Poznato je da vlade mogu ugrožavati ljudska prava korisnika softvera koristeći cenzuru i nadzor Interneta. Mnogi ne shvaćaju da softver koji pokreću na svojim kućnim ili poslovnim računalima predstavlja još veću prijetnju. Smatraju softver ‘samo alatom’ te pretpostavljaju da softver radi ono što oni žele, međutim, taj softver često radi ono što drugi žele.
Softver koji se nalazi na većini računala spada u neslobodan, vlasnički softver: pod kontrolom je softverskih tvrtki, a ne korisnika. Korisnici ne mogu provjeriti što točno ti programi rade, niti mogu spriječiti te programe da rade ono što korisnici ne žele. Većina ovo prihvaća jer ne znaju za drugačije, no pogrešno je dati svu moć nad korisničkim računalima u razvijateljeve ruke.
Ova neopravdana moć, kao i obično, navodi moćnike na daljnja nedjela. Ako računalo komunicira s mrežom, a vi ne kontrolirate softver, vrlo lako vas može špijunirati. Microsoftovi Windowsi špijuniraju svoje korisnike; npr. prijavljuju koje riječi korisnik koristi za pretragu svojih vlastitih dokumenata i koje sve druge programe ima instalirane. RealPlayer također špijunira; prijavljuje što korisnik izvodi u programu. Mobilni telefoni su prepuni neslobodnog softvera koji špijunira svoje korisnike. Šalju lokacijske signale čak i kada su ‘isključeni’, mnogi mogu točno odrediti i odaslati vašu lokaciju koristeći GPS, htjeli vi to ili ne, a neki modeli se mogu koristiti i kao naprave za prisluškivanje. Korisnici ne mogu onemogućiti ove zloćudne mogućnosti jer nemaju kontrolu.
Neki vlasnički programi su dizajnirani kako bi ograničavali i napadali svoje korisnike. Windows Vista predstavlja značajan napredak na tom polju; zahtijeva zamjenu starijeg hardvera jer novi modeli podržavaju neprobojna ograničenja. Tako Microsoft navodi korisnike da plaćaju za sjajne nove okove. Usto, Vista dozvoljava korporacijski određene prisilne nadogradnje . Stoga je pokrenuta kampanja BadVista.org koja apelira na korisnike Windowsa da ne ‘nadograđuju’ svoj sustav na Vistu. (Za jednako zloćudane Windows 7 i Windows 8 imamo Windows7Sins.org i UpgradeFromWindows8.org) Mac OS također sadrži funkcije stvorene kako bi ograničile korisnike.
Microsoft je u svoj softver već dodavao tzv. stražnji ulaz (back door) i davao ga američkoj vladi na korištenje (izvještaj na heise.de). Ne možemo provjeriti je li to slučaj i danas. I drugi programi možda imaju stražnje ulaze, no kako ih ne možemo provjeriti, ne možemo im ni vjerovati.
Jedini način da se osigurate da vaš softver radi samo za vas jest da inzistirate na slobodnom, Libre softveru. To znači da korisnik može dobiti izvorni kod, ima slobodu proučavati i mijenjati ga, i slobodan je dijeliti ga sa ili bez izmjena. Sustav GNU/Linux razvijen je upravo zbog korisničke slobode, a uključuje uredske programe, multimediju, igre, i sve ostalo što vam je potrebno za rad na računalu. Pogledajte stranicu sustava gNewSense.org, u potpunosti slobodne, Libre verzije GNU/Linuxa.
Poseban problem nastaje kada aktivisti za društvene promjene koriste vlasnički softver, jer njegovi razvijatelji (koji ga i kontroliraju) mogu biti tvrtke protiv kojih aktivisti žele prosvjedovati, ili blisko surađuju s državama čijoj politici se aktivisti protive. Kada naš softver kontroliraju tvrtke koje razvijaju vlasnički softver, bio to Microsoft, Apple, Adobe ili Skype, to znači da one kontroliraju i što možemo reći, i kome. Ovo predstavlja prijetnju našoj slobodi na svim razinama.
Opasnost se javlja i pri korištenju tvrtkinih poslužitelja za uređivanje teksta ili e-poštu—ne samo u Kini. Američki odvjetnik Michael Springmann je otkrio da je 2003. AOL predao policiji prijepis povjerljivih razgovora s klijentom, te obrisao njegovu e-poštu i adresar - AOL je priznao da je ovo učinjeno namjerno tek kada je jedan od zaposlenika AOL-a napravio omašku. Springmann je odustao od povrata svojih podataka.
SAD nije jedina država koja ne poštuje ljudska prava, stoga svoje podatke čuvajte na vlastitom računalu, pričuvne kopije pod svojom kontrolom te koristite računalo sa slobodnim, Libre softverom.