Ukoliko želite saznati više o ovoj temi, možete pročitati našu stranicu Linux i projekt GNU, našu stranicu Zašto GNU/Linux? i našu stranicu GNU korisnici koji nisu nikada čuli za GNU
Kada ljudi primijete da mi koristimo i preporučamo naziv GNU/Linux za sustav koji mnogi drugi nazivaju samo “Linux”, počnu postavljati mnoga pitanja. Ovdje se nalaze najčešća pitanja i naši odgovori.
Pošteno bi bilo da budemo barem jednako spomenuti.
Vidi Linux i sistem GNU i GNU korisnici koji nisu nikada čuli za GNUza detaljnije objašnjenje, te Projekt GNU za povijest.
Nazivanje sustava GNU/Linux prepoznaje ulogu koju je imao naš idealizam pri stvaranju zajednice i pomaže javnosti da prepozna praktičnu važnost tih ideala.
Ljudi koji su spojili Linux sa sustavom GNU nisu bili svjesni čime su njihove radnje rezultirale. Fokusirali su se na dio koji je bio Linux i nisu shvaćali da je većina spoja bila GNU. Počeli su sustav zvati “Linux” iako naziv nije odgovarao onome što su imali. Trebalo nam je nekoliko godina da shvatimo kakav problem je to počelo predstavljati, te da zatražimo od ljudi da promijene naviku, no tada je zbunjenost već imala veliku prednost.
Mnogi koji sustav zovu “Linux” nisu nikada čuli zašto to nije ispravan naziv. Vidjeli su da ga većina koristi i zaključili da je to točno. Naziv “Linux” širi i pogrešnu sliku o porijeklu sustava, jer većina ljudi smatra da povijest odgovara imenu. Na primjer, često se smatra da je razvoj započeo s Linusom Torvaldsom 1991. Ova pogrešna slika samo jača ideju da bi se sustav trebao zvati “Linux”.
Mnoga od pitanja u ovome tekstu predstavljaju načine na koje su ljudi pokušali opravdati naziv koji su navikli koristiti.
Kada ljudi cijeli sustav nazivaju “Linux”, zapravo cijeli sustav zovu nazivom jezgre. Ovo je uzrok mnogih nedoumica, jer samo stručnjak može odrediti odnosi li se tvrdnja samo na jezgru ili na cjelokupan sustav. Nazivanjem sustava “GNU/Linux”, a jezgre “Linux”, izbjegavate dvosmislenost.
Linus Torvalds je djelomično bio pod utjecajem govora o GNU-u u Finskoj 1990. Moguće je da bi i bez ovog utjecaja napisao Unixoidnu jezgru, no vjerojatno ona ne bi bila slobodan softver. Linux je postao slobodan 1992. kada ga je Linus objavio pod licencom GNU GPL. (Vidi obavijesti uz izdanje za verziju 0.12.)
Čak i da je Torvalds objavio Linux pod nekom drugom slobodnom softverskom licencom, slobodna jezgra ne bi napravila neku veću razliku. Važnost Linuxa potječe iz njegovog uklapanja u veći okvir, potpuno slobodan operativni sustav: GNU/Linux.
Međutim, postoje neki kojima se ne sviđa to što govorimo. Ponekad nas zauzvrat čak i odbacuju. U nekim prilikama su i toliko nepristojni da se čovjek mora zapitati ne pokušavaju li nas oni namjerno zastrašiti kako bismo šutjeli. Nas to ne ušutkava, no dijeli zajednicu, te se nadamo da ih možete uvjeriti da prestanu.
Međutim, ovo je samo jedan od razloga podjele u našoj zajednici. Najveća podjela postoji između ljudi koji smatraju slobodan softver društvenom i etičkom temom, a vlasnički softver smatraju društvenim problemom (tj. pristaše pokreta za slobodan softver), i onih koji navode samo praktične prednosti i predstavljaju slobodni softver samo kao efikasan razvojni model (tj. pokret za softver otvorenog koda).
Ovo neslaganje nije samo neslaganje u nazivu—ono je neslaganje u osnovnim vrijednostima. Važno je da zajednica dobro pogleda i razmisli o ovome neslaganju. Nazivi “slobodan softver” i “otvoreni kod” su barjaci dvaju strana. Vidi Zašto otvoreni izvorni kod promašuje bit slobodnog softvera.
Neslaganje s vrijednostima je skoro pa u skladu s količinom pažnje koju ljudi polažu na ulogu Projekta GNU u zajednici. Ljudi koji cijene slobodu češće će sustav zvati “GNU/Linux”, i ljudi koji saznaju da je sustav “GNU/Linux” će više pažnje obraćati na naše filozofske argumente o slobodi i zajednici (i tu je zapravo i jasno zašto naziv sustava čini razliku u društvu). Međutim, neslaganje bi vjerojatno postojalo i da svi znaju pravo porijeklo sustava i njegovo potpuno ime, jer je razlog neslaganja vrlo važan. Ta neslaganja će nestati samo ako mi, koji cijenimo slobodu, uspijemo uvjeriti sve ostale (što neće biti lako) ili ako budemo u potpunosti poraženi (što se nadamo da se neće dogoditi).
Ljudi koji to tvrde su većinom “kompjuterski štreberi” (KŠ, u pozitivnom smislu) koji imaju na umu samo KŠ-e koje sami poznaju. KŠ-i često znaju za GNU, no često imaju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Na primjer, veliki broj njih smatra da je GNU skup “alata” ili projekt za razvoj tih alata.
Način na koji je (tipično) postavljeno ovo pitanje ocrtava čestu zabludu. Rasprava o “ulozi GNU-a” u razvoju (nečega) pretpostavlja da je GNU skupina ljudi. GNU je operativni sustav. Bilo bi smisleno razgovarati o ulozi Projekta GNU u ovoj ili onoj aktivnosti, ali ne o ulozi GNU-a.
Većina u razvijenim zemljama uistinu zna da je Microsoft razvio “Windowse”, stoga kraćenje naziva “Microsoft Windows” u “Windows” ne zavarava nikoga o porijeklu i prirodi tog sustava. Kraćenje naziva “GNU/Linux” u “Linux” daje krive informacije o porijeklu sustava.
Čak i samo pitanje je pogrešno zato što GNU i Microsoft nisu ista stvar. Microsoft je tvrtka, GNU je operativni sustav.
Projekt GNU je dobio ime po operativnom sustavu GNU—to je projekt koji razvija sustav GNU. (Vidi Prvotna najava 1983..)
Razvili smo programe poput GCC-a, GNU Emacsa, GAS-a, GLIB-a, BASH-a itd. jer su nam bili potrebni za operativni sustav GNU. GCC, the GNU Compiler Collection (skup alata za prevođenje) jest prevoditelj kojega smo napisali za operativni sustav GNU. Mi, ljudi koji radimo u Projektu GNU, za sustav GNU smo razvili i Ghostscript, GNUCash, GNU Chess i GNOME za sustav GNU.
Jezgra je jedan od programa u operativnom sustavu—program koji dodjeljuje resurse računala drugim aktivnim programima. Jezgra se također brine o pokretanju i zaustavljanju drugih programa.
Ponekad zbunjujuće, neki ljudi koriste termin “operativni sustav” u značenju “jezgre”. Upotreba oba termina traje već godinama. Korištenje termina “operativni sustav” u značenju “jezgre” se može pronaći u brojnim priručnicima o sistemskom dizajnu još od osamdesetih godina. Istodobno, podrazumijevalo se da “operativni sustav Unix” uključuje sve sistemske programe, a berklijeva verzija Unixa je uključivala čak i igre. Kako mi namjeravamo da GNU bude unixoidan operativni sustav, mi ćemo koristiti termin “operativni sustav na jednak način.”
Većinu vremena kad ljudi govore o “operativnom sustavu Linux” koriste termin “operativni sustav” u istom smislu kao i mi: kao cijeli zbir programa. Ako mislite na to, molimo, onda ga zovite “GNU/Linux”. Ako mislite samo na jezgru, onda je naziv “Linux” točan; no molimo, koristite i termin “jezgra” kako bi se izbjegle dvoznačnosti.
Ako preferirate koristiti neki drugi termin kao npr. “sistemska distribucija” za cijeli zbir programa, to je u redu. Onda bi pričali o sistemskim distribucijama GNU/Linux.
Kuća se gradi od mnoštva dijelova koja se obrađuju i sastavljaju zajedno na željenom mjestu. Moraju se sagraditi od temelja prema naviše. Stoga ako temelj nije izgrađen sve što imate jest rupa u zemlji.
Nasuprot tome, operativni sustav se sastoji od kompleksnih komponenti koje se mogu razviti bez posebnog redoslijeda. Kad razvijete većinu komponenti, većina posla je i završena. To je sličnije izgradnji međunarodne svemirske postaje nego kuće. Da je većina modula ISS-a u orbiti u iščekivanju jednog važnog modula, bila bi to situacija poput one u kojoj se nalazio sustav GNU 1992.
Zbog toga što se te dvije konstrukcije upotrebljavaju kao sinonimi, izraz “jezgra Linux” se može krivo protumačiti kao “jezgra Linuxa; i implicirati da je Linux nešto više od jezgre. Mogućnosti nesporazuma se izbjegavaju ukoliko se koriste termini “jezgra, Linux” ili “Linux, jezgra.”
Najkraće legitimno ima za ovaj sustav je “GNU”, ali mi koristimo naziv “GNU/Linux” zbog dalje navedenih razloga.
Da se otipka ili izgovori “GNU/” potrebna je samo koja sekunda. Ako cijenite sistem koji smo razvili, ne možete li odvojiti koju sekundu kako biste prepoznali naš rad?
Stoga ako želite nazvati sistem jednostavno “GNU” radi izbjegavanja plaćanja naknade zbog korištenja naziva “Linux”, nećemo vas kritizirati.
Ako možda želite naglasiti zasluge i nekih drugih, sekundarnih, suradnika u razvoju sustava, nećemo vas sprječavati. Ako mislite da se X11 trebaju priznati zasluge, slobodno nazovite sustav GNU/X11/Linux. Ako smatrate da baš treba spomenuti i Perl, slobodno pišite i GNU/Linux/Perl.
Međutim, pošto su duga imena poput GNU/X11/Apache/Linux/TeX/Perl/Python/FreeCiv apsurdna, treba odrediti određenu točku ili granicu po vlastitom nahođenju u kojoj će se izostaviti nazivi mnogih drugih suradnika. Kako ne postoji očito mjesto gdje bi granica trebala biti, postavite ju gdje god želite, bez prigovora
Različite granice bi dovele do izbora različitih imena sustava. Međutim, ni jedna granica ne bi smjela uključivati isključivo naziv Linux, a bez naziva GNU, u skladu s poštenjem i pravednosti.
GNU je drugačiji zato jer je on više od programa ili zbira programa. GNU je okvir na temelju kojeg je sustav napravljen.
GNU predstavlja danas samo djelić sustava, dok Linux predstavlja još manji. Ali oni su temeljni dio sustava, sustav je napravljen njihovom kombinacijom. Stoga, naziv “GNU/Linux” je prikladan.
GNU nije usporediv sa Red Hatom ili Novellom, nije tvrtka niti organizacija, niti čak aktivnost. GNU je operativni sustav. (Kada govorimo o Projektu GNU, to označava projekt koji razvija sustav GNU). Sustav GNU/Linux je baziran na GNU-u i zato se GNU treba nalaziti u nazivu.
Veliki dio doprinosa tih tvrtki sustavu GNU/Linux su kodovi koji se nalaze u raznim GNU paketima uključujući GCC i GNOME. Naziv GNU/Linux odaje priznanje tim tvrtkama, kao i ostalim razvijateljima GNU-a.
Linux nije paket GNU-a, tj. nije razvijen pod okriljem Projekta GNU, niti je dao doprinos Projektu GNU. Linus Torvalds je napisao Linux nezavisno, kao vlastiti projekt. Tako da “Linux, koji je paket GNU-a” nije ispravno značenje.
Ovdje ne govorimo o posebnoj GNU-ovoj verziji Linuxa, jezgre. Slobodne distribucije GNU/Linuxa imaju posebnu verziju Linuxa pošto “standardna” verzija sadrži ne-slobodne tzv. blobove firmvera. Da je ovo dio Projekta GNU, moglo bi se nazvati GNU Linux ali mi ne želimo takav naziv jer bi bio zbunjujući.
Ovdje je riječ o verziji GNU-a, operativnog sustava, koji je specifičan po tome što ima Linux kao jezgru. Kosa crtica pristaje situaciji jer predstavlja kombinaciju. Sustav je kombinacija GNU-a i Linuxa i stoga “GNU/Linux”.
Postoje i drugi načini da se izrazi ta kombinacija. Ako smatrate da je znak + prikladniji, upotrijebite to. Na francuskom jeziku, koristi se crtica: “GNU-Linux”. Na španjolskom jeziku poenekad kažemo “GNU con Linux”.
Ispravno i prikladno bi bilo spomenuti glavni doprinos prvo. Doprinos GNU-a sustavu nije samo veći od Linuxa već smo i započeli cijelu tu aktivnost prije Linuxa.
Međutim, ako preferirate nazvati sustav “Linux/GNU”, to je puno bolje od uobičajenih naziva koji ljudi koriste, a to je da izbace GNU u potpunosti i time se kompletni sustav naizgled čini kao Linux.
To znači da ljudi koji razvijaju distribuciju “Foobar Linux” ponavljaju uobičajenu grešku. Mi cijenimo što su distribucije poput Debiana, Dragore, Musixa, Trisquela i Venenuxa prisvojili GNU/Linux kao dio svog službenog imena i nadamo se da ćete, ako sudjelujete u razvoju drugih distribucija, učiniti isto.
Ako je njima dopušteno izmijeniti “GNU” u “Foobar Linux”, onda je i vama dopušteno izmijeniti naziv i nazvati distribuciju “Foobar GNU/Linux”. Ne može ispravljanje postojeće greške biti veća pogreška od prvotne greške.
Ne možemo ih natjerati da postupe ispravno, ali mi nismo tip koji odustaje lako jer je put težak. Vi možda nemate takav utjecaj koji imaju IBM ili Red Hat ali možete pomoći. Zajedno možemo stvoriti situacije gdje će tvrtkama isplativije biti koristiti naziv “GNU/Linux”.
Postavlja se pitanje kako to promjeniti.
S obzirom da većina zajednice korisnika GNU s Linuxom ne shvaća da je to ono što u biti jest, odricanje i osuđivanje takvih verzija s naše strane ne bi prozvelo traženi učinak. Ne bi poučilo korisnike da cijene slobodu više. Ne bi primili željenu poruku. Jedino bi odgovorili da uopće nisu ni smatrali da su ti sustavi GNU
Način da korisnici uoče poveznicu sa slobodom jest upravo suprotan: informirati korisnike da svi ti sustavi jesu verzije GNU-a, da se sve temelje na sustavu koji postoji isključivo zbog slobode korisnika. S takvim shvaćanjem će možda prepoznati da su sve distribucije koje uključuju ne-slobodni softver u biti perverzne, iskvarene verzije GNU-a umjesto da misle da su to uobičajene i ispravne verzije “verzije Linuxa”.
Korisno bi bilo pokrenuti korisničke grupe uz GNU/Linux, koje će zvati sustav GNU/Linux i promicati ideale GNU Projekta kao temelj svojih aktivnosti. Ako koja Linuxova korisnièka grupa ima gore navedene probleme, mi predlažemo pokretanje kampanje unutar same grupe s ciljem promjene smjera te naziva grupe. Korisnici sa površnim pogledom na situaciju imaju pravo na svoje mišljenje ali ne dajte da vas povuku sa sobom!
Što se tiče razvoja distribucije GNU/Linux, već smo to i napravili kad smo uložili u rani razvoj distribucije GNU/Linuxa Debian. Učiniti to ponovo se ne čini korisnim, uz to što to znači i jako puno posla i osim ako ne bi imala znatne praktične prednosti nad ostalim distribucijama, ne bi služilo nikakvoj svrsi
Umjesto toga, pomažemo razvijateljima 100% slobodnih distribucija GNU/Linuxa, kao što su gNewSense i Ututo.
Da uzmemo postojeću verziju GNU/Linuxa i preimenujemo ju u “GNU” to bi bilo nešto slično kao kada bismo napravili verziju GNU sustava i nazvali je “Linux”. To nije u redu i ne želimo se tako ponašati.
Osobe koje su radile te izmjene nisu pokazale interes za suradnjom. Jedan od njih nam je rekao da ga nije briga za Projekt GNU jer je on “korisnik Linux”. To nam je bio šok, zato jer ljudi koji prebacuju pakete GNU-a na druge sustave generalno žele raditi s nama jer im je u interesu da se njihove promjene instaliraju. Međutim, ovi ljudi, koji su razvijali sustav primarno baziran na GNU-u, su bili prvi koji nisu bili voljni raditi s nama.
To iskustvo nam je prvi puta pokazalo da ljudi nazivaju svoje verzije sustava GNU “Linuxom”, i ta nejasnoća obstruira naš rad. Naša molba da nazovete sustav “GNU/Linux” jest ujedno i naš odgovor na taj problem i druge probleme uzrokovane krivim imenom.
Zapravo i nismo. Počeli smo privatno razgovarati sa razvijateljima i distributerima o ovome još 1994. i počeli smo javnu kampanju 1996. godine. Nastaviti ćemo koliko god je potrebno.
GNU, operativni sustav, sastavljen je od brojnih programa. Neki od programa u GNU su napisani u sklopu Projekta GNU ili su mu izravno doprinijeli; to su GNU-ovi paketi, i u njihovim nazivima često koristimo koristimo “GNU”.
Na razvijateljima programa je da odluče žele li doprinositi i pretvoriti ga u GNU-ov paket. Ukoliko ste razvili program i htjeli biste da bude GNU-ov paket, molimo vas, pišite nam na <gnu@gnu.org>, kako bismo ga mogli procijeniti i eventualno prihvatiti.
Ne bi bilo pošteno staviti naziv GNU ispred svakog pojedinog programa koji je objavljen pod licencom GPL. Ukoliko ste napisali program i objavili ga pod licencom GPL, to ne znači da je to djelo Projekta GNU ili da ste ga napisali za nas. Na primjer, jezgra, Linux, je objavljena pod licencom GNU GPL, ali Linus ju nije napisao kao dio Projekta GNU—radio je samostalno. Ukoliko nešto nije GNU-ov paket, Projekt GNU si ne može pripisati zasluge za to, i dodavanje nazivu “GNU” ne bi bilo u redu.
S druge strane, zaslužujemo da nam se priznaju zasluge za operativni sustav GNU, no ne i za svaki pojedini program u njegovom sastavu. Sustav postoji kao sastav zbog naše odlučnosti i upornosti koja počinje 1984., mnogo prije nego što je rad na Linuxu započet.
Operativni sustav kroz koji se Linux popularizirao je u osnovi bio sličan operativnom sustavu GNU. Nije bio u potpunosti isti, imao je drugu jezgru, no većinom je bio isti sustav - varijanta GNU-a. Bio je sustav GNU/Linux.
Linux se prvenstveno nastavlja koristiti u derivativima tog sistema—u današnjim verzijama sustava GNU/Linux. Ono što daje "osobnost" tim sustavima su GNU i Linux u njihovoj biti, a ne sam Linux.
Ni linija GNU-ovog koda ne potječe iz Unixa, ali GNU jest unixoidan sustav; stoga većina ideja i specifikacija GNU-a potječe od Unixa. Naziv “GNU” znači “GNU's Not Unix” (GNU nije Unix) i predstavlja humorističan način odavanja počasti Unixu, slijedeći hakersku tradiciju rekurzivnih akronima iz sedamdesetih.
Prvi takav rekurzivni akronim je bio TINT, “TINT Is Not TECO” (TINT nije TECO). Autor TINT-a je napisao novu implementaciju TECO-a (kojih je već bilo mnogo i za razne sustave), no odbio ga je nazvati dosadnim imenom poput “neki drugi TECO” i smislio je zabavno ime. (To hakiranje jest: zaigrana pamet.)
Drugim hakerima se toliko svidjelo to ime da su počeli kopirati pristup u nazivima. Postala je tradicija - kada ste pisali program od nule, a taj program je bio sličan već postojećem (recimo da se taj program zvao “Klever”), mogli ste mu dati naziv koristeći rekurzivni akronim, npr. “MINK” za “MINK Is Not Klever” (Mink nije Klever). Koristeći ovaj pristup, nazvali smo naš unixoid “GNU's Not Unix”.
Ranije, AT&T (tvrtka koja je razvila Unix) nije željela da se naziv “Unix” spominje u nazivu sličnog sustava, čak niti u sustavu koji je bio 99% unixoid. AT&T je zapravo prijetio tužbama! Zbog tog razloga većina modificiranih verzija Unixa (sve vlasničke, poput Unixa) ima naziv koji uopće ne spominje “Unix”.
Sustav BSD je razvijen osamdesetih godina na kalifornijskom sveučilištu Berkeley kao ne-slobodan softver, a oslobođen je ranih devedesetih. Slobodan operativni sustav koji postoji danas je vrlo vjerojatno inačica ili sustava GNU ili sustava BSD.
Ljudi ponekad pitaju je li BSD također inačica GNU-a, poput GNU/Linuxa. On to nije. Razvijatelje BSD-a je inspirirao primjer Projekta GNU za oslobađanje koda, a pozivi GNU-ovih aktivista su im pomogli da se odluče to i učiniti; no sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om.
Sustavi BSD danas koriste neke od GNU-ovih paketa, kao što i GNU koristi neke od BSD-ovih programa, no gledano u cjelini, to su dva različita sustava s različitim nastankom. Razvijatelji BSD-a nisu napisali jezgru i dodali ju u sustav GNU, stoga naziv GNU/BSD ne odgovara stanju stvari.
Veza između GNU/Linuxa i GNU-a je mnogo čvršća, i zato je naziv “GNU/Linux” ispravan.
Postoji varijanta GNU-a koja koristi jezgru NetBSD-a. Njeni razvijatelji ju nazivaju “Debian GNU/NetBSD”, no naziv “GNU/jezgraNetBSD-a”bi bio ispravniji, jer NetBSD je cjelovit sustav, a ne samo jezgra. Ovo nije sustav BSD, jer je većina sustava ista kao i sustav GNU/Linux.
Android se razlikuje od sustava GNU/Linux, jer sadrži vrlo malo od GNU-a, sadrži samo Linux. U globalu, to je drugi sustav. Kada biste zvali cijeli sustav “Linux”, bilo bi potrebno naglasiti da “Android sadrži Linux, ali nije Linux, jer nema standardne Linuxove [sic] biblioteke i pomagala [tj sustav GNU].” Android sadrži Linuxa koliko i GNU/Linux. Ono što nema jest sustav GNU. Android to mijenja Googleovim softverom koji radi na drugačiji način. Stoga, ono što Android čini drugačijim jest nedostatak GNU-a.
Linus otvoreno izražava neslaganje s idealima pokreta za slobodan softver. Na svom poslu je dugo godina razvijao ne-slobodan softver (i to potvrdio publici na “Linux”World show, Svjetskoj izložbi Linuxa), i javno je pozivao surazvijatelje Linuxa (jezgre) da koriste ne-slobodan softver pri radu na njemu. Čak ide toliko daleko da ukorava ljude koji predlažu da bi inženjeri i znanstvenici trebali razmotriti društvene posljedice tehnološkog napretka—odbacujući lekcije koje je društvo naučilo pri razvoju atomske bombe.
Nema ništa loše u pisanju slobodnog programa zbog želje za učenjem ili iz zabave, jezgra koju je Linus napisao iz tih razloga je velik doprinos našoj zajednici. No ovi motivi nisu razlog zašto kompletan slobodan sustav, GNU/Linux, postoji, i oni neće osigurati našu slobodu u budućnosti. Javnost mora ovo shvatiti. Linus ima pravo širiti svoje poglede, no ljudi bi trebali biti svjesni da ovaj operativni sustav potječe iz ideala slobode, a ne iz Linusovih pogleda.
Na početku je on ovo i ustvrdio. Najranije obavijesti uz izdanje kažu, “Većina alata korištenih s linuxom su GNU-ov softver i pod licencom su GNU copyleft. Ovi alati nisu u distribuciji - pitajte mene (ili GNU) za više informacija.”.
Nije efektna jer se neće "uhvatiti" niti će propagirati. Neki od ljudi koji poslušaju vaše objašnjenje će slušati pažljivo, i možda će i naučiti točnu priču o porijeklu sustava. No nije vjerojatno da će i sami ponoviti to objašnjenje drugima kada budu pričali o sustavu. Vjerojatno će ga samo nazvati “Linuxom”. Nehtijući, pomoći će pri širenju netočnih informacija.
Nije efikasna jer zahtijeva više vremena. Reći ili napisati “GNU/Linux” traje nekoliko sekundi, ne minuta, te tako možete doprijeti do većeg broja ljudi. Razlikovanje Linuxa i GNU/Linuxa u govoru i u pismu je najjednostavniji način efektnog pomaganja Projektu GNU.
Zašto riskiramo ismijavanje s nekim od naših zahtjeva? Zato što često kao rezultat dobijemo pomoć Projektu GNU. Riskirat ćemo i dalje to nezasluženo zlostavljanje kako bismo ostvarili naše ciljeve.
Ukoliko vidite ironičnu i nepoštenu situaciju, nemojte samo promatrati. Molimo, poučite ljude istini. Kada ljudi shvate zašto je taj zahtjev opravdan, oni s malo razuma će se prestati ismijavati.
Nema smisla zabrinjavati se otuđivanjem ljudi koji većinom ne surađuju, a odustajanje od ispravka problema kako ne bismo naljutili one koji produbljuju taj problem vodi u predaju. Stoga, nastavit ćemo s pokušajima ispravka ovog pogrešnog naziva.
Primijetite da postoje barem dvije različite licence BSD. Zbog jasnoće, molimo da ne koristite termin “licenca BSD” a da ne naznačite o kojoj se radi.
Nadamo se da dijelite naše neslaganje s ovom premisom.
Nikad ne bismo bili u stanju razviti slobodan operativni sustav da nismo prvo odbacili većinsko vjerovanje kako je vlasnički softver legitiman i prihvatljiv.
Nadamo se da ste i vi jedni od onih kojima su dobro i zlo važni.