ICT-for-prosperity.html (26605B)
1 <!--#set var="PO_FILE" 2 value='<a href="/philosophy/po/ICT-for-prosperity.hr.po"> 3 https://www.gnu.org/philosophy/po/ICT-for-prosperity.hr.po</a>' 4 --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/ICT-for-prosperity.html" 5 --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/ICT-for-prosperity.hr-diff.html" 6 --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2021-09-09" --><!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/ICT-for-prosperity.en.html" --> 7 8 <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> 9 <!-- Parent-Version: 1.77 --> 10 11 <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> 12 <title>Uobličavanje razvoja suradničke IKT i inicijative za globalni napredak - 13 Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> 14 15 <!--#include virtual="/philosophy/po/ICT-for-prosperity.translist" --> 16 <!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> 17 <!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> 18 <h2>Uobličavanje razvoja suradničke IKT i inicijative za globalni napredak</h2> 19 20 <p> 21 napisao <strong>Robert J. Chassell</strong> 22 </p> 23 24 <p> 25 <!-- <br /> 26 27 <a href="http://www.globalknowledge.org.my/"> broken link, 1apr11 --> 28 [S prezentacije održane na drugoj Konferenciji o globalnom znanju<br /> 29 u Kuala Lumpuru u Maleziji 7. ožujka 2000.] 30 </p> 31 32 <!-- <p> 33 34 [For a more extended discussion, see my<br /> 35 <a href="http://www.teak.cc/Access-speech.html"> 36 Free Software: Access and Empowerment</a>. 37 </p> --> 38 <p> 39 Naslov ove prezentacije je ‘Uobličavanje razvoja suradničke IKT i 40 inicijative za globalni napredak’ a teme ove konferencije su 41 ‘pristup’, ‘osnaživanje’ i 42 ‘upravljanje’. 43 </p> 44 <p> 45 Ono što želim danas učiniti je odabrati jednu tehnologiju i govoriti o 46 načinu na koji smo oblikovali tu tehnologiju da bismo je učinili 47 pristupačnom i osnažujućom, kako smo je smjestili u ekonomski i 48 institucionalni okvir koji potiče ljude da surađuju i kako koristiti tu 49 tehnologiju u svrhu boljeg upravljanja. 50 </p> 51 <p> 52 Ta tehnologija je softver. Oblikovanje je povezano s licenčnim uvjetima 53 ugovora o autorskim pravima —njihovim pravnim i institucionalnim 54 okvirom. 55 </p> 56 <p> 57 Kao osnivač Zaklade za slobodan softver, šesnaest godina sam radio na 58 pravnom i institucionalnom okviru kojim se služimo pri korištenju i 59 razvijanju softvera. Rezultat tih napora je GNU/Linux, cjelovit softverski 60 sustav. 61 </p> 62 <p> 63 IKT, informacijsko-komunikacijska tehnologija, sastoji se od hardvera i 64 softvera. Ovdje govorim samo o softveru, no nadam se da naše iskustvo možemo 65 proširiti s ove i na druge tehnologije. 66 </p> 67 <p> 68 Kada govorim o softveru, govorim i o programima koji pokreću računalo, to 69 jest, operacijskom sustavu, i o aplikacijama, kao što je program za 70 elektroničku poštu i drugu komunikaciju, tablični kalkulator, elektronička 71 trgovina, alati za pisanje, slanje i primanje fakseva, izrada web stranica, 72 projektiranje, istraživanje, matematički izračuni, modeliranje, obrada slika 73 i umrežavanje. 74 </p> 75 <p> 76 Posljednjih nekoliko godina cijene računala i telekomunikacijskog hardvera 77 toliko su pale da ih mnogo više ljudi koristi. Zaista, organizatori naše 78 konferencije procjenjuju da čak svaki trideseti čovjek na svijetu ima 79 računalni pristup mrežnim telekomunikacijama. 80 </p> 81 <p> 82 Iako je jedan od trideset još uvijek mali dio svjetske populacije, ova 83 tehnologija je popularna, u porastu i postaje sve važnija u našem 84 svakodnevnom životu. Usto, očekujemo da će cijene računala i 85 telekomunikacija nastaviti padati barem još jednu generaciju, tako da će 86 mnogi koji trenutno nemaju dovoljno resursa na kraju ipak uživati tu 87 pogodnost. 88 </p> 89 <p> 90 Kao i bilo koja tehnologija, softver može biti upotrijebljen na dobar ili 91 loš način. 92 </p> 93 <p> 94 U ovom trenutku imamo oboje. S loše strane, imamo strojeve koji se 95 nepotrebno ruše, elektroničke poruke koje rasipaju novac primatelja, sustave 96 ranjive jednostavnim virusima i programe koji rade samo dio onoga što 97 želite. 98 </p> 99 <p> 100 Ključ dobre upotrebe softvera je osiguravanje slobode. U softveru, to dovodi 101 do suradnje, nižih cijena, pouzdanosti, učinkovitosti, sigurnosti i do 102 manjeg broja prepreka pristupu i korištenju. 103 </p> 104 <p> 105 Da bi dobro koristili softversku tehnologiju ljudi moraju imati zakonsko 106 pravo da kopiraju, proučavaju, mijenjaju i ponovo distribuiraju. Sve drugo 107 proistječe iz ovoga. 108 </p> 109 <p> 110 Softver GNU/Linux daje ljudima ta prava. Od toga imaju koristi programeri i, 111 što je još važnije, ljudi koji nisu programeri. 112 </p> 113 <p> 114 Na primjer, ljudi u području s lošom ili nikakvom telefonskom uslugom mogu 115 za komuniciranje koristiti robustan paket zvan UUCP. Nedavno sam čitao o 116 grupi Oxfam koja je to učinila. 117 </p> 118 <p> 119 Ljudi sa starijim strojevima, čak i s vrlo starim čipovima 80386, mogu 120 pokretati efikasne programe koji čine jednako koliko i programi koji 121 zahtijevaju suvremene čipove Pentium i skupu memoriju. Te strojeve mogu 122 koristiti kao poslužitelje web stranica i kao routere — za 123 komunikacijsku infrastrukturu. 124 </p> 125 <p> 126 Ljudi sa samo jednim računalom mogu na njega priključiti jedan ili dva 127 dodatna terminala i osigurati dva ili tri radna mjesta umjesto jednog, uz 128 vrlo mali dodatan trošak. To sam i sam učinio: prijatelj mi je došao u 129 posjetu i obojica smo htjeli raditi na mojem računalu istovremeno. Slanje 130 elektroničke pošte, pregledavanje web stranica, pisanje, daljinska 131 administracija sustava: sve smo to činili istovremeno. 132 </p> 133 <p> 134 Društvena grupa ili poduzeće može postaviti vlastitu listu e-pošte ili 135 forum, privatne ili javne. Programska oprema za skupni rad je tu. Dvoje ili 136 više ljudi može na jednom dokumentu raditi istovremeno, čak i kada su u 137 različitim državama. Posljednji puta kada sam to učinio radio sam s kolegom 138 s druge strane Atlantskog oceana. 139 </p> 140 <p> 141 Kojim pismom želite pisati? Hindskim, kineskim, tajlandskim? Moguće je sa 142 svima njima i to u istom prozoru s engleskim ili ćiriličnim. 143 </p> 144 <p> 145 Pojedinci ili grupe mogu postaviti vlastite web stranice. Izdavač može 146 napraviti prijelom vlastitih knjiga. Računovođa može analizirati 147 budžet. Slijepi ljudi mogu slušati tekst kojeg im čita računalo. 148 </p> 149 <p> 150 Možete se zabavljati birajući između više grafičkih korisničkih sučelja 151 – nekog kitnjastog, nekog drugog koje izgleda i ponaša se slično 152 sučelju Microsoft Windowsa ili nekog trećeg koje je jednostavno i praktično. 153 </p> 154 <p> 155 Osim glasovnog čitača za slijepe osobe, koji zahtijeva zvučni podsustav 156 kojeg nikada nisam instalirao na svoj stroj, sve aplikacije koje sam upravo 157 spomenuo pokreću se na mojem kućnom računalu, a ljudi koje poznajem 158 instalirali su zvučni podsustav pa imaju i zvuk. 159 </p> 160 <p> 161 Sve ove aplikacije došle su na CD-ROM-u kojeg sam, uzgred, dobio 162 besplatno. Također sam i platio CD-ove s različitom inačicom softvera 163 — ponekad je pogodnije nešto jednostavno kupiti. Usto, ukoliko 164 posjedujete brzu vezu na internet, možete lako preuzeti softver, plaćajući 165 samo troškove veze na internet. 166 </p> 167 <p> 168 Ovo bogatstvo softvera dostupno je i može se koristiti bilo gdje u svijetu. 169 </p> 170 <p> 171 Vratimo se pitanju kako je ova tehnologija uobličena: ključ je, kao što sam 172 rekao, sloboda, zakonsko pravo kopiranja, proučavanja, mijenjanja i ponovnog 173 distribuiranja softvera. 174 </p> 175 <p> 176 Posebno pravno sredstvo koje smo koristili kako bismo stvorili ove slobode i 177 posljedične dobrobiti je posebno formulirana licenca za zaštitu autorskog 178 prava, Opća javna licenca GNU. 179 </p> 180 <p> 181 Ova licenca daje vam više prava od obične licence za zaštitu autorskih prava 182 i više prava od mnogih drugih vrsta softverskih licenci. U biti, zabranjuje 183 vam da zabranjujete. Dozvoljava vam da činite sve ostalo. 184 </p> 185 <p> 186 Nabrojit ću ta prava: kopiranje, proučavanje, mijenjanje i ponovno 187 distribuiranje. 188 </p> 189 190 <p> 191 Prvo, pravo kopiranja. 192 </p> 193 <p> 194 Ne posjeduje mnogo ljudi tvornicu koja bi im omogućila kopiranje 195 automobila. Doista, kopirati automobil toliko je teško da za to koristimo 196 drugu riječ, kažemo ‘proizvodnja’ automobila. Usto, u svijetu 197 nema mnogo proizvođača automobila. Daleko manje od svakog tridesetog čovjeka 198 posjeduje ili mu je dostupna tvornica automobila. 199 </p> 200 <p> 201 No svatko s računalom posjeduje tvornicu softvera, uređaj za proizvodnju 202 softvera, to jest, za izradu novih kopija. Zato jer je kopiranje softvera 203 tako jednostavno, ne koristimo riječ ‘proizvodnja’; obično čak 204 ni ne razmišljamo o tome kao o nekoj vrsti proizvodnje, ali to jest 205 proizvodnja. 206 </p> 207 <p> 208 Pravo kopiranja softvera je pravo korištenja vlastitih sredstava za 209 proizvodnju. Milijuni ljudi, nekoliko postotaka svjetske populacije, 210 posjeduju ova sredstva za proizvodnju. 211 </p> 212 <p> 213 Naravno, postoje napori da vam se oduzmu vaša prava da koristite vlastitu 214 imovinu kao tvornicu. 215 </p> 216 217 <p> 218 Drugo, pravo proučavanja. Ovo je pravo od male izravne koristi ljudima koji 219 nisu programeri. To je kao pravo odvjetnika da čita pravne udžbenike. Ako 220 niste odvjetnik, vjerojatno želite izbjeći takve knjige. 221 </p> 222 <p> 223 Međutim, ovo pravo proučavanja ima više implikacija, kako za one koji 224 programiraju, tako i za sve ostale. 225 </p> 226 <p> 227 Pravo proučavanja znači da ljudi u mjestima kao što je Meksiko, Indija ili 228 Malezija mogu proučavati isti kod kojeg koriste ljudi u Europi ili 229 Sjedinjenim državama. To znači da ovim ljudima nije onemogućeno učiti o 230 načinu na koji su drugi postigli uspjeh. 231 </p> 232 <p> 233 Imajte na umu da mnogi programeri rade pod ograničenjima koja im zabranjuju 234 vidjeti tuđi kod. Umjesto da sjednu na ramena onih koji su to već prošli, 235 što je najbolji način za gledanje ispred sebe i napredovanje, bačeni su u 236 blato. Pravo proučavanja je pravo gledanja ispred sebe, napredovanja, 237 sjedeći na ramenima divova. 238 </p> 239 <p> 240 Štoviše, pravo proučavanja znači da i sam softver mora biti dostupan u 241 takvom obliku da ga ljudi mogu čitati. 242 </p> 243 <p> 244 Softver dolazi u dva oblika, jednom koji je čitljiv samo računalima i drugom 245 koji je čitljiv ljudima. Oblik čitljiv računalima je ono što računalo 246 pokreće. Ovaj je oblik nazvan binarnim ili izvršnim. Oblik čitljiv ljudima 247 nazvan je izvornim kodom. To je ono što programer stvara, a prevodi se 248 drugim računalnim programom u binarni ili izvršni oblik. 249 </p> 250 251 <p> 252 Sljedeće pravo, pravo mijenjanja, je pravo na ispravljanje grešaka ili na 253 unapređivanje programa. Za većinu ljudi to znači vaše pravo ili pravo vaše 254 organizacije da platite nekoga tko će za vas obaviti posao, na isti način 255 kao što platite automehaničaru da vam popravi automobil ili graditelju da 256 vam proširi kuću. 257 </p> 258 <p> 259 Mijenjanje je korisno. Razvijatelji aplikacija ne mogu zamisliti sve načine 260 na koji će netko koristiti njihov softver. Razvijatelji ne mogu predvidjeti 261 nove zahtjeve koji će biti postavljeni pred njihov kod. Ne mogu uzeti u 262 obzir sve lokalne uvjete i hoće li netko u Maleziji koristiti program 263 prvotno napisan u Finskoj. 264 </p> 265 <p> 266 Na kraju ovih zakonskih prava dolazi pravo na ponovnu distribuciju. 267 </p> 268 <p> 269 To znači da vi, posjednici računala, tvornice softvera, imate pravo izraditi 270 kopije nekog programa i distribuirati ga dalje. Te kopije možete naplaćivati 271 ili ih davati besplatno. Drugi mogu činiti to isto. 272 </p> 273 <p> 274 Naravno, više postojećih, velikih proizvođača softvera žele vam zabraniti 275 korištenje vaše vlastite imovine. Ne mogu pobijediti na slobodnom tržištu pa 276 napadaju na druge načine. U Sjedinjenim državama, na primjer, svjedoci smo 277 novih prijedloga zakona kojima bi vam se oduzela sloboda. 278 </p> 279 <p> 280 Pravo na ponovnu distribuciju, tako dugo dok je branjeno i podupirano, znači 281 da se softver prodaje na konkurentnom, slobodnom tržištu. To ima više 282 posljedica. Niska cijena jedna je od njih. To pomaže potrošačima. 283 </p> 284 <p> 285 No, prvo i najvažnije, ova zakonska i ekonomska prava dovode do suradnje, 286 jedne od tema ove konferencije. 287 </p> 288 <p> 289 Ovaj ishod suprotan je očekivanjima mnogih ljudi. Malo tko očekuje da će na 290 konkuretnom, slobodnom tržištu svaki proizvođač postati skloniji suradnji i 291 da neće biti vidljive ili osjetne konkurencije između poslovnih ljudi koji 292 se međusobno natječu. 293 </p> 294 <p> 295 Što je tržište konkurentnije, to je više suradnje vidljivo. Do ove prividno 296 neočekivane posljedice dolazi se jednako opažanjem i zaključivanjem. 297 </p> 298 <p> 299 Ovo je stoga što ljudi ne trpe nikakvu štetu čineći ono što žele. Ljudi žele 300 pomoći svojim susjedima. 301 </p> 302 <p> 303 Zamislite malog poljoprivrednika, jednog od milijun. Moj prijatelj George iz 304 Sjedinjenih Država jedan je od njih. 305 </p> 306 <p> 307 Njegova je ljetina toliko malena da ne postoji ništa što bi mogao učiniti da 308 utječe na svjetsku cijenu. Njegov je susjed u sličnom položaju. 309 </p> 310 <p> 311 Stoga, ako George pomogne svojem susjedu, njegov susjed od toga ima koristi, 312 a sam George time ništa ne gubi na cijeni koju postiže za svoju ljetinu. 313 </p> 314 <p> 315 Budući da George neće naštetiti sebi, ima razloga pomoći svojem 316 susjedu. George nije samo ljubazan, on isto tako shvaća da ako pomogne 317 susjedu, i susjed će njemu uzvratiti uslugom. 318 </p> 319 <p> 320 Ovo vidimo na konkurentnom slobodnom tržištu: suradnju. 321 </p> 322 <p> 323 Vidljivo natjecanje ukazuje na to da tržište nije potpuno slobodno i 324 konkurentno. Vidljivo natjecanje znači da u najboljem slučaju imate 325 poluslobodno tržište. 326 </p> 327 <p> 328 Štoviše, ako se softver prodaje na slobodnom tržištu, konkurencija među 329 trgovcima dovest će do nižih cijena, a ovo donosi dobrobit ljudima koji nisu 330 programeri. 331 </p> 332 <p> 333 Drugačije rečeno, cijena softvera određena je prvenstveno pravnim razlozima: 334 stupnjem slobode koju kupci uživaju. Ako je kupcima zabranjeno kupiti neki 335 proizvod osim po visokoj cijeni, i ta zabrana je uspješno nametnuta, 336 proizvod će biti skup. To se danas događa s mnogim vlasničkim softverom. 337 </p> 338 <p> 339 S druge strane, ako se softver prodaje na slobodnom tržištu, konkurencija 340 među trgovcima dovest će do niže cijene. 341 </p> 342 <p> 343 Doista, u nekim situacijama cijena će biti toliko niska da će tvrtke ili 344 druge organizacije dijeliti CD-ROM-ove sa softverom, drugi će raditi kopije 345 za svoje prijatelje, dok će neki drugi pružati mogućnost preuzimanja preko 346 interneta, bez naplate. 347 </p> 348 <p> 349 Ovo znači da će sam softver, nužni oslonac poduzeća ili projekta zajednice, 350 biti jeftin i legalan. 351 </p> 352 <p> 353 Razmišljajte o tome s točke gledišta malog poduzeća ili zajednicom podržane 354 grupe. Organizacija može koristiti vlasnički softver ograničene distribucije 355 i platiti visoku cijenu novcem kojeg nema ili prekršiti zakon i ukrasti ga. 356 </p> 357 <p> 358 S druge strane, slobodan softver jeftin je i legalan. Dostupniji je. Isto 359 tako je i prilagodljiv na načine na koje vlasnički softver često nije. To 360 je osnaživanje. 361 </p> 362 <p> 363 Uobličavamo razvoj ove tehnologije, stvaramo suradnju, korištenjem pravnog 364 alata, licence, koja vam daje više prava nego što biste inače imali, koja 365 vam zabranjuje da zabranjujete, koja vam u ovom slučaju daje pravo 366 kopiranja, proučavanja, mijenjanja i ponovnog distribuiranja softvera. 367 </p> 368 <p> 369 Zbog sloboda povezanih s njim, ovaj softver naziva se ‘slobodnim 370 softverom.’ 371 </p> 372 <p> 373 Kada govorim o ovom izrazu, dozvolite mi da razjasnim verbalni problem koji 374 ponekad zbunjuje ljude s engleskog govornog područja. 375 </p> 376 <p> 377 Niska cijena slobodnog softvera dovodi neke ljude s engleskog govornog 378 područja da shvaćaju riječ ‘slobodan’ (engl. <i>free</i>) u 379 izrazu ‘slobodan softver’ (engl. <i>free software</i>)kao da 380 znači da se softver može nabaviti besplatno. Ovo nije njeno značenje, koje 381 se inače odnosi na <a 382 href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">slobodu</a> 383 (engl. <i>freedom</i>), nego nesporazum do kojeg lako dolazi. Uostalom, 384 govorio sam o štedljivom korištenju resursa, softveru koji nije skup. 385 </p> 386 <p> 387 Engleska riječ ‘free’ ima više značenja. Kako mi je jednom rekao 388 moj meksički prijatelj i, usto, voditelj jednog velikog softverskog 389 projekta, 390 </p> 391 <blockquote><p> 392 Engleski jezik ima greškudash;ne pravi razliku između ‘besplatnog 393 piva’ (engl. <i>free beer</i>) i ‘slobode govora’ 394 (engl. <i>free speech</i>). 395 </p></blockquote> 396 <p> 397 Španjolski jezik, s druge strane, pravi razliku između ‘gratis’ 398 i ‘libre’. Slobodan softver je ‘libre’ softver. 399 </p> 400 <p> 401 Isto tako, jezik naših domaćina, malajski, razlikuje ‘pecuma’ od 402 ‘kebebasa’. Slobodan softver je ‘kebebasa’ softver. 403 </p> 404 <p> 405 Slučajnošću, Eric Raymond i Bruce Perens iskovali su izraz ‘otvoreni 406 izvorni kod’ (engl. <i>open source</i>), do prije nekoliko godina 407 sinonim za ‘slobodan softver’. Željeli su zaobići nesklonost 408 koju mnoge tvrtke imaju prema slobodnim tržištima. Izraz je postao 409 popularan; Eric i Bruce uspjeli su u svojoj namjeri. 410 </p> 411 <p> 412 Međutim, ja dajem prednost izrazu ‘slobodan softver’ jer bolje 413 izražava cilj slobode—pretpostavku da svaki muškarac i žena, čak i 414 osoba koja živi u zemlji trećeg svijeta, ima pravo raditi prvorazredan posao 415 i ne smije joj to biti zabranjeno. 416 </p> 417 <p> 418 Spomenuo sam da poduzeće ili zajednica mogu koristiti softver koji je jeftin 419 i legalan. 420 </p> 421 <p> 422 Dozvolite mi da se sada okrenem samoj softverskoj industriji. 423 </p> 424 <p> 425 Zbog konkurencije koja na konkurentnom tržištu prisiljava cijene slobodnog 426 softvera da padaju, nitko ne pristupa softverskoj industriji da bi prodavao 427 softver kako takav. Umjesto toga, a to se često ne razumije, poduzeće 428 pristupa toj industriji da bi zaradilo novac na druge načine. 429 </p> 430 <p> 431 Tvrtke i ljudi u ‘softverskoj industriji’ ne prodaju sam 432 softver, već usluge povezane sa softverom ili hardverom ili druga rješenja. 433 </p> 434 <p> 435 To se događa u medicinskim i pravnim strukama. I medicinsko i pravno znanje 436 slobodno se mogu dalje distribuirati. Liječnici i odvjetnici prodaju svoje 437 usluge kojima rješavaju probleme. 438 </p> 439 <p> 440 Na koje usluge mislim? Najizravnije, na pomoć u korištenju računala ili, na 441 konkretnijem primjeru, pomoć u postavljanju paketne radio mreže u području 442 bez telefona, ili pomoć u stvaranju i održavanju baze podataka nekog 443 skladišta. 444 </p> 445 <p> 446 Manje izravno, a sve češće, hardverske tvrtke koje prodaju telefone ili 447 postrojenja za desalinizaciju dodaju svojim proizvodima softver kako bi ih 448 kupcima učinile privlačnijima. 449 </p> 450 <p> 451 Usput, programeri i sami pišu softver iz četiri glavna razloga: prvo, jer su 452 plaćeni da riješe problem, upravo kao što je odvjetnik plaćen da sastavi 453 ugovor. Drugo, kao dio nekog drugog projekta. Treće, zato jer im podiže 454 ugled. I četvrto, zato jer to žele. 455 </p> 456 <p> 457 Govorio sam o oblikovanju ove tehnologije za suradnju. Ključna je sloboda i 458 stvaranje pravnog okvira koji podržava slobodu. 459 </p> 460 <p> 461 Dozvolite mi da sada govorim o inicijativama koje vode prema napretku. 462 </p> 463 <p> 464 Jedan od problema s razvojem su resursi, ili točnije, njihov nedostatak. 465 </p> 466 <p> 467 Kao što sam ranije rekao, slobodan softver smanjuje prepreke dostupnosti, u 468 samoj softverskoj industriji i u drugim industrijama i djelatnostima. 469 </p> 470 <p> 471 Slobodan softver, zajedno s kulturom i načinom razmišljanja kojima su ljudi 472 skloni kad surađuju, smanjuje operativne troškove. 473 </p> 474 <p> 475 Navest ću primjer koji izravno proizlazi iz ove konferencije. Najprije vam 476 trebam reći da imam dopisnike širom svijeta. Nisu svi u bogatim 477 zemljama. Oni ili institucije koje ih podržavaju nisu uvijek bogate. 478 </p> 479 <p> 480 Prve poruke o ovoj konferenciji koje sam primio zauzimale su četiri i po 481 puta više resursa nego što je bilo potrebno za prenošenje 482 informacije. Poruke su poslane u napuhanom obliku. 483 </p> 484 <p> 485 Sljedeći put kada radite troškovnik za projekt, razmislite o plaćanju četiri 486 i po puta većih troškova od njegove cijene. Zatim razmislite biste li ga 487 financirali. 488 </p> 489 <p> 490 Sljedeći put kada plaćate u restoranu, izvadite četiri i po puta više 491 novca… 492 </p> 493 <p> 494 Za mene potrošnja resursa nije predstavljala problem jer telekomunikacijske 495 usluge ne plaćam po minuti, kao što mnogi čine, ali znam da moji dopisnici 496 širom svijeta više vole da se pobrinem da u svojoj komunikaciji ne rasipam 497 njihov novac ili novac ustanova koje ih podržavaju. 498 </p> 499 <p> 500 Značajna odlika slobodnog softvera je da mnoge aplikacije rade dobro na 501 starijim, manje moćnim strojevima, kao što sam ranije spomenuo. Na primjer, 502 prije par mjeseci pokrenuo sam upravljač prozorima, grafički preglednik weba 503 i program za obradu slika na starom stroju moje sestre s procesorom 504 486. Aplikacije su radile sasvim dobro. 505 </p> 506 <p> 507 Programi za obradu teksta, elektroničku poštu i tablični kalkulatori 508 zahtijevaju još manje resursa. 509 </p> 510 <p> 511 Ova štedljivost znači da ljudi mogu koristiti stariju opremu koju su tvrtke 512 bogatih zemalja odbacile. Takva je oprema jeftina i često donirana. Računala 513 je potrebno transportirati. Ponekad je potrebno pokrenuti lokalni projekt za 514 obnovu starog hardvera i instaliranje jeftinog, prilagođenog, slobodnog 515 softvera. Ovi strojevi krajnjeg korisnika koštaju manje od novih strojeva. 516 </p> 517 <p> 518 Istovremeno, proizvođači izrađuju suvremena računala niže cijene i kvalitete 519 koja mogu isto što i starija, a nisu preskupa. 520 </p> 521 <p> 522 Nema potrebe nabavljati skup, novi hardver da biste pokretali svoj softver. 523 </p> 524 <p> 525 Zaključak — 526 </p> 527 <p> 528 Od mene je traženo da govorim o 529 </p> 530 <p> 531 ‘uobličavanju razvoja suradničke IKT i inicijativi za globalni 532 napredak’ 533 </p> 534 <p> 535 Zadnjih šesnaest godina radio sam s ljudima koji su oblikovali softver 536 pravnim sredstvom koje pruža mnoge slobode: slobodu kopirannja, proučavanja, 537 mijenjanja i ponovnog distribuiranja softvera. 538 </p> 539 <p> 540 Ovo sredstvo oblikuje softversku tehnologiju kako bi je učinilo dostupnijom 541 i još više osnažujućom; potiče ljude da surađuju i pruža tehnologiju za 542 bolje upravljanje. 543 </p> 544 <p> 545 Ovo pravno sredstvo znači da se tvrtke u IKT industriji ne nadmeću u prodaji 546 samog softvera, već prodaji usluga povezanih s njim ili da prodaju hardver 547 ili druga rješenja. 548 </p> 549 <p> 550 Ovaj pravni okvir znači da će tvrtke pružati pouzdanije i učinkovitije 551 usluge. 552 </p> 553 <p> 554 Sloboda, osigurana odgovarajućom licencom, znači da će ljudima koji koriste 555 računala i telekomunikacije kao alat njihova gospodarska grana biti 556 dostupnija. 557 </p> 558 <p> 559 To znači da svi korisnici mogu smanjiti svoje ulazne i operativne 560 troškove. Znači da ljudi u siromašnijim zemljama ne šalju svoj novac bogatoj 561 zemlji, nego zadržavaju novac u domaćem gospodarstvu. 562 </p> 563 <p> 564 Štoviše, kako sam prije rekao, licence za ograničenu distribuciju softvera 565 često prisiljavaju ljude da izaberu između kršenja zakona i plaćanja novcem 566 kojeg možda nemaju. 567 </p> 568 <p> 569 U svrhu dobrog upravljanja, država ne bi trebala prisiljavati ljude koji 570 pokušavaju pošteno raditi da donose takve odluke. Prečesto će osoba kojoj 571 nedostaju sredstva, a koja inače poštuje zakon, odabrati kršenje zakona. 572 </p> 573 <p> 574 Umjesto toga, država bi trebala urediti stvari na način da je ponašanje u 575 skladu sa zakonom bez dvojbe najbolji postupak, iz pravnih, moralnih i 576 praktičnih razloga. Ljudi se uvijek nadaju da će njihovi susjedi poštovati 577 zakon i biti pošteni; slobodan softver to potiče. 578 </p> 579 <p> 580 Slobodan softver osnažuje ljude koji su ranije bili izostavljeni. 581 </p> 582 583 <div class="translators-notes"> 584 585 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> 586 </div> 587 </div> 588 589 <!-- for id="content", starts in the include above --> 590 <!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> 591 <div id="footer"> 592 <div class="unprintable"> 593 594 <p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a 595 href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a 596 href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i 597 drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a 598 href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> 599 600 <p> 601 <!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, 602 replace it with the translation of these two: 603 604 We work hard and do our best to provide accurate, good quality 605 translations. However, we are not exempt from imperfection. 606 Please send your comments and general suggestions in this regard 607 to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> 608 609 <web-translators@gnu.org></a>.</p> 610 611 <p>For information on coordinating and submitting translations of 612 our web pages, see <a 613 href="/server/standards/README.translations.html">Translations 614 README</a>. --> 615 Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne 616 prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite 617 vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a 618 href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> 619 <p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, 620 pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za 621 prijevode</a>.</p> 622 </div> 623 624 <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to 625 files generated as part of manuals) on the GNU web server should 626 be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this 627 without talking with the webmasters or licensing team first. 628 Please make sure the copyright date is consistent with the 629 document. For web pages, it is ok to list just the latest year the 630 document was modified, or published. 631 632 If you wish to list earlier years, that is ok too. 633 Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying 634 years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable 635 year, i.e., a year in which the document was published (including 636 being publicly visible on the web or in a revision control system). 637 638 There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers 639 Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> 640 <p>Copyright © 1996, 1997, 1998, 2007, 2008, 2010, 2011, 2013 Free 641 Software Foundation, Inc.</p> 642 643 <p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" 644 href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr">Creative 645 Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> 646 647 <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> 648 <div class="translators-credits"> 649 650 <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> 651 <b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> 652 653 <p class="unprintable"><!-- timestamp start --> 654 Zadnji put promijenjeno: 655 656 $Date: 2021/12/24 07:40:25 $ 657 658 <!-- timestamp end --> 659 </p> 660 </div> 661 </div> 662 </body> 663 </html>