byte-interview.html (30069B)
1 <!--#set var="PO_FILE" 2 value='<a href="/gnu/po/byte-interview.hr.po"> 3 https://www.gnu.org/gnu/po/byte-interview.hr.po</a>' 4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/byte-interview.html" 5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/byte-interview.hr-diff.html" 6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-04" --> 7 8 9 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> 10 <!-- Parent-Version: 1.76 --> 11 12 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> 13 <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/byte-interview.en.html" --> 14 15 <title>Intervju časopisa BYTE s Richardom Stallmanom - Projekt GNU - Zaklada za 16 slobodan softver</title> 17 18 <!--#include virtual="/gnu/po/byte-interview.translist" --> 19 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> 20 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> 21 <h2>Intervju časopisa BYTE s Richardom Stallmanom</h2> 22 23 <p>Vodili David Betz i Jon Edwards</p> 24 25 <h3>Richard Stallman s urednicima časopisa BYTE razgovara o svojem softverskom 26 sustavu kompatibilnom s Unixom i u javnom vlasništvu (srpanj 1986.) </h3> 27 28 <p>Richard Stallman je organizirao vjerojatno najambiciozniji projekt razvoja 29 slobodnog softvera ikad, sustav GNU. U svojem GNU manifestu, objavljenom u 30 izdanju Dr. Dobb's Journala od ožujka 1985, Stallman je opisao GNU kao 31 “potpun softverski sustav kompatibilan s Unixom kojeg piše kako bi ga 32 mogao dati besplatno svima tko može imati koristi od njega… Jednom 33 kada GNU bude napisan, svatko će biti u mogućnosti nabaviti dobar softverski 34 sustav besplatno, baš kao što je besplatan zrak koji udišemo.” (GNU je 35 skraćenica izraza “GNU Nije Unix”.)</p> 36 37 <p>Stallman je poznat kao autor EMACS-a, moćnog programa za uređivanje teksta 38 kojeg je razvio u laboratoriju za umjetnu inteligenciju <abbr 39 title="Tehnološki institut u Massachusettsu">MIT</abbr>-a. Nije slučajnost 40 da je prvi primjerak softvera proizvedenog kao dio projekta GNU bila nova 41 izvedba EMACS-a. GNU EMACS već je stekao glas jedne od najboljih trenutno 42 dostupnih izvedbi EMACS-a bez obzira na cijenu.</p> 43 44 <p><strong>BYTE</strong>: Pročitali smo vaš GNU manifest u izdanju časopisa 45 Dr. Dobb's iz ožujka 1985. Što se nakon toga dogodilo? Je li to bio pravi 46 početak i kako ste od tada napredovali?</p> 47 48 <p><strong>Stallman</strong>: Objava u Dr. Dobb'su nije bila početak 49 projekta. GNU manifest sam napisao dok sam se pripremao započeti projekt, 50 kao prijedlog kojim bih od proizvođača računala zatražio financiranje. Nisu 51 se željeli uključiti, pa sam odlučio da bih trebao, umjesto trošenja svojeg 52 vremena na prikupljanje financijskih sredstava, vrijeme iskoristiti za 53 pisanje koda. Manifest je objavljen oko godinu i po nakon što sam ga 54 napisao, dok sam tek počeo distribuirati GNU EMACS. Od tada, uz rad na tome 55 kako bih GNU EMACS upotpunio i prilagodio ga radu na mnogo više računala, 56 gotovo sam dovršio optimiziranje C prevodioca i svega ostalog softvera koji 57 je potreban za pokretanje programa pisanih u C-u. To uključuje program za 58 traženje pogrešaka na razini izvornog koda koji ima mnogo osobina koje drugi 59 programi te vrste na Unixu nemaju. Na primjer, ima podesne varijable u 60 tražitelju grešaka tako da možete sačuvati vrijednosti, a ima i sačuvane sve 61 vrijednosti koje ste ispisali, što ga čini iznimno prikladnim za rad sa 62 strukturama listi.</p> 63 64 <p><strong>BYTE</strong>: Dovršili ste uređivač teksta koji je sada široko 65 rasprostranjen, a pred dovršetkom ste i prevodioca.</p> 66 67 <p><strong>Stallman</strong>: Očekujem da će biti završen u listopadu.</p> 68 69 <p><strong>BYTE</strong>: Što je s jezgrom?</p> 70 71 <p><strong>Stallman</strong>: Trenutno planiram započeti s jezgrom koja je 72 napisana na <abbr>MIT</abbr>-u i nedavno objavljena javnosti s namjerom da 73 bih ju koristio. Ta jezgra nazvana je TRIX; zasnovana je na pozivu udaljene 74 procedure (engl. <i>remote procedure call</i>. Još moram nadodati 75 kompatibilnost za mnogo Unixovih osobina koje trenutno nema. Još nisam počeo 76 raditi na tome. Dovršavam program za prevođenje (kompilator) prije nego 77 počnem raditi na jezgri. Morat ću i iznova napisati datotečni 78 sustav. Namjeravam ga učiniti otpornim na greške na način da upisuje blokove 79 odgovarajućim redosljedom kako bi struktura diska uvijek bila 80 postojana. Zatim želim dodati brojeve verzija. Imam složen plan za 81 usklađivanje brojeva verzija s načinom na koji ljudi obično koriste 82 Unix. Morate biti u mogućnosti odrediti imena datoteka bez brojeva verzija, 83 ali ih također morate moći označiti s eksplicitnim brojevima verzija, a oba 84 načina moraju raditi s uobičajenim Unix programima koji nisu ni na koji 85 način promijenjeni kako bi se nosili s takvim osobinama. Mislim da imam plan 86 za to učiniti, a tek kad ga iskušam vidjet ću hoće li to zaista djelovati.</p> 87 88 <p><strong>BYTE</strong>: Možete li nam ukratko opisati kako će GNU kao sustav 89 biti nadmoćan ostalim sustavima? Znamo da je jedan od vaših ciljeva 90 proizvesti nešto što je kompatibilno s Unixom. Ali, barem u području 91 datotečnih sustava, već ste rekli da ćete nadmašiti Unix i proizvesti nešto 92 bolje.</p> 93 94 <p><strong>Stallman</strong>: C prevodilac će proizvoditi bolji kod i biti 95 brži. Program za traženje grešaka je bolji. Za svaki dio mogu, a i ne moram, 96 pronaći način da ga poboljšam, ali na to pitanje ne postoji samo jedan 97 odgovor. Do određene mjere imam povlasticu reimplementacije, što omogućuje 98 značajno poboljšanje mnogih sustava. Do određene mjere to je i zato što sam 99 već dugo vrijeme u tom polju i radio sam na mnogim sustavima, stoga donosim 100 sa sobom mnogo ideja. Jedan način na koji će sustav biti bolji je i taj što 101 će praktično sve u sustavu raditi s datotekama bilo koje veličine, linijama 102 bilo koje veličine, s bilo kojim znakovima koji se u njima pojavljuju. Unix 103 sustav je u tom smislu vrlo loš. Nije ništa novo u načelu softverskog 104 inženjeringa da ne biste trebali imati proizvoljna ograničenja. No pri 105 pisanju Unixa umetanje tih ograničenja bila je cijelo vrijeme uobičajena 106 praksa, vjerojatno jednostavno zato što je pisan za vrlo malo 107 računalo. Jedino ograničenje sustava GNU je ono kada vašem programu 108 ponestane memorije jer je pokušao raditi s previše podataka za čije držanje 109 je ponestalo mjesta.</p> 110 111 <p><strong>BYTE</strong>: A to se vjerojatno neće dogoditi ako imate virtualnu 112 memoriju. Može vam trebati vječnost da pronađete rješenje.</p> 113 114 <p><strong>Stallman</strong>: Ta ograničenja su, zapravo, sklona pogoditi vas 115 daleko ranije od vječnosti koja vam je potrebna da biste pronašli rješenje.</p> 116 117 <p><strong>BYTE</strong>: Možete li reći nešto o tome na kojim je vrstama 118 strojeva i okruženjima GNU EMACS predviđen da bude pokretan? Sada radi na 119 VAX strojevima; je li prešao u bilo kojem obliku na osobna računala?</p> 120 121 <p><strong>Stallman</strong>: Nisam siguran što podrazumijevate pod osobnim 122 računalima. GNU EMACS zahtijeva barem jedan megabajt slobodne memorije, a 123 poželjno je i više. Uobičajeno se koristi na strojevima koji posjeduju 124 virtualnu memoriju. Osim uslijed različitih tehničkih problema u nekoliko C 125 prevodilaca, gotovo svaki stroj s virtualnom memorijom na kojem je pokrenuta 126 novija verzija Unixa može pokrenuti GNU EMACS, većina njih to trenutno može.</p> 127 128 <p><strong>BYTE</strong>: Je li ga itko pokušao prenijeti na Atari ili 129 Macintosh računala?</p> 130 131 <p><strong>Stallman</strong>: Atari 1040ST još uvijek nema dovoljno 132 memorije. Očekujem da će ga sljedeći Atarijev stroj moći pokrenuti. Također 133 mislim da će buduća Atari računala imati neki oblik mapiranja 134 memorije. Naravno, ja ne projektiram softver da bi mogao raditi na 135 računalima koja danas prevladavaju. Kada sam pokretao projekt znao sam da će 136 za njega biti potrebno nekoliko godina. Stoga sam odlučio da ne želim 137 napraviti sustav lošijim preuzimanjem dodatnog izazova da ga učinim pogodnim 138 za rad u trenutnom ograničenom okružju. Siguran sam da će za nekoliko godina 139 prevladavati strojevi dovoljne veličine. U stvari, povećanja veličine 140 memorije događaju se tako brzo da me čudi kako su ljudi tako tromi u 141 dodavanju virtualne memorije; mislim da je to iznimno bitno.</p> 142 143 <p><strong>BYTE</strong>: Mislim da ljudi ne misle da je to neophodno za 144 jednokorisničke strojeve.</p> 145 146 <p><strong>Stallman</strong>: Ne razumiju da samo jedan korisnik ne znači i 147 samo jedan program. Svakako je za bilo koji Unixu sličan sustav važno da 148 bude u mogućnosti pokretati mnogo različitih programa istovremeno, čak i za 149 samo jednog korisnika. S dovoljno memorije mogli biste pokrenuti GNU EMACS 150 na stroju bez virtualne memorije, ali ne biste mogli naročito dobro 151 pokretati ostatak GNU sustava ili Unix sustava.</p> 152 153 <p><strong>BYTE</strong>: Koliko je LISP prisutan u GNU EMACS-u? Pomislio sam 154 da bi moglo biti korisno koristiti ga kao alat za učenje LISPa.</p> 155 156 <p><strong>Stallman</strong>: To svakako možete učiniti. GNU EMACS posjeduje 157 potpun, iako ne naročito moćan, LISP sustav. Dovoljno je moćan za pisanje 158 naredbi editora. Nije usporediv s, recimo, općim LISP sustavom, nečim što 159 biste uistinu mogli koristiti za programiranje sustava, ali ima sve što je 160 potrebno za LISP.</p> 161 162 <p><strong>BYTE</strong>: Možete li pretpostaviti kada bi bilo vjerojatno da 163 distribuirate funkcionalno okruženje u kojem bismo, ako bismo ga stavili na 164 naše strojeve i radne stanice, mogli zapravo napraviti nešto bez da 165 koristimo išta drugo osim koda koji distribuirate?</p> 166 167 <p><strong>Stallman</strong>: Stvarno je teško reći. Moglo bi se to dogoditi za 168 godinu dana, ali, naravno, moglo bi potrajati i duže. Zamislivo je i da 169 traje kraće, ali to više nije previše vjerojatno. Mislim da će prevodilac 170 biti dovršen za mjesec ili dva. Jedini preostali velik dio posla koji moram 171 učiniti je rad na jezgri. Isprva sam predvidio da bi za GNU moglo biti 172 potrebno nešto oko dvije godine, ali prošlo je dvije i po, a ja još nisam 173 gotov. Dio razloga za kašnjenje je to što sam proveo dosta vremena u radu na 174 jednom prevodiocu koji se pokazao kao slijepa ulica. Morao sam ga napisati u 175 potpunosti ispočetka. Drugi razlog je taj što sam utrošio previše vremena na 176 GNU EMACS. Prvotno sam mislio da to uopće neću trebati učiniti.</p> 177 178 <p><strong>BYTE</strong>: Recite nam nešto o vašem planu distribucije.</p> 179 180 <p><strong>Stallman</strong>: Ne stavljam softver i priručnike u javno 181 vlasništvo, a razlog za to je što želim da svi korisnici dobiju slobodu 182 dijeljenja. Ne želim da itko napravi poboljšanu inačicu programa kojeg sam 183 napisao i da je distribuira kao vlasničku. Ne želim da ikada bude moguće da 184 se to dogodi. Želim potaknuti slobodna poboljšanja tih programa, a najbolji 185 način da to učinim je da uklonim bilo kakvo iskušenje da netko poboljšanje 186 učini neslobodnim. Da, neki će se suzdržati od izrade poboljšanja, ali mnogi 187 drugi će učiniti ista ta poboljšanja i učinit će ih slobodnima.</p> 188 189 <p><strong>BYTE</strong>: A kako ćete to jamčiti?</p> 190 191 <p><strong>Stallman</strong>: Učinit ću to zadržavanjem autorskih prava i 192 stavljanjem napomene kojom dajem ljudima izričitu dozvolu da umnožavaju 193 programe i mijenjaju ih, ali jedino pod uvjetom da, ako ih distribuiraju, 194 čine to pod istim uvjetima koje sam ja koristio. Ne morate distribuirati 195 izmjene koje učinite na bilo kojem mojem programu—možete to učiniti za 196 sebe i nikome ne dati ili reći o tome. No ako ih ipak date nekome, morate to 197 učiniti pod istim uvjetima pod kojima to činim ja.</p> 198 199 <p><strong>BYTE</strong>: Zadržavate li kakva prava nad izvršnim kodom 200 izvedenim C prevodiocem?</p> 201 202 <p><strong>Stallman</strong>: Zakon o autorskim pravima ne daje mi autorska 203 prava nad proizvodom C prevodioca, stoga mi ne daje način na koji bih rekao 204 bilo što o tome, a to zapravo niti ne pokušavam. Ne slažem se s ljudima koji 205 razvijaju vlasničke proizvode bilo kojim prevodiocem, ali ne čini se 206 naročito korisnim pokušati ih zaustaviti u razvijanju proizvoda tim 207 prevodiocem, stoga ih niti neću pokušavati zaustaviti.</p> 208 209 <p><strong>BYTE</strong>: Primjenjuju li se vaša ograničenja i ako se uzme dio 210 vašeg koda kako bi se stvorilo nešto drugo?</p> 211 212 <p><strong>Stallman</strong>: Da, ako s promjenama ugrade značajniji dio. Ako 213 su to samo dvije linije koda, to nije ništa; autorska prava na to se ne 214 primjenjuju. Suštinski, odabrao sam ove uvjete da, kao prvo, budu 215 primijenjena autorska prava, što je ono što svi softverski škrci koriste 216 kako bi zaustavili svakoga da išta čini, a onda na to dodajem napomenu kojom 217 prepuštam dio tih prava. Stoga uvjeti govore samo o onome na što se autorska 218 prava odnose. Ne smatram da bi zakon trebao biti razlog zbog kojeg poštujete 219 ove uvjete. Razlog zbog kojeg biste ih trebali poštovati je taj što čestita 220 osoba kada distribuira softver potiče druge ljude da ga dijele dalje.</p> 221 222 <p><strong>BYTE</strong>: U određenom smislu navodite ljude na ovaj način 223 razmišljanja pružanjem svih ovih zanimljivih alata koje mogu koristiti, ali 224 samo ako se slažu s vašom filozofijom.</p> 225 226 <p><strong>Stallman</strong>: Da. Mogli biste isto tako gledati na to kao na 227 korištenje pravnog sustava, kojeg su postavili softverski škrci, protiv 228 njih. Koristim ga kako bih zaštitio javnost od njih.</p> 229 230 <p><strong>BYTE</strong>: S obzirom na činjenicu da proizvođači nisu željeli 231 financirati projekt, što mislite tko će koristiti GNU sustav kada bude 232 završen?</p> 233 234 <p><strong>Stallman</strong>: Nemam pojma, ali to nije važno pitanje. Moja je 235 namjera omogućiti ljudima da odbace lance koji dolaze uz vlasnički 236 softver. Znam da ima ljudi koji to žele. Doduše, mogu postojati i drugi, 237 koji to ne žele, ali oni nisu moja briga. Žao mi je i njih i ljudi koji su 238 pod njihovim utjecajem. Trenutno, osoba koja uočava neugodu uvjeta koje 239 vlasnički softver postavlja, osjeća da je zaglavljena i da nema izbora osim 240 da ne koristi računalo. Pa, ja ću joj dati ugodnu alternativu.</p> 241 242 <p>Drugi ljudi mogu koristiti GNU sustav jednostavno zato jer je tehnički 243 nadmoćan. Na primjer, moj C prevodilac proizvodi kod koji je jednako dobar 244 kao kod bilo kojeg C prevodioca kojeg sam vidio. Uz to, GNU EMACS se 245 općenito smatra daleko nadmoćnijim komercijalnim konkurentima. Također, GNU 246 EMACS nitko ne financira, ali ga svatko koristi.Stoga mislim da će mnogi 247 ljudi koristiti ostatak sustava GNU zbog njegovih tehničkih prednosti. No, 248 pravio bih GNU sustav čak i kada ne bih znao kako ga učiniti tehnički 249 boljim, zato jer želim da bude društveno bolji. Projekt GNU je uistinu 250 društveni projekt. On koristi tehnička sredstva kako bi napravio promjenu u 251 društvu.</p> 252 253 <p><strong>BYTE</strong>: Tada vam je prilično važno da ljudi prihvate GNU. On 254 nije samo akademska vježba da bi se proizveo softver koji bi bio predan 255 ljudima. Nadate se da će promijeniti način na koji djeluje softverska 256 industrija.</p> 257 258 <p><strong>Stallman</strong>: Da. Neki kažu da ga nitko nikada neće koristiti 259 jer nema neki atraktivan korporativni logo na sebi, a drugi kažu da misle da 260 je iznimno bitan i da će ga svatko htjeti koristiti. Nemam načina da 261 predvidim što će se zapravo dogoditi. Ne znam nijedan drugi način da pokušam 262 promijeniti ružnoću područja u kojem sam se našao, stoga je ovo to što moram 263 učiniti.</p> 264 265 <p><strong>BYTE</strong>: Možete li procijeniti dosege? Očito ovo smatrate 266 važnim političkim i društvenim očitovanjem.</p> 267 268 <p><strong>Stallman</strong>: To je promjena. Pokušavam promijeniti način na 269 koji ljudi pristupaju znanju i informacijama općenito. Mislim da je pokušati 270 posjedovati znanje, pokušati kontrolirati hoće li ljudima biti dozvoljeno da 271 ga koriste, ili pokušati zaustaviti druge ljude da ga dijele, čin 272 sabotaže. To je djelovanje koje donosi dobit osobi koja to čini, po cijenu 273 osiromašenja cjelokupnog društva. Jedna osoba dobija jedan dolar 274 uništavajući blago vrijedno dva dolara. Mislim da osoba koja posjeduje 275 savjest ne bi učinila nešto takve vrste, osim možda ako bi joj u suprotom 276 bio ugrožen život. A naravno, ljudi koji to rade prilično su bogati; mogu 277 samo zaključiti da su bezobzirni. Volio bih vidjeti da ljudi budu nagrađeni 278 za pisanje slobodnog softvera i za poticanje drugih da ga koriste. Ne želim 279 vidjeti da ljudi budu nagrađeni za pisanje vlasničkog softvera jer to 280 zapravo nije doprinos društvu. Načelo kapitalizma je ideja da ljudi uspiju 281 steći novac proizvodeći stvari i stoga su, da tako kažemo, automatski 282 potaknuti da rade ono što je korisno. Međutim, to ne funkcionira kada se 283 radi o posjedovanju znanja. Potaknuti su da zapravo ne čine ono što je 284 korisno, a ne potiče se ono što je zapravo korisno. Mislim da je važno reći 285 da se informacija razlikuje od materijalnih objekata, kao automobila i 286 štruca kruha, jer je ljudi mogu umnožavati i dijeliti samostalno i, ako ih 287 nitko ne pokušava zaustaviti, mogu je promijeniti i učiniti boljom za 288 sebe. To je korisna stvar koju ljudi mogu učiniti. To nije istina u slučaju 289 štruca kruha. Ako imate jednu štrucu kruha i želite još jednu, ne možete je 290 samo iskopirati. Ne možete napraviti još jednu, osim da prođete kroz sve 291 korake koji su bili potrebni da se izradi prva. Stoga je bespredmetno je li 292 ljudima dozvoljeno da je umnože—to je nemoguće.</p> 293 294 <p>Knjige su donedavno tiskane samo na tiskarskim strojevima. Bilo je moguće 295 ručno napraviti primjerak za sebe, ali nije bilo praktično jer je trebalo 296 uložiti puno više rada nego koristeći tiskarski stroj, a proizvelo je i 297 nešto toliko neprivlačnije da je, za sve namjere i svrhe, moglo biti 298 smatrano nemogućim proizvesti knjige drugačije nego masovnom 299 proizvodnjom. Stoga autorska prava nisu stvarno oduzimala slobodu 300 čitateljskoj publici. Nije postojalo ništa što bi kupac knjige mogao 301 učiniti, a što je bilo zabranjeno autorskim pravima.</p> 302 303 <p>Ali to ne vrijedi za računalne programe. Ne vrijedi niti za kasete s 304 magnetskom trakom. Djelomično je nevažeće sada i za knjige, ali još uvijek 305 je točno da je za većinu knjiga skuplje i svakako potrebno daleko više rada 306 da ih se fotokopira, nego da se kupi primjerak, a rezultat je još uvijek 307 manje privlačan. Trenutno smo u razdoblju gdje se situacija u kojoj su 308 autorska prava bila bezopasna i prihvatljiva mijenja u situaciju u kojoj će 309 autorska prava postati destruktivna i neprihvatljiva. Stoga ljudi koji su 310 žigosani kao “pirati” su u stvari ljudi koji pokušavaju učiniti 311 nešto korisno što im je zabranjeno da učine. Zakoni o autorskim pravima su u 312 potpunosti osmišljeni kako bi pomogli ljudima da imaju kontrolu nad 313 korištenjem nekih informacija za njihovu vlastitu korist. Međutim, nisu 314 osmišljena kako bi pomogla ljudima koji žele osigurati da informacija bude 315 dostupna javnosti i zaustaviti druge da je uskrate javnosti. Mislim da bi 316 zakon trebao priznati vrstu djela koja su u vlasništvu javnosti, što je 317 drugačije od javnog vlasništva u istom smislu u kojem je javni park 318 drugačiji od nečeg pronađenog u kanti za smeće. Nije tamo zato da bi bilo 319 tko to mogao uzeti, tamo je zato da bi svatko to mogao koristiti, bez da 320 itko to ometa. Bilo tko u javnosti tko se nađe u situaciji da mu je 321 uskraćeno djelo izvedeno iz djela koje je u vlasništvu javnosti trebao bi 322 imati mogućnost podići tužbu. </p> 323 324 <p><strong>BYTE</strong>: Ali, nisu li pirati zainteresirani za dobivanje 325 kopija zato jer žele koristiti te programe, a ne zato jer žele koristiti to 326 znanje kako bi proizveli nešto bolje?</p> 327 328 <p><strong>Stallman</strong>: Ne vidim to kao važnu razliku. Više ljudi koji 329 koriste program znači da taj program više doprinosi zajednici. Imate štrucu 330 kruha koju je moguće pojesti ili jednom ili milijun puta.</p> 331 332 <p><strong>BYTE</strong>: Neki korisnici kupuju vlasnički softver kako bi 333 dobili podršku za njega. Kako vaš distribucijski plan osigurava podršku?</p> 334 335 <p><strong>Stallman</strong>: Sumnjam da su ti korisnici zavedeni i ne 336 razmišljaju jasno. Svakako je korisno imati podršku, ali kada počnu 337 razmišljati o tome kako to ima veze s prodajom softvera ili sa softverom 338 koji je vlasnički, u tom trenutku se zavaravaju. Nema jamstva da će 339 vlasnički softver dobiti dobru podršku. Jednostavno to što prodavači kažu da 340 pružaju podršku ne znači da će ona biti odgovarajuća. Isto tako mogu i 341 propasti. Zapravo, ljudi smatraju da GNU EMACS ima bolju podršku od 342 komercijalnih EMACSa. Jedan od razloga je i to što sam vjerojatno bolji 343 haker od ljudi koji su napisali ostale EMACSe, ali drugi razlog je da svi 344 imaju izvorni kod i postoji mnogo ljudi koji su zainteresirani kako da nešto 345 učine s njim, tako da ne trebate moju podršku. Čak i sama besplatna podrška 346 koja se sastoji od mojih ispravaka pogrešaka u programu koje mi ljudi 347 prijavljuju i uključivanja tih ispravaka u sljedeća izdanja dala je ljudima 348 dobru razinu podrške. Uvijek možete zaposliti nekoga da vam riješi problem, 349 a kada je softver slobodan tada imate konkurentno tržište podrške. Možete 350 zaposliti bilo koga. Uz EMACS distribuiram listu usluga, listu imena i 351 telefonskih brojeva ljudi i cijenu po kojoj nude podršku.</p> 352 353 <p><strong>BYTE</strong>: Prikupljate li njihove ispravke grešaka?</p> 354 355 <p><strong>Stallman</strong>: Pa, oni mi ih šalju. Tražio sam od svih ljudi 356 koji su željeli biti na listi da obećaju da nikada neće tražiti bilo koju od 357 svojih stranaka da taji išta što joj je rečeno ili bilo koje izmjene koje su 358 joj dane za GNU softver kao dio te podrške.</p> 359 360 <p><strong>BYTE</strong>: Dakle, ljudi ne mogu pri davanju podrške biti 361 konkurentni na osnovi njihovog poznavanja rješenja za neki problem za koje 362 netko drugi ne zna.</p> 363 364 <p><strong>Stallman</strong>: Ne. Mogu si konkurirati na temelju toga da budu 365 domišljati i time da imaju veću vjerojatnost pronaći rješenje vašeg 366 problema, ili da već poznaju više čestih problema, ili da znaju bolje 367 objasniti vam što trebate učiniti. To su sve načini na koji se mogu 368 natjecati. Mogu pokušati biti bolji, ali ne mogu zapravo ometati svoje 369 konkurente.</p> 370 371 <p><strong>BYTE</strong>: Pretpostavljam da je to kao kupovina 372 automobila. Niste prisiljeni ići kod proizvođača po podršku ili redovno 373 održavanje.</p> 374 375 <p><strong>Stallman</strong>: Ili kao kupovina kuće—kako bi bilo kada bi 376 jedina osoba koja bi ikada mogla popraviti nešto na vašoj kući bio onaj tko 377 ju je sagradio? To je ta vrsta nametanja koja je prisutna kod vlasničkog 378 softvera. Ljudi mi govore o problemu koji se događa s Unixom. Budući da 379 proizvođači prodaju poboljšane verzije Unixa, običavaju sakupljati ispravke 380 i ne davati ih, osim kao binarni kod. Posljedica toga je da se pogreške u 381 programima zapravo ne ispravljaju.</p> 382 383 <p><strong>BYTE</strong>: Međusobno podvostručuju rad pokušavajući ispraviti 384 greške svaki zasebno.</p> 385 386 <p><strong>Stallman</strong>: Tako je. Evo još jednog problema koji pomaže 387 smjestiti problem vlasničke informacije u društvenu perspektivu. Pomislite 388 na krizu osiguranja od odgovornosti. Kako bi dobila bilo kakvu naknadu od 389 društva, ozlijeđena osoba mora angažirati odvjetnika i podijeliti novac s 390 tim odvjetnikom. To je glup i neučinkovit način pomaganja ljudima koji su 391 žrtve nesreća. A uzmite u obzir i vrijeme koje ljudi ulažu u guranje da 392 oduzmu posao svojoj konkurenciji. Pomislite na olovke koje su pakirane u 393 velika kartonska pakiranja koja koštaju više od olovaka—samo kako bi 394 se osiguralo da olovka ne bude ukradena. Ne bi li bilo bolje kada bismo 395 jednostavno stavili besplatne olovke na svako raskrižje? I pomislite na 396 svaku naplatnu kućicu koja ometa promet. To je divovski društveni 397 fenomen. Ljudi pronalaze način dolaska do novca tako da ometaju 398 društvo. Jednom kada mogu ometati društvo, mogu biti plaćeni kako bi 399 ostavili ljude na miru. Gubitak svojstven posjedovanju informacije postat će 400 sve važniji i na kraju će tvoriti razliku između utopije u kojoj nitko 401 zapravo ne mora zarađivati za život jer sve rade roboti i svijeta kao što je 402 naš, gdje svatko provodi mnogo vremena radeći iznova ono što onaj do njega 403 već radi.</p> 404 405 <p><strong>BYTE</strong>: Kao pisanje napomena o autorskim pravima na softver.</p> 406 407 <p><strong>Stallman</strong>: Više kao nadziranje svakoga kako bi se osiguralo 408 da nemaju zabranjene kopije bilo čega i ponovno odrađivanje rada koji su 409 ljudi već odradili, zato jer je vlasnički.</p> 410 411 <p><strong>BYTE</strong>: Cinik bi se mogao zapitati kako zarađujete za život.</p> 412 413 <p><strong>Stallman</strong>: Savjetovanjem. Kada savjetujem, uvijek zadržavam 414 pravo da objavim ono što sam napisao pri savjetovanju. Također, mogao bih 415 zarađivati za život šaljući kopije slobodnog softvera kojeg sam napisao i 416 nekog kojeg su drugi napisali. Mnogi pošalju 150 dolara za GNU EMACS, ali 417 sada taj novac ide Zakladi za slobodan softver koju sam pokrenuo. Zaklada mi 418 ne isplaćuje plaću jer bi to bio sukob interesa. Umjesto toga, upošljava 419 druge ljude da rade na GNU-u. Sve dok mogu zarađivati za život 420 savjetovanjem, mislim da je to najbolji način.</p> 421 422 <p><strong>BYTE</strong>: Što je trenutno uključeno na službenoj kaseti GNU 423 distribucije?</p> 424 425 <p><strong>Stallman</strong>: Trenutno kaseta sadrži GNU EMACS (ista verzija 426 odgovara za sva računala); Bison, program koji zamjenjuje <acronym 427 title="Yet Another Compiler Compiler">YACC</acronym>; <abbr>MIT</abbr> 428 Scheme, koji je iznimno pojednostavljeni dijalekt LISPa profesora Sussmana; 429 i Hack, igru istraživanja labirinta sličnu igri Rogue.</p> 430 431 <p><strong>BYTE</strong>: Dolazi li uz kasetu i tiskani priručnik?</p> 432 433 <p><strong>Stallman</strong>: Ne. Tiskani priručnici stoje 15 dolara po 434 primjerku ili ih umnožite sami. Umnožite ovaj intervju i dijelite ga, 435 također.</p> 436 437 <p><strong>BYTE</strong>: Kako se može dobiti primjerak toga?</p> 438 439 <p><strong>Stallman</strong>: Pišite Zakladi za slobodan softver, 675 440 Massachusetts Ave., Cambridge, MA 02139.</p> 441 442 <p>[Trenutna adresa (od 2005. godine) je: Free Software Foundation 51 Franklin 443 St, Fifth Floor Boston, MA 02110-1301, USA Voice: +1-617-542-5942 Fax: 444 +1-617-542-2652] 445 </p> 446 447 <p><strong>BYTE</strong>: Što ćete raditi kada dovršite GNU sustav?</p> 448 449 <p><strong>Stallman</strong>: Nisam siguran. Ponekad mislim da će to biti ista 450 stvar koju radim, ali u drugim oblastima softvera.</p> 451 452 <p><strong>BYTE</strong>: Dakle, ovo je tek prvi od cijelog niza napada na 453 softversku industriju?</p> 454 455 <p><strong>Stallman</strong>: Nadam se da je tako. No možda ću jednostavno 456 lagodno živjeti radeći malo vremena samo kako bih živio. Ne moram živjeti 457 luksuzno. Ostatak vremena mogu provoditi u druženjima sa zanimljivim ljudima 458 koje pronađem ili u učenju kako raditi nešto što još ne znam.</p> 459 460 461 <div style="font-size: small;"> 462 463 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> 464 </div> 465 </div> 466 467 <!-- for id="content", starts in the include above --> 468 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> 469 <div id="footer"> 470 <div class="unprintable"> 471 472 <p>Molimo šaljite općenite FSF & GNU upite na <a 473 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje također i <a 474 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i 475 druge ispravke ili prijedloge možete poslati na <a 476 href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> 477 478 <p> 479 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, 480 replace it with the translation of these two: 481 482 We work hard and do our best to provide accurate, good quality 483 translations. However, we are not exempt from imperfection. 484 Please send your comments and general suggestions in this regard 485 to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> 486 487 <web-translators@gnu.org></a>.</p> 488 489 <p>For information on coordinating and submitting translations of 490 our web pages, see <a 491 href="/server/standards/README.translations.html">Translations 492 README</a>. --> 493 Naporno radimo i dajemo sve od sebe da bismo pružili precizne, kvalitetne 494 prijevode. Međutim, nismo pošteđeni nesavršenosti. Molimo šaljite svoje 495 komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a 496 href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> 497 <p>Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih 498 stranica, pogledajte <a 499 href="/server/standards/README.translations.html">README za prijevode</a>.</p> 500 </div> 501 502 <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to 503 files generated as part of manuals) on the GNU web server should 504 be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this 505 without talking with the webmasters or licensing team first. 506 Please make sure the copyright date is consistent with the 507 document. For web pages, it is ok to list just the latest year the 508 document was modified, or published. 509 510 If you wish to list earlier years, that is ok too. 511 Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying 512 years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable 513 year, i.e., a year in which the document was published (including 514 being publicly visible on the web or in a revision control system). 515 516 There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers 517 Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> 518 <p>Copyright © 1999, 2000, 2001, 2002, 2007, 2013 Free Software 519 Foundation, Inc.</p> 520 521 <p>Ovo djelo dano je na korištenje pod <a rel="license" 522 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr"> Creative 523 Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD licencom</a>. 524 </p> 525 526 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> 527 <div class="translators-credits"> 528 529 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> 530 <b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> 531 532 533 <p></p><p class="unprintable"><!-- timestamp start --> 534 Vrijeme zadnje izmjene: 535 536 $Date: 2021/12/24 07:40:15 $ 537 538 <!-- timestamp end --> 539 </p> 540 </div> 541 </div> 542 </body> 543 </html>