summaryrefslogtreecommitdiff
path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html
diff options
context:
space:
mode:
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html')
-rw-r--r--talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html321
1 files changed, 321 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html
new file mode 100644
index 0000000..044d8ff
--- /dev/null
+++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/who-does-that-server-really-serve.html
@@ -0,0 +1,321 @@
+<!--#set var="PO_FILE"
+ value='<a href="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr.po">
+ https://www.gnu.org/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr.po</a>'
+ --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/who-does-that-server-really-serve.html"
+ --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.hr-diff.html"
+ --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2013-06-06" -->
+
+<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
+<!-- Parent-Version: 1.79 -->
+
+<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
+<title>Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje? - GNU projekt - Zaklada za slobodan
+softver</title>
+
+<!--#include virtual="/philosophy/po/who-does-that-server-really-serve.translist" -->
+<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
+<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
+<h2>Koga taj poslužitelj stvarno poslužuje?</h2>
+
+<p><strong>Richard Stallman</strong></p>
+
+<blockquote><p>(Originalno objavljeno u <a
+href="http://www.bostonreview.net/richard-stallman-free-software-DRM">
+Boston Review</a>.)</p></blockquote>
+
+<p><strong>Na internetu, vlasnički softver nije jedini način da izgubite vašu
+slobodu. Softver kao usluga je još jedan način da dopustite nekom drugom da
+ima moć nad vašim računalnim aktivnostima.</strong></p>
+
+<h3>Pozadina: kako vlasnički softver oduzima vašu slobodu</h3>
+
+<p>Digitalna tehnologija vam može dati slobodu; može isto tako i oduzeti tu
+slobodu. Prva prijetnja našoj kontroli nad našim računalnim aktivnostima je
+došla od <em>vlasničkog softvera</em>: softver koji korisnici ne mogu
+kontrolirati jer ga vlasnik (kompanija poput Applea ili Microsofta)
+kontrolira. Vlasnik često iskorištava tu nepravednu moć umetanjem
+malicioznih značajki poput špijunskih programa, stražnjih vrata i <a
+href="http://DefectiveByDesign.org">Digitalno Upravljanje Restrikcijama
+(<i>Digital Restrictions Management</i>) (DRM)</a> (nazvano &ldquo;Digitalno
+Upravljanje Pravima [<i>Digital Rights Management</i>]&rdquo; u njihovoj
+propagandi).</p>
+
+<p>Naše riješenje tog problema je razvijanje <em>slobodnog softvera</em> i
+odbijanje vlasničkog softvera. Slobodan softver znači da vi, kao korisnik,
+imate četiri osnovne slobode: (0)&nbsp;da pokrenete program na način na koji
+vi želite, (1)&nbsp;da proučite i izmijenite izvorni kod tako da program
+radi ono što vi želite, (2)&nbsp;da ponovno distribuirate netaknute kopije i
+(3)&nbsp;da ponovno distribuirate kopije vaših izmijenjenih
+inačica. (Pogledajte <a href="/philosophy/free-sw.html">definiciju slobodnog
+softvera</a>.)</p>
+
+<p>Sa slobodnim softverom, mi, korisnici, preuzimamo natrag kontrolu naših
+računalnih aktivnosti. Vlasnički softver još uvijek postoji, ali ga možemo
+isključiti iz naših života i mnogi od nas su to napravili. No, trenutno
+imamo novu prijetnju našoj kontroli naše računalne aktivnosti: softver kao
+usluga. Zbog naše slobode, moramo i to odbiti.</p>
+
+<h3>Kako softver kao usluga oduzima vašu slobodu</h3>
+
+<p>Softver kao usluga (SaaS) znači da netko postavi mrežni poslužitelj koji
+vrši određene računalne aktivnosti&mdash;pokretanje tablica, jezično
+procesiranje, prevođenje teksta u drugi jezik, i tako dalje&mdash;i tada
+pozove korisnike da vrše svoje računalne aktivnosti na tom
+poslužitelju. Korisnici šalju svoje podatke na poslužitelj, koji nad tako
+pruženim podacima vrši izračune, i tada šalje natrag rezultate ili djeluje
+na podatke direktno.</p>
+
+<p>Ti poslužitelji istrgnu kontrolu od korisnika čak i više neumoljivo nego
+vlasnički softver. Kod vlasničkog softvera, korisnici obično dobiju izvršnu
+datoteku ali ne i izvorni kod. To otežava programerima da proučavaju kod
+koji se pokreće na računalu, pa je teško ustvrditi što program stvarno radi,
+i teško ga je izmijeniti.</p>
+
+<p>Kod SaaS-a, korisnici čak nemaju niti izvršnu datoteku: ona je na
+poslužitelju, gdje je korisnici ne mogu vidjeti ili dotaknuti. Dakle je
+nemoguće za njih da dokuče što stvarno radi, i nemoguće je da je izmjene.</p>
+
+<p> Dalje, SaaS automatski vodi do štetnih posljedica ekvivalentima malicioznim
+značajkama određenog vlasničkog softvera. Na primjer, neki vlasnički
+programi su &ldquo;špijunski programi&rdquo;: program šalje podatke o
+računalnim aktivnostima korisnika. Microsoft Windows šalje informacije o
+aktivnostima korisnika natrag u Microsoft. Windows Media Player i RealPlayer
+rade izvještaje o tome što svaki korisnik gleda ili sluša.</p>
+
+<p>Za razliku od vlasničkog softvera, SaaS ne treba prikriveni kod da bi dobio
+podatke korisnika. Umjesto toga, korisnik mora poslati svoje podatke
+poslužitelju da bi ga mogao koristiti. To ima isti efekt kao i kod
+špijunskih programa: operator poslužitelja dobije podatke. On dobije podatke
+bez nekog posebnog napora, po samoj prirodi SaaS-a.
+</p>
+
+<p>Dakle, SaaS je ekvivalentan totalnom špijunskom programu i široko otvorenim
+stražnjim vratima, i daje operatoru poslužitelja nepravednu moć nad
+korisnikom. Ne možemo to prihvatiti.</p>
+
+<h3>Razrješavanje SaaS problema iz problema vlasničkog softvera</h3>
+
+<p>SaaS i vlasnički softver vode u slične štetne rezultate, ali
+uzročno-posljedični mehanizmi su drugačiji. Kod vlasničkog softvera, uzrok
+je taj da imate i koristite kopiju koju je teško ili nezakonito
+izmijeniti. Kod SaaS-a, uzrok je taj da koristite kopiju koju nemate.</p>
+
+<p>Ta dva problema se često brkaju, i ne samo slučajnošću. Web developeri
+koriste magloviti termin &ldquo;web aplikacija&rdquo; da bi spojili softver
+na poslužitelju sa programima koji se pokreću na vašem stroju u vašem
+internet pregledniku. Neke mrežne stranice instaliraju ne-trivijalne ili čak
+velike JavaScript programe privremeno u vaš internet preglednik bez da vas
+obavijeste o tome. <a href="/philosophy/javascript-trap.html">Kada su ti
+JavaScript programi neslobodni</a>, oni su loši kao i svaki drugi neslobodni
+softver. Ovdje smo, međutim, zabrinuti sa problemom samog softvera na
+poslužitelju.</p>
+
+<p>Mnogi pobornici slobodnog softvera pretpostavljaju da će problem SaaS-a biti
+riješen razvijanjem slobodnog softvera za poslužitelje. Radi operatora
+poslužitelja, bolje je da programi na poslužitelju budu slobodni; ako su
+vlasnički, njihovi vlasnici imaju moć nad poslužiteljem. To je nepravedno
+prema operatoru, i uopće mu ne pomaže. Ali ako su programi na poslužitelju
+slobodni, to vas, <em>korisnika poslužitelja</em> ne brani od efekata
+SaaS-a. Oni daju slobodu operatoru, ali ne vama.</p>
+
+<p>Objavljivanje izvornog koda softvera poslužitelja ima korist za zajednicu:
+korisnici sa prikladnim vještinama mogu postaviti slične poslužitelje, možda
+izmjenjujući softver. Ali niti jedan od tih poslužitelja neće vam dati
+kontrolu nad računalnim aktivnostima koji vi radite na njemu, osim ako je to
+<em>vaš</em> poslužitelj. Sve drugo bio bi SaaS. SaaS vas uvijek podvrgava
+moći operatora poslužitelja, i jedini lijek za to jest: <em>Ne koristite
+SaaS!</em>. Ne koristite tuđi poslužitelj da vršite vaše računalne
+aktivnosti nad podacima koje ste sami obezbjedili. </p>
+
+<h3>Razlikovanje SaaS-a od drugih mrežnih servisa</h3>
+
+<p>Da li izbjegavanje SaaS-a znači da odbijate koristiti bilo koje mrežne
+poslužitelje postavljene od strane bilo koga osim vas? Nimalo. Većina
+poslužitelja nemaju taj problem, jer posao koji radite s njima nije vaša
+računalna aktivnost osim u trivijalnom smislu.</p>
+
+<p>Izvorna namjena mrežnih poslužitelja nije bila da vrše računalne aktivnosti
+za vas, bila je objavljivanje informacija kojima vi pristupate. Čak i danas
+to je ono što većina mrežnih stranica radi, i to ne predstavlja SaaS
+problem, jer pristup tuđim objavljenim informacijama nije stvar vaših
+računalnih aktivnosti. Niti je to objavljivanje vaših materijala kroz blog
+stranicu ili servis za mikroblogiranje kao što je Twitter ili
+identi.ca. Isto vrijedi i za komunikaciju koja nije namijenjena da bude
+privatna, kao što su grupe za razgovor. Društvene mreže se mogu proširiti u
+SaaS; međutim, u korijenu su samo metoda komunikacije i objavljivanja, ne
+SaaS. Ako koristite servis za malu količinu uređivanja onoga što ćete
+od-komunicirati, to nije značajan problem.</p>
+
+<p>Ako servis nije SaaS, to ne znači da je u redu. Postoje i druge loše stvari
+koje servis može napraviti. Na primjer, Facebook distribuira video u Flash
+formatu, što vrši pritisak na korisnike da pokreću neslobodni softver, i
+daje korisnicima varljiv utisak privatnosti. To su isto važni problemi, ali
+tema ovog članka je problem SaaS-a.
+</p>
+
+<p>Servisi kao što su tražilice sakupljaju podatke iz mreže i daju vam ih na
+pregled. Pregled njihove kolekcije podataka nije vaša računalna aktivnost u
+uobičajenom smislu&mdash;niste vi obezbjedili tu kolekciju&mdash;tako da
+korištenje takvog servisa da biste pretražili mrežu nije SaaS. (Međutim,
+korištenje tuđe tražilice da biste implementirali postrojenje za pretragu na
+vašoj vlastitoj stranici <em>jest</em> SaaS.)</p>
+
+<p>E-prodavanje nije SaaS, jer računalna aktivnost nije u cjelini vaša; radije,
+vrši se zajednički za vas i drugu stranku. Prema tome, nema određenog
+razloga zašto biste samo vi trebali očekivati da kontrolirate tu računalnu
+aktivnost. Stvarno pitanje u e-prodavanju je da li vjerujete drugoj stranci
+što se tiče vašeg novca i osobnih informacija.</p>
+
+<p>Korištenje zajedničkog poslužitelja za projekte nije SaaS jer računalna
+aktivnost koju vršite na taj način nije vaša osobno. Na primjer, ako
+uređujete stranice na Wikipedii, ne radite vašu vlastitu računalnu
+aktivnost; radije, vi sudjelujete u računalnoj aktivnosti Wikipedie.</p>
+
+<p>Neke stranice nude višestruke servise, i ako jedan od njih nije SaaS, drugi
+može biti SaaS. Na primjer, glavni servis Facebooka je društveno
+umrežavanje, i to nije SaaS; međutim, Facebook podržava aplikacije od drugih
+stranaka, neke od kojih mogu biti SaaS. Glavni servis Flickra je
+distribucija fotografija, što nije SaaS, ali Flickr isto ima i značajku
+uređivanja fotografija, što je SaaS.</p>
+
+<p>IT industrija obeshrabruje korisnike od razmatranja ovih distinkcija. U tu
+svrhu se koristi <i>buzzword</i> &ldquo;oblak&rdquo; (&ldquo;<i>cloud
+computing</i>&rdquo;). Taj termin je toliko nebulozan da se može odnositi na
+skoro pa bilo kakvo korištenje interneta. Uključuje SaaS ali i uključuje
+skoro pa sve drugo. Termin se koristi samo za beskorisne općenite izjave.</p>
+
+<p>Pravo značenje &ldquo;oblaka&rdquo; je predlaganje nikome-nije-stalo
+pristupa vašim računalnim aktivnostima. Termin predlaže: &ldquo;Ne
+postavljajte pitanja, samo vjerujte svakom poslu bez oklijevanja. Ne brinite
+se o tome tko kontrolira vaše računalne aktivnosti ili tko drži vaše
+podatke. Ne provjeravajte za udicu sakrivenu unutar našeg servisa prije nego
+je progutate.&rdquo; Drugim riječima: &ldquo;Razmišljajte kao
+naivčina.&rdquo; Preferiram izbjegavanje tog termina.</p>
+
+<h3>Bavljenje SaaS problemom</h3>
+
+<p>Samo mala frakcija mrežnih stranica rade SaaS; većina ne predstavlja
+problem. No, što da radimo s onima koji predstavljaju problem?</p>
+
+<p>Za jednostavan slučaj, gdje vršite vaše vlastite računalne aktivnosti nad
+podacima koji su u vašim rukama, riješenje je jednostavno: koristite svoju
+vlastitu kopiju aplikacije slobodnog softvera. Vršite vaše uređivanje teksta
+sa vašom kopijom slobodnog uređivača teksta kao što je GNU Emacs ili sa
+slobodnim jezičnim procesorom. Vršite vaše uređivanje fotografija sa vašom
+kopijom slobodnog softvera kao što je GIMP.</p>
+
+<p>Ali što je sa kolaboracijom sa drugim pojedincima? Trenutno, ovo je možda
+teško napraviti bez korištenja poslužitelja. Ako koristite poslužitelj, ne
+vjerujte poslužitelju kojeg je postavila kompanija. Puki kupovni ugovor nije
+zaštita osim ako biste mogli otkriti prekršaj i zaista tužiti, i kompanija
+vjerojatno piše svoje ugovore da dozvoli široki opseg zlouporaba. Policija
+može sudskim pozivom uzeti vaše podatke iz kompanije sa manje osnova
+potrebnim da bi se podaci sudskim pozivom uzeli od vas, pod pretpostavkom da
+ih kompanija dobrovoljno ne daje kao što su to radile telefonske kompanije u
+SAD-u koje su nezakonito prisluškivale svoje kupce za Busha. Ako morate
+koristiti poslužitelj, koristite poslužitelj čiji operatori vam daju osnovu
+za povjerenje iznad pukog komercijalnog odnosa.</p>
+
+<p>Međutim, na duže staze, možemo napraviti alternative korištenju
+poslužitelja. Na primjer, možemo napraviti isti-sa-istim
+(<i>peer-to-peer</i>) program kroz koji bi suradnici dijelili kodirane
+podatke. Zajednica slobodnog softvera bi trebala razviti distribuirane
+isti-sa-istim zamjene za važne &ldquo;web aplikacije&rdquo;. Moglo bi ih
+biti mudro objaviti pod <a href="/licenses/why-affero-gpl.html"> GNU Affero
+GPL-om</a>, pošto su vjerojatni kandidati da budu pretvoreni u programe
+bazirane na poslužitelju od strane nekog drugog. <a href="/">GNU projekt</a>
+traži volontere koji bi radili na takvim zamjenama. Možemo isto i pozvati
+druge projekte slobodnog softvera da razmotre to pitanje u svojem dizajnu.</p>
+
+<p>U međuvremenu, ako vas kompanija pozove da koristite njihove poslužitelje da
+vršite vaše vlastite računalne zadatke, nemojte popustiti; ne koristite
+SaaS. Ne kupujte i ne instalirajte &ldquo;tanke klijente&rdquo;, koji su
+jednostavno računala toliko slaba da vas tjeraju da radite stvaran posao na
+poslužitelju, osim ako ih nećete koristiti sa <em>vašim</em>
+poslužiteljem. Koristite pravo računalo i držite svoje podatke na
+njemu. Radite svoj posao sa vašom vlastitom kopijom slobodnog programa, zbog
+vaše slobode.</p>
+
+<h3>Isto pogledajte:</h3>
+<p><a href="/philosophy/bug-nobody-allowed-to-understand.html">Pogreška za koju
+nikome nije dopušteno da je razumije</a>.</p>
+
+<div class="translators-notes">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
+<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1"><i>Kindle</i> na
+engleskom znači &ldquo;zapaliti&rdquo;.</li></ol></div>
+</div>
+
+<!-- for id="content", starts in the include above -->
+<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
+<div id="footer">
+<div class="unprintable">
+
+<p>Molim vas šaljite općenite FSF &amp; GNU upite na <a
+href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje isto i <a
+href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
+drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a
+href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>. </p>
+
+<p>
+<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
+ replace it with the translation of these two:
+
+ We work hard and do our best to provide accurate, good quality
+ translations. However, we are not exempt from imperfection.
+ Please send your comments and general suggestions in this regard
+ to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
+
+ &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+
+ <p>For information on coordinating and submitting translations of
+ our web pages, see <a
+ href="/server/standards/README.translations.html">Translations
+ README</a>. -->
+Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne
+prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite
+vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
+href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
+pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za
+prijevode</a>.</p>
+</div>
+
+<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
+ files generated as part of manuals) on the GNU web server should
+ be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this
+ without talking with the webmasters or licensing team first.
+ Please make sure the copyright date is consistent with the
+ document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
+ document was modified, or published.
+ If you wish to list earlier years, that is ok too.
+ Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
+ years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
+ year, i.e., a year in which the document was published (including
+ being publicly visible on the web or in a revision control system).
+ There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
+ Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
+<p>Copyright &copy; 2010 Richard Stallman</p>
+
+<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
+href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
+Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>
+
+<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
+<div class="translators-credits">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
+<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div>
+
+<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
+Zadnji put promijenjeno:
+
+$Date: 2017/04/14 14:53:30 $
+
+<!-- timestamp end -->
+</p>
+</div>
+</div>
+</body>
+</html>