456 Operativni sustav, kako ga mi označavamo, označava zbir programa koji su 457 dostatni da bi računalo obavilo razne zadatke. Operativni sustav opće 458 namjene bi trebao moći obaviti sve poslove koje korisnici žele. 459 <p> 460 Jezgra je jedan od programa u operativnom sustavu—program koji 461 dodjeljuje resurse računala drugim aktivnim programima. Jezgra se također 462 brine o pokretanju i zaustavljanju drugih programa.</p> 463 <p> 464 Ponekad zbunjujuće, neki ljudi koriste termin “operativni 465 sustav” u značenju “jezgre”. Upotreba oba termina traje 466 već godinama. Korištenje termina “operativni sustav” u značenju 467 “jezgre” se može pronaći u brojnim priručnicima o sistemskom 468 dizajnu još od osamdesetih godina. Istodobno, podrazumijevalo se da 469 “operativni sustav Unix” uključuje sve sistemske programe, a 470 berklijeva verzija Unixa je uključivala čak i igre. Kako mi namjeravamo da 471 GNU bude unixoidan operativni sustav, mi ćemo koristiti termin 472 “operativni sustav na jednak način.”</p> 473 <p> 474 Većinu vremena kad ljudi govore o “operativnom sustavu Linux” 475 koriste termin “operativni sustav” u istom smislu kao i mi: kao 476 cijeli zbir programa. Ako mislite na to, molimo, onda ga zovite 477 “GNU/Linux”. Ako mislite samo na jezgru, onda je naziv 478 “Linux” točan; no molimo, koristite i termin 479 “jezgra” kako bi se izbjegle dvoznačnosti.</p> 480 <p> 481 Ako preferirate koristiti neki drugi termin kao npr. “sistemska 482 distribucija” za cijeli zbir programa, to je u redu. Onda bi pričali o 483 sistemskim distribucijama GNU/Linux.</p> 484 </dd> 485 486 <dt id="house">Jezgra sustava je poput temelja kuće. Kako kuća može biti skoro završena ako 487 nema temelje?<span class="anchor-reference-id">(<a 488 href="#house">#house</a>)</span></dt> 489 490 <dd> 491 Ne može se za jezgru reći da je slična temeljima kuće zato jer izgradnja 492 operativnog sustava nije baš slična gradnji kuće. 493 494 <p>Kuća se gradi od mnoštva dijelova koja se obrađuju i sastavljaju zajedno na 495 željenom mjestu. Moraju se sagraditi od temelja prema naviše. Stoga ako 496 temelj nije izgrađen sve što imate jest rupa u zemlji.</p> 497 498 <p> 499 Nasuprot tome, operativni sustav se sastoji od kompleksnih komponenti koje 500 se mogu razviti bez posebnog redoslijeda. Kad razvijete većinu komponenti, 501 većina posla je i završena. To je sličnije izgradnji međunarodne svemirske 502 postaje nego kuće. Da je većina modula ISS-a u orbiti u iščekivanju jednog 503 važnog modula, bila bi to situacija poput one u kojoj se nalazio sustav GNU 504 1992. 505 </p> 506 </dd> 507 508 <dt id="brain">Nije li jezgra mozak sustava?<span class="anchor-reference-id">(<a 509 href="#brain">#brain</a>)</span></dt> 510 511 <dd> 512 Računalni sustav nije baš sličan ljudskom tijelu, ni jedan dio nema ulogu 513 koja bi odgovarala ljudskom mozgu. 514 </dd> 515 516 <dt id="kernelmost">Nije li pisanje jezgre najopsežniji posao u operativnom sustavu?<span 517 class="anchor-reference-id">(<a href="#kernelmost">#kernelmost</a>)</span></dt> 518 519 <dd> 520 Ne, mnoge komponente zahtijevaju mnogo truda. 521 </dd> 522 523 <dt id="afterkernel">Cijeli sustav nazivamo prema jezgri, Linuxu. Nije li uobičajeno nazvati 524 operativni sustav prema jezgri?<span class="anchor-reference-id">(<a 525 href="#afterkernel">#afterkernel</a>)</span></dt> 526 527 <dd> 528 Takva praksa je rijetka, nema puno primjera osim pogrešne upotrebe naziva 529 “Linux”. Obično, operativni sustav se razvija kao jedinstven 530 projekt i razvijatelji izabiru ime za sustav kao cjelinu. Jezgra obično nema 531 svoje posebno ime, umjesto toga ljudi kažu “jezgra toga i ovoga” 532 ili “takva ili onakva jezgra”. 533 <p> 534 Zbog toga što se te dvije konstrukcije upotrebljavaju kao sinonimi, izraz 535 “jezgra Linux” se može krivo protumačiti kao “jezgra 536 Linuxa; i implicirati da je Linux nešto više od jezgre. Mogućnosti 537 nesporazuma se izbjegavaju ukoliko se koriste termini “jezgra, 538 Linux” ili “Linux, jezgra.”</p> 539 </dd> 540 541 <dt id="long">Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je predugačak. A da 542 predložite kraći naziv?<span class="anchor-reference-id">(<a 543 href="#long">#long</a>)</span></dt> 544 545 <dd> 546 Određeno vrijeme smo koristili ime“LiGNUx”, kombinaciju riječi 547 “GNU” i “Linux”. Reakcija ljudi je bila poprilično 548 loša, naziv “GNU/Linux” je mnogo bolje prihvaćen. 549 <p> 550 Najkraće legitimno ima za ovaj sustav je “GNU”, ali mi koristimo 551 naziv “GNU/Linux” <a href="#justgnu">zbog dalje navedenih 552 razloga</a>.</p> 553 </dd> 554 555 <dt id="long2">Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je predugačak. Zašto bih 556 se mučio izgovarajući “GNU/”?<span 557 class="anchor-reference-id">(<a href="#long2">#long2</a>)</span></dt> 558 559 <dd> 560 <p>Da se otipka ili izgovori “GNU/” potrebna je samo koja 561 sekunda. Ako cijenite sistem koji smo razvili, ne možete li odvojiti koju 562 sekundu kako biste prepoznali naš rad?</p> 563 </dd> 564 565 <dt id="justgnu">S obzirom na to da je Linux tuđi doprinos, bi li bilo pogrešno nazivati 566 sustav samo “GNU”?<span class="anchor-reference-id">(<a 567 href="#justgnu">#justgnu</a>)</span></dt> 568 569 <dd> 570 To ne bi bilo netočno ali nije baš najzgodnije. Ovdje ćemo izložiti zašto 571 koristimo naziv “GNU/Linux” radije nego samo “GNU”. 572 573 <ul> 574 <li> 575 Sustav nije samo GNU—sadrži drugu jezgru. Razlikovanje GNU/Linuxa od 576 GNU-a je korisno.</li> 577 <li> 578 Ne bi bilo korektno tražiti ljude da <em>prestanu</em> davati priznanje 579 Linusu Torvaldu. Ipak je napisao bitnu komponentu sustava. Mi želimo zasluge 580 za izdavanje i održavanje sistemskog razvoja ali to ne znači da ćemo 581 tretirati Linusa na isti način kao što nas tretiraju oni što sustav nazivaju 582 “Linux”. Snažno se protivimo njegovim političkim svjetonazorima 583 ali na častan način i ne želimo mu ukrasti zasluge koje se tiču njegovog 584 doprinosa sustavu.</li> 585 <li> 586 Kako je mnogo ljudi upoznato sa sustavom kao “Linuxom”, ako samo 587 kažemo “GNU” ljudi možda neće shvatit da je riječ o istom 588 sustavu. Ako kažemo “GNU/Linux”, ljudi mogu izvesti poveznice s 589 onime što su čuli.</li> 590 </ul><p></p> 591 </dd> 592 593 <dt id="trademarkfee">Ukoliko želim koristiti naziv “Linux” u nazivu proizvoda, moram 594 platiti naknadu. Odnosi li se to i na naziv “GNU/Linux”? Je li 595 pogrešno koristiti naziv “GNU” bez “Linuxa”,kako bih 596 izbjegao naknadu?<span class="anchor-reference-id">(<a 597 href="#trademarkfee">#trademarkfee</a>)</span></dt> 598 <dd> 599 Nije pogrešno nazvati sustav “GNU”, jer u biti, to on i 600 jest. Lijepo je i priznati zasluge Linusa, međutim, na ovaj način vi nemate 601 nikakve obveze plaćati tu privilegiju. 602 <p> 603 Stoga ako želite nazvati sistem jednostavno “GNU” radi 604 izbjegavanja plaćanja naknade zbog korištenja naziva “Linux”, 605 nećemo vas kritizirati.</p> 606 </dd> 607 608 <dt id="many">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, uključujući TeX, X11, Apache, 609 Perl i mnoge druge programe. Slijedeći vaše argumente, ne bismo li trebali i 610 njima dati priznanje u nazivu? (No to bi dovelo do apsurdno dugačkog 611 naziva.)<span class="anchor-reference-id">(<a href="#many">#many</a>)</span></dt> 612 613 <dd> 614 Ono što želimo reći jest da bi se trebale priznati zasluge glavnim 615 razvijateljima sustava. Glavni razvijatelj je Projekt GNU i sustav je u 616 osnovi GNU. 617 <p> 618 Ako možda želite naglasiti zasluge i nekih drugih, sekundarnih, suradnika u 619 razvoju sustava, nećemo vas sprječavati. Ako mislite da se X11 trebaju 620 priznati zasluge, slobodno nazovite sustav GNU/X11/Linux. Ako smatrate da 621 baš treba spomenuti i Perl, slobodno pišite i GNU/Linux/Perl.</p> 622 <p> 623 Međutim, pošto su duga imena poput 624 GNU/X11/Apache/Linux/TeX/Perl/Python/FreeCiv apsurdna, treba odrediti 625 određenu točku ili granicu po vlastitom nahođenju u kojoj će se izostaviti 626 nazivi mnogih drugih suradnika. Kako ne postoji očito mjesto gdje bi granica 627 trebala biti, postavite ju gdje god želite, bez prigovora</p> 628 <p> 629 Različite granice bi dovele do izbora različitih imena sustava. Međutim, ni 630 jedna granica ne bi smjela uključivati isključivo naziv Linux, a bez naziva 631 GNU, u skladu s poštenjem i pravednosti.</p> 632 </dd> 633 634 <dt id="others">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, no oni ne inzistiraju na 635 nazivu XYZ/Linux. Zašto bi GNU trebao imati drugačiji tretman?<span 636 class="anchor-reference-id">(<a href="#others">#others</a>)</span></dt> 637 638 <dd> 639 Kao rezultat tisuća projekata nastali su programi koji su danas obično 640 uključeni u sustave GNU/Linux. Svi oni zaslužuju određeno priznanje za svoj 641 doprinos, ali oni nisu glavni razvijatelji sustava kao cjeline i zato ni ne 642 traže priznanje na takav način. 643 <p> 644 GNU je drugačiji zato jer je on više od programa ili zbira programa. GNU je 645 okvir na temelju kojeg je sustav napravljen.</p> 646 </dd> 647 648 <dt id="allsmall">Danas je GNU samo mali dio sustava, zašto bismo ga trebali spominjati?<span 649 class="anchor-reference-id">(<a href="#allsmall">#allsmall</a>)</span></dt> 650 <dd> 651 2008. godine, paketi GNU su sačinjavali 15% “glavnih” 652 repozitorija distribucije GNU/Linuxa imena gNewSense. Linux je sačinjavao do 653 1.5%. Stoga, ovaj argument bi se više odnosio na naziv “Linux”. 654 655 <p> 656 GNU predstavlja danas samo djelić sustava, dok Linux predstavlja još 657 manji. Ali oni su temeljni dio sustava, sustav je napravljen njihovom 658 kombinacijom. Stoga, naziv “GNU/Linux” je prikladan. 659 </p> 660 </dd> 661 662 <dt id="manycompanies">Danas mnoge tvrtke pridonose sustavu, ne znači li to da bismo ga trebali 663 nazivati GNU/Red Hat/Novell/Linux? <span 664 class="anchor-reference-id">(<a 665 href="#manycompanies">#manycompanies</a>)</span></dt> 666 667 <dd> 668 <p> 669 GNU nije usporediv sa Red Hatom ili Novellom, nije tvrtka niti organizacija, 670 niti čak aktivnost. GNU je operativni sustav. (Kada govorimo o Projektu GNU, 671 to označava projekt koji razvija sustav GNU). Sustav GNU/Linux je baziran na 672 GNU-u i zato se GNU treba nalaziti u nazivu. 673 </p> 674 <p> 675 Veliki dio doprinosa tih tvrtki sustavu GNU/Linux su kodovi koji se nalaze u 676 raznim GNU paketima uključujući GCC i GNOME. Naziv GNU/Linux odaje priznanje 677 tim tvrtkama, kao i ostalim razvijateljima GNU-a. 678 </p> 679 </dd> 680 681 <dt id="whyslash">Zašto pišete “GNU/Linux” umjesto “GNU Linux”? <span 682 class="anchor-reference-id">(<a href="#whyslash">#whyslash</a>)</span></dt> 683 684 <dd> 685 U skladu sa pravilima engleskog jezika, u konstrukciji “GNU 686 Linux”, riječ “GNU” modificira “Linux”. To 687 može značiti ili “GNU-ova” verzija “Linuxa” ili 688 “Linux” koji je paket GNU-a. Nijedan od tih naziva ne odgovara u 689 trenutnoj situaciji. 690 <p> 691 Linux nije paket GNU-a, tj. nije razvijen pod okriljem Projekta GNU, niti je 692 dao doprinos Projektu GNU. Linus Torvalds je napisao Linux nezavisno, kao 693 vlastiti projekt. Tako da “Linux, koji je paket GNU-a” nije 694 ispravno značenje.</p> 695 <p> 696 Ovdje ne govorimo o posebnoj GNU-ovoj verziji Linuxa, jezgre. Slobodne 697 distribucije GNU/Linuxa imaju <a 698 href="http://directory.fsf.org/project/linux">posebnu verziju Linuxa</a> 699 pošto “standardna” verzija sadrži ne-slobodne tzv. blobove 700 firmvera. Da je ovo dio Projekta GNU, moglo bi se nazvati GNU Linux ali mi 701 ne želimo takav naziv jer bi bio zbunjujući.</p> 702 <p> 703 Ovdje je riječ o verziji GNU-a, operativnog sustava, koji je specifičan po 704 tome što ima Linux kao jezgru. Kosa crtica pristaje situaciji jer 705 predstavlja kombinaciju. Sustav je kombinacija GNU-a i Linuxa i stoga 706 “GNU/Linux”.</p> 707 <p> 708 Postoje i drugi načini da se izrazi ta kombinacija. Ako smatrate da je znak 709 + prikladniji, upotrijebite to. Na francuskom jeziku, koristi se crtica: 710 “GNU-Linux”. Na španjolskom jeziku poenekad kažemo “GNU 711 con Linux”.</p> 712 </dd> 713 714 <dt id="whyorder">Zašto “GNU/Linux”, a ne “Linux/GNU”? <span 715 class="anchor-reference-id">(<a href="#whyorder">#whyorder</a>)</span></dt> 716 717 <dd> 718 Ispravno i prikladno bi bilo spomenuti glavni doprinos prvo. Doprinos GNU-a 719 sustavu nije samo veći od Linuxa već smo i započeli cijelu tu aktivnost 720 prije Linuxa. 721 <p> 722 Međutim, ako preferirate nazvati sustav “Linux/GNU”, to je puno 723 bolje od uobičajenih naziva koji ljudi koriste, a to je da izbace GNU u 724 potpunosti i time se kompletni sustav naizgled čini kao Linux.</p> 725 </dd> 726 727 <dt id="distronames">Moja distribucija se zove “Foobar Linux”; ne pokazuje li to da 728 je uistinu Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a 729 href="#distronames">#distronames</a>)</span></dt> 730 731 <dd> 732 <p>To znači da ljudi koji razvijaju distribuciju “Foobar Linux” 733 ponavljaju uobičajenu grešku. Mi cijenimo što su distribucije poput Debiana, 734 Dragore, Musixa, Trisquela i Venenuxa prisvojili GNU/Linux kao dio svog 735 službenog imena i nadamo se da ćete, ako sudjelujete u razvoju drugih 736 distribucija, učiniti isto.</p> 737 </dd> 738 739 <dt id="distronames1">Službeni naziv moje distribucije je “Foobar Linux”; nije li 740 pogrešno nazivati ju ičim drugim osim “Linuxom”? <span 741 class="anchor-reference-id">(<a 742 href="#distronames1">#distronames1</a>)</span></dt> 743 744 <dd><p>Ako je njima dopušteno izmijeniti “GNU” u “Foobar 745 Linux”, onda je i vama dopušteno izmijeniti naziv i nazvati 746 distribuciju “Foobar GNU/Linux”. Ne može ispravljanje postojeće 747 greške biti veća pogreška od prvotne greške.</p></dd> 748 749 <dt id="companies">Ne bi li bilo efektnije tražiti tvrtke poput Mandrakea, Red Hata i IBM-a da 750 nazivaju svoje distribucije “GNU/Linuxom” umjesto zahtijevanja 751 toga od pojedinaca? <span class="anchor-reference-id">(<a 752 href="#companies">#companies</a>)</span></dt> 753 754 <dd> 755 Nije to pitanje izbora jednog ili drugoga—mi molimo tvrtke i 756 organizacije te individue da pomognu u širenju ove činjenice. Štoviše, 757 razgovarali smo sa sve tri navedene tvrtke. Mandrake je rekao da će 758 koristiti naziv “GNU/Linux” neko vrijeme, ali IBM i Red Hat nisu 759 bili spremni pomoći. Jedna od izvršnih osoba je rekla: “To je čisto 760 komercijalna odluka, očekujemo veću zaradu uz naziv 761 ‘Linux’.” Drugim riječima, nije ih briga što je ispravno. 762 <p> 763 Ne možemo ih natjerati da postupe ispravno, ali mi nismo tip koji odustaje 764 lako jer je put težak. Vi možda nemate takav utjecaj koji imaju IBM ili Red 765 Hat ali možete pomoći. Zajedno možemo stvoriti situacije gdje će tvrtkama 766 isplativije biti koristiti naziv “GNU/Linux”.</p> 767 </dd> 768 769 <dt id="reserve">Ne bi li bilo bolje sačuvati naziv “GNU/Linux” za distribucije 770 koje su u potpunosti slobodan softver? Naposlijetku, to i jest ideal 771 GNU-a. <span class="anchor-reference-id">(<a 772 href="#reserve">#reserve</a>)</span></dt> 773 774 <dd> 775 Raširena praksa dodavanja ne-slobodnog softvera sustavima GNU/Linux 776 predstavlja velik problem za našu zajednicu. Takva praksa "uči" korisnike da 777 je ne-slobodan softver u redu i da je to dio duha “Linux”. Mnoge 778 korisničke grupe vezane uz “Linux” se trude pomoći korisnicma u 779 služenju ne-slobodnim softverm i čak pozivaju prodavače da dođu. Promiču 780 ciljeve poput “pomoć korisnicima” GNU/Linuxa (uključivo i 781 pomaganje pri korištenju ne-slobodnog softvera i drajvera), ili 782 popularizacije sustava nauštrb slobode 783 <p> 784 Postavlja se pitanje kako to promjeniti.</p> 785 <p> 786 S obzirom da većina zajednice korisnika GNU s Linuxom ne shvaća da je to ono 787 što u biti jest, odricanje i osuđivanje takvih verzija s naše strane ne bi 788 prozvelo traženi učinak. Ne bi poučilo korisnike da cijene slobodu više. Ne 789 bi primili željenu poruku. Jedino bi odgovorili da uopće nisu ni smatrali da 790 su ti sustavi GNU</p> 791 <p> 792 Način da korisnici uoče poveznicu sa slobodom jest upravo suprotan: 793 informirati korisnike da svi ti sustavi <em>jesu</em> verzije GNU-a, da se 794 sve temelje na sustavu koji postoji isključivo zbog slobode korisnika. S 795 takvim shvaćanjem će možda prepoznati da su sve distribucije koje uključuju 796 ne-slobodni softver u biti perverzne, iskvarene verzije GNU-a umjesto da 797 misle da su to uobičajene i ispravne verzije “verzije Linuxa”.</p> 798 <p> 799 Korisno bi bilo pokrenuti korisničke grupe uz GNU/Linux, koje će zvati 800 sustav GNU/Linux i promicati ideale GNU Projekta kao temelj svojih 801 aktivnosti. Ako koja Linuxova korisnièka grupa ima gore navedene probleme, 802 mi predlažemo pokretanje kampanje unutar same grupe s ciljem promjene smjera 803 te naziva grupe. Korisnici sa površnim pogledom na situaciju imaju pravo na 804 svoje mišljenje ali ne dajte da vas povuku sa sobom!</p> 805 </dd> 806 807 <dt id="gnudist">Zašto ne napravite GNU distribuciju Linuxa (sic) i ne nazovete ju GNU/Linux? 808 <span class="anchor-reference-id">(<a href="#gnudist">#gnudist</a>)</span></dt> 809 810 <dd> 811 Sve distribucije “Linuxa” su zapravo verzije sustava GNU sa 812 Linuxom kao jezgrom. Svrha naziva“GNU/Linux” je ukazati na tu 813 činjenicu. Razviti jednu novu distribuciju i samo nju nazvati 814 “GNU/Linux” bi prikrilo našu poantu. 815 <p> 816 Što se tiče razvoja distribucije GNU/Linux, već smo to i napravili kad smo 817 uložili u rani razvoj distribucije GNU/Linuxa Debian. Učiniti to ponovo se 818 ne čini korisnim, uz to što to znači i jako puno posla i osim ako ne bi 819 imala znatne praktične prednosti nad ostalim distribucijama, ne bi služilo 820 nikakvoj svrsi</p> 821 <p> 822 Umjesto toga, pomažemo razvijateljima 100% slobodnih distribucija 823 GNU/Linuxa, kao što su gNewSense i Ututo.</p> 824 </dd> 825 826 <dt id="linuxgnu">Zašto jednostavno ne kažete da je “Linux GNU-ova jezgra” i ne 827 izdate neke već postojeće verzije GNU/Linux-a pod imenom “GNU”? 828 <span class="anchor-reference-id">(<a href="#linuxgnu">#linuxgnu</a>)</span></dt> 829 830 <dd> 831 Možda bi i bila dobra ideja da smo usvojili Linux kao GNU-ovu jezgru još 832 tamo 1992. godine. Da smo onda shvaćali koliko će dugo trebati da GNU Hurd 833 proradi, možda bismo to i učinili. 834 <p> 835 Da uzmemo postojeću verziju GNU/Linuxa i preimenujemo ju u “GNU” 836 to bi bilo nešto slično kao kada bismo napravili verziju GNU sustava i 837 nazvali je “Linux”. To nije u redu i ne želimo se tako ponašati.</p> 838 </dd> 839 840 <dt id="condemn">e li Projekt GNU osuđivao i protivio se upotrebi Linuxa u ranim danima? 841 <span class="anchor-reference-id">(<a href="#condemn">#condemn</a>)</span></dt> 842 843 <dd> 844 Nismo prihvatili Linux kao našu jezgru, ali nismo to niti osudili ili se 845 protivili. 1993. godine smo počeli raspravu o sponzorstvu razvoja GNU/Linuxa 846 Debian. Također smo težili suradnji s ljudima koji su mijenjali neke pakete 847 GNU-a za upotrebu s Linuxom. Željeli smo uključiti njihove promjene u 848 standardna izdanja tako da bi ti paketi GNU-a radili bez problema u 849 kombinaciji s Linuxom. Ali izmjene su često bile ad-hoc i neportabilne, 850 trebalo ih je "pročistiti" za instalaciju. 851 <p> 852 Osobe koje su radile te izmjene nisu pokazale interes za suradnjom. Jedan od 853 njih nam je rekao da ga nije briga za Projekt GNU jer je on “korisnik 854 Linux”. To nam je bio šok, zato jer ljudi koji prebacuju pakete GNU-a 855 na druge sustave generalno žele raditi s nama jer im je u interesu da se 856 njihove promjene instaliraju. Međutim, ovi ljudi, koji su razvijali sustav 857 primarno baziran na GNU-u, su bili prvi koji nisu bili voljni raditi s nama.</p> 858 <p> 859 To iskustvo nam je prvi puta pokazalo da ljudi nazivaju svoje verzije 860 sustava GNU “Linuxom”, i ta nejasnoća obstruira naš rad. Naša 861 molba da nazovete sustav “GNU/Linux” jest ujedno i naš odgovor 862 na taj problem i druge probleme uzrokovane krivim imenom.</p> 863 </dd> 864 865 <dt id="wait">Zašto ste čekali toliko vremena da zatražite od ljudi korištenje naziva 866 GNU/Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a 867 href="#wait">#wait</a>)</span></dt> 868 869 <dd> 870 <p>Zapravo i nismo. Počeli smo privatno razgovarati sa razvijateljima i 871 distributerima o ovome još 1994. i počeli smo javnu kampanju 872 1996. godine. Nastaviti ćemo koliko god je potrebno.</p> 873 </dd> 874 875 <dt id="allgpled">Bi li se pravilo o nazivu GNU/[naziv] trebalo slijediti u svim programima 876 koji su pod licencom GPL? <span class="anchor-reference-id">(<a 877 href="#allgpled">#allgpled</a>)</span></dt> 878 879 <dd> 880 Individualne programe nikad ne nazivamo “GNU/<i>ime</i>”. Kad je 881 program dio paketa GNU, možda ga nazovemo “GNU/<i>ime</i>”. 882 <p> 883 GNU, operativni sustav, sastavljen je od brojnih programa. Neki od programa 884 u GNU su napisani u sklopu Projekta GNU ili su mu izravno doprinijeli; to su 885 GNU-ovi paketi, i u njihovim nazivima često koristimo koristimo 886 “GNU”.</p> 887 <p> 888 Na razvijateljima programa je da odluče žele li doprinositi i pretvoriti ga 889 u GNU-ov paket. Ukoliko ste razvili program i htjeli biste da bude GNU-ov 890 paket, molimo vas, pišite nam na <a 891 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>, kako bismo ga mogli 892 procijeniti i eventualno prihvatiti.</p> 893 <p> 894 Ne bi bilo pošteno staviti naziv GNU ispred svakog pojedinog programa koji 895 je objavljen pod licencom GPL. Ukoliko ste napisali program i objavili ga 896 pod licencom GPL, to ne znači da je to djelo Projekta GNU ili da ste ga 897 napisali za nas. Na primjer, jezgra, Linux, je objavljena pod licencom GNU 898 GPL, ali Linus ju nije napisao kao dio Projekta GNU—radio je 899 samostalno. Ukoliko nešto nije GNU-ov paket, Projekt GNU si ne može 900 pripisati zasluge za to, i dodavanje nazivu “GNU” ne bi bilo u 901 redu.</p> 902 <p> 903 S druge strane, zaslužujemo da nam se priznaju zasluge za operativni sustav 904 GNU, no ne i za svaki pojedini program u njegovom sastavu. Sustav postoji 905 kao sastav zbog naše odlučnosti i upornosti koja počinje 1984., mnogo prije 906 nego što je rad na Linuxu započet.</p> 907 <p> 908 Operativni sustav kroz koji se Linux popularizirao je u osnovi bio sličan 909 operativnom sustavu GNU. Nije bio u potpunosti isti, imao je drugu jezgru, 910 no većinom je bio isti sustav - varijanta GNU-a. Bio je sustav GNU/Linux.</p> 911 <p> 912 Linux se prvenstveno nastavlja koristiti u derivativima tog sistema—u 913 današnjim verzijama sustava GNU/Linux. Ono što daje "osobnost" tim sustavima 914 su GNU i Linux u njihovoj biti, a ne sam Linux.</p> 915 </dd> 916 917 <dt id="unix">S obzirom na to da dobar dio GNU-a potječe iz Unixa, ne bi li GNU trebao 918 odati priznanje Unixu koristeći “Unix” u nazivu? <span 919 class="anchor-reference-id">(<a href="#unix">#unix</a>)</span></dt> 920 921 <dd> 922 Zapravo, ništa od GNU-a ne potječe iz Unixa. Unix je bio (i još jest) 923 vlasnički softver, pa korištenje njegova izvornog koda u GNU-u bi bilo 924 ilegalno. Ovo nije slučajnost; to je razlog zašto smo i razvili GNU: kako 925 korištenjem Unixa ne biste imali slobodu, a niti korištenjem ijednog od 926 današnjih operativnih sustava, bio je potreban slobodan sustav koji bi ih 927 zamijenio. Iz Unixa nismo mogli kopirati niti programe niti niti njegove 928 dijelove, sve je moralo biti pisano iznova. 929 <p> 930 Ni linija GNU-ovog koda ne potječe iz Unixa, ali GNU jest unixoidan sustav; 931 stoga većina ideja i specifikacija GNU-a potječe od Unixa. Naziv 932 “GNU” znači “GNU's Not Unix” (GNU nije Unix) i 933 predstavlja humorističan način odavanja počasti Unixu, slijedeći hakersku 934 tradiciju rekurzivnih akronima iz sedamdesetih.</p> 935 <p> 936 Prvi takav rekurzivni akronim je bio TINT, “TINT Is Not TECO” 937 (TINT nije TECO). Autor TINT-a je napisao novu implementaciju TECO-a (kojih 938 je već bilo mnogo i za razne sustave), no odbio ga je nazvati dosadnim 939 imenom poput “<em>neki drugi</em> TECO” i smislio je zabavno 940 ime. (To hakiranje jest: <a 941 href="http://stallman.org/articles/on-hacking.html">zaigrana pamet</a>.)</p> 942 <p> 943 Drugim hakerima se toliko svidjelo to ime da su počeli kopirati pristup u 944 nazivima. Postala je tradicija - kada ste pisali program od nule, a taj 945 program je bio sličan već postojećem (recimo da se taj program zvao 946 “Klever”), mogli ste mu dati naziv koristeći rekurzivni akronim, 947 npr. “MINK” za “MINK Is Not Klever” (Mink nije 948 Klever). Koristeći ovaj pristup, nazvali smo naš unixoid “GNU's Not 949 Unix”.</p> 950 <p> 951 Ranije, AT&T (tvrtka koja je razvila Unix) nije željela da se naziv 952 “Unix” spominje u nazivu sličnog sustava, čak niti u sustavu 953 koji je bio 99% unixoid. AT&T je zapravo prijetio tužbama! Zbog tog 954 razloga većina modificiranih verzija Unixa (sve vlasničke, poput Unixa) ima 955 naziv koji uopće ne spominje “Unix”.</p> 956 </dd> 957 958 <dt id="bsd">Trebamo li također govoriti “GNU/BSD”? <span 959 class="anchor-reference-id">(<a href="#bsd">#bsd</a>)</span></dt> 960 961 <dd> 962 Sustave BSD (npr. FreeBSD) ne nazivamo sustavima “GNU/BSD” jer 963 taj naziv ne odgovara povijesti sustava BSD. 964 <p> 965 Sustav BSD je razvijen osamdesetih godina na kalifornijskom sveučilištu 966 Berkeley kao ne-slobodan softver, a oslobođen je ranih devedesetih. Slobodan 967 operativni sustav koji postoji danas je vrlo vjerojatno inačica ili sustava 968 GNU ili sustava BSD.</p> 969 <p> 970 Ljudi ponekad pitaju je li BSD također inačica GNU-a, poput GNU/Linuxa. On 971 to nije. Razvijatelje BSD-a je inspirirao primjer Projekta GNU za 972 oslobađanje koda, a pozivi GNU-ovih aktivista su im pomogli da se odluče to 973 i učiniti; no sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om.</p> 974 <p> 975 Sustavi BSD danas koriste neke od GNU-ovih paketa, kao što i GNU koristi 976 neke od BSD-ovih programa, no gledano u cjelini, to su dva različita sustava 977 s različitim nastankom. Razvijatelji BSD-a nisu napisali jezgru i dodali ju 978 u sustav GNU, stoga naziv GNU/BSD ne odgovara stanju stvari.</p> 979 <p> 980 Veza između GNU/Linuxa i GNU-a je mnogo čvršća, i zato je naziv 981 “GNU/Linux” ispravan.</p> 982 <p> 983 Postoji varijanta GNU-a koja koristi jezgru NetBSD-a. Njeni razvijatelji ju 984 nazivaju “Debian GNU/NetBSD”, no naziv 985 “GNU/jezgraNetBSD-a”bi bio ispravniji, jer NetBSD je cjelovit 986 sustav, a ne samo jezgra. Ovo nije sustav BSD, jer je većina sustava ista 987 kao i sustav GNU/Linux.</p> 988 </dd> 989 990 <dt id="othersys">Ako instaliram GNU-ove alate pod Windowsima, znači li to da imam sustav 991 GNU/Windows? <span class="anchor-reference-id">(<a 992 href="#othersys">#othersys</a>)</span></dt> 993 994 <dd> 995 Ne u smislu u kojem smatramo “GNU/Linux”. GNU-ovi alati su samo 996 dio GNU-ovog softvera, koji je pak dio sustava GNU, te biste ispod tih alata 997 imali drugi operativni sustav koji nije ni sličan GNU-u. Sve u svemu, ovo je 998 potpuno drugačija situacija od GNU/Linuxa. 999 </dd> 1000 1001 <dt id="justlinux">Ne može li se Linux upotrebljavati bez GNU-a? <span 1002 class="anchor-reference-id">(<a href="#justlinux">#justlinux</a>)</span></dt> 1003 1004 <dd> 1005 Linux se koristi sam (uz neke druge manje programe) u bijeloj i sivoj 1006 tehnici. Ovi mali softverski sustavi su različita priča od sustava 1007 GNU/Linux. Korisnici ih ne mogu instalirati na računala (kada bi i mogli, 1008 ostali bi razočarani). Korisno je naglasiti da tu tehniku pokreće sami 1009 Linux, kako bi se pokazala razlika između tih malih platformi i GNU/Linuxa. 1010 </dd> 1011 1012 <dt id="linuxsyswithoutgnu">Postoje li potpuni sustavi Linuxa, bez GNU-a? <span 1013 class="anchor-reference-id">(<a 1014 href="#linuxsyswithoutgnu">#linuxsyswithoutgnu</a>)</span></dt> 1015 1016 <dd> 1017 Postoje kompletni sustavi koji u sebi imaju samo Linux, a bez GNU-a; Android 1018 je najbolji primjer. No pogrešno je zvati ih sustavima “Linux”. 1019 <p> 1020 Android se razlikuje od sustava GNU/Linux, jer sadrži vrlo malo od GNU-a, 1021 sadrži samo Linux. U globalu, to je drugi sustav. Kada biste zvali cijeli 1022 sustav “Linux”, bilo bi potrebno naglasiti da “Android 1023 sadrži Linux, ali nije Linux, jer nema standardne Linuxove [sic] biblioteke 1024 i pomagala [tj sustav GNU].” Android sadrži Linuxa koliko i 1025 GNU/Linux. Ono što nema jest sustav GNU. Android to mijenja Googleovim 1026 softverom koji radi na drugačiji način. Stoga, ono što Android čini 1027 drugačijim jest nedostatak GNU-a.</p> 1028 </dd> 1029 1030 <dt id="helplinus">Zašto ne zvati sustav “Linux” i ojačati ulogu Linusa Torvaldsa 1031 kao predstavnika zajednice? <span class="anchor-reference-id">(<a 1032 href="#helplinus">#helplinus</a>)</span></dt> 1033 1034 <dd> 1035 Linus Torvalds jest “predstavnik zajednice” (tuđe riječi, ne 1036 naše) zbog svojih osobnih ciljeva, ne naših. Njegov cilj je popularizacija 1037 sustava, i smatra da vrijednost sustava leži u praktičnim stvarima koje on 1038 nudi: snazi, pouzdanosti i dostupnosti. Nikada nije zastupao <a 1039 href="/philosophy/why-free.html">slobodu suradnje</a> kao etički princip, i 1040 stoga javnost naziv “Linux” ne povezuje s tim principom. 1041 <p> 1042 Linus otvoreno izražava neslaganje s idealima pokreta za slobodan 1043 softver. Na svom poslu je dugo godina razvijao ne-slobodan softver (i to 1044 potvrdio publici na “Linux”World show, Svjetskoj izložbi 1045 Linuxa), i javno je pozivao surazvijatelje Linuxa (jezgre) da koriste 1046 ne-slobodan softver pri radu na njemu. Čak ide toliko daleko da ukorava 1047 ljude koji predlažu da bi inženjeri i znanstvenici trebali razmotriti 1048 društvene posljedice tehnološkog napretka—odbacujući lekcije koje je 1049 društvo naučilo pri razvoju atomske bombe.</p> 1050 <p> 1051 Nema ništa loše u pisanju slobodnog programa zbog želje za učenjem ili iz 1052 zabave, jezgra koju je Linus napisao iz tih razloga je velik doprinos našoj 1053 zajednici. No ovi motivi nisu razlog zašto kompletan slobodan sustav, 1054 GNU/Linux, postoji, i oni neće osigurati našu slobodu u budućnosti. Javnost 1055 mora ovo shvatiti. Linus ima pravo širiti svoje poglede, no ljudi bi trebali 1056 biti svjesni da ovaj operativni sustav potječe iz ideala slobode, a ne iz 1057 Linusovih pogleda.</p> 1058 </dd> 1059 1060 <dt id="claimlinux">Nije li pogrešno označavati djelo Linusa Torvaldsa kao GNU? <span 1061 class="anchor-reference-id">(<a href="#claimlinux">#claimlinux</a>)</span></dt> 1062 1063 <dd> 1064 To bi bilo pogrešno, stoga to ni ne radimo. Torvaldsovo djelo je Linux, 1065 jezgra, i pazimo da ga ne pripisujemo Projektu GNU i ne označavamo kao 1066 “GNU”. Kada pričamo o kompletnom sustavu, naziv 1067 “GNU/Linux” mu daje priznanje za njegov rad. 1068 </dd> 1069 1070 1071 <dt id="linusagreed">Slaže li se Linus Torvalds u označavanju Linuxa samo kao jezgre? <span 1072 class="anchor-reference-id">(<a href="#linusagreed">#linusagreed</a>)</span></dt> 1073 1074 <dd> 1075 <p>Na početku je on ovo i ustvrdio. Najranije obavijesti uz izdanje kažu, <a 1076 href="http://ftp.funet.fi/pub/linux/historical/kernel/old-versions/RELNOTES-0.01"> 1077 “Većina alata korištenih s linuxom su GNU-ov softver i pod licencom su 1078 GNU copyleft. Ovi alati nisu u distribuciji - pitajte mene (ili GNU) za više 1079 informacija.”</a>.</p> 1080 </dd> 1081 1082 <dt id="lost">Bitka je već izgubljena—društvo je donijelo odluku koju ne možemo 1083 promijeniti, čemu uopće razmišljati o tome? <span 1084 class="anchor-reference-id">(<a href="#lost">#lost</a>)</span></dt> 1085 1086 <dd> 1087 Ovo nije bitka, ovo je edukativna kampanja. Naziv sustava nije pojedinačna 1088 odluka koju donosi “society” u nekom trenutku: svaka osoba, 1089 svaka organizacija, svi mogu odlučiti koji naziv će koristiti. Ne možete 1090 prisiliti druge da sustav nazivaju “GNU/Linux”, ali vi sami 1091 možete odlučiti tako ga zvati, i čineći tako, pomažete u educiranju drugih. 1092 </dd> 1093 1094 <dt id="whatgood">Društvo je donijelo odluku koju ne možemo promijeniti, koju razliku čini ako 1095 ja kažem “GNU/Linux”? <span class="anchor-reference-id">(<a 1096 href="#whatgood">#whatgood</a>)</span></dt> 1097 1098 <dd> 1099 Ovo nije situacija sve ili ništa: točne ili netočne informacije šire razni 1100 ljudi. Ako vi samo zovete sustav “GNU/Linux”, pomažete drugima 1101 da nauče povijest tog sustava, porijeklo i razloge postojanja. Ne možete 1102 ispraviti svaku pogrešku svugdje sami (kao što ni mi ne možemo), no možete 1103 pomoći. Ukoliko samo par stotina ljudi vidi da vi koristite naziv 1104 “GNU/Linux”, educirat ćete poveći broj ljudi uz malo truda. A 1105 neki od njih će proslijediti točnu informaciju drugima. 1106 </dd> 1107 1108 <dt id="explain">Ne bi li bilo bolje zvati sustav “Linuxom” i onda u nekoliko 1109 minuta objasniti ljudima njegovo porijeklo? <span 1110 class="anchor-reference-id">(<a href="#explain">#explain</a>)</span></dt> 1111 1112 <dd> 1113 Ako nam pomažete na takav način, objašnjavajući drugima, cijenimo vaš trud, 1114 no to nije najbolja metoda. Nije efektna poput korištenja naziva 1115 “GNU/Linux”, i neefikasno koristi vaše vrijeme. 1116 <p> 1117 Nije efektna jer se neće "uhvatiti" niti će propagirati. Neki od ljudi koji 1118 poslušaju vaše objašnjenje će slušati pažljivo, i možda će i naučiti točnu 1119 priču o porijeklu sustava. No nije vjerojatno da će i sami ponoviti to 1120 objašnjenje drugima kada budu pričali o sustavu. Vjerojatno će ga samo 1121 nazvati “Linuxom”. Nehtijući, pomoći će pri širenju netočnih 1122 informacija.</p> 1123 <p> 1124 Nije efikasna jer zahtijeva više vremena. Reći ili napisati 1125 “GNU/Linux” traje nekoliko sekundi, ne minuta, te tako možete 1126 doprijeti do većeg broja ljudi. Razlikovanje Linuxa i GNU/Linuxa u govoru i 1127 u pismu je najjednostavniji način efektnog pomaganja Projektu GNU.</p> 1128 </dd> 1129 1130 <dt id="treatment">Neki ljudi vam se smiju kada im kažete da bi sustav trebali zvati 1131 GNU/Linux. Zašto se sami podvrgavate ismijavanju? <span 1132 class="anchor-reference-id">(<a href="#treatment">#treatment</a>)</span></dt> 1133 1134 <dd> 1135 Nazivanje sustava “Linuxom” daje pogrešnu sliku o povijesti i 1136 razlogu postojanja tog sustava. Ljudi koji se smiju našem zahtjevu 1137 vjerojatno vjeruju u tu pograšnu priču—smatraju da je Linus odradio 1138 naš posao, te se smiju kada tražimo da se prizna naš rad. Da znaju istinu, 1139 vjerojatno se ne bi smijali. 1140 <p> 1141 Zašto riskiramo ismijavanje s nekim od naših zahtjeva? Zato što često kao 1142 rezultat dobijemo pomoć Projektu GNU. Riskirat ćemo i dalje to nezasluženo 1143 zlostavljanje kako bismo ostvarili naše ciljeve.</p> 1144 <p> 1145 Ukoliko vidite ironičnu i nepoštenu situaciju, nemojte samo 1146 promatrati. Molimo, poučite ljude istini. Kada ljudi shvate zašto je taj 1147 zahtjev opravdan, oni s malo razuma će se prestati ismijavati.</p> 1148 </dd> 1149 1150 <dt id="alienate">Neki ljudi vas osuđuju kada ih tražite da sustav zovu GNU/Linux. Ne gubite 1151 li njihovim otuđivanjem? <span class="anchor-reference-id">(<a 1152 href="#alienate">#alienate</a>)</span></dt> 1153 1154 <dd> 1155 Ne mnogo. Ljudi koji ne cijene našu ulogu u razvoju sustava vjerojatno nam 1156 neće mnogo ni pomoći. Ukoliko i rade nešto što pomaže u ostvarivanju naših 1157 ciljeva (npr. razvijaju slobodan softver), vjerojatno to rade iz svojih 1158 razloga, a ne jer smo ih zatražili. Usto, učeći druge da pripisuju naš rad 1159 drugima, potkopavaju našu mogućnost pridobivanja pomoći od drugih. 1160 <p> 1161 Nema smisla zabrinjavati se otuđivanjem ljudi koji većinom ne surađuju, a 1162 odustajanje od ispravka problema kako ne bismo naljutili one koji 1163 produbljuju taj problem vodi u predaju. Stoga, nastavit ćemo s pokušajima 1164 ispravka ovog pogrešnog naziva.</p> 1165 </dd> 1166 1167 <dt id="rename">Bez obzira na vaš doprinos, je li legitimno preimenovati operativni sustav? 1168 <span class="anchor-reference-id">(<a href="#rename">#rename</a>)</span></dt> 1169 1170 <dd> 1171 Ne preimenujemo ništa, sustav zovemo “GNU” od 1983. kada smo ga 1172 najavili. Ljudi koji su ga pokušali preimenovati u “Linux” su u 1173 krivu i nisu to trebali napraviti.</dd> 1174 1175 <dt id="force">Nije li pogrešno prisiljavati ljude da sustav zovu “GNU/Linux”? 1176 <span class="anchor-reference-id">(<a href="#force">#force</a>)</span></dt> 1177 1178 <dd> 1179 Bilo bi pogrešno prisiljavati ih, stoga to ni ne pokušavamo. Mi sustav 1180 zovemo “GNU/Linux” i tražimo od vas da učinite isto. 1181 </dd> 1182 1183 <dt id="whynotsue">Zašto ne tužite ljude koji cijeli sustav zovu “Linux”? <span 1184 class="anchor-reference-id">(<a href="#whynotsue">#whynotsue</a>)</span></dt> 1185 1186 <dd> 1187 Nemamo osnove za tužbu, i, kako vjerujemo u slobodu govora, to ni ne bismo 1188 htjeli napraviti. Tražimo od ljudi da sustav zovu “GNU/Linux” 1189 zato jer je to ispravno. 1190 </dd> 1191 1192 <dt id="require">Ne biste li trebali dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili primorani 1193 zvati sustav “GNU”? <span class="anchor-reference-id">(<a 1194 href="#require">#require</a>)</span></dt> 1195 1196 <dd> 1197 Svrha licence GNU GPL jest zaštita korisničkih sloboda od onih koji bi 1198 htjeli napraviti vlasničke verzije slobodnog softvera. Iako jest istina da 1199 većina onih koji sustav zovu “Linux” često čine i stvari koje 1200 ograničavaju korisničke slobode (poput dodavanja ne-slobodnog softvera u 1201 sustav GNU/Linux, ili poput razvijanja ne-slobodnog softvera u tu svrhu), 1202 sam čin zvanja sustava “Linuxom” ne ograničava korisničke 1203 slobode. Bilo bi neispravno ograničavati GPL-om naziv koji ljudi smiju 1204 koristiti za svoj sustav. 1205 </dd> 1206 1207 <dt id="BSDlicense">S obzirom na to da ste se protivili prvotnoj licenci BSD koja je tražila da 1208 se odaje priznanje Sveučilištu u Kaliforniji, nije li licemjerno zahtijevati 1209 priznanje za Projekt GNU? <span class="anchor-reference-id">(<a 1210 href="#BSDlicense">#BSDlicense</a>)</span></dt> 1211 1212 <dd> 1213 Bilo bi licemjerno da je naziv GNU/Linux dio licence, stoga to ni ne 1214 činimo. Mi samo tražimo da nam odate priznanje koje zaslužujemo. 1215 1216 <p> 1217 Primijetite da postoje barem <a href="/philosophy/bsd.html">dvije različite 1218 licence BSD</a>. Zbog jasnoće, molimo da ne koristite termin “licenca 1219 BSD” a da ne naznačite o kojoj se radi.</p> 1220 </dd> 1221 1222 <dt id="deserve">S obzirom na to da niste uspjeli dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili 1223 primorani zvati sustav “GNU”, zaslužili ste što ste dobili; 1224 zašto se sada žalite?<span class="anchor-reference-id">(<a 1225 href="#deserve">#deserve</a>)</span></dt> 1226 1227 <dd> 1228 Ovo pitanje pretpostavlja kontroverznu općenitu etičku premisu: ukoliko vas 1229 netko ne natjera da ga tretirate pošteno, imate pravo iskorištavati ga po 1230 vlastitoj želji i volji. Drugim riječima, pretpostavlja da snaga caruje. 1231 <p> 1232 Nadamo se da dijelite naše neslaganje s ovom premisom.</p> 1233 </dd> 1234 1235 <dt id="contradict">Ne bi li bilo bolje da ne proturječite onome što većina ljudi vjeruje? <span 1236 class="anchor-reference-id">(<a href="#contradict">#contradict</a>)</span></dt> 1237 1238 <dd> 1239 Ne smatramo da trebamo slijediti većinu koja je zavarana. Nadamo se da ćete 1240 i vi shvatiti kako je istina važna. 1241 <p> 1242 Nikad ne bismo bili u stanju razviti slobodan operativni sustav da nismo 1243 prvo odbacili većinsko vjerovanje kako je vlasnički softver legitiman i 1244 prihvatljiv.</p> 1245 </dd> 1246 1247 <dt id="somanyright">Kako većina ljudi koristi naziv “Linux”, ne čini li ga to 1248 ispravnim?<span class="anchor-reference-id">(<a 1249 href="#somanyright">#somanyright</a>)</span></dt> 1250 1251 <dd> 1252 Ne smatramo da popularnost grešku čini istinom. 1253 </dd> 1254 1255 <dt id="winning">Većina ljudi mari za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje, a ne mare za 1256 rasprave o pravom ili krivom. Ne biste li imali više podrške da probate na 1257 drugačiji način?<span class="anchor-reference-id">(<a 1258 href="#winning">#winning</a>)</span></dt> 1259 1260 <dd> 1261 Mariti samo za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje jest nemoralan pristup 1262 životu. Ne-slobodan softver je primjer tog nemoralnog pristupa i buja na 1263 njemu. Dugoročno gledano, pokloniti se tom pristupu bilo bi pristati na 1264 poraz. Nastavit ćemo pričati o pravom i krivom. 1265 <p> 1266 Nadamo se da ste i vi jedni od onih kojima su dobro i zlo važni.</p> 1267 </dd> 1268 1269 </dl> 1270 1271 1272 <div style="font-size: small;"> 1273 1274 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> 1275 </div> 1276 </div> 1277 1278 <!-- for id="content", starts in the include above --> 1279 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> 1280 <div id="footer"> 1281 1282 <p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a 1283 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a 1284 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Neispravne poveznice 1285 i ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a 1286 href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> 1287 1288 <p> 1289 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, 1290 replace it with the translation of these two: 1291 1292 We work hard and do our best to provide accurate, good quality 1293 translations. However, we are not exempt from imperfection. 1294 Please send your comments and general suggestions in this regard 1295 to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> 1296 1297 <web-translators@gnu.org></a>.</p> 1298 1299 <p>For information on coordinating and submitting translations of 1300 our web pages, see <a 1301 href="/server/standards/README.translations.html">Translations 1302 README</a>. --> 1303 Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne 1304 prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite 1305 svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a 1306 href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.Za 1307 informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, 1308 pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME 1309 za prijevode</a>.</p> 1310 1311 <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to 1312 files generated as part of manuals) on the GNU web server should 1313 be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this 1314 without talking with the webmasters or licensing team first. 1315 Please make sure the copyright date is consistent with the 1316 document. For web pages, it is ok to list just the latest year the 1317 document was modified, or published. 1318 1319 If you wish to list earlier years, that is ok too. 1320 Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying 1321 years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable 1322 year, i.e., a year in which the document was published (including 1323 being publicly visible on the web or in a revision control system). 1324 1325 There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers 1326 Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> 1327 <p>Copyright © 2001, 2006, 2007, 2008, 2010, 2011, 2013 Free Software 1328 Foundation, Inc.</p> 1329 1330 <p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" 1331 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">Creative 1332 Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD Licencom</a>.</p> 1333 1334 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> 1335 <div class="translators-credits"> 1336 1337 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> 1338 </div> 1339 1340 1341 <p><!-- timestamp start --> 1342 Vrijeme zadnje izmjene: 1343 1344 $Date: 2021/12/24 07:11:58 $ 1345 1346 <!-- timestamp end --> 1347 </p> 1348 </div> 1349 </div> 1350 </body> 1351 </html>