diff options
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-gnu-linux.html')
| -rw-r--r-- | talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-gnu-linux.html | 276 |
1 files changed, 276 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-gnu-linux.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-gnu-linux.html new file mode 100644 index 0000000..09bfba2 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-gnu-linux.html @@ -0,0 +1,276 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/why-gnu-linux.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.79 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Zašto GNU/Linux? - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/gnu/po/why-gnu-linux.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Što znači ime?<sup><a href="#TransNote1">1</a></sup></h2> + +<p><strong>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard +Stallman</a></strong></p> + +<div class="announcement"> + <blockquote><p>Da biste saznali više o ovom pitanju, možete pročitati naša <a +href="/gnu/gnu-linux-faq.html">ČPP o GNU/Linuxu</a>, našu stranicu <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i Projekt GNU</a>, koja prikazuje +povijest sustava GNU/Linux u odnosu na ovo pitanje oko naziva, i našu +stranicu <a href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">Korisnici GNU-a +koji nisu nikada čuli za GNU</a>. + +</p></blockquote> +</div> + +<p> +Imena prenose značenja; naš izbor imena određuje značenje onoga što želimo +kazati. Neprikladno ime dovodi ljude u zabludu. Ono što nazivamo ružom, +slatko bi mirisalo i s drugim imenom<sup><a +href="#TransNote1">1</a></sup>—ali nazovemo li je olovkom, ljudi će +biti prilično razočarani kada njome pokušaju nešto napisati. Isto tako, ako +olovke nazivate “ružama”, ljudi možda neće shvatiti njihovu +svrhu. Nazivate li naš operacijski sustav Linuxom, to dovodi do zablude o +porijeklu sustava, njegovoj povijesti i namjeni. Nazovete li ga <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>, to izražava (iako ne u +potpunosti) točan smisao.</p> +<p> +Je li to doista važno za našu zajednicu? Je li važno znaju li ljudi +porijeklo sustava, njegovu povijest i namjenu? Jest—jer su ljudi koji +zaboravljaju prošlost često osuđeni ponoviti je. Nema jamstva da će slobodan +svijet koji se razvio oko <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a> +opstati; problemi koji su nas naveli da razvijemo GNU nisu u potpunosti +iskorijenjeni i prijete povratkom.</p> + +<p> +Kada objašnjavam zašto je prikladnije da se operacijski sustav zove +GNU/Linux od toga da se zove Linux, ljudi ponekad uzvraćaju na sljedeći +način:</p> + +<blockquote><p> +<em>Iako Projekt GNU zaslužuje priznanje za ovo djelo, je li doista vrijedno +dizati toliku buku kada mu ljudi ne odaju to priznanje? Nije li stvar koja +je važna ta što je djelo napravljeno, a ne tko ga je napravio? Trebali bi se +opustiti, ponositi se dobro obavljenim poslom i ne brinuti o priznanju.</em> +</p></blockquote> +<p> +Bio bi to mudar savjet, kad bi stanje barem bilo takvo—kad bi posao +bio gotov i kad bi bilo vrijeme za opuštanje. Kad bi to barem bila istina! +No izazova je napretek i ovo nije vrijeme da se budućnost uzme zdravo za +gotovo. Snaga naše zajednice počiva na predanosti slobodi i +suradnji. Korištenje imena <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a> +način je na koji ljudi mogu podsjetiti sebe i uputiti druge u te ciljeve.</p> + +<p> +Moguće je napisati dobar slobodan softver i bez razmišljanja o GNU-u; mnogo +je dobrog posla učinjeno i u ime Linuxa. No izraz “Linux” veže +se, još od kada je prvi put iskovan, uz filozofiju koja ne zahtijeva +predanost slobodi da bi se surađivalo. Budući da to ime sve češće koriste +tvrtke, bit će nam još teže povezati ga s duhom zajednice.</p> + +<p> +Veliki izazov budućnosti slobodnog softvera dolazi od sklonosti tvrtki koje +distribuiraju “Linux” da dodaju neslobodan softver <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxu</a> uime udobnosti i +produktivnosti. Svi glavni razvijatelji komercijalnih distribucija to čine; +niti jedan se ne ograničava na slobodan softver. Većina ih ne označava jasno +neslobodne pakete u svojim distribucijama. Mnogi čak i razvijaju neslobodan +softver i dodaju ga sustavu. Neki besramno oglašavaju sustave Linuxa koji su +“licencirani prema broju korisnika”, koji korisnicima daju isto +toliko slobode koliko i Microsoft Windows.</p> + +<p> +Dodavanje neslobodnog softvera pokušava se opravdati kao način povećanja +“popularnosti Linuxa”—ustvari, vrednujući popularnost više +nego slobodu. Ponekad se to otvoreno priznaje. Na primjer, časopis Wired +kaže da Robert McMillan, urednik časopisa Linux, “misli da bi +približavanje softveru otvorenog koda trebalo biti pokretano tehničkim, a ne +političkim odlukama.” Isto tako, izvršni direktor Caldere otvoreno +potiče korisnike da <a +href="http://www.zdnet.com/article/stallman-love-is-not-free/">odbace +slobodu kao cilj i da umjesto toga rade na “popularnosti +Linuxa”</a>.</p> + +<p> +Dodavanje neslobodnog softvera sustavu<a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a> može povećati popularnost, ako +popularnost promatramo kao broj ljudi koji koriste neki od <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a> udružen s neslobodnim +softverom. No istovremeno, to implicitno potiče zajednicu da prihvaća +neslobodan softver kao nešto dobro, a zaboravlja na slobodu koja je +cilj. Nije dobro voziti brže ako će vas to dovesti do slijetanja s ceste.</p> + +<p> +Kada je taj neslobodan “dodatak” biblioteka ili programski alat, +on može postati zamka za razvijatelje slobodnog softvera. Kada ljudi pišu +slobodan softver koji ovisi o neslobodnom paketu, njihov softver ne može +biti dio potpuno slobodnog sustava. Motif i QT u prošlosti su na taj način +uhvatili u zamku velik broj slobodnog softvera, stvarajući probleme za čija +su rješenja bile potrebne godine. Motif je ostao problematičan sve dok nije +zastario te tako više nije bio korišten. Kasnije, Sunova neslobodna +implementacija Jave imala je sličan učinak: <a +href="/philosophy/java-trap.html">zamku Jave</a>, danas srećom većinom +ispravljenu.</p> + +<p> +Ako se naša zajednica nastavi kretati u tom smjeru, to bi moglo preusmjeriti +budućnost <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linuxa</a> u mozaik +slobodnih i neslobodnih sastavnih dijelova. Za pet godina svakako ćemo još +uvijek imati puno slobodnog softvera; no ne budemo li oprezni, biti će +gotovo neupotrebljiv bez neslobodnog softvera za kojeg će korisnici +očekivati da pripada uz njega. Ako se to dogodi, naša kampanja za slobodu +doživjet će neuspjeh.</p> + +<p> +Kada bi objavljivanje besplatnih alternativa bilo jednostavno pitanje +programiranja, rješavanje budućih problema moglo bi postati jednostavnije +kako bi se razvojni resursi naše zajednice povećavali. No suočeni smo s +preprekama koje prijete otežati to: zakonima koji zabranjuju slobodan +softver. Kako se softverski patenti gomilaju, a zakoni kao što je <abbr +title="Digital Millennium Copyright Act">DMCA</abbr> koriste se da bi +zabranili razvoj slobodnog softvera za važne poslove kao što je gledanje +DVD-a ili slušanje RealAudio <i>streamova</i>, naći ćemo se u situaciji u +kojoj nema jasnog načina borbe s patentiranim i tajnim formatima podataka +osim <strong>odbacivanja neslobodnih programa koji ih koriste</strong>.</p> + +<p> +Odgovor na ove izazove zahtijevat će mnogo napora u različitim +smjerovima. No ono što nam je iznad svega potrebno, da bismo se suočili s +bilo kojom vrstom izazova, je prisjetiti se slobode surađivanja kao +cilja. Ne možemo očekivati da će ljude na poduzimanje velikih napora +motivirati puka želja za moćnim, pouzdanim softverom. Trebamo vrstu +odlučnosti kakvu ljudi posjeduju kada se bore za svoju slobodu i svoju +zajednicu—odlučnost da izdržimo godinama i ne predamo se.</p> + +<p> +U našoj zajednici, ovaj cilj i ova odlučnost proizlaze uglavnom iz Projekta +GNU. Mi smo ti koji govore o slobodi i zajednici kao o nečemu uz što treba +čvrsto stati; organizacije koje govore o “Linuxu” obično ne +govore ovo. Časopisi o “Linuxu” u pravilu su puni oglasa za +neslobodan softver; tvrtke koje isporučuju “Linux” dodaju u +sustav neslobodan softver; druge tvrtke “podržavaju Linux” +razvijanjem neslobodnih aplikacija koje rade na GNU/Linuxu; korisničke grupe +za “Linux” u pravilu pozivaju prodavača da predstavi te +aplikacije. Glavno mjesto na kojem ljudi u našoj zajednici mogu naići na +ideju slobode i odlučnosti je Projekt GNU.</p> + +<p> +No kada ljudi naiđu na nju, hoće li im se učiniti da se ona odnosi na njih?</p> + +<p> +Ljudi koji znaju da je sustav kojeg koriste proizišao iz Projekta GNU vide +izravnu vezu između sebe i GNU-a. Neće se automatski složiti s našom +filozofijom, ali barem će vidjeti razlog da ozbiljno o njoj +promisle. Suprotno tome, ljudi koji sebe smatraju “korisnicima +Linuxa”, i vjeruju da je Projekt GNU “razvio alate koji su se +pokazali korisnima pod Linuxom”, u pravilu primjećuju samo neizravnu +vezu između GNU-a i sebe. Mogli bi jednostavno ignorirati filozofiju GNU-a +kada na nju naiđu.</p> + +<p> +Projekt GNU je idealističan, a svatko tko danas potiče idealizam suočava se +s velikom preprekom: prevladavajuća ideologija potiče ljude da odbace +idealizam kao “nepraktičan”. Naš idealizam je krajnje praktičan: +on je razlog zbog kojeg imamo slobodan operacijski sustav <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>. Ljudi koji vole ovaj sustav +trebaju znati da je on naš ostvareni idealizam.</p> + +<p> +Kada bi “posao” zaista bio završen, kada ništa osim priznanja ne +bi bilo upitno, možda bi bilo mudrije ne brinuti se o tome. No nismo u +takvom položaju. Kako bismo nadahnuli ljude da odrade posao koji treba +napraviti, trebamo priznanje za ono što smo već učinili. Molimo vas, +pomozite nam tako što ćete operacijski sustav zvati <a +href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux</a>.</p> + +<hr /> +<blockquote id="fsfs"><p class="big">Ovaj esej je objavljen u <a +href="http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/"><cite>Free +Software, Free Society: The Selected Essays of Richard +M. Stallman</cite></a>.</p></blockquote> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + <h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Aluzija na stih iz +drame Williama Shakespearea Romeo i Julija: “What's in a name? That +which we call a rose By any other name would smell as +sweet.”</li></ol></div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 2000, 2006, 2007, 2014, 2015, 2016, 2020 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2020/07/04 09:00:35 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> |