From 1ae0306a3cf2ea27f60b2d205789994d260c2cce Mon Sep 17 00:00:00 2001 From: Christian Grothoff Date: Sun, 11 Oct 2020 13:29:45 +0200 Subject: add i18n FSFS --- .../blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html | 1342 ++++++++++++++++++++ 1 file changed, 1342 insertions(+) create mode 100644 talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html') diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html new file mode 100644 index 0000000..93dc580 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html @@ -0,0 +1,1342 @@ + + + + + + +ČPP o GNU/Linuxu - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver + + + + +

ČPP o GNU/Linuxu, napisao Richard Stallman

+ +
+

Ukoliko želite saznati više o ovoj temi, možete pročitati našu stranicu Linux i projekt GNU, našu stranicu Zašto GNU/Linux? i našu stranicu GNU korisnici koji nisu nikada +čuli za GNU

+
+ +

+Kada ljudi primijete da mi koristimo i preporučamo naziv GNU/Linux za sustav +koji mnogi drugi nazivaju samo “Linux”, počnu postavljati mnoga +pitanja. Ovdje se nalaze najčešća pitanja i naši odgovori.

+ + + +
+ +
Zašto naziv GNU/Linux a ne Linux? (#why)
+ +
Većina distribucija operativnog sustava baziranog na Linuxu kao jezgri su u +principu izmijenjene verzije operativnog sustava GNU. S razvojem GNU-a smo +počeli 1984., godinama prije nego što je Linus Torvalds počeo pisati svoju +jezgru. Naš cilj je bio razviti potpun slobodan operativni sustav. Naravno, +nismo razvili sve dijelove sami—ali smo utrli put. Razvili smo većinu +centralnih komponenti koje čine najveći jedinstveni doprinos cijelom +sustavu. Osnovna vizija je također bila naša. +

+Pošteno bi bilo da budemo barem jednako spomenuti.

+ +

Vidi Linux i sistem GNU i GNU korisnici koji nisu nikada +čuli za GNUza detaljnije objašnjenje, te Projekt GNU za povijest.

+ +
Zašto je naziv važan? (#whycare)
+ +
Iako većina razvijatelja Linuxa (jezgre) pridonosi zajednici slobodnog +softvera, veliki broj njih ne mari za slobodu. Ljudi koji smatraju da je +cijeli sustav Linux postanu zbunjeni, te tim razvijateljima dodijele uloge u +povijesti naše zajednice koje ti razvijatelji nisu odigrali i njihovim +pogledima dodaju preveliku težinu. +

+Nazivanje sustava GNU/Linux prepoznaje ulogu koju je imao naš idealizam pri +stvaranju zajednice i pomaže javnosti da +prepozna praktičnu važnost tih ideala.

+
+ +
Kako to da većina ljudi sustav zove “Linuxom”?(#howerror)
+ +
Nazivanje sustava “Linuxom” jest zbunjenost koja se proširila +brže od ispravne informacije. +

+Ljudi koji su spojili Linux sa sustavom GNU nisu bili svjesni čime su +njihove radnje rezultirale. Fokusirali su se na dio koji je bio Linux i nisu +shvaćali da je većina spoja bila GNU. Počeli su sustav zvati +“Linux” iako naziv nije odgovarao onome što su imali. Trebalo +nam je nekoliko godina da shvatimo kakav problem je to počelo predstavljati, +te da zatražimo od ljudi da promijene naviku, no tada je zbunjenost već +imala veliku prednost.

+

+Mnogi koji sustav zovu “Linux” nisu nikada čuli zašto to nije +ispravan naziv. Vidjeli su da ga većina koristi i zaključili da je to +točno. Naziv “Linux” širi i pogrešnu sliku o porijeklu sustava, +jer većina ljudi smatra da povijest odgovara imenu. Na primjer, često se +smatra da je razvoj započeo s Linusom Torvaldsom 1991. Ova pogrešna slika +samo jača ideju da bi se sustav trebao zvati “Linux”.

+

+Mnoga od pitanja u ovome tekstu predstavljaju načine na koje su ljudi +pokušali opravdati naziv koji su navikli koristiti.

+
+ +
Trebamo li uvijek reći “GNU/Linux” umjesto +“Linux”?(#always)
+
+Ne uvijek—samo kada govorite o cjelokupnom sustavu. Kada govorite +specifično o jezgri, trebate ju zvati “Linux” što je naziv koji +je razvijatelj odabrao. +

+Kada ljudi cijeli sustav nazivaju “Linux”, zapravo cijeli sustav +zovu nazivom jezgre. Ovo je uzrok mnogih nedoumica, jer samo stručnjak može +odrediti odnosi li se tvrdnja samo na jezgru ili na cjelokupan +sustav. Nazivanjem sustava “GNU/Linux”, a jezgre +“Linux”, izbjegavate dvosmislenost.

+
+ +
Bi li Linux bio jednako uspješan da nije bilo GNU-a?(#linuxalone)
+ +
+U tom alternativnom svemiru danas ne bi postojalo ništa poput sustava +GNU/Linux, i vjerojatno ne bi uopće postojao slobodan operativni +sustav. Osamdesetih nitko nije pokušao razviti slobodan operativni sustav, +izuzev Projekta GNU i (kasnije) i CSRG-a na Berkleyu (Grupa za istraživanje +kompjuterskih sustava), koju je pak Projekt GNU zatražio da počne oslobađati +svoj kod. +

+Linus Torvalds je djelomično bio pod utjecajem govora o GNU-u u Finskoj +1990. Moguće je da bi i bez ovog utjecaja napisao Unixoidnu jezgru, no +vjerojatno ona ne bi bila slobodan softver. Linux je postao slobodan +1992. kada ga je Linus objavio pod licencom GNU GPL. (Vidi obavijesti uz +izdanje za verziju 0.12.)

+

+Čak i da je Torvalds objavio Linux pod nekom drugom slobodnom softverskom +licencom, slobodna jezgra ne bi napravila neku veću razliku. Važnost Linuxa +potječe iz njegovog uklapanja u veći okvir, potpuno slobodan operativni +sustav: GNU/Linux.

+
+ +
Ne bi li bilo bolje za zajednicu da ne razdvajate ljude ovim zahtjevom? +(#divide)
+ +
+Kada tražimo od ljudi da govore “GNU/Linux”, mi ih ne razdvajamo +nego tražimo da Projektu GNU daju priznanje za operativni sustav GNU. Ovo ne +kritizira niti udaljava ikoga. +

+Međutim, postoje neki kojima se ne sviđa to što govorimo. Ponekad nas +zauzvrat čak i odbacuju. U nekim prilikama su i toliko nepristojni da se +čovjek mora zapitati ne pokušavaju li nas oni namjerno zastrašiti kako bismo +šutjeli. Nas to ne ušutkava, no dijeli zajednicu, te se nadamo da ih možete +uvjeriti da prestanu.

+

+Međutim, ovo je samo jedan od razloga podjele u našoj zajednici. Najveća +podjela postoji između ljudi koji smatraju slobodan softver društvenom i +etičkom temom, a vlasnički softver smatraju društvenim problemom +(tj. pristaše pokreta za slobodan softver), i onih koji navode samo +praktične prednosti i predstavljaju slobodni softver samo kao efikasan +razvojni model (tj. pokret za softver otvorenog koda).

+

+Ovo neslaganje nije samo neslaganje u nazivu—ono je neslaganje u +osnovnim vrijednostima. Važno je da zajednica dobro pogleda i razmisli o +ovome neslaganju. Nazivi “slobodan softver” i “otvoreni +kod” su barjaci dvaju strana. Vidi Zašto otvoreni izvorni +kod promašuje bit slobodnog softvera.

+

+Neslaganje s vrijednostima je skoro pa u skladu s količinom pažnje koju +ljudi polažu na ulogu Projekta GNU u zajednici. Ljudi koji cijene slobodu +češće će sustav zvati “GNU/Linux”, i ljudi koji saznaju da je +sustav “GNU/Linux” će više pažnje obraćati na naše filozofske +argumente o slobodi i zajednici (i tu je zapravo i jasno zašto naziv sustava +čini razliku u društvu). Međutim, neslaganje bi vjerojatno postojalo i da +svi znaju pravo porijeklo sustava i njegovo potpuno ime, jer je razlog +neslaganja vrlo važan. Ta neslaganja će nestati samo ako mi, koji cijenimo +slobodu, uspijemo uvjeriti sve ostale (što neće biti lako) ili ako budemo u +potpunosti poraženi (što se nadamo da se neće dogoditi).

+
+ +
Ne podržava li Projekt GNU pravo na slobodu govora u kojoj pojedinac može +nazivati sustav kako god želi? (#freespeech)
+
+Da, uistinu, smatramo da imate slobodu govora nazivati operativni sustav +nazivom kojim poželite. No, mi tražimo da ga zovete GNU/Linux kako biste +bili pravedni prema Projektu GNU, kako biste promovirali vrijednost slobode +koja stoji iza GNU-a, te kako biste upoznali druge s tim vrijednostima +slobode koje su iznjedrile ovaj sustav. +
+ +
Kako svi znaju za ulogu GNU-a u razvoju sustava, nije li “GNU/” +u nazivu podrazumijevano? (#everyoneknows)
+ +
Iskustvo je pokazalo da korisnici operativnog sustava (i korisnici računala +općenito) često ne znaju ništa o sustavu GNU. Većina članaka o sustavu ne +spominje naziv “GNU” niti ideale koji stoje iza +GNU-a. Detaljnije objašnjenje u GNU korisnici koji nisu nikada +čuli za GNU +

+Ljudi koji to tvrde su većinom “kompjuterski štreberi” (KŠ, u +pozitivnom smislu) koji imaju na umu samo KŠ-e koje sami poznaju. KŠ-i često +znaju za GNU, no često imaju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Na primjer, +veliki broj njih smatra da je GNU skup “alata” ili projekt za razvoj tih alata.

+

+Način na koji je (tipično) postavljeno ovo pitanje ocrtava čestu +zabludu. Rasprava o “ulozi GNU-a” u razvoju (nečega) +pretpostavlja da je GNU skupina ljudi. GNU je operativni sustav. Bilo bi +smisleno razgovarati o ulozi Projekta GNU u ovoj ili onoj aktivnosti, ali ne +o ulozi GNU-a.

+
+ +
Kako ja znam ulogu GNU-a u sustavu, nije li nebitno koji naziv koristim? +(#everyoneknows2)
+ +
+Ukoliko vaše riječi ne pokazuju vaše znanje, ne možete poučavati +druge. Mnogi koji su čuli za sustav GNU/Linux smatraju da je to +“Linux”, da ga je pokrenuo Linus Torvalds i da je trebao biti +“otvorenog koda”. Ako ih vi ne razuvjerite, tko će? +
+ +
Nije li kraćenje naziva “GNU/Linux” u “Linux” poput +kraćenja naziva “Microsoft Windows” u “Windows”? +(#windows)
+ +
+Jest korisno pokratiti često korišten naziv, ali ne ukoliko skraćenica +zavarava. +

+Većina u razvijenim zemljama uistinu zna da je Microsoft razvio +“Windowse”, stoga kraćenje naziva “Microsoft +Windows” u “Windows” ne zavarava nikoga o porijeklu i +prirodi tog sustava. Kraćenje naziva “GNU/Linux” u +“Linux” daje krive informacije o porijeklu sustava.

+

+Čak i samo pitanje je pogrešno zato što GNU i Microsoft nisu ista +stvar. Microsoft je tvrtka, GNU je operativni sustav.

+
+ +
Nije li GNU skup programerskih alata uključenih u Linux?(#tools)
+ +
+Ljudi koji smatraju da je Linux cjelovit operativni sustav, a kada čuju za +GNU, dobiju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Možda misle da je GNU naziv +za grupu programa—često kažu i grupa “programerskih +alata”, jer su neki od naših programerskih alata postali vrlo +popularni. Ideju da je “GNU” naziv operativnog sustava je teško +smjestiti u okvir gdje je taj operativni sustav nazvan “Linux”. +

+Projekt GNU je dobio ime po operativnom sustavu GNU—to je projekt koji +razvija sustav GNU. (Vidi Prvotna +najava 1983..)

+

+Razvili smo programe poput GCC-a, GNU Emacsa, GAS-a, GLIB-a, BASH-a itd. jer +su nam bili potrebni za operativni sustav GNU. GCC, the GNU Compiler +Collection (skup alata za prevođenje) jest prevoditelj kojega smo napisali +za operativni sustav GNU. Mi, ljudi koji radimo u Projektu GNU, za sustav +GNU smo razvili i Ghostscript, GNUCash, GNU Chess i GNOME za sustav GNU.

+
+ +
Koja je razlika između operativnog sustava i jezgre?(#osvskernel)
+ +
+Operativni sustav, kako ga mi označavamo, označava zbir programa koji su +dostatni da bi računalo obavilo razne zadatke. Operativni sustav opće +namjene bi trebao moći obaviti sve poslove koje korisnici žele. +

+Jezgra je jedan od programa u operativnom sustavu—program koji +dodjeljuje resurse računala drugim aktivnim programima. Jezgra se također +brine o pokretanju i zaustavljanju drugih programa.

+

+Ponekad zbunjujuće, neki ljudi koriste termin “operativni +sustav” u značenju “jezgre”. Upotreba oba termina traje +već godinama. Korištenje termina “operativni sustav” u značenju +“jezgre” se može pronaći u brojnim priručnicima o sistemskom +dizajnu još od osamdesetih godina. Istodobno, podrazumijevalo se da +“operativni sustav Unix” uključuje sve sistemske programe, a +berklijeva verzija Unixa je uključivala čak i igre. Kako mi namjeravamo da +GNU bude unixoidan operativni sustav, mi ćemo koristiti termin +“operativni sustav na jednak način.”

+

+Većinu vremena kad ljudi govore o “operativnom sustavu Linux” +koriste termin “operativni sustav” u istom smislu kao i mi: kao +cijeli zbir programa. Ako mislite na to, molimo, onda ga zovite +“GNU/Linux”. Ako mislite samo na jezgru, onda je naziv +“Linux” točan; no molimo, koristite i termin +“jezgra” kako bi se izbjegle dvoznačnosti.

+

+Ako preferirate koristiti neki drugi termin kao npr. “sistemska +distribucija” za cijeli zbir programa, to je u redu. Onda bi pričali o +sistemskim distribucijama GNU/Linux.

+
+ +
Jezgra sustava je poput temelja kuće. Kako kuća može biti skoro završena ako +nema temelje?(#house)
+ +
+Ne može se za jezgru reći da je slična temeljima kuće zato jer izgradnja +operativnog sustava nije baš slična gradnji kuće. + +

Kuća se gradi od mnoštva dijelova koja se obrađuju i sastavljaju zajedno na +željenom mjestu. Moraju se sagraditi od temelja prema naviše. Stoga ako +temelj nije izgrađen sve što imate jest rupa u zemlji.

+ +

+Nasuprot tome, operativni sustav se sastoji od kompleksnih komponenti koje +se mogu razviti bez posebnog redoslijeda. Kad razvijete većinu komponenti, +većina posla je i završena. To je sličnije izgradnji međunarodne svemirske +postaje nego kuće. Da je većina modula ISS-a u orbiti u iščekivanju jednog +važnog modula, bila bi to situacija poput one u kojoj se nalazio sustav GNU +1992. +

+
+ +
Nije li jezgra mozak sustava?(#brain)
+ +
+Računalni sustav nije baš sličan ljudskom tijelu, ni jedan dio nema ulogu +koja bi odgovarala ljudskom mozgu. +
+ +
Nije li pisanje jezgre najopsežniji posao u operativnom sustavu?(#kernelmost)
+ +
+Ne, mnoge komponente zahtijevaju mnogo truda. +
+ +
Cijeli sustav nazivamo prema jezgri, Linuxu. Nije li uobičajeno nazvati +operativni sustav prema jezgri?(#afterkernel)
+ +
+Takva praksa je rijetka, nema puno primjera osim pogrešne upotrebe naziva +“Linux”. Obično, operativni sustav se razvija kao jedinstven +projekt i razvijatelji izabiru ime za sustav kao cjelinu. Jezgra obično nema +svoje posebno ime, umjesto toga ljudi kažu “jezgra toga i ovoga” +ili “takva ili onakva jezgra”. +

+Zbog toga što se te dvije konstrukcije upotrebljavaju kao sinonimi, izraz +“jezgra Linux” se može krivo protumačiti kao “jezgra +Linuxa; i implicirati da je Linux nešto više od jezgre. Mogućnosti +nesporazuma se izbjegavaju ukoliko se koriste termini “jezgra, +Linux” ili “Linux, jezgra.”

+
+ +
Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je predugačak. A da +predložite kraći naziv?(#long)
+ +
+Određeno vrijeme smo koristili ime“LiGNUx”, kombinaciju riječi +“GNU” i “Linux”. Reakcija ljudi je bila poprilično +loša, naziv “GNU/Linux” je mnogo bolje prihvaćen. +

+Najkraće legitimno ima za ovaj sustav je “GNU”, ali mi koristimo +naziv “GNU/Linux” zbog dalje navedenih +razloga.

+
+ +
Problem s nazivom “GNU/Linux” jest da je predugačak. Zašto bih +se mučio izgovarajući “GNU/”?(#long2)
+ +
+

Da se otipka ili izgovori “GNU/” potrebna je samo koja +sekunda. Ako cijenite sistem koji smo razvili, ne možete li odvojiti koju +sekundu kako biste prepoznali naš rad?

+
+ +
S obzirom na to da je Linux tuđi doprinos, bi li bilo pogrešno nazivati +sustav samo “GNU”?(#justgnu)
+ +
+To ne bi bilo netočno ali nije baš najzgodnije. Ovdje ćemo izložiti zašto +koristimo naziv “GNU/Linux” radije nego samo “GNU”. + +
    +
  • +Sustav nije samo GNU—sadrži drugu jezgru. Razlikovanje GNU/Linuxa od +GNU-a je korisno.
    • +
  • +Ne bi bilo korektno tražiti ljude da prestanu davati priznanje +Linusu Torvaldu. Ipak je napisao bitnu komponentu sustava. Mi želimo zasluge +za izdavanje i održavanje sistemskog razvoja ali to ne znači da ćemo +tretirati Linusa na isti način kao što nas tretiraju oni što sustav nazivaju +“Linux”. Snažno se protivimo njegovim političkim svjetonazorima +ali na častan način i ne želimo mu ukrasti zasluge koje se tiču njegovog +doprinosa sustavu.
    • +
  • +Kako je mnogo ljudi upoznato sa sustavom kao “Linuxom”, ako samo +kažemo “GNU” ljudi možda neće shvatit da je riječ o istom +sustavu. Ako kažemo “GNU/Linux”, ljudi mogu izvesti poveznice s +onime što su čuli.
    • +
+
+ +
Ukoliko želim koristiti naziv “Linux” u nazivu proizvoda, moram +platiti naknadu. Odnosi li se to i na naziv “GNU/Linux”? Je li +pogrešno koristiti naziv “GNU” bez “Linuxa”,kako bih +izbjegao naknadu?(#trademarkfee)
+
+Nije pogrešno nazvati sustav “GNU”, jer u biti, to on i +jest. Lijepo je i priznati zasluge Linusa, međutim, na ovaj način vi nemate +nikakve obveze plaćati tu privilegiju. +

+Stoga ako želite nazvati sistem jednostavno “GNU” radi +izbjegavanja plaćanja naknade zbog korištenja naziva “Linux”, +nećemo vas kritizirati.

+
+ +
Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, uključujući TeX, X11, Apache, +Perl i mnoge druge programe. Slijedeći vaše argumente, ne bismo li trebali i +njima dati priznanje u nazivu? (No to bi dovelo do apsurdno dugačkog +naziva.)(#many)
+ +
+Ono što želimo reći jest da bi se trebale priznati zasluge glavnim +razvijateljima sustava. Glavni razvijatelj je Projekt GNU i sustav je u +osnovi GNU. +

+Ako možda želite naglasiti zasluge i nekih drugih, sekundarnih, suradnika u +razvoju sustava, nećemo vas sprječavati. Ako mislite da se X11 trebaju +priznati zasluge, slobodno nazovite sustav GNU/X11/Linux. Ako smatrate da +baš treba spomenuti i Perl, slobodno pišite i GNU/Linux/Perl.

+

+Međutim, pošto su duga imena poput +GNU/X11/Apache/Linux/TeX/Perl/Python/FreeCiv apsurdna, treba odrediti +određenu točku ili granicu po vlastitom nahođenju u kojoj će se izostaviti +nazivi mnogih drugih suradnika. Kako ne postoji očito mjesto gdje bi granica +trebala biti, postavite ju gdje god želite, bez prigovora

+

+Različite granice bi dovele do izbora različitih imena sustava. Međutim, ni +jedna granica ne bi smjela uključivati isključivo naziv Linux, a bez naziva +GNU, u skladu s poštenjem i pravednosti.

+
+ +
Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, no oni ne inzistiraju na +nazivu XYZ/Linux. Zašto bi GNU trebao imati drugačiji tretman?(#others)
+ +
+Kao rezultat tisuća projekata nastali su programi koji su danas obično +uključeni u sustave GNU/Linux. Svi oni zaslužuju određeno priznanje za svoj +doprinos, ali oni nisu glavni razvijatelji sustava kao cjeline i zato ni ne +traže priznanje na takav način. +

+GNU je drugačiji zato jer je on više od programa ili zbira programa. GNU je +okvir na temelju kojeg je sustav napravljen.

+
+ +
Danas je GNU samo mali dio sustava, zašto bismo ga trebali spominjati?(#allsmall)
+
+2008. godine, paketi GNU su sačinjavali 15% “glavnih” +repozitorija distribucije GNU/Linuxa imena gNewSense. Linux je sačinjavao do +1.5%. Stoga, ovaj argument bi se više odnosio na naziv “Linux”. + +

+GNU predstavlja danas samo djelić sustava, dok Linux predstavlja još +manji. Ali oni su temeljni dio sustava, sustav je napravljen njihovom +kombinacijom. Stoga, naziv “GNU/Linux” je prikladan. +

+
+ +
Danas mnoge tvrtke pridonose sustavu, ne znači li to da bismo ga trebali +nazivati GNU/Red Hat/Novell/Linux? (#manycompanies)
+ +
+

+GNU nije usporediv sa Red Hatom ili Novellom, nije tvrtka niti organizacija, +niti čak aktivnost. GNU je operativni sustav. (Kada govorimo o Projektu GNU, +to označava projekt koji razvija sustav GNU). Sustav GNU/Linux je baziran na +GNU-u i zato se GNU treba nalaziti u nazivu. +

+

+Veliki dio doprinosa tih tvrtki sustavu GNU/Linux su kodovi koji se nalaze u +raznim GNU paketima uključujući GCC i GNOME. Naziv GNU/Linux odaje priznanje +tim tvrtkama, kao i ostalim razvijateljima GNU-a. +

+
+ +
Zašto pišete “GNU/Linux” umjesto “GNU Linux”? (#whyslash)
+ +
+U skladu sa pravilima engleskog jezika, u konstrukciji “GNU +Linux”, riječ “GNU” modificira “Linux”. To +može značiti ili “GNU-ova” verzija “Linuxa” ili +“Linux” koji je paket GNU-a. Nijedan od tih naziva ne odgovara u +trenutnoj situaciji. +

+Linux nije paket GNU-a, tj. nije razvijen pod okriljem Projekta GNU, niti je +dao doprinos Projektu GNU. Linus Torvalds je napisao Linux nezavisno, kao +vlastiti projekt. Tako da “Linux, koji je paket GNU-a” nije +ispravno značenje.

+

+Ovdje ne govorimo o posebnoj GNU-ovoj verziji Linuxa, jezgre. Slobodne +distribucije GNU/Linuxa imaju posebnu verziju Linuxa +pošto “standardna” verzija sadrži ne-slobodne tzv. blobove +firmvera. Da je ovo dio Projekta GNU, moglo bi se nazvati GNU Linux ali mi +ne želimo takav naziv jer bi bio zbunjujući.

+

+Ovdje je riječ o verziji GNU-a, operativnog sustava, koji je specifičan po +tome što ima Linux kao jezgru. Kosa crtica pristaje situaciji jer +predstavlja kombinaciju. Sustav je kombinacija GNU-a i Linuxa i stoga +“GNU/Linux”.

+

+Postoje i drugi načini da se izrazi ta kombinacija. Ako smatrate da je znak ++ prikladniji, upotrijebite to. Na francuskom jeziku, koristi se crtica: +“GNU-Linux”. Na španjolskom jeziku poenekad kažemo “GNU +con Linux”.

+
+ +
Zašto “GNU/Linux”, a ne “Linux/GNU”? (#whyorder)
+ +
+

+Ispravno i prikladno bi bilo spomenuti glavni doprinos prvo. Doprinos GNU-a +sustavu nije samo veći od Linuxa već smo i započeli cijelu tu aktivnost +prije Linuxa.

+

+Međutim, ako preferirate nazvati sustav “Linux/GNU”, to je puno +bolje od uobičajenih naziva koji ljudi koriste, a to je da izbace GNU u +potpunosti i time se kompletni sustav naizgled čini kao Linux.

+
+ +
Moja distribucija se zove “Foobar Linux”; ne pokazuje li to da +je uistinu Linux? (#distronames)
+ +
+

To znači da ljudi koji razvijaju distribuciju “Foobar Linux” +ponavljaju uobičajenu grešku. Mi cijenimo što su distribucije poput Debiana, +Dragore, Musixa, Trisquela i Venenuxa prisvojili GNU/Linux kao dio svog +službenog imena i nadamo se da ćete, ako sudjelujete u razvoju drugih +distribucija, učiniti isto.

+
+ +
Službeni naziv moje distribucije je “Foobar Linux”; nije li +pogrešno nazivati ju ičim drugim osim “Foobar Linuxom”? (#distronames1)
+ +

Ako je njima dopušteno izmijeniti “GNU” u “Foobar +Linux”, onda je i vama dopušteno izmijeniti naziv i nazvati +distribuciju “Foobar GNU/Linux”. Ne može ispravljanje postojeće +greške biti veća pogreška od prvotne greške.

+ +
Ne bi li bilo efektnije tražiti tvrtke poput Mandrakea, Red Hata i IBM-a da +nazivaju svoje distribucije “GNU/Linuxom” umjesto zahtijevanja +toga od pojedinaca? (#companies)
+ +
+Nije to pitanje izbora jednog ili drugoga—mi molimo tvrtke i +organizacije te individue da pomognu u širenju ove činjenice. Štoviše, +razgovarali smo sa sve tri navedene tvrtke. Mandrake je rekao da će +koristiti naziv “GNU/Linux” neko vrijeme, ali IBM i Red Hat nisu +bili spremni pomoći. Jedna od izvršnih osoba je rekla: “To je čisto +komercijalna odluka, očekujemo veću zaradu uz naziv +‘Linux’.” Drugim riječima, nije ih briga što je ispravno. +

+Ne možemo ih natjerati da postupe ispravno, ali mi nismo tip koji odustaje +lako jer je put težak. Vi možda nemate takav utjecaj koji imaju IBM ili Red +Hat ali možete pomoći. Zajedno možemo stvoriti situacije gdje će tvrtkama +isplativije biti koristiti naziv “GNU/Linux”.

+
+ +
Ne bi li bilo bolje sačuvati naziv “GNU/Linux” za distribucije +koje su u potpunosti slobodan softver? Naposlijetku, to i jest ideal +GNU-a. (#reserve)
+ +
+Raširena praksa dodavanja ne-slobodnog softvera sustavima GNU/Linux +predstavlja velik problem za našu zajednicu. Takva praksa "uči" korisnike da +je ne-slobodan softver u redu i da je to dio duha “Linux”. Mnoge +korisničke grupe vezane uz “Linux” se trude pomoći korisnicma u +služenju ne-slobodnim softverm i čak pozivaju prodavače da dođu. Promiču +ciljeve poput “pomoć korisnicima” GNU/Linuxa (uključivo i +pomaganje pri korištenju ne-slobodnog softvera i drajvera), ili +popularizacije sustava nauštrb slobode +

+Postavlja se pitanje kako to promjeniti.

+

+S obzirom da većina zajednice korisnika GNU s Linuxom ne shvaća da je to ono +što u biti jest, odricanje i osuđivanje takvih verzija s naše strane ne bi +prozvelo traženi učinak. Ne bi poučilo korisnike da cijene slobodu više. Ne +bi primili željenu poruku. Jedino bi odgovorili da uopće nisu ni smatrali da +su ti sustavi GNU

+

+Način da korisnici uoče poveznicu sa slobodom jest upravo suprotan: +informirati korisnike da svi ti sustavi jesu verzije GNU-a, da se +sve temelje na sustavu koji postoji isključivo zbog slobode korisnika. S +takvim shvaćanjem će možda prepoznati da su sve distribucije koje uključuju +ne-slobodni softver u biti perverzne, iskvarene verzije GNU-a umjesto da +misle da su to uobičajene i ispravne verzije “verzije Linuxa”.

+

+Korisno bi bilo pokrenuti korisničke grupe uz GNU/Linux, koje će zvati +sustav GNU/Linux i promicati ideale GNU Projekta kao temelj svojih +aktivnosti. Ako koja Linuxova korisnièka grupa ima gore navedene probleme, +mi predlažemo pokretanje kampanje unutar same grupe s ciljem promjene smjera +te naziva grupe. Korisnici sa površnim pogledom na situaciju imaju pravo na +svoje mišljenje ali ne dajte da vas povuku sa sobom!

+
+ +
Zašto ne napravite GNU distribuciju Linuxa (sic) i ne nazovete ju GNU/Linux? +(#gnudist)
+ +
+Sve distribucije “Linuxa” su zapravo verzije sustava GNU sa +Linuxom kao jezgrom. Svrha naziva“GNU/Linux” je ukazati na tu +činjenicu. Razviti jednu novu distribuciju i samo nju nazvati +“GNU/Linux” bi prikrilo našu poantu. +

+Što se tiče razvoja distribucije GNU/Linux, već smo to i napravili kad smo +uložili u rani razvoj distribucije GNU/Linuxa Debian. Učiniti to ponovo se +ne čini korisnim, uz to što to znači i jako puno posla i osim ako ne bi +imala znatne praktične prednosti nad ostalim distribucijama, ne bi služilo +nikakvoj svrsi

+

+Umjesto toga, pomažemo razvijateljima 100% slobodnih distribucija +GNU/Linuxa, kao što su gNewSense i Ututo.

+
+ +
Zašto jednostavno ne kažete da je “Linux GNU-ova jezgra” i ne +izdate neke već postojeće verzije GNU/Linux-a pod imenom “GNU”? +(#linuxgnu)
+ +
+Možda bi i bila dobra ideja da smo usvojili Linux kao GNU-ovu jezgru još +tamo 1992. godine. Da smo onda shvaćali koliko će dugo trebati da GNU Hurd +proradi, možda bismo to i učinili. +

+Da uzmemo postojeću verziju GNU/Linuxa i preimenujemo ju u “GNU” +to bi bilo nešto slično kao kada bismo napravili verziju GNU sustava i +nazvali je “Linux”. To nije u redu i ne želimo se tako ponašati.

+
+ +
e li Projekt GNU osuđivao i protivio se upotrebi Linuxa u ranim danima? +(#condemn)
+ +
+Nismo prihvatili Linux kao našu jezgru, ali nismo to niti osudili ili se +protivili. 1993. godine smo počeli raspravu o sponzorstvu razvoja GNU/Linuxa +Debian. Također smo težili suradnji s ljudima koji su mijenjali neke pakete +GNU-a za upotrebu s Linuxom. Željeli smo uključiti njihove promjene u +standardna izdanja tako da bi ti paketi GNU-a radili bez problema u +kombinaciji s Linuxom. Ali izmjene su često bile ad-hoc i neportabilne, +trebalo ih je "pročistiti" za instalaciju. +

+Osobe koje su radile te izmjene nisu pokazale interes za suradnjom. Jedan od +njih nam je rekao da ga nije briga za Projekt GNU jer je on “korisnik +Linux”. To nam je bio šok, zato jer ljudi koji prebacuju pakete GNU-a +na druge sustave generalno žele raditi s nama jer im je u interesu da se +njihove promjene instaliraju. Međutim, ovi ljudi, koji su razvijali sustav +primarno baziran na GNU-u, su bili prvi koji nisu bili voljni raditi s nama.

+

+To iskustvo nam je prvi puta pokazalo da ljudi nazivaju svoje verzije +sustava GNU “Linuxom”, i ta nejasnoća obstruira naš rad. Naša +molba da nazovete sustav “GNU/Linux” jest ujedno i naš odgovor +na taj problem i druge probleme uzrokovane krivim imenom.

+
+ +
Zašto ste čekali toliko vremena da zatražite od ljudi korištenje naziva +GNU/Linux? (#wait)
+ +
+

Zapravo i nismo. Počeli smo privatno razgovarati sa razvijateljima i +distributerima o ovome još 1994. i počeli smo javnu kampanju +1996. godine. Nastaviti ćemo koliko god je potrebno.

+
+ +
Bi li se pravilo o nazivu GNU/[naziv] trebalo slijediti u svim programima +koji su pod licencom GPL? (#allgpled)
+ +
+Individualne programe nikad ne nazivamo “GNU/ime”. Kad je +program dio paketa GNU, možda ga nazovemo “GNU/ime”. +

+GNU, operativni sustav, sastavljen je od brojnih programa. Neki od programa +u GNU su napisani u sklopu Projekta GNU ili su mu izravno doprinijeli; to su +GNU-ovi paketi, i u njihovim nazivima često koristimo koristimo +“GNU”.

+

+Na razvijateljima programa je da odluče žele li doprinositi i pretvoriti ga +u GNU-ov paket. Ukoliko ste razvili program i htjeli biste da bude GNU-ov +paket, molimo vas, pišite nam na <gnu@gnu.org>, kako bismo ga mogli +procijeniti i eventualno prihvatiti.

+

+Ne bi bilo pošteno staviti naziv GNU ispred svakog pojedinog programa koji +je objavljen pod licencom GPL. Ukoliko ste napisali program i objavili ga +pod licencom GPL, to ne znači da je to djelo Projekta GNU ili da ste ga +napisali za nas. Na primjer, jezgra, Linux, je objavljena pod licencom GNU +GPL, ali Linus ju nije napisao kao dio Projekta GNU—radio je +samostalno. Ukoliko nešto nije GNU-ov paket, Projekt GNU si ne može +pripisati zasluge za to, i dodavanje nazivu “GNU” ne bi bilo u +redu.

+

+S druge strane, zaslužujemo da nam se priznaju zasluge za operativni sustav +GNU, no ne i za svaki pojedini program u njegovom sastavu. Sustav postoji +kao sastav zbog naše odlučnosti i upornosti koja počinje 1984., mnogo prije +nego što je rad na Linuxu započet.

+

+Operativni sustav kroz koji se Linux popularizirao je u osnovi bio sličan +operativnom sustavu GNU. Nije bio u potpunosti isti, imao je drugu jezgru, +no većinom je bio isti sustav - varijanta GNU-a. Bio je sustav GNU/Linux.

+

+Linux se prvenstveno nastavlja koristiti u derivativima tog sistema—u +današnjim verzijama sustava GNU/Linux. Ono što daje "osobnost" tim sustavima +su GNU i Linux u njihovoj biti, a ne sam Linux.

+
+ +
S obzirom na to da dobar dio GNU-a potječe iz Unixa, ne bi li GNU trebao +odati priznanje Unixu koristeći “Unix” u nazivu? (#unix)
+ +
+Zapravo, ništa od GNU-a ne potječe iz Unixa. Unix je bio (i još jest) +vlasnički softver, pa korištenje njegova izvornog koda u GNU-u bi bilo +ilegalno. Ovo nije slučajnost; to je razlog zašto smo i razvili GNU: kako +korištenjem Unixa ne biste imali slobodu, a niti korištenjem ijednog od +današnjih operativnih sustava, bio je potreban slobodan sustav koji bi ih +zamijenio. Iz Unixa nismo mogli kopirati niti programe niti niti njegove +dijelove, sve je moralo biti pisano iznova. +

+Ni linija GNU-ovog koda ne potječe iz Unixa, ali GNU jest unixoidan sustav; +stoga većina ideja i specifikacija GNU-a potječe od Unixa. Naziv +“GNU” znači “GNU's Not Unix” (GNU nije Unix) i +predstavlja humorističan način odavanja počasti Unixu, slijedeći hakersku +tradiciju rekurzivnih akronima iz sedamdesetih.

+

+Prvi takav rekurzivni akronim je bio TINT, “TINT Is Not TECO” +(TINT nije TECO). Autor TINT-a je napisao novu implementaciju TECO-a (kojih +je već bilo mnogo i za razne sustave), no odbio ga je nazvati dosadnim +imenom poput “neki drugi TECO” i smislio je zabavno +ime. (To hakiranje jest: zaigrana pamet.)

+

+Drugim hakerima se toliko svidjelo to ime da su počeli kopirati pristup u +nazivima. Postala je tradicija - kada ste pisali program od nule, a taj +program je bio sličan već postojećem (recimo da se taj program zvao +“Klever”), mogli ste mu dati naziv koristeći rekurzivni akronim, +npr. “MINK” za “MINK Is Not Klever” (Mink nije +Klever). Koristeći ovaj pristup, nazvali smo naš unixoid “GNU's Not +Unix”.

+

+Ranije, AT&T (tvrtka koja je razvila Unix) nije željela da se naziv +“Unix” spominje u nazivu sličnog sustava, čak niti u sustavu +koji je bio 99% unixoid. AT&T je zapravo prijetio tužbama! Zbog tog +razloga većina modificiranih verzija Unixa (sve vlasničke, poput Unixa) ima +naziv koji uopće ne spominje “Unix”.

+
+ +
Trebamo li također govoriti “GNU/BSD”? (#bsd)
+ +
+Sustave BSD (npr. FreeBSD) ne nazivamo sustavima “GNU/BSD” jer +taj naziv ne odgovara povijesti sustava BSD. +

+Sustav BSD je razvijen osamdesetih godina na kalifornijskom sveučilištu +Berkeley kao ne-slobodan softver, a oslobođen je ranih devedesetih. Slobodan +operativni sustav koji postoji danas je vrlo vjerojatno inačica ili sustava +GNU ili sustava BSD.

+

+Ljudi ponekad pitaju je li BSD također inačica GNU-a, poput GNU/Linuxa. On +to nije. Razvijatelje BSD-a je inspirirao primjer Projekta GNU za +oslobađanje koda, a pozivi GNU-ovih aktivista su im pomogli da se odluče to +i učiniti; no sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om.

+

+Sustavi BSD danas koriste neke od GNU-ovih paketa, kao što i GNU koristi +neke od BSD-ovih programa, no gledano u cjelini, to su dva različita sustava +s različitim nastankom. Razvijatelji BSD-a nisu napisali jezgru i dodali ju +u sustav GNU, stoga naziv GNU/BSD ne odgovara stanju stvari.

+

+Veza između GNU/Linuxa i GNU-a je mnogo čvršća, i zato je naziv +“GNU/Linux” ispravan.

+

+Postoji varijanta GNU-a koja koristi jezgru NetBSD-a. Njeni razvijatelji ju +nazivaju “Debian GNU/NetBSD”, no naziv +“GNU/jezgraNetBSD-a”bi bio ispravniji, jer NetBSD je cjelovit +sustav, a ne samo jezgra. Ovo nije sustav BSD, jer je većina sustava ista +kao i sustav GNU/Linux.

+
+ +
Ako instaliram GNU-ove alate pod Windowsima, znači li to da imam sustav +GNU/Windows? (#othersys)
+ +
+Ne u smislu u kojem smatramo “GNU/Linux”. GNU-ovi alati su samo +dio GNU-ovog softvera, koji je pak dio sustava GNU, te biste ispod tih alata +imali drugi operativni sustav koji nije ni sličan GNU-u. Sve u svemu, ovo je +potpuno drugačija situacija od GNU/Linuxa. +
+ +
Ne može li se Linux upotrebljavati bez GNU-a? (#justlinux)
+ +
+Linux se koristi sam (uz neke druge manje programe) u bijeloj i sivoj +tehnici. Ovi mali softverski sustavi su različita priča od sustava +GNU/Linux. Korisnici ih ne mogu instalirati na računala (kada bi i mogli, +ostali bi razočarani). Korisno je naglasiti da tu tehniku pokreće sami +Linux, kako bi se pokazala razlika između tih malih platformi i GNU/Linuxa. +
+ +
Postoje li potpuni sustavi Linuxa [sic], bez GNU-a? (#linuxsyswithoutgnu)
+ +
+Postoje kompletni sustavi koji u sebi imaju samo Linux, a bez GNU-a; Android +je najbolji primjer. No pogrešno je zvati ih sustavima “Linux”. +

+Android se razlikuje od sustava GNU/Linux, jer sadrži vrlo malo od GNU-a, +sadrži samo Linux. U globalu, to je drugi sustav. Kada biste zvali cijeli +sustav “Linux”, bilo bi potrebno naglasiti da “Android +sadrži Linux, ali nije Linux, jer nema standardne Linuxove [sic] biblioteke +i pomagala [tj sustav GNU].” Android sadrži Linuxa koliko i +GNU/Linux. Ono što nema jest sustav GNU. Android to mijenja Googleovim +softverom koji radi na drugačiji način. Stoga, ono što Android čini +drugačijim jest nedostatak GNU-a.

+
+ +
Zašto ne zvati sustav “Linux” i ojačati ulogu Linusa Torvaldsa +kao predstavnika zajednice? (#helplinus)
+ +
+Linus Torvalds jest “predstavnik zajednice” (tuđe riječi, ne +naše) zbog svojih osobnih ciljeva, ne naših. Njegov cilj je popularizacija +sustava, i smatra da vrijednost sustava leži u praktičnim stvarima koje on +nudi: snazi, pouzdanosti i dostupnosti. Nikada nije zastupao slobodu suradnje kao etički princip, i +stoga javnost naziv “Linux” ne povezuje s tim principom. +

+Linus otvoreno izražava neslaganje s idealima pokreta za slobodan +softver. Na svom poslu je dugo godina razvijao ne-slobodan softver (i to +potvrdio publici na “Linux”World show, Svjetskoj izložbi +Linuxa), i javno je pozivao surazvijatelje Linuxa (jezgre) da koriste +ne-slobodan softver pri radu na njemu. Čak ide toliko daleko da ukorava +ljude koji predlažu da bi inženjeri i znanstvenici trebali razmotriti +društvene posljedice tehnološkog napretka—odbacujući lekcije koje je +društvo naučilo pri razvoju atomske bombe.

+

+Nema ništa loše u pisanju slobodnog programa zbog želje za učenjem ili iz +zabave, jezgra koju je Linus napisao iz tih razloga je velik doprinos našoj +zajednici. No ovi motivi nisu razlog zašto kompletan slobodan sustav, +GNU/Linux, postoji, i oni neće osigurati našu slobodu u budućnosti. Javnost +mora ovo shvatiti. Linus ima pravo širiti svoje poglede, no ljudi bi trebali +biti svjesni da ovaj operativni sustav potječe iz ideala slobode, a ne iz +Linusovih pogleda.

+
+ +
Nije li pogrešno označavati djelo Linusa Torvaldsa kao GNU? (#claimlinux)
+ +
+To bi bilo pogrešno, stoga to ni ne radimo. Torvaldsovo djelo je Linux, +jezgra, i pazimo da ga ne pripisujemo Projektu GNU i ne označavamo kao +“GNU”. Kada pričamo o kompletnom sustavu, naziv +“GNU/Linux” mu daje priznanje za njegov rad. +
+ +
Slaže li se Linus Torvalds u označavanju Linuxa samo kao jezgre? (#linusagreed)
+ +
+

Na početku je on ovo i ustvrdio. Najranije obavijesti uz izdanje kažu, +“Većina alata korištenih s linuxom su GNU-ov softver i pod licencom su +GNU copyleft. Ovi alati nisu u distribuciji - pitajte mene (ili GNU) za više +informacija.”.

+
+ +
Bitka je već izgubljena—društvo je donijelo odluku koju ne možemo +promijeniti, čemu uopće razmišljati o tome? (#lost)
+ +
+Ovo nije bitka, ovo je edukativna kampanja. Naziv sustava nije pojedinačna +odluka koju donosi “society” u nekom trenutku: svaka osoba, +svaka organizacija, svi mogu odlučiti koji naziv će koristiti. Ne možete +prisiliti druge da sustav nazivaju “GNU/Linux”, ali vi sami +možete odlučiti tako ga zvati, i čineći tako, pomažete u educiranju drugih. +
+ +
Društvo je donijelo odluku koju ne možemo promijeniti, koju razliku čini ako +ja kažem “GNU/Linux”? (#whatgood)
+ +
+Ovo nije situacija sve ili ništa: točne ili netočne informacije šire razni +ljudi. Ako vi samo zovete sustav “GNU/Linux”, pomažete drugima +da nauče povijest tog sustava, porijeklo i razloge postojanja. Ne možete +ispraviti svaku pogrešku svugdje sami (kao što ni mi ne možemo), no možete +pomoći. Ukoliko samo par stotina ljudi vidi da vi koristite naziv +“GNU/Linux”, educirat ćete poveći broj ljudi uz malo truda. A +neki od njih će proslijediti točnu informaciju drugima. +
+ +
Ne bi li bilo bolje zvati sustav “Linuxom” i onda u nekoliko +minuta objasniti ljudima njegovo porijeklo? (#explain)
+ +
+Ako nam pomažete na takav način, objašnjavajući drugima, cijenimo vaš trud, +no to nije najbolja metoda. Nije efektna poput korištenja naziva +“GNU/Linux”, i neefikasno koristi vaše vrijeme. +

+Nije efektna jer se neće "uhvatiti" niti će propagirati. Neki od ljudi koji +poslušaju vaše objašnjenje će slušati pažljivo, i možda će i naučiti točnu +priču o porijeklu sustava. No nije vjerojatno da će i sami ponoviti to +objašnjenje drugima kada budu pričali o sustavu. Vjerojatno će ga samo +nazvati “Linuxom”. Nehtijući, pomoći će pri širenju netočnih +informacija.

+

+Nije efikasna jer zahtijeva više vremena. Reći ili napisati +“GNU/Linux” traje nekoliko sekundi, ne minuta, te tako možete +doprijeti do većeg broja ljudi. Razlikovanje Linuxa i GNU/Linuxa u govoru i +u pismu je najjednostavniji način efektnog pomaganja Projektu GNU.

+
+ +
Neki ljudi vam se smiju kada im kažete da bi sustav trebali zvati +GNU/Linux. Zašto se sami podvrgavate ismijavanju? (#treatment)
+ +
+Nazivanje sustava “Linuxom” daje pogrešnu sliku o povijesti i +razlogu postojanja tog sustava. Ljudi koji se smiju našem zahtjevu +vjerojatno vjeruju u tu pograšnu priču—smatraju da je Linus odradio +naš posao, te se smiju kada tražimo da se prizna naš rad. Da znaju istinu, +vjerojatno se ne bi smijali. +

+Zašto riskiramo ismijavanje s nekim od naših zahtjeva? Zato što često kao +rezultat dobijemo pomoć Projektu GNU. Riskirat ćemo i dalje to nezasluženo +zlostavljanje kako bismo ostvarili naše ciljeve.

+

+Ukoliko vidite ironičnu i nepoštenu situaciju, nemojte samo +promatrati. Molimo, poučite ljude istini. Kada ljudi shvate zašto je taj +zahtjev opravdan, oni s malo razuma će se prestati ismijavati.

+
+ +
Neki ljudi vas osuđuju kada ih tražite da sustav zovu GNU/Linux. Ne gubite +li njihovim otuđivanjem? (#alienate)
+ +
+Ne mnogo. Ljudi koji ne cijene našu ulogu u razvoju sustava vjerojatno nam +neće mnogo ni pomoći. Ukoliko i rade nešto što pomaže u ostvarivanju naših +ciljeva (npr. razvijaju slobodan softver), vjerojatno to rade iz svojih +razloga, a ne jer smo ih zatražili. Usto, učeći druge da pripisuju naš rad +drugima, potkopavaju našu mogućnost pridobivanja pomoći od drugih. +

+Nema smisla zabrinjavati se otuđivanjem ljudi koji većinom ne surađuju, a +odustajanje od ispravka problema kako ne bismo naljutili one koji +produbljuju taj problem vodi u predaju. Stoga, nastavit ćemo s pokušajima +ispravka ovog pogrešnog naziva.

+
+ +
Bez obzira na vaš doprinos, je li legitimno preimenovati operativni sustav? +(#rename)
+ +
+Ne preimenujemo ništa, sustav zovemo “GNU” od 1983. kada smo ga +najavili. Ljudi koji su ga pokušali preimenovati u “Linux” su u +krivu i nisu to trebali napraviti.
+ +
Nije li pogrešno prisiljavati ljude da sustav zovu “GNU/Linux”? +(#force)
+ +
+Bilo bi pogrešno prisiljavati ih, stoga to ni ne pokušavamo. Mi sustav +zovemo “GNU/Linux” i tražimo od vas da učinite isto. +
+ +
Zašto ne tužite ljude koji cijeli sustav zovu “Linux”? (#whynotsue)
+ +
+Nemamo osnove za tužbu, i, kako vjerujemo u slobodu govora, to ni ne bismo +htjeli napraviti. Tražimo od ljudi da sustav zovu “GNU/Linux” +zato jer je to ispravno. +
+ +
Ne biste li trebali dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili primorani +zvati sustav “GNU”? (#require)
+ +
+Svrha licence GNU GPL jest zaštita korisničkih sloboda od onih koji bi +htjeli napraviti vlasničke verzije slobodnog softvera. Iako jest istina da +većina onih koji sustav zovu “Linux” često čine i stvari koje +ograničavaju korisničke slobode (poput dodavanja ne-slobodnog softvera u +sustav GNU/Linux, ili poput razvijanja ne-slobodnog softvera u tu svrhu), +sam čin zvanja sustava “Linuxom” ne ograničava korisničke +slobode. Bilo bi neispravno ograničavati GPL-om naziv koji ljudi smiju +koristiti za svoj sustav. +
+ +
S obzirom na to da ste se protivili prvotnoj licenci BSD koja je tražila da +se odaje priznanje Sveučilištu u Kaliforniji, nije li licemjerno zahtijevati +priznanje za Projekt GNU? (#BSDlicense)
+ +
+Bilo bi licemjerno da je naziv GNU/Linux dio licence, stoga to ni ne +činimo. Mi samo tražimo da nam odate priznanje koje zaslužujemo. + +

+Primijetite da postoje barem dvije različite +licence BSD. Zbog jasnoće, molimo da ne koristite termin “licenca +BSD” a da ne naznačite o kojoj se radi.

+
+ +
S obzirom na to da niste uspjeli dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili +primorani zvati sustav “GNU”, zaslužili ste što ste dobili; +zašto se sada žalite?(#deserve)
+ +
+Ovo pitanje pretpostavlja kontroverznu općenitu etičku premisu: ukoliko vas +netko ne natjera da ga tretirate pošteno, imate pravo iskorištavati ga po +vlastitoj želji i volji. Drugim riječima, pretpostavlja da snaga caruje. +

+Nadamo se da dijelite naše neslaganje s ovom premisom.

+
+ +
Ne bi li bilo bolje da ne proturječite onome što većina ljudi vjeruje? (#contradict)
+ +
+Ne smatramo da trebamo slijediti većinu koja je zavarana. Nadamo se da ćete +i vi shvatiti kako je istina važna. +

+Nikad ne bismo bili u stanju razviti slobodan operativni sustav da nismo +prvo odbacili većinsko vjerovanje kako je vlasnički softver legitiman i +prihvatljiv.

+
+ +
Kako većina ljudi koristi naziv “Linux”, ne čini li ga to +ispravnim?(#somanyright)
+ +
+Ne smatramo da popularnost grešku čini istinom. +
+ +
Većina ljudi mari za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje, a ne mare za +rasprave o pravom ili krivom. Ne biste li imali više podrške da probate na +drugačiji način?(#winning)
+ +
+Mariti samo za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje jest nemoralan pristup +životu. Ne-slobodan softver je primjer tog nemoralnog pristupa i buja na +njemu. Dugoročno gledano, pokloniti se tom pristupu bilo bi pristati na +poraz. Nastavit ćemo pričati o pravom i krivom. +

+Nadamo se da ste i vi jedni od onih kojima su dobro i zlo važni.

+
+ +
+ +
+ + +
+ + + + + + + + + -- cgit v1.2.3