diff options
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-free.html')
| -rw-r--r-- | talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-free.html | 389 |
1 files changed, 389 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-free.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-free.html new file mode 100644 index 0000000..7efff73 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/why-free.html @@ -0,0 +1,389 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/philosophy/why-free.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Zašto softver ne bi trebao imati vlasnike - GNU projekt - Zaklada za +slobodan softver</title> + +<meta name="Keywords" content="GNU, GNU projekt, FSF, slobodan softver, Zaklada za slobodan softver, Zašto +softver ne bi trebao imati vlasnike" /> + +<!--#include virtual="/philosophy/po/why-free.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Zašto softver ne bi trebao imati vlasnike</h2> + +<p><a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard Stallman</strong></a></p> + +<p> +Digitalna informacijska tehnologija pridonosi svijetu, čineći lakšima +prepisivanje i preinačivanje informacija. Svima nama računala obećavaju +lakše bavljenje svime time.</p> + +<p> +Ne želi svatko da to bude lakše. Sustav autorskih prava softverskim +programima dodjeljuje “vlasnike”, od kojih većina zadržavaju +možebitnu blagodat od softvera nedostupnima ostatku javnosti. Oni žele biti +jedini koji mogu kopirati i preinačavati softver kojeg mi rabimo. </p> + +<p> +Sustav autorskih prava uzrastao je s tiskom—tehnologijom za masovnu +proizvodnju prijepisa. Autorsko pravo se dobro slaže s tom tehnologijom zato +što ono ograničava samo vele proizvođače prijepisa. Ono nije oduzelo slobodu +čitateljima knjiga. Obični čitatelj, koji nije posjedovao tiskarski stroj, +mogao je prepisati knjige samo perom i tintom, i rijetki su čitatelji bili +tuženi zbog toga.</p> + +<p> +Digitalna tehnologija je okretnija od tiskarskoga stroja: kada je +informacija u digitalnom obliku, možete je lako kopirati da biste je +podijelili s drugima. Upravo se ova fleksibilnost loše slaže sa sustavom +autorskih prava. To je jedan od razloga rastućih gadnih i drakonskih mjera, +koje se sada koriste u nametanju autorskih prava nad softverom. Promislite o +ovim četirima navadama Udruge softverskih izdavača (<i>Software Publishers +Association</i>, SPA):</p> + +<ul> +<li>Raširena promidžba koja kaže da je zlo biti neposlušan prema vlasnicima, +kako bi pomogli svojem prijatelju.</li> + +<li>Poticanje provokatora na prokazivanje svojih suradnika i kolega. </li> + +<li>Upadi (uz pomoć policije) u urede i škole, u kojima se ljudima govori da +moraju dokazati svoju nedužnost glede nezakonitog kopiranja.</li> + +<li>Sudbeni progon (od strane Vlade SAD-a, na zahtjev od SPA) ljudi poput Davida +LaMacchia-e iz <abbr title="Massachusetts Institute of +Technology">MIT</abbr>-a, ne zbog kopiranja softvera (nije optužen ni zbog +koje kopije), već samo zato što je uređaje za kopiranje ostavio +nezaštićenima, i što nije cenzurirao uporabu istih.<a +href="#footnote1">[1]</a> </li> +</ul> + +<p> +Sve ove četiri navade podsjećaju na one provođene u bivšem Sovjetskom +Savezu, gdje je svaki stroj za kopiranje bio pod stražom da bi se spriječilo +zabranjeno kopiranje, i gdje je svaki individuum morao potajice presnimiti +informacije i poslati ih iz ruke u ruku kao “samizdat”. Naravno, +postoji razlika: povod za nadzor informacija u Sovjetskom Savezu bio je +političke naravi; u SAD-u povod je dobit. Ali nas se dotiče samo čin, ne i +povod. Svaki pokušaj sprječavanja dijeljenja informacija, bez obzira na +razlog, vodi na jedne te iste metode i na istu grubost.</p> + +<p> +Vlasnici navode nekoliko vrsta argumenata koji im daju vlast da nadziru kako +mi rabimo informacije: </p> + + +<ul> +<li id="name-calling">Vrijeđanje. + +<p> +Vlasnici rabe klevetničke riječi poput “piratstvo” i +“krađa”, kao i strukovnjačko nazivlje poput “intelektualno +vlasništvo” i “odšteta”, da bi javnost naveli na stanovitu +nit razmišljanja—pojednostavljena prispodoba između programa i +fizičkih predmeta.</p> + +<p> +Naše zamisli i nagonsko poimanje vlasništva nad tvarnim predmetima su +istovjetni s pravom ili ne-pravom <em>oduzimanja predmeta</em> od nekog +drugog. Oni ne upućuju izravno na <em>tvorbu kopije</em> nečega. Pa ipak, +vlasnici zahtijevaju od nas da to tako shvatimo. </p></li> + +<li id="exaggeration">Preuveličavanje. + +<p> +Vlasnici kažu da trpe “štetu” ili “gospodarstveni +gubitak” kada korisnici sami kopiraju programe. Ali kopiranje nema +izravnog učinka na vlasnika, i nikomu ne čini zlo. Vlasnik može trpiti štetu +samo onda kada bi osoba koja je napravila kopiju i inače platila onu kopiju +koja pripada samom vlasniku. </p> + +<p> +Ponešto razmišljanja pokazuje da većina takvih ljudi ne bi kupila +kopije. Ipak, vlasnici proračunavaju svoje “gubitke” kao da bi +svi do jednoga kupili kopiju. Blago rečeno, to je preuveličavanje.</p></li> + +<li id="law">Zakon. + +<p> +Vlasnici često opisuju trenutno stanje zakona, i grube kazne kojima nam mogu +prijetiti. U takvu pristupu prešutno je sadržana pretpostavka da današnji +zakon odražava neupitni nazor o moralu—ipak, istodobno smo nagnati +smatrati te kazne kao prirodne činjenice za koje nikoga ne možemo okriviti. </p> + +<p> +Ovakva nit uvjeravanja nije osmišljena da bi hrabro stala nasuprot kritičkom +razmišljanju; ona je usmjerena na pojačanje uobičajenog mentalnoga sklopa.</p> + +<p> +Jednostavna je činjenica da zakoni ne odlučuju što je dobro, a što +zlo. Svaki Amerikanac bi to trebao znati, u 1950-ima, u mnogim američkim +državama, svaka osoba crne boje kože činila protuzakonit čin ako je sjela na +sjedalo u prednjem dijelu autobusa; no, samo bi rasisti rekli da je sjedenje +na tim mjestima bilo zlo. </p></li> + +<li id="natural-rights">Prirodna prava. + +<p> +Autori često prisvajaju posebnu povezanost s programima koje su napisali, i +nastavljaju tvrditi da, kao posljedica, njihove želje i interesi glede +programa prevažu nad istima od bilo koga drugoga—ili čak i nad istima +od sveukupnog ostatka svijeta. (Napose tvrtke, a ne autori, zadržavaju +autorska prava nad softverom, no, od nas se očekuje da se ne osvrćemo na to +protuslovlje.)</p> + +<p> +Onima koji ovo predlažu kao etički poučak—autor je važniji od +vas—mogu samo reći da ja, kao istaknuti autor softvera, nazivam to +brbljarijom. </p> + +<p> +Ali, ljudi općenito će suosjećati s tražbinom prirodnih prava samo iz dva +razloga.</p> + +<p> +Prvi razlog je prenapregnuta prispodoba s tvarnim predmetima. Kad kuham +špagete, bunim se ako ih tko drugi pojede, zato što ih tada je ne mogu +jesti. Njegov čin me povređuje isto koliko njemu čini dobro; samo jedan od +nas može jesti špagete, pa je pitanje, koji? Najmanja razlika među nama je +dovoljna za izvrtanje etičke ravnoteže. </p> + +<p> +Ali, bilo da pokrećete ili mijenjate program koji sam ja napisao, vas se +dotiče izravno, a mene samo neizravno. Date li kopiju vašem prijatelju, to +se dotiče vas i vašeg prijatelja znatno više nego mene. Ja ne bih trebao +imati moć reći vam da ne činite te stvari. Nitko ne bi trebao.</p> + +<p> +Drugi razlog je to što je ljudima bilo rečeno da su prirodna prava autora +prihvaćena i neupitna tradicija našega društva.</p> + +<p> +Kad je već o povijesti riječ, suprotno je istinito. Zamisao o prirodnim +pravima autora bila je predložena i odlučno odbijena pri donošenju Ustava +SAD-a. Zbog toga Ustav samo <em>dopušta</em> sustav autorskih prava i ne +<em>zahtijeva</em> ga; zbog toga se u njemu kaže da autorsko pravo mora biti +privremeno. U njemu se također kaže da je svrha autorskoga prava promicanje +napretka—ne nagrađivanje autora. Autorsko pravo ponešto nagrađuje +autore, izdavače više, ali to je usmjereno na promjenu njihova ponašanja. </p> + +<p> +Zbiljski uspostavljena tradicija našega društva je zadiranje autorskoga +prava u prirodna prava javnosti—i da se to može opravdati samo zbog +javnosti.</p></li> + +<li id="economics">Gospodarstvo. + +<p> +Konačni argument za postojanje vlasnika softvera je da to vodi u proizvodnju +još više softvera. </p> + +<p> +Za razliku od ostalih, ovaj argument barem zakonski pristupa predmetu +spora. Zasnovani je na vrijednomu cilju—zadovoljstvu korisnika +softvera. Jasno je iz iskustva da će ljudi proizvoditi više nečega ako su za +to dobro plaćeni. </p> + +<p> +Ali gospodarstveni argument ima nedostatak: zasnovani je na pretpostavci da +se razlika svodi na to kolikom svotom novca moramo platiti. Također +podrazumijeva da je <em>proizvodnja softvera</em> ono što želimo, bilo da +softver ima vlasnike ili ih nema.</p> + +<p> +Ljudi spremno prihvaćaju ovu pretpostavku zato što je ona u suglasju s našim +iskustvom tvarnih predmeta. Razmotrite sendvič, na primjer. Možete biti +podjednako u stanju dobiti istovjetni sendvič za badava ili za neku +cijenu. Ako je tako, svota kojom platite je jedina razlika. Bilo da ga +morate platiti ili ne, sendvič ima jednaki okus, prehrambenu vrijednost, i u +svakom slučaju vi ga možete pojesti samo jedanput. Bilo da dobijete sendvič +od vlasnika ili ne, to se ne može izravno doticati ničega drugog do li svote +novaca koju imate nakon toga. </p> + +<p> +Ovo je istina za bilo koji tvarni predmet—bilo da on ima vlasnika ili +ga nema, to ne utječe izravno na to što predmet <em>jest</em>, ili na to što +vi njime možete učiniti nakon što ga dobijete. </p> + +<p> +Međutim, ako program ima vlasnika, to znatno utječe na to što program jest, +i što vi možete učiniti njegovom kopijom ako je kupite. Razlika nije samo +stvar novca. Sustav vlasnika softvera ohrabruje vlasnike softvera da +proizvedu nešto—ali ne ono što je društvu zaista prijeko potrebno. I +prouzrokuje neizmjerno etično onečišćenje koje utječe na sve nas. </p></li> + +</ul> + +<p> +Što je društvu uistinu potrebno? Ono treba informaciju koja je istinski +dostupna svim njegovim građanima—na primjer, programe koje ljudi mogu +čitati, popravljati, prilagođavati, i poboljšavati, a ne samo +izvršavati. Ali ono što vlasnici softvera u pravilu isporučuju je crna +kutija koju ne možemo ni proučavati ni mijenjati. </p> + +<p> +Društvu je također potrebna sloboda. Kad program ima vlasnika, korisnici +gube slobodu ravnanja jednim dijelom njihovih vlastitih života.</p> + +<p> +A iznad svega, društvo treba ohrabrivati duh dobrovoljne suradnje u svojih +građana. Kada nam vlasnici softvera kažu da je pomaganje našima bližnjima na +prirodni način “piratstvo”, oni onečišćuju građanski duh našega +društva. </p> + +<p> +Iz toga razloga kažemo da je <a href="/philosophy/free-sw.html">slobodan +softver</a> stvar slobode, a ne cijene. </p> + +<p> +Gospodarstveni argument za vlasnike je pogrešan, ali je gospodarstvo +stvarno. Neki ljudi pišu korisni softver iz zadovoljstva pisanja ili za +divljenje i ljubav; ali ako želimo više softvera nego što ga ti ljudi pišu, +moramo nabaviti kapital. </p> + +<p> +Još od 1980-ih, developeri slobodnog softvera su iskušali razne metode +nalaženja kapitala, s ponešto uspjeha. Nema potrebe da se ikoga učini +bogatim; prosječni dohodak je dovoljno poticajan za mnoge poslove koji su +manje zadovoljavajući nego programiranje.</p> + +<p> +Godinama, sve dok uzajamna povezanost to nije učinila nepotrebnim, živio sam +od unaprjeđivanja slobodnog softvera kojeg sam bio napisao. Svako +unaprjeđenje bilo je dodano na standardnu objavljenu inačicu te je tako +konačno postalo dostupno svekolikoj javnosti. Mušterije su mi platile tako +da bih ja radio na unaprjeđenju kojeg su željeli, radije nego na privlačnim +i značajnim stvarima u programu, koje bih ja inače bio smatrao najvišim +prioritetom.</p> + +<p> +Neki razvijatelji slobodnog softvera zarađuju novac prodavajući usluge +podrške. U 1994., Cygnus Support, s oko 50 uposlenika, procjenjuje da je oko +15% aktivnosti njegova osoblja usmjereno na razvoj slobodnog +softvera—prilični postotak za softversku tvrtku.</p> + +<p> +U ranim 1990-im, tvrtke, uključujući Intel, Motorolu, Texas Instruments i +Analog Devices, su sjedinile kapital za stalni razvoj slobodnog GNU +kompilatora za C jezik. Većina GCC razvoja se još uvijek radi od strane +plaćenih developera. GNU kompilator za Ada jezik je financirani u 90-ima od +strane Zračnih snaga SAD-a, i nastavljeni je od tada od strane tvrtke +posebno osnovane za tu svrhu.</p> + +<p> +Sve su ovo mali primjeri; pokret slobodnog softvera je još uvijek mali, i +još uvijek mlad. Međutim, primjer radija podržavanoga od slušateljstva u +ovoj zemlji [SAD] pokazuje da se može podržavati veliki poduhvat bez +tjeranja svakog korisnika da plati.</p> + +<p> +Kao korisnik računala danas, možete se naći kako koristite <a +href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasnički</a> +program. Ako vas prijatelj zatraži da načinite kopiju, bilo bi loše odbiti +ga. Suradnja je važnija od autorskoga prava. Međutim, potajna suradnja ne +čini dobro društvu. Osoba treba težiti uspravnu i otvorenu životu s ponosom, +a to znači reći "Ne" vlasničkom softveru. </p> + +<p> +Vi zaslužujete biti kadrima surađivati otvoreno i slobodno s drugim ljudima +koji rabe softver. Vi zaslužujete biti kadrima učiti kako softver radi, i +poučavati vaše učenike njime. Vi zaslužujete biti kadrima uposliti vašega +omiljenoga programera da vam popravi program kada se pokvari. </p> + +<p> +Vi zaslužujete slobodni softver. </p> + +<h3>Bilješke</h3> +<ol> +<li id="footnote1">Optužbe su naknadno bile odbačene.</li> +</ol> + +<hr /> +<blockquote id="fsfs"><p class="big">Ovaj esej je objavljen u <a +href="http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/"><cite>Free +Software, Free Society: The Selected Essays of Richard +M. Stallman</cite></a>.</p></blockquote> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molim vas šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje isto i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>. </p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite +vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica, +pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1994, 2009, 2020 Richard Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Vladimir Dananic, 2001. Marin Rameša, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Zadnji put promijenjeno: + +$Date: 2020/07/05 14:01:37 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> |