diff options
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html')
| -rw-r--r-- | talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html | 112 |
1 files changed, 59 insertions, 53 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html index 6347751..b672585 100644 --- a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html @@ -3,12 +3,15 @@ https://www.gnu.org/gnu/po/thegnuproject.hr.po</a>' --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/thegnuproject.html" --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/thegnuproject.hr-diff.html" - --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-22" --> + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-04" --> + <!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> -<!-- Parent-Version: 1.86 --> +<!-- Parent-Version: 1.76 --> <!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> + <!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/thegnuproject.en.html" --> + <title>O Projektu GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title> <meta http-equiv="Keywords" content="GNU, Projekt GNU, FSF, slobodni softver, Zaklada za slobodni softver, povijest" /> @@ -25,31 +28,30 @@ Stallman</strong></a></p> <blockquote> <p> Izvorno objavljeno u knjizi <em>Otvoreni Izvori</em>. Richard Stallman <a -href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">nije nikada bio -pobornik “otvorenog izvornog koda”</a> (“<i>open -source</i>”), ali je pridonijeo ovaj članak tako da ideje pokreta -slobodnog softvera ne budu u potpunosti odsutne iz te knjige. +href="http://www.gnu.org/philosophy/open-source-misses-the-point.html">nije +nikada bio pobornik “otvorenog izvornog koda”</a> +(“<i>open source</i>”), ali je pridonijeo ovaj članak tako da +ideje pokreta slobodnog softvera ne budu u potpunosti odsutne iz te knjige. </p> - </blockquote> <h3>Prva zajednica oko softvera za razmjenu</h3> <p> -Kada sam 1971. započeo raditi u <abbr title="Massachusetts Institute of -Technology">MIT-ovom</abbr> Laboratoriju za imjetnu inteligenciju, postao +Kada sam 1971. započeo raditi u <acronym title="Massachusetts Institute of +Technology">MIT-ovom</acronym> Laboratoriju za imjetnu inteligenciju, postao sam dio zajednice okupljene oko softvera za razmjenu koja je postojala mnogo godina. Razmjena softvera nije bila ograničena samo na našu zajednicu; stara je kao i računala, isto kao što je razmjena recepata stara isto kao i kuhanje. Ali mi smo razmjenjivali više nego većina.</p> <p> Laboratorij za UI je koristio operativni sustav sa značajkom dijeljenja -vremena (<i>timesharing</i>) zvan <abbr title="Incompatible Timesharing -System">ITS</abbr> (<i>Incompatible Timesharing System</i>) kojeg je +vremena (<i>timesharing</i>) zvan <acronym title="Incompatible Timesharing +System">ITS</acronym> (<i>Incompatible Timesharing System</i>) kojeg je laboratorijsko osoblje hakera (1) dizajniralo i zapisalo u programskom -jeziku asembler za Digital <abbr title="Programmed Data -Processor">PDP</abbr>-10, jednog od velikih računala tog razdoblja. Kao član -te zajednice, haker sustava u osoblju Laboratorija za UI, moj posao je bio -da poboljšam taj sustav.</p> +jeziku asembler za Digital <acronym title="Programmed Data +Processor">PDP</acronym>-10, jednog od velikih računala tog razdoblja. Kao +član te zajednice, haker sustava u osoblju Laboratorija za UI, moj posao je +bio da poboljšam taj sustav.</p> <p> Nismo zvali naš softver “slobodnim softverom”, jer taj termin još nije postojao, ali to je ono što je taj softver bio. Kada god su ljudi s @@ -140,7 +142,7 @@ temelj društva.</p> <p> Ovdje nema mjesta za opsežnu izjavu o logici iza ovoga zaključka, stoga upućujem čitatelja na mrežne stranice <a href="/philosophy/why-free.html"> -/philosophy/why-free.html</a> i <a +http://www.gnu.org/philosophy/why-free.html</a> i <a href="/philosophy/free-software-even-more-important.html"> http://www.gnu.org/philosophy/free-software-even-more-important.html</a>. </p> @@ -190,8 +192,7 @@ posao. Iako nisam mogao uzeti uspjeh zdravo za gotovo, shvatio sam da sam odabran da napravim posao. Odabrao sam da napravim sustav kompatibilan sa Unix operativnim sustavom, tako da bi bio prenosiv, i da bi se Unix korisnici mogli lako prebaciti na njega. Ime GNU je bilo odabrano, slijedeći -hakersku tradiciju, kao rekurzivni akronim za “GNU Nije Unix.” -<a href="/gnu/pronunciation.html">Izgovara se</a> kako se i piše.</p> +hakersku tradiciju, kao rekurzivni akronim za “GNU Nije Unix.”</p> <p> Operativni sustav ne znači samo imati jezgru (<i>kernel</i>), jedva dovoljnu da pokrene druge programe. U 1970-ima, svaki operativni sustav dostojan @@ -306,8 +307,8 @@ raščlanjivao (<i>parse</i>) cijelu ulaznu datoteku u stablo sintakse, pretvarajući cijelo sintaksno stablo u lanac “instrukcija”, i tada je generirao cijelu izlaznu datoteku, bez da je oslobodio bilo kakav prostor. U toj točki, zaključio sam da ću morati iznova napisati novi -kompajler. Taj novi kompajler je sada znani kao <abbr title="GNU Compiler -Collection">GCC</abbr>; ništa od Pastel kompajlera nije upotrebljeno u +kompajler. Taj novi kompajler je sada znani kao <acronym title="GNU Compiler +Collection">GCC</acronym>; ništa od Pastel kompajlera nije upotrebljeno u njemu, ali sam uspio prilagoditi i iskoristiti C sučelje koje sam napisao. Ali to je bilo nekoliko godina kasnije; prvo sam radio na GNU Emacs-u.</p> @@ -330,8 +331,8 @@ ftp-om. Dakle pitanje je bilo, što ću njima reći?</p> <p> Mogao sam reći: “Nađite prijatelja koji je na mreži i koji će napraviti kopiju za vas.” Ili sam mogao napraviti isto što i sa -originalnim PDP-10 Emacs-om: reći im: “Pošaljite mi traku i <abbr -title="Self-addressed Stamped Envelope">SASE</abbr>, i poslati ću vam je +originalnim PDP-10 Emacs-om: reći im: “Pošaljite mi traku i <acronym +title="Self-addressed Stamped Envelope">SASE</acronym>, i poslati ću vam je natrag sa Emacs-om.” Ali nisam imao posao, i tražio sam načine da steknem novac od slobodnog softvera. Tada sam proglasio da ću poslati traku svakome tko je htio, za proviziju od $150. Na taj način, započeo sam posao @@ -434,8 +435,8 @@ GNU projekt, i odlučili smo da je vrijeme da još jednom potražimo financiranje. Tako smo u 1985. stvorili <a href="http://www.fsf.org/">Zakladu za slobodan softver (<i>Free Software Fundation</i>)</a> (FSF), dobrotvornu ustanovu oslobođenu od poreza za -razvijanje slobodnog softvera. <abbr title="Free Software -Foundation">FSF</abbr> je isto preuzeo posao distribucije Emacs-a na +razvijanje slobodnog softvera. <acronym title="Free Software +Foundation">FSF</acronym> je isto preuzeo posao distribucije Emacs-a na trakama; kasnije se to proširilo dodavanjem drugog slobodnog softvera (GNU i ne-GNU) na traku, i isto tako, prodajom slobodnih priručnika.</p> @@ -454,8 +455,8 @@ GNU softverskih paketa. Dva značajna su C biblioteka i ljuska (<i>shell</i>). GNU C biblioteka je ono što svaki program koji je pokrenut na GNU/Linux sustavu upotrebljava da bi komunicirao sa Linux-om. Razvijena je od strane člana osoblja Zaklade za slobodan softver: Roland -McGrath. Ljuska koja se koristi na većini GNU/Linux sustava je <abbr -title="Bourne Again Shell">BASH</abbr>, Bourne Again Shell (1), koja je +McGrath. Ljuska koja se koristi na većini GNU/Linux sustava je <acronym +title="Bourne Again Shell">BASH</acronym>, Bourne Again Shell (1), koja je razvijena od strane FSF zaposlenika: Brian Fox.</p> <p>Financirali smo razvitak tih programa jer GNU Projekt nije bio samo alati @@ -611,8 +612,9 @@ razvitak slobodnog softvera.</p> <p>(1) Ova licenca je sada zvana GNU niža opća javna licenca (<i>GNU Lesser General Public License</i>), da bi se izbjegla ideja da bi je sve biblioteke -trebale koristiti. Pogledajte: <a href="/philosophy/why-not-lgpl.html">Zašto -ne biste trebali koristiti niži GPL za vašu sljedeću biblioteku</a> za više +trebale koristiti. Pogledajte: <a +href="http://www.gnu.org/philosophy/why-not-lgpl.html">Zašto ne biste +trebali koristiti niži GPL za vašu sljedeću biblioteku</a> za više informacija.</p> <h3>Češanje svraba?</h3> @@ -629,13 +631,14 @@ programe—GNU C kompajler, GNU Emacs, GDB i GNU Make.</p> <p> Neki GNU programi su razvijeni da bi se nosili sa specifičnim prijetnjama našoj slobodi. Dakle, razvili smo gzip da bi zamijenili Compress program, -koji je bio izgubljen iz zajednice zbog <abbr -title="Lempel-Ziv-Welch">LZW</abbr> patenata. Našli smo ljude koji će -razvijati LessTif, i više nedavno započeli smo <abbr title="GNU Network -Object Model Environment">GNOME</abbr> i Harmony, da bi adresirali probleme -izazvane određenim vlasničkim bibliotekama (vidite ispod). Razvijamo GNU -Privacy Guard da nadomjestimo popularni neslobodni enkripcijski softver, jer -korisnici ne bi trebali birati između privatnosti i slobode.</p> +koji je bio izgubljen iz zajednice zbog <acronym +title="Lempel-Ziv-Welch">LZW</acronym> patenata. Našli smo ljude koji će +razvijati LessTif, i više nedavno započeli smo <acronym title="GNU Network +Object Model Environment">GNOME</acronym> i Harmony, da bi adresirali +probleme izazvane određenim vlasničkim bibliotekama (vidite +ispod). Razvijamo GNU Privacy Guard da nadomjestimo popularni neslobodni +enkripcijski softver, jer korisnici ne bi trebali birati između privatnosti +i slobode.</p> <p> Naravno, ljudi koji pišu te programe su postali zainteresirani za rad, i mnoge značajke su dodane od strane raznih ljudi zbog vlastitih potreba i @@ -757,8 +760,8 @@ slobodne upravljačke programe? Da, ako je determinacija za posjedovanjem slobode široko rasprostranjena.</p> <p> (bilješka iz 2008: ovaj problem se isto tako i proširuje na BIOS. Postoji -slobodni BIOS, <a href="http://www.libreboot.org/">LibreBoot</a>; problem je -nabavka specifikacija za strojeve tako da ih LibreBoot može podržavati.)</p> +slobodni BIOS, coreboot; problem je nabavka specifikacija za strojeve tako +da ih coreboot može podržavati.)</p> <h3>Neslobodne biblioteke</h3> <p> @@ -779,10 +782,10 @@ napisao slobodnu zamjenu za Motif. Posao je trajao mnogo godina; LessTif, razvijen od strane Hungry Programmers, postao je dovoljno moćan da podržava većinu Motif aplikacija tek u 1997.</p> <p> -Između 1996. i 1998., druga neslobodna <abbr title="Graphical User -Interface">GUI</abbr> alatna biblioteka, zvana Qt, je bila korištena u -znatnoj kolekciji slobodnog softvera: <abbr title="K Desktop -Environment">KDE</abbr> desktop.</p> +Između 1996. i 1998., druga neslobodna <acronym title="Graphical User +Interface">GUI</acronym> alatna biblioteka, zvana Qt, je bila korištena u +znatnoj kolekciji slobodnog softvera: <acronym title="K Desktop +Environment">KDE</acronym> desktop.</p> <p> Slobodni GNU/Linux sustavi nisu bili u mogućnosti koristiti KDE, zato jer nismo mogli koristiti biblioteku. Međutim, neki komercijalni distributeri @@ -826,11 +829,11 @@ Najgora prijetnja sa kojom se suočavamo dolazi od softverskih patenata, koji mogu staviti algoritme i značajke izvan dosega slobodnog softvera do dvadeset godina. Patenti LZW algoritma za kompresiju su bili primijenjeni u 1983., i još uvijek ne možemo objaviti slobodni softver da producira prave -komprimirane <abbr title="Graphics Interchange Format">GIF</abbr>-ove. [Od -2009. oni su istekli.] U 1998., slobodan program za produkciju <abbr -title="MPEG-1 Audio Layer 3">MP3</abbr> kompriminiranog zvuka je izbačen iz -distribucije zbog prijetnje patentnom tužbom. -</p> +komprimirane <acronym title="Graphics Interchange +Format">GIF</acronym>-ove. [Od 2009. oni su istekli.] U 1998., slobodan +program za produkciju <acronym title="MPEG-1 Audio Layer 3">MP3</acronym> +kompriminiranog zvuka je izbačen iz distribucije zbog prijetnje patentnom +tužbom.</p> <p> Postoje načini da se nosimo sa patentima: možemo tražiti dokaze da je patent nevažeći, i možemo tražiti alternativne načine da napravimo posao. Ali svaka @@ -971,7 +974,8 @@ Microsoft specifično naciljao našu zajednicu. Ne možemo uzeti budućnost slobode zdravo za gotovo. Ne uzimajte je zdravo za gotovo! Ako želite zadržati svoju slobodu, morati biti pripremljeni da je branite. </p> -<div class="translators-notes"> + +<div style="font-size: small;"> <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> </div> @@ -1014,24 +1018,26 @@ prijevode</a>.</p> <!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to files generated as part of manuals) on the GNU web server should - be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + be under CC BY-ND 3.0 US. Please do NOT change or remove this without talking with the webmasters or licensing team first. Please make sure the copyright date is consistent with the document. For web pages, it is ok to list just the latest year the document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable year, i.e., a year in which the document was published (including being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> <p>Copyright © 1998, 2001, 2002, 2005, 2006, 2007, 2008, 2010 Richard Stallman</p> <p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" -href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative -Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/3.0/us/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 3.0 SAD</a>.</p> <!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> <div class="translators-credits"> @@ -1039,15 +1045,15 @@ Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> <!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> <b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div> -<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> + + <p></p><p class="unprintable"><!-- timestamp start --> Zadnji put promijenjeno: -$Date: 2020/07/04 08:32:33 $ +$Date: 2021/12/24 07:40:17 $ <!-- timestamp end --> </p> </div> </div> -<!-- for class="inner", starts in the banner include --> </body> </html> |