summaryrefslogtreecommitdiff
path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html
diff options
context:
space:
mode:
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html')
-rw-r--r--talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html1053
1 files changed, 1053 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html
new file mode 100644
index 0000000..6347751
--- /dev/null
+++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/thegnuproject.html
@@ -0,0 +1,1053 @@
+<!--#set var="PO_FILE"
+ value='<a href="/gnu/po/thegnuproject.hr.po">
+ https://www.gnu.org/gnu/po/thegnuproject.hr.po</a>'
+ --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/thegnuproject.html"
+ --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/thegnuproject.hr-diff.html"
+ --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-04-22" -->
+
+<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
+<!-- Parent-Version: 1.86 -->
+
+<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
+<title>O Projektu GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodni softver</title>
+<meta http-equiv="Keywords" content="GNU, Projekt GNU, FSF, slobodni softver, Zaklada za slobodni softver,
+povijest" />
+
+<!--#include virtual="/gnu/po/thegnuproject.translist" -->
+<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
+<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
+<h2>Projekt GNU</h2>
+
+<p>
+napisao <a href="http://www.stallman.org/"><strong>Richard
+Stallman</strong></a></p>
+
+<blockquote>
+<p>
+Izvorno objavljeno u knjizi <em>Otvoreni Izvori</em>. Richard Stallman <a
+href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">nije nikada bio
+pobornik &ldquo;otvorenog izvornog koda&rdquo;</a> (&ldquo;<i>open
+source</i>&rdquo;), ali je pridonijeo ovaj članak tako da ideje pokreta
+slobodnog softvera ne budu u potpunosti odsutne iz te knjige.
+</p>
+
+</blockquote>
+
+<h3>Prva zajednica oko softvera za razmjenu</h3>
+<p>
+Kada sam 1971. započeo raditi u <abbr title="Massachusetts Institute of
+Technology">MIT-ovom</abbr> Laboratoriju za imjetnu inteligenciju, postao
+sam dio zajednice okupljene oko softvera za razmjenu koja je postojala mnogo
+godina. Razmjena softvera nije bila ograničena samo na našu zajednicu; stara
+je kao i računala, isto kao što je razmjena recepata stara isto kao i
+kuhanje. Ali mi smo razmjenjivali više nego većina.</p>
+<p>
+Laboratorij za UI je koristio operativni sustav sa značajkom dijeljenja
+vremena (<i>timesharing</i>) zvan <abbr title="Incompatible Timesharing
+System">ITS</abbr> (<i>Incompatible Timesharing System</i>) kojeg je
+laboratorijsko osoblje hakera (1) dizajniralo i zapisalo u programskom
+jeziku asembler za Digital <abbr title="Programmed Data
+Processor">PDP</abbr>-10, jednog od velikih računala tog razdoblja. Kao član
+te zajednice, haker sustava u osoblju Laboratorija za UI, moj posao je bio
+da poboljšam taj sustav.</p>
+<p>
+Nismo zvali naš softver &ldquo;slobodnim softverom&rdquo;, jer taj termin
+još nije postojao, ali to je ono što je taj softver bio. Kada god su ljudi s
+drugih sveučilišta ili kompanija htjeli prebaciti i koristiti program na
+njihovim sustavima, mi smo im to rado dopustili. Ako biste vidjeli nekoga da
+koristi nepoznati i zanimljivi program, vi ste uvijek mogli pitati da vidite
+izvorni kod, tako da biste ga mogli čitati, izmijeniti, ili preuzeti
+dijelove za prepravak da biste napravili novi program.</p>
+<p>
+(1) Korištenje termina &ldquo;haker&rdquo; u značenju &ldquo;prekršitelja
+sigurnosnog sustava&rdquo; je pometnja od strane masovnih medija. Mi,
+hakeri, odbijamo priznati to značenje, i nastavljamo koristiti riječ kao da
+označava nekoga tko voli programirati, nekoga tko uživa u razigranoj
+bistrini, ili u kombinaciji tih dvoje. Pogledajte moj članak, <a
+href="http://stallman.org/articles/on-hacking.html">O hakiranju</a>.</p>
+
+<h3>Kolaps zajednice</h3>
+<p>
+Situacija se drastično promijenila u ranim 1980-ima kada je Digital ukinuo
+seriju PDP-10. Njegova arhitektura, elegantna i moćna u 60-ima, nije se
+mogla prirodno produžiti na veće adresne prostore koji su postajali
+izvodivima u 80-ima. To je značilo da su skoro svi programi koji su
+sastavljali ITS bili zastarjeli.</p>
+<p>
+Hakerska zajednica Laboratorija za UI je, nedugo prije toga,
+kolapsirala. 1981., derivirana (<i>spin-off</i>) kompanija Symbolics je
+unajmila skoro sve hakere iz Laboratorija za UI, i raseljena zajednica nije
+bila u mogućnosti da se održava. (Knjiga Hakeri, čiji autor je Steve Levy,
+opisuje te događaje i daje jasnu sliku te zajednice u njezinim najboljim
+vremenima.) Kada je 1982. Laboratorij za UI kupio novi PDP-10, njegovi
+administratori su odlučili koristiti neslobodni sustav dijeljenja vremena od
+tvrtke Digital umjesto ITS-a.</p>
+<p>
+Moderna računala toga razdoblja, kao što su VAX ili 68020, imala su vlastite
+operacijske sustave, ali niti jedan od njih nije bio slobodni softver:
+morali ste potpisati sporazum o tajnosti (<i>nondisclosure</i>) samo da
+biste dobili izvršnu kopiju.</p>
+<p>
+Ovo je značilo da je prvi korak u korištenju računala bio obećanje da nećete
+pomagati svome susjedu. Zajednica koja surađuje je bila zabranjena. Pravilo
+koje su napravili vlasnici vlasničkog (<i>proprietary</i>) softvera je bilo,
+&ldquo;Ako razmjenjujete sa svojim susjedom, vi ste pirat. Ako želite neke
+promjene, molite nas da ih napravimo.&rdquo;</p>
+<p>
+Ideja da je društveni sustav vlasničkog softvera&mdash;sustav koji kaže da
+vam nije dopuštena razmjena ili izmjena softvera&mdash;antisocijalan, da je
+ne-etičan, da je jednostavno kriv, može biti iznenađenje nekim
+čitateljima. Ali što drugo možemo reći o sustavu utemeljenom na podijeli
+javnosti i na ostavljanju korisnika bespomoćnima? Čitatelji koji nalaze
+ideju iznenađujućom možda su prihvatili društveni sustav vlasničkog softvera
+kao dan, ili su ga procijenili u terminima predloženima od strane tvrtki
+koje se bave vlasničkim softverom. Izdavači softvera su radili dugo i
+naporno da bi uvjerili ljude da postoji samo jedan način da se gleda na taj
+problem.</p>
+<p>
+Kada izdavači softvera govore o &ldquo;provođenju&rdquo; svojih
+&ldquo;prava&rdquo; ili o &ldquo;zaustavljanju <a
+href="/philosophy/words-to-avoid.html#Piracy">piratstva</a>&rdquo;, ono što
+uistinu govore je sekundarno. Stvarna poruka tih izjava je u neutvrđenim
+pretpostavkama koje oni uzimaju zdravo za gotovo, koje je javnost pozvana da
+prihvati bez ispitivanja. Hajdemo ih stoga ispitati. </p>
+<p>
+Jedna pretpostavka je da softverske kompanije imaju neupitno prirodno pravo
+da posjeduju softver i stoga da imaju moć nad svim svojim korisnicima. (Kada
+bi to bilo prirodno pravo, tada bez obzira na količinu štete nanesenu
+javnosti, ne bismo mogli prigovoriti.) Interesantno, Američki Ustav i pravna
+tradicija odbijaju takvo gledište; autorsko pravo (<i>copyright</i>) nije
+prirodno pravo, nego umjetan, od vlade nametnuti monopol koji ograničuje
+korisnička prirodna prava na kopiranje.</p>
+<p>
+Druga ne-utvrđena pretpostavka: jedina važna stvar oko softvera je koje vam
+poslove dopušta da napravite&mdash;da mi, računalni korisnici ne bi trebali
+mariti za vrstu društva koje nam je dopušteno imati.</p>
+<p>
+Treća pretpostavka je da mi ne bismo imali upotrebljivi softver (ili nikada
+ne bismo imali program koji će napraviti taj ili onaj partikularni posao)
+kada ne bismo ponudili kompaniji moć nad korisnicima programa. Ova
+pretpostavka se možda činila vjerodostojna, prije nego je pokret slobodnog
+softvera pokazao da možemo napraviti mnogo korisnog softvera bez da ga
+ograničimo.</p>
+<p>
+Ako odbijemo prihvatiti te pretpostavke, i prosudimo te probleme temeljem
+obične zdravo razumske moralnosti dok stavljamo korisnike na prvo mjesto,
+dolazimo do vrlo različitih zaključaka. Računalni korisnici bi trebali biti
+slobodni da izmjenjuju programe kako bi isti odgovarali njihovim potrebama,
+i biti slobodni da razmjenjuju softver, jer pomaganje drugim ljudima je
+temelj društva.</p>
+<p>
+Ovdje nema mjesta za opsežnu izjavu o logici iza ovoga zaključka, stoga
+upućujem čitatelja na mrežne stranice <a href="/philosophy/why-free.html">
+/philosophy/why-free.html</a> i <a
+href="/philosophy/free-software-even-more-important.html">
+http://www.gnu.org/philosophy/free-software-even-more-important.html</a>.
+</p>
+
+<h3>Izraziti moralni izbor</h3>
+<p>
+Kada je moja zajednica nestala, nastavak u istome tonu je postao
+nemogućim. Umjesto toga, suočio sam se sa izrazitim moralnim izborom.</p>
+<p>
+Lagani izbor je bio pridruživanje svijetu vlasničkog softvera, potpisujući
+sporazume o tajnosti i obećavajući da neću pomoći kolegi
+hakeru. Najvjerojatnije bi isto razvijao softver objavljen pod sporazumima o
+tajnosti, dakle dodajući pritisak na druge ljude da isto izdaju svoje
+kolege.</p>
+<p>
+Na taj način mogao sam steći novac, i možda se zabaviti pisanjem koda. Ali
+sam znao da na kraju moje karijere, gledao bi natrag na godine izgrađivanja
+zidova da razdvojim ljude, osjećajući da sam proveo svoj život radeći svijet
+gorim mjestom.</p>
+<p>
+Već sam doživio kako je to biti na drugoj strani sporazuma o tajnosti, kada
+je netko odbio dati meni i MIT UI Laboratoriju izvorni kod upravljačkog
+programa našega pisača. (Nedostatak određenih značajki u tom programu je
+napravio korištenje pisača krajnje frustrirajućim.) Pa stoga nisam mogao
+reći sebi da su sporazumi o tajnosti bili bezazleni. Bio sam vrlo ljut kada
+je on odbio dijeliti sa nama; nisam mogao zauzvrat napraviti istu stvar svim
+drugima.</p>
+<p>
+Drugi izbor, iskren ali neprijatan, je bio odlazak iz računalne struke. Na
+taj način moje vještine ne bi bile krivo upotrijebljene, ali bi bile uzalud
+potrošene. Ne bi bio kriv za razdjeljivanje i ograničavanje računalnih
+korisnika, ali bi se to svejedno dogodilo.</p>
+<p>
+Dakle sam tražio način na koji bi programer mogao napraviti nešto za
+dobrobit. Pitao sam sebe, da li postoji program ili programi koje bi mogao
+napisati, u cilju ponovnog rađenja zajednice mogućom?</p>
+<p>
+Odgovor je bio jasan: prva potrebna stvar je bila operativni sustav. To je
+presudan softver u počecima korištenja računala. Sa operativnim sustavom,
+možete raditi mnoge stvari; bez njega, ne možete niti pokrenuti računalo. Sa
+slobodnim operativnim sustavom, mogli bismo opet imati zajednicu hakera koji
+surađuju&mdash;i pozvati svih da se pridruže. I svatko bi mogao koristiti
+računalo bez da započne urotom lišiti njegove ili njezine prijatelje.</p>
+<p>
+Kao developer operativnih sustava, imao sam prave vještine za taj
+posao. Iako nisam mogao uzeti uspjeh zdravo za gotovo, shvatio sam da sam
+odabran da napravim posao. Odabrao sam da napravim sustav kompatibilan sa
+Unix operativnim sustavom, tako da bi bio prenosiv, i da bi se Unix
+korisnici mogli lako prebaciti na njega. Ime GNU je bilo odabrano, slijedeći
+hakersku tradiciju, kao rekurzivni akronim za &ldquo;GNU Nije Unix.&rdquo;
+<a href="/gnu/pronunciation.html">Izgovara se</a> kako se i piše.</p>
+<p>
+Operativni sustav ne znači samo imati jezgru (<i>kernel</i>), jedva dovoljnu
+da pokrene druge programe. U 1970-ima, svaki operativni sustav dostojan
+imena je uključivao naredbene procesore, asemblere, kompajlere,
+interpretere, softver za praćenje izvršenja programa (<i>debugger</i>),
+uređivače teksta, softver za slanje elektroničkih poruka (<i>mailer</i>), i
+još mnogo toga. ITS ih je imao, Multics ih je imao, VMS ih je imao, i Unix
+ih je imao. GNU operativni sustav će ih isto uključiti.</p>
+<p>
+Kasnije sam čuo ove riječi, pripisane Hillelu (1):</p>
+
+<blockquote><p>
+ Ako nisam za sebe, tko će biti za mene?<br />
+ Ako sam samo za sebe, što sam ja?<br />
+ Ako ne sada, kada?
+</p></blockquote>
+<p>
+Odluka da se započne GNU Projekt je bila utemeljena u sličnom duhu.</p>
+<p>
+(1) Kao ateist, ne slijedim religijske vođe, ali ponekad se divim nekim
+njihovim riječima.</p>
+
+<h3>Slobodno kao u slobodi</h3>
+<p>
+Termin &ldquo;slobodan softver&rdquo; je ponekad pogrešno
+shvaćeni&mdash;nema veze sa cijenom. On govori o slobodi. Ovo je, prema
+tome, definicija slobodnoga softvera.</p>
+
+<p>Program je slobodan softver, za vas, partikularnoga korisnika, ako:</p>
+
+<ul>
+ <li>Imate slobodu da pokrenete program kako želite, za bilo koji cilj.</li>
+
+ <li>Imate slobodu da promijenite program da odgovara vašim potrebama. (Da ova
+sloboda bude efektivna u praksi, morate imati pristup izvornome kodu, pošto
+je izmjenjivanje programa bez izvornoga koda iznimno teško.)</li>
+
+ <li>Imate slobodu ponovne distribucije kopija, bilo besplatno ili za cijenu.</li>
+
+ <li>Imate slobodu distribucije izmijenjenih verzija programa, tako da zajednica
+može imati korist od vaših poboljšanja.</li>
+</ul>
+<p>
+Pošto se &ldquo;slobodan&rdquo; odnosi na slobodu, ne na cijenu, nema
+kontradikcije između prodavanja kopija i slobodnog softvera. U stvarnosti,
+sloboda prodavanja kopija je presudna: kolekcije slobodnog softvera koje se
+prodaju na CD-ROM-ovima su važne za zajednicu, i njihovo prodavanje je važan
+način da se sakupe sredstva za razvijanje slobodnog softvera. Prema tome,
+program kojeg ljudi nisu slobodni uključiti u te kolekcije nije slobodan
+softver.</p>
+<p>
+Zbog dvosmislenosti &ldquo;slobodnog&rdquo;, ljudi su odavna tražili
+alternative, ali nitko nije našao bolji termin. Engleski jezik ima više
+riječi i nijansi nego bilo koji drugi, ali nedostaje mu jednostavna,
+nedvosmislena, riječ koja znači &ldquo;slobodan&rdquo;, kao u
+slobodi&mdash;&ldquo;nesputani&rdquo; je riječ koja dolazi najbliže pravom
+značenju. Takve alternative kao &ldquo;oslobođen&rdquo;,
+&ldquo;sloboda&rdquo; i &ldquo;otvoren&rdquo; imaju ili krivo značenje ili
+neki drugi hendikep.</p>
+
+<h3>GNU softver i GNU sustav</h3>
+<p>
+Razvijanje cijeloga sustava je vrlo veliki projekt. Da bi se stavio u doseg,
+odlučio sam prilagoditi i koristiti postojeće dijelove slobodnog softvera
+kada god je to bilo moguće. Na primjer, odlučio sam na samome početku
+koristiti TeX kao glavni oblikovatelj teksta; nekoliko godina kasnije,
+odlučio sam iskoristiti X Window System, radije nego pisati novi grafički
+sustav za GNU.</p>
+<p>
+Zbog tih odluka, i drugih sličnih njima, GNU sustav nije isto što i
+kolekcija svog GNU softvera. GNU sustav uključuje programe koji nisu GNU
+softver, programe koje su razvili drugi ljudi i projekte za njihove vlastite
+ciljeve, ali koje možemo koristiti jer su slobodan softver.</p>
+
+<h3>Početak projekta</h3>
+<p>
+U siječnju 1984. dao sam otkaz na MIT-u i počeo pisati GNU softver. Odlazak
+iz MIT-a je bio nužan tako da se MIT ne bi mogao umiješati u distribuciju
+GNU-a kao slobodnog softvera. Da sam ostao u osoblju, MIT je mogao tvrditi
+da posjeduje djelo, i mogao je nametnuti svoja distribucijska pravila, ili
+čak pretvoriti djelo u vlasnički softverski paket. Nisam imao namjeru raditi
+veliki opseg posla samo da vidim kako postaje beskoristan za njegov
+namijenjeni cilj: stvaranje nove zajednice oko softvera za razmjenu.</p>
+<p>
+Međutim, profesor Winston, tada glavni u MIT UI Laboratoriju, ljubazno me
+pozvao da nastavim koristiti postrojenja laboratorija.</p>
+
+<h3>Prvi koraci</h3>
+<p>
+Nedugo nakon početka GNU Projekta, čuo sam za Kompajlerski Sustav Slobodnog
+Svučilišta, znani kao VUCK. (Nizozemska riječ za &ldquo;slobodan&rdquo; se
+piše sa <em>v</em>.) To je bio kompajler dizajnirani da barata sa
+višestrukim jezicima, uključujući C i Pascal, i da podržava višestruke
+ciljne strojeve. Pisao sam njegovu autoru sa pitanjem da li ga GNU može
+koristiti.</p>
+<p>
+Odgovorio je podrugljivo, izjavljujući da je sveučilište slobodno ali
+kompajler nije. Prema tome sam odlučio da će moj prvi program za GNU Projekt
+biti višejezičan, višeplatformski kompajler.</p>
+<p>
+Nadajući da ću izbjeći potrebu da sam napišem cijeli kompajler, nabavio sam
+izvorni kod za Pastel kompajler, koji je bio višeplatformski kompajler
+razvijen u Lawrence Livermore Laboratoriju. Podržavao je, i bio je napisan u
+poboljšanoj verziji Pascal jezika, dizajniran da bude jezik za sistemsko
+programiranje. Dodao sam C sučelje, i započeo prenošenje na Motorola 68000
+računalo. Ali morao sam odustati od toga kada sam otkrio da kompajler
+potrebuje mnogo megabajta stog (<i>stack</i>) prostora, dok je dostupni
+68000 Unix sustav samo dozvoljavao 64k.</p>
+<p>
+Tada sam shvatio da je Pastel kompajler funkcionirao tako što je
+raščlanjivao (<i>parse</i>) cijelu ulaznu datoteku u stablo sintakse,
+pretvarajući cijelo sintaksno stablo u lanac &ldquo;instrukcija&rdquo;, i
+tada je generirao cijelu izlaznu datoteku, bez da je oslobodio bilo kakav
+prostor. U toj točki, zaključio sam da ću morati iznova napisati novi
+kompajler. Taj novi kompajler je sada znani kao <abbr title="GNU Compiler
+Collection">GCC</abbr>; ništa od Pastel kompajlera nije upotrebljeno u
+njemu, ali sam uspio prilagoditi i iskoristiti C sučelje koje sam
+napisao. Ali to je bilo nekoliko godina kasnije; prvo sam radio na GNU
+Emacs-u.</p>
+
+<h3>GNU Emacs</h3>
+<p>
+Započeo sam rad na GNU Emacs-u rujnu 1984., i u ranoj 1985. postajao je
+upotrebljiv. To mi je omogućilo da počinjem koristiti Unix sustave za
+uređivanje; bez interesa da naučim koristiti vi ili ed, do tada sam radio
+uređivanje na drugim vrstama strojeva.</p>
+<p>
+U toj točki, ljudi su počeli željeti koristiti GNU Emacs, što je uzdignulo
+pitanje oko načina njegove distribucije. Naravno, stavio sam ga na anonimni
+ftp poslužitelj na MIT računalu koje sam koristio. (To računalo,
+prep.ai.mit.edu, je dakle postalo glavno mjesto za GNU ftp distribuciju;
+kada je bilo ukinuto nekoliko godina kasnije, premjestili smo ime na naš
+novi ftp poslužitelj.) Ali u to vrijeme, mnogi ljudi koji su bili
+zainteresirani nisu bili na Internetu i nisu mogli preuzeti kopiju
+ftp-om. Dakle pitanje je bilo, što ću njima reći?</p>
+<p>
+Mogao sam reći: &ldquo;Nađite prijatelja koji je na mreži i koji će
+napraviti kopiju za vas.&rdquo; Ili sam mogao napraviti isto što i sa
+originalnim PDP-10 Emacs-om: reći im: &ldquo;Pošaljite mi traku i <abbr
+title="Self-addressed Stamped Envelope">SASE</abbr>, i poslati ću vam je
+natrag sa Emacs-om.&rdquo; Ali nisam imao posao, i tražio sam načine da
+steknem novac od slobodnog softvera. Tada sam proglasio da ću poslati traku
+svakome tko je htio, za proviziju od $150. Na taj način, započeo sam posao
+distribucije slobodnog softvera, prethodnik kompanija koje danas
+distribuiraju cijele distribucije GNU/Linux sustava.</p>
+
+<h3>Da li je program slobodan za svakog korisnika?</h3>
+<p>
+Ako je program slobodan softver kada napusti ruke njegova autora, to nužno
+ne znači da će biti slobodan softver za svakoga tko ima kopiju. Na primjer,
+<a href="/philosophy/categories.html#PublicDomainSoftware">softver u javnom
+vlasništvu</a> (softver koji nije pod autorskim pravom) je slobodan softver;
+ali svatko može napraviti vlasničku izmijenjenu verziju. Slično, mnogi
+slobodni programi su pod autorskim pravom ali su distribuirani pod
+jednostavnim popustljivim licencama koje dopuštaju vlasničke izmijenjene
+verzije.</p>
+<p>
+Paradigmatičan primjer toga problema je X Window System. Razvijen na MIT-u,
+i objavljen kao slobodni softver sa popustljivom licencom, bio je uskoro
+prilagođen od strane raznih računalnih kompanija. Oni su dodali X svojim
+vlasničkim Unix sustavima, samo u binarnom obliku, i pokrivenom istim
+sporazumom o tajnosti. Te X kopije više nisu bile slobodni softver, isto kao
+što i Unix nije bio.</p>
+<p>
+Developeri X Windows System-a nisu to smatrali problemom&mdash;oni su
+očekivali i naumili da se to dogodi. Njihov cilj nije bila sloboda, nego
+samo &ldquo;uspjeh&rdquo;, definiran kao &ldquo;imati puno korisnika.&rdquo;
+Oni nisu marili da li ti korisnici imaju slobodu, samo da bi trebali biti
+brojni.</p>
+<p>
+To je vodilo u paradoksalnu situaciju gdje su dva različita načina brojanja
+količine slobode dale različite odgovore na pitanje: &ldquo;Da li je ovaj
+program slobodan?&rdquo; Ako ste prosuđivali na temelju slobode dane
+distribucijskim pravilima MIT objave, rekli biste da je X bio slobodan
+softver. Ali ako ste mjerili slobodu prosječnog X korisnika, morali biste
+reći da je X vlasnički softver. Većina X korisnika su pokretali vlasničke
+inačice koje su dolazile sa Unix sustavima, ne slobodne verzije.</p>
+
+<h3>Copyleft i GNU GPL</h3>
+<p>
+Cilj GNU-a je bio dati korisnicima slobodu, ne samo biti popularan. Tako smo
+trebali koristiti distribucijska pravila koja bi spriječila da GNU softver
+bude pretvoren u vlasnički softver. Metoda koju koristimo se zove
+&ldquo;copyleft&rdquo;.(1)</p>
+<p>
+Copyleft koristi zakon o autorskim pravima, ali ga preokreće na drugu stranu
+da služi suprotno od uobičajene svrhe: umjesto sredstvo ograničenja
+programa, postaje sredstvo održavanja programa slobodnim.</p>
+<p>
+Središnja ideja copylefta je da dajemo svima dopuštenje da pokrenu program,
+kopiraju program, izmjene program, i distribuiraju izmijenjene
+verzije&mdash;ali ne dopuštenje da dodaju svoja dodatna ograničenja. Dakle,
+presudne slobode koje definiraju &ldquo;slobodni softver&rdquo; su
+garantirane svima koji imaju kopiju; postaju neotuđiva prava.</p>
+<p>
+Za efektivni copyleft, izmijenjene verzije moraju isto biti slobodne. To
+osigurava da djelo temeljeno na našemu postane dostupno našoj zajednici ako
+je objavljeno. Kada programeri koji imaju poslove kao programeri volontiraju
+da poboljšaju GNU softver, copyleft je taj koji sprječava njihove poslodavce
+da kažu: &ldquo;Vi ne možete razmjenjivati te izmjene, jer ćemo ih
+iskoristiti da napravimo našu vlasničku inačicu programa.&rdquo;</p>
+<p>
+Zahtjev da izmjene moraju biti slobodne je suštinski ako želimo osigurati
+slobodu za svakog korisnika programa. Kompanije koje su privatizirale X
+Window System obično su napravile neke izmjene da bi softver prenosili na
+njihove sustave i hardver. Te izmjene su bile male u usporedbi sa velikim
+opsegom X-a, ali nisu bile trivijalne. Kada bi izrada izmjena bila isprika
+da se ospori korisnicima sloboda, bilo bi lagano za svakoga da iskoristi
+ispriku.</p>
+<p>
+Srodan problem tiče se kombinacije slobodnog programa sa neslobodnim
+kodom. Takva kombinacija bi neizbježno bila neslobodna; koje god slobode
+nedostaju za neslobodni dio bi isto nedostajale i za cjelinu. Dozvoljavanje
+takvih kombinacija bi otvorilo ponor toliko velik da se u njemu može
+potopiti brod. Dakle, presudni zahtjev za copyleft je da začepi taj ponor:
+sve dodano ili kombinirano sa programom pod copyleftom mora biti takvo da
+veća kombinirana verzija bude isto slobodna i pod copyleftom.</p>
+<p>
+Specifična implementacija copylefta kojeg koristimo za većinu GNU softvera
+je GNU opća javna licenca (<i>GNU General Public License</i>), ili GNU GPL
+ukratko. Imamo druge vrste copylefta koje se koriste u specifičnim
+uvjetima. GNU priručnici su isto pod copyleftom, ali koriste mnogo
+jednostavniju vrstu copylefta, jer kompleksnost GNU GPL-a nije nužna za
+priručnike.(2)</p>
+<p>
+(1) U 1984. ili 1985., Don Hopkins (vrlo maštovit čovjek) mi je poslao
+pismo. Na koverti je napisao nekoliko zabavnih dosjetki, uključujući ovu:
+&ldquo;Copyleft&mdash;sva prava preokrenuta.&rdquo; Ja sam koristio riječ
+&ldquo;copyleft&rdquo; da bi dao ime distribucijskom konceptu kojeg sam
+razvijao u to vrijeme.</p>
+
+<p>
+(2) Sada koristimo <a href="/licenses/fdl.html">GNU licencu slobodne
+dokumentacije (<i>GNU Free Documentation License</i>)</a> za dokumentaciju.</p>
+
+<h3>Zaklada za slobodan softver</h3>
+
+<p>Interes za korištenje Emacs-a je rastao, drugi ljudi su postali uključeni u
+GNU projekt, i odlučili smo da je vrijeme da još jednom potražimo
+financiranje. Tako smo u 1985. stvorili <a
+href="http://www.fsf.org/">Zakladu za slobodan softver (<i>Free Software
+Fundation</i>)</a> (FSF), dobrotvornu ustanovu oslobođenu od poreza za
+razvijanje slobodnog softvera. <abbr title="Free Software
+Foundation">FSF</abbr> je isto preuzeo posao distribucije Emacs-a na
+trakama; kasnije se to proširilo dodavanjem drugog slobodnog softvera (GNU i
+ne-GNU) na traku, i isto tako, prodajom slobodnih priručnika.</p>
+
+<p>Većina FSF prihoda je dolazila od prodaje kopija slobodnog softvera i drugih
+srodnih usluga (CD-ROM-ovi izvornoga koda, CD-ROM-ovi sa binarnim
+datotekama, lijepo ispisani priručnici, sve sa slobodom za ponovnu
+distribuciju i izmjenu), i luksuzne distribucije (distribucije za koje smo
+izgradili cijelu kolekciju softvera za platformu koju je klijent
+odabrao). Danas FSF još uvijek <a href="http://shop.fsf.org/">prodaje
+priručnike i drugu opremu</a>, ali dobiva glavni dio financiranja od
+članarina. Vi se možete pridružiti FSF na <a
+href="http://fsf.org/join">fsf.org</a>.</p>
+
+<p>Zaposlenici Zaklade za slobodan softver su napisali i održavaju velik broj
+GNU softverskih paketa. Dva značajna su C biblioteka i ljuska
+(<i>shell</i>). GNU C biblioteka je ono što svaki program koji je pokrenut
+na GNU/Linux sustavu upotrebljava da bi komunicirao sa Linux-om. Razvijena
+je od strane člana osoblja Zaklade za slobodan softver: Roland
+McGrath. Ljuska koja se koristi na većini GNU/Linux sustava je <abbr
+title="Bourne Again Shell">BASH</abbr>, Bourne Again Shell (1), koja je
+razvijena od strane FSF zaposlenika: Brian Fox.</p>
+
+<p>Financirali smo razvitak tih programa jer GNU Projekt nije bio samo alati
+ili razvojno okruženje. Naš cilj je bio potpuni operativni sustav, i ti
+programi su bili potrebni za taj cilj.</p>
+
+<p>(1) &ldquo;Bourne Again Shell&rdquo; je igra sa imenom &ldquo;Bourne
+Shell&rdquo;, koja je bila uobičajena ljuska na Unix sustavu.</p>
+
+<h3>Podrška slobodnog softvera</h3>
+
+<p>Filozofija slobodnog softvera odbija specifičnu rasprostranjenu poslovnu
+praksu, ali nije protiv tvrtki. Kada tvrtke poštuju korisničke slobode,
+želimo im uspjeh.</p>
+
+<p>Prodaja Emacs kopija demonstrira jednu vrstu posla vezanog uz slobodni
+softver. Kada je FSF preuzeo taj posao, trebao sam drugi način
+preživljavanja. Našao sam ga u prodaji usluga koje se odnose na slobodni
+softver koji sam razvio. To je uključivalo podučavanje, kako programirati
+GNU Emacs i kako prilagoditi GCC, i razvoj softvera, uglavnom prenošenje
+GCC-a na nove platforme.</p>
+
+<p>Danas svaki od ovih vrsta poslova vezanih uz slobodni softver je u praksi u
+brojnim korporacijama. Neki distribuiraju kolekcije slobodnog softvera na
+CD-ROM-u; drugi prodaju podršku na razinama od odgovaranja na korisnička
+pitanja, do popravljanja grešaka, do dodavanja znatnih novih značajki. Čak i
+počinjemo viđati kompanije slobodnog softvera temeljene na poduzimanju novih
+projekata slobodnog softvera.</p>
+
+<p>Premda, pripazite&mdash;brojne kompanije koje vežu sebe na termin
+&ldquo;otvoreni izvorni kod&rdquo; u aktualnosti temelje svoj posao na
+neslobodnom softveru koji radi sa slobodnim softverom. To nisu kompanije
+slobodnog softvera, one su kompanije vlasničkog softvera čiji proizvodi
+primamljuju korisnike dalje od slobode. Oni zovu te programe &ldquo;paketi
+sa dodanom vrijednošću&rdquo;, koji pokazuju vrijednosti koje bi oni htjeli
+da prihvatimo: pogodnost iznad slobode. Ako više vrednujemo slobodu, trebali
+bi ih zvati paketi &ldquo;oduzimanja slobode&rdquo;.</p>
+
+<h3>Tehnički ciljevi</h3>
+
+<p>Glavni cilj GNU-a je bio da bude slobodan softver. Čak i kada GNU ne bi imao
+tehničku prednost nad Unix-om, imao bi društvenu prednost, dopuštajući
+korisnicima da surađuju, i etičku prednost, poštivanje slobode korisnika.</p>
+
+<p>Ali bilo je prirodno primijeniti znane standarde dobre prakse na
+djelo&mdash;na primjer, dinamičko alociranje struktura podataka da bi se
+izbjegla proizvoljno fiksirana ograničenja veličine, i rukovanje sa svim
+mogućim 8-bitnim kodovima gdje god je to imalo smisla.</p>
+
+<p>U dopuni, odbili smo fokus Unix-a na malu veličinu memorije, odlukom da ne
+podržavamo 16-bitne strojeve (bilo je jasno da će 32-bitni strojevi biti
+mjerilo dok dođe vrijeme završavanja GNU sustava), i da ne napravimo napor
+da smanjimo upotrebu memorije sve dok ne prijeđe megabajt. U programima za
+koje rukovanje velikim datotekama nije bilo presudno, ohrabrivali smo
+programere da učitaju cijelu ulaznu datoteku u jezgru, i tada da pretraže
+njen sadržaj bez brige oko I/O (<i>Input/Output</i>).</p>
+
+<p>Te odluke su omogućile mnogim GNU programima da nadiđu svoje Unix verzije u
+pouzdanosti i brzini.</p>
+
+<h3>Donirana računala</h3>
+
+<p>Kako je ugled GNU Projekta rastao, ljudi su projektu počeli nuditi donacije
+strojeva koji su pokretali Unix. Oni su bili vrlo korisni, jer je najlakši
+način razvijanja GNU komponenata bio da se to radi na Unix sustavu, i
+zamjenjivanje komponenata tog sustava jednu po jednu. Ali to je postavilo
+etično pitanje: da li je bilo ispravno za nas da uopće imamo kopiju Unix-a.</p>
+
+<p>Unix je bio (i jest) vlasnički softver, i filozofija GNU Projekta je
+govorila da ne bismo trebali koristiti vlasnički softver. Ali,
+primjenjivajući istu logiku koja vodi do zaključka da je nasilje u
+samoobrani opravdano, zaključio sam da je legitimno koristiti vlasnički
+paket kada je to bilo presudno za razvitak slobodne zamijene koja će pomoći
+drugima da prestanu koristiti vlasnički paket.</p>
+
+<p>Ali, iako je to bilo opravdano zlo, bilo je još uvijek zlo. Danas više
+nemamo kopija Unix-a, jer smo ih zamijenili sa slobodnim operativnim
+sustavima. Ako nismo mogli zamijeniti operativni sustav stroja sa slobodnim,
+umjesto toga zamijenili smo stroj.</p>
+
+<h3>GNU lista zadataka</h3>
+
+<p>Nastavkom GNU Projekta, povećavajući broj sistemskih komponenti je nađen ili
+razvijen, eventualno je postalo korisno napraviti listu preostalih
+praznina. Koristili smo tu listu da vrbujemo developere da napišu dijelove
+koji su nedostajali. Ta lista je postala znana kao GNU lista zadataka. U
+dodatku Unix komponenata koje nedostaju, popisali smo razni drugi korisni
+softver i dokumentacijske pakete za koje smo mislili da bi istinski potpuni
+sustav trebao imati.</p>
+
+<p>Danas (1), jedva da postoji Unix komponenta koja je ostala u GNU listi
+zadataka&mdash;ti poslovi su napravljeni, osim nekoliko nebitnih. Ali lista
+je puna projekata koje neki nazivaju &ldquo;aplikacijama&rdquo;. Svaki
+program koji privlači više nego usku klasu korisnika bi bio korisna stvar za
+dodati u operativni sustav.</p>
+
+<p>Čak su i igre uključene u listu zadataka&mdash;i bile su od početka. Unix je
+uključivao igre, pa bi tako i GNU prirodno trebao. Ali kompatibilnost nije
+problem za igre, tako da nismo slijedili listu igara koje je Unix
+imao. Umjesto toga, popisali smo spektar različitih vrsta igara koje bi se
+mogle svidjeti korisnicima.</p>
+
+<p>(1) Ovo je napisano u 1998. U 2009. više ne održavamo dugačku listu
+zadataka. Zajednica razvija slobodni softver toliko brzo da ne možemo
+pratiti sve. Umjesto toga, imamo listu projekata visokog prioriteta, mnogo
+kraću listu projekata za koje stvarno želimo ohrabriti ljude da ih napišu.</p>
+
+<h3>GPL GNU biblioteke</h3>
+
+<p>GNU C biblioteka koristi posebnu vrstu copylefta nazvanu GNU opća javna
+licenca za biblioteke (<i>GNU Library General Public License</i>) (1), koja
+daje dopuštenje da se veže vlasnički softver sa bibliotekom. Zašto je ova
+iznimka napravljena?</p>
+
+<p>Nije stvar principa; ne postoji princip koji kaže da proizvodi vlasničkog
+softvera imaju pravo uključiti naš kod. (Zašto doprinijeti projektu koji se
+temelji na odbijanju razmijene sa nama?) Korištenje LGPL-a za C biblioteku,
+ili za bilo koju biblioteku, je stvar strategije.</p>
+
+<p>C biblioteka radi generički posao; svaki vlasnički sustav ili kompajler
+dolazi sa C bibliotekom. Dakle, pravljenjem naše C biblioteke dostupne samo
+slobodnom softveru ne bi dali slobodnom softveru nikakvu prednost&mdash;samo
+bi obeshrabrilo korištenje naše biblioteke.</p>
+
+<p>Jedan sustav je iznimka za to: na GNU sustavu (i to uključuje i GNU/Linux),
+GNU C biblioteka je jedina C biblioteka. Prema tome, distribucijska pravila
+GNU C biblioteke određuju da li je moguće kompilirati posjednički program za
+GNU sustav. Ne postoji etički razlog da se dopuste vlasničke aplikacije na
+GNU sustavu, ali strategijski se čini da bi njihovo odbijanje više
+doprinijelo obeshrabrivanju korištenja GNU sustava nego ohrabrivanju
+razvitka slobodnih aplikacija. Zbog toga je korištenje GPL za biblioteke
+dobra strategija za C biblioteku.</p>
+
+<p>Za druge biblioteke, strategijska odluka se treba razmotriti od slučaja do
+slučaja. Kada biblioteka radi poseban posao koji može pomoći u pisanju
+određenih vrsta programa, tada je objava pod GPL-om, ograničavanje samo na
+slobodne programe, način pomaganja drugim developerima slobodnog softvera,
+dajući im prednost u odnosu na vlasnički softver.</p>
+
+<p>Razmotrite GNU Readline, biblioteka koja je razvijena da bi se obezbijedilo
+uređivanje komandne linije za BASH. Readline je objavljena pod običnim GNU
+GPL-om, ne GPL-om za biblioteke. To vjerojatno smanjuje količinu korištenja
+Readline-a, ali to nije gubitak za nas. U međuvremenu, barem jedna korisna
+aplikacija je postala slobodan softver specifično da bi mogla koristiti
+Readline, i to je stvarna dobit za zajednicu.</p>
+
+<p>Developeri vlasničkog softvera imaju prednosti koje novac daje; developeri
+slobodnog softvera moraju raditi prednosti među sobom. Nadam se da ćemo
+jedan dan imati veliku kolekciju biblioteka pokrivenih GPL-om koje nemaju
+paralelu dostupnu vlasničkom softveru, dajući korisne module da služe za
+izgradnju novog slobodnog softvera, i dodavajući veliku prednost za daljnji
+razvitak slobodnog softvera.</p>
+
+<p>(1) Ova licenca je sada zvana GNU niža opća javna licenca (<i>GNU Lesser
+General Public License</i>), da bi se izbjegla ideja da bi je sve biblioteke
+trebale koristiti. Pogledajte: <a href="/philosophy/why-not-lgpl.html">Zašto
+ne biste trebali koristiti niži GPL za vašu sljedeću biblioteku</a> za više
+informacija.</p>
+
+<h3>Češanje svraba?</h3>
+<p>
+Eric Raymond kaže: &ldquo;Svako dobro djelo softvera započinje češanjem
+developerovog osobnog svraba.&rdquo; Možda se to i dogodi ponekad, ali mnogi
+glavni dijelovi GNU softvera su razvijeni sa ciljem da se napravi potpuni
+operativni sustav. Oni dolaze iz vizije i plana, ne iz impulsa.</p>
+<p>
+Na primjer, razvili smo GNU C biblioteku jer sustav nalik Unix-u treba C
+biblioteku, BASH zato jer sustav nalik Unix-u treba ljusku, i GNU tar zato
+jer sustav nalik Unix-u treba tar program. Isto je istina i za moje
+programe&mdash;GNU C kompajler, GNU Emacs, GDB i GNU Make.</p>
+<p>
+Neki GNU programi su razvijeni da bi se nosili sa specifičnim prijetnjama
+našoj slobodi. Dakle, razvili smo gzip da bi zamijenili Compress program,
+koji je bio izgubljen iz zajednice zbog <abbr
+title="Lempel-Ziv-Welch">LZW</abbr> patenata. Našli smo ljude koji će
+razvijati LessTif, i više nedavno započeli smo <abbr title="GNU Network
+Object Model Environment">GNOME</abbr> i Harmony, da bi adresirali probleme
+izazvane određenim vlasničkim bibliotekama (vidite ispod). Razvijamo GNU
+Privacy Guard da nadomjestimo popularni neslobodni enkripcijski softver, jer
+korisnici ne bi trebali birati između privatnosti i slobode.</p>
+<p>
+Naravno, ljudi koji pišu te programe su postali zainteresirani za rad, i
+mnoge značajke su dodane od strane raznih ljudi zbog vlastitih potreba i
+interesa. Ali to nije razlog zašto ti programi postoje.</p>
+
+<h3>Neočekivani razvoji</h3>
+<p>
+Na početku GNU Projekta, zamislio sam da ćemo razviti cijeli GNU sustav, i
+onda ga objaviti kao cjelinu. Nije se tako dogodilo.</p>
+<p>
+Pošto je svaka komponenta GNU sustava implementirana na Unix sustavu, svaka
+komponenta se mogla pokrenuti da Unix sustavu dugo prije nego je potpuni GNU
+sustav postojao. Neki od tih programa su postali popularni, i korisnici su
+ih počeli proširivati i prenositi na druge platforme&mdash;na razne
+nekompatibilne verzije Unix-a, i katkad na druge sustave.</p>
+<p>
+Taj proces je napravio te programe mnogo moćnijima, i privukao financiranje
+i suradnike na GNU Projekt. Ali je vjerojatno i usporio završenje
+minimalnoga radnog sustava za nekoliko godina, pošto je vrijeme GNU
+developera stavljeno u održavanje tih prenesenih programa i u dodavanje
+značajki postojećim komponentama, radije nego u početak pisanja, jednu za
+drugom, komponenata koje nedostaju.</p>
+
+<h3>GNU Hurd</h3>
+<p>
+1990., GNU sustav je bio skoro dovršeni; jedina velika komponenta koja je
+nedostajala je bila jezgra. Odlučili smo implementirati jezgru kao kolekciju
+poslužiteljskih procesa koji se izvršavaju iznad Mach-a. Mach je
+mikro-jezgra razvijena na Carnegie Mellon Sveučilištu i tada na Utah
+Sveučilištu; GNU Hurd je kolekcija poslužitelja (odnosno, krdo GNU-a) koji
+se izvršavaju iznad Mach-a, i rade razne poslove Unix jezgre. Početak
+razvitka je bio u zakašnjenju dok smo čekali da Mach bude objavljen kao
+slobodan softver, kao što je bilo obećano.</p>
+<p>
+Jedan razlog odabira tog dizajna je bilo izbjegavanje onoga što se činilo
+najtežim dijelom posla: otklanjanje grešaka u programu jezgre bez softvera
+koji na razini izvornog koda prati izvršenje programa (<i>source-level
+debugger</i>). Taj dio posla je već napravljen, u Mach-u, i očekivali smo da
+će otklanjanje grešaka u Hurd poslužiteljima biti na razini korisničkih
+programa, sa GDB-om. Ali prošlo je dosta vremena dok je to postalo moguće, i
+višenitni (<i>multithreaded</i>) poslužitelji koji šalju poruke među sobom
+su se ispostavili vrlo teškima u procesu otklanjanja grešaka. Radeći Hurd
+posao razvučenim kroz mnogo godina.</p>
+
+<h3>Alix</h3>
+<p>
+GNU jezgra se na početku nije trebala zvati Hurd. Njegovo originalno ime je
+bilo Alix&mdash;dano prema ženi koja je bila u to vrijeme moja
+simpatija. Ona, Unix administrator, je ukazala na to kako bi njeno ime dobro
+pristajalo u uobičajeni uzorak davanja imena verzija Unix sustava; u šali,
+rekla je svojim prijateljima: &ldquo;Netko bi trebao nazvati jezgru po
+meni.&rdquo; Nisam rekao ništa, nego sam je odlučio iznenaditi s jezgrom po
+imenu Alix.</p>
+<p>
+Nije ostalo na tome. Michael (sada Thomas) Bushnell, glavni developer
+jezgre, više je volio ime Hurd, i ponovno je definirao Alix da se odnosi na
+određeni dio jezgre&mdash;dio koji bi hvatao sistemske pozive i rukovao s
+njima slanjem poruka Hurd poslužiteljima.</p>
+<p>
+Kasnije, Alix i ja smo prekinuli, i ona je promijenila svoje ime; neovisno,
+dizajn Hurd-a je promijenjen tako da bi C biblioteka slala poruke direktno
+poslužiteljima, i zbog toga je Alix komponenta nestala iz dizajna.</p>
+<p>
+Ali prije nego su se te stvari dogodile, njezin prijatelj je našao ime Alix
+u izvornom kodu Hurd-a, i spomenuo je to njoj. Tako da je imala šansu naći
+jezgru po njenom imenu.</p>
+
+<h3>Linux i GNU/Linux</h3>
+<p>
+GNU Hurd nije prikladan za produkcijsko korištenje, i ne znamo da li će
+ikada biti. Dizajn temeljen na mogućnostima ima problema koji rezultiraju
+direktno iz fleksibilnosti dizajna, i nije jasno da li rješenja postoje.</p>
+
+<p>
+Srećom, druga jezgra je dostupna. 1991. Linus Torvalds je razvio jezgru
+kompatibilnu s Unixom i nazvao je Linux. U početku je Linux bio pod
+vlasničkom licencom, no 1992. je postao slobodni softver; kombinirajući
+Linux s još nedovršenim sustavom GNU rezultiralo je potpunim slobodnim
+operativnim sustavom. (Naravno, kombiniranje je bio znatan posao sam po
+sebi.) Zbog Linuxa mi danas možemo pokrenuti verziju sustava GNU.</p>
+<p>
+Ovaj sustav nazivamo <a href="/gnu/linux-and-gnu.html"> GNU/Linux</a>, kako
+bi smo istaknuli kombinaciju sustava GNU s Linuxom kao jezgrom. Nemojte
+upasti u zamku nazivanja cijelog sustava &ldquo;Linuxom&rdquo;, jer to znači
+pripisivanje našeg rada nekome drugome. Molimo vas da <a
+href="/gnu/gnu-linux-faq.html"> spomenete i nas</a>.</p>
+
+<h3>Izazovi u našoj budućnosti</h3>
+<p>
+Dokazali smo našu sposobnost da razvijemo široki spektar slobodnog
+softvera. To ne znači da smo nepobjedivi i nezaustavljivi. Nekoliko izazova
+rade budućnost slobodnog softvera nesigurnom; suočavanje sa njima će
+zahtijevati postojan napor i izdržljivost, trajući ponekad i po nekoliko
+godina. Zahtijevati će vrstu determinacije koje ljudi pokazuju kada cijene
+svoju slobodu i neće dopustiti nikome da je oduzme.</p>
+<p>
+Sljedeća četiri odjeljka raspravljaju o tim izazovima.</p>
+
+<h3>Tajni hardver</h3>
+<p>
+Proizvođači hardvera u sve većem trendu drže specifikacije hardvera
+tajnim. Zbog toga je teško pisati slobodne upravljačke programe tako da bi
+Linux i XFree86 podržavali novi hardver. Imamo potpune slobodne sustave
+danas, ali ih sutra nećemo imati ako ne možemo podržavati sutrašnja
+računala.</p>
+<p>
+Postoje dva načina suočavanja sa tim problemom. Programeri mogu raditi
+obrnuti inženjering da bi dokučili kako podržavati hardver. Mi ostali možemo
+izabrati hardver koji je podržani od strane slobodnog softvera; kako se naši
+brojevi budu povećavali, tajnost specifikacija će postati samo-poražavajuća
+politika.</p>
+<p>
+Obrnuto inženjerstvo je veliki posao; da li ćemo imati programere sa
+dovoljnom determinacijom da to poduzmu? Da&mdash;ako smo izgradili jak
+osjećaj da je slobodan softver stvar principa, i da se neslobodni
+upravljački programi ne mogu tolerirati. I da li će veliki broj nas
+potrošiti višak novca, ili čak malo viška vremena, da možemo koristiti
+slobodne upravljačke programe? Da, ako je determinacija za posjedovanjem
+slobode široko rasprostranjena.</p>
+<p>
+(bilješka iz 2008: ovaj problem se isto tako i proširuje na BIOS. Postoji
+slobodni BIOS, <a href="http://www.libreboot.org/">LibreBoot</a>; problem je
+nabavka specifikacija za strojeve tako da ih LibreBoot može podržavati.)</p>
+
+<h3>Neslobodne biblioteke</h3>
+<p>
+Neslobodna biblioteka koja se vrti na slobodnim operativnim sustavima
+djeluje kao zamka za developere slobodnog softvera. Primamljive značajke
+biblioteke su mamac; ako koristite biblioteku, padate u zamku, zato jer vaš
+program ne može korisno biti dio slobodnog operativnoga sustava. (Strogo
+govoreći, možemo uključiti vaš program, ali neće se <em>pokrenuti</em> bez
+biblioteke.) Još gore, ako program koji koristi vlasničku biblioteku postane
+popularan, može namamiti druge nesumnjajuće programere u zamku.</p>
+<p>
+Prvi slučaj ovog problema su bili Motif alati, natrag u 80-ima. Iako tada
+nisu postojali slobodni operativni sustavi, bilo je jasno koji problem će im
+Motif uzrokovati kasnije. GNU Projekt je odgovorio na dva načina: pitajući
+individualne projekte slobodnog softvera da podržavaju slobodne X alatne
+blokove (<i>widgets</i>) kao i Motif, i raspitivajući se za nekoga tko bi
+napisao slobodnu zamjenu za Motif. Posao je trajao mnogo godina; LessTif,
+razvijen od strane Hungry Programmers, postao je dovoljno moćan da podržava
+većinu Motif aplikacija tek u 1997.</p>
+<p>
+Između 1996. i 1998., druga neslobodna <abbr title="Graphical User
+Interface">GUI</abbr> alatna biblioteka, zvana Qt, je bila korištena u
+znatnoj kolekciji slobodnog softvera: <abbr title="K Desktop
+Environment">KDE</abbr> desktop.</p>
+<p>
+Slobodni GNU/Linux sustavi nisu bili u mogućnosti koristiti KDE, zato jer
+nismo mogli koristiti biblioteku. Međutim, neki komercijalni distributeri
+GNU/Linux sustava koji nisu bili strogi da se drže slobodnog softvera,
+dodali su KDE svojim sustavima&mdash;producirajući sustav sa više
+sposobnosti, ali manje slobode. KDE grupa je aktivno ohrabrivala sve više
+programera da koriste Qt, i milijuni novih &ldquo;Linux korisnika&rdquo;
+nisu nikada bili izloženi ideji da ima nešto krivo u tome. Situacija se
+činila mrgodnom.</p>
+<p>
+Zajednica slobodnog softvera je odgovorila na problem u dva načina: GNOME i
+Harmony.</p>
+<p>
+GNOME, GNU Network Object Model Environment, je desktop projekt
+GNU-a. Miguel de Icaza ga je započeo u 1997., i bio je razvijan sa podrškom
+Red Hat Software-a, GNOME je krenuo obezbjediti slična desktop postrojenja,
+ali ekskluzivno korištenjem slobodnog softvera. Ima i tehničke prednosti,
+kao što su podrška za razne jezike, ne samo C++. Ali njegov glavni cilj je
+bila sloboda: da se ne zahtijeva korištenje neslobodnog softvera.</p>
+<p>
+Harmony je kompatibilna zamjenska biblioteka, dizajnirana da omogući
+pokretanje KDE softvera bez korištenja Qt-a.</p>
+<p>
+Studeni 1998, developeri Qt-a su proglasili promjenu licence koja će, kada
+se provede, napraviti Qt slobodnim softverom. Ne postoji način da se bude
+siguran, ali mislim da je to dijelom zbog čvrstog odgovora zajednice na
+problem koji je Qt stvarao dok je bio neslobodan. (Nova licenca je nepogodna
+i nepravedna, pa ostaje poželjno izbjegavati korištenje Qt-a.)</p>
+<p>
+[Naknadna bilješka: u rujnu 2000, Qt je ponovno objavljen pod GNU GPL-om,
+što je suštinski riješilo taj problem.]</p>
+<p>
+Kako ćemo odgovoriti na slijedeću primamljivu neslobodnu biblioteku? Da li
+će cijela zajednica shvatiti potrebu da se ne upadne u zamku? Ili će mnogi
+od nas odustati od slobode zbog pogodnosti, i napraviti veliki problem? Naša
+budućnost ovisi o našoj filozofiji.</p>
+
+<h3>Softverski patenti</h3>
+<p>
+Najgora prijetnja sa kojom se suočavamo dolazi od softverskih patenata, koji
+mogu staviti algoritme i značajke izvan dosega slobodnog softvera do
+dvadeset godina. Patenti LZW algoritma za kompresiju su bili primijenjeni u
+1983., i još uvijek ne možemo objaviti slobodni softver da producira prave
+komprimirane <abbr title="Graphics Interchange Format">GIF</abbr>-ove. [Od
+2009. oni su istekli.] U 1998., slobodan program za produkciju <abbr
+title="MPEG-1 Audio Layer 3">MP3</abbr> kompriminiranog zvuka je izbačen iz
+distribucije zbog prijetnje patentnom tužbom.
+</p>
+<p>
+Postoje načini da se nosimo sa patentima: možemo tražiti dokaze da je patent
+nevažeći, i možemo tražiti alternativne načine da napravimo posao. Ali svaka
+od tih metoda radi samo ponekad; kada obje pobace, patent može prisiliti sav
+slobodni softver da nema neke značajke koje korisnici žele. Što ćemo
+napraviti kada se to dogodi?</p>
+<p>
+Oni među nama koji vrednuju slobodni softver zbog slobode će ostati svejedno
+upotrebljavati slobodni softver. Uspjeti ćemo napraviti posao bez
+patentiranih značajki. Ali oni koji vrednuju slobodni softver jer očekuju da
+bude tehnički superioran će vjerojatno nazvati to neuspjehom kada patent
+ograničava softver. Dakle, dok je korisno govoriti o praktičnoj efektivnosti
+&ldquo;bazar&rdquo; modela razvoja, i o pouzdanosti i moći nekog slobodnog
+softvera, ne smijemo se zaustaviti na tome. Moramo govoriti o slobodi i
+principu.</p>
+
+<h3>Slobodna dokumentacija</h3>
+<p>
+Najveći nedostatak naših slobodnih operativnih sustava nije u
+softveru&mdash;nego u nedostatku dobrih slobodnih priručnika koje možemo
+uključiti u naše sustave. Dokumentacija je suštinski dio svakog softverskog
+paketa; kada važan paket slobodnog softvera ne dođe sa dobrim slobodnim
+priručnikom, to je velik propust. Danas imamo mnoge takve praznine.</p>
+<p>
+Slobodna dokumentacija, kao i slobodni softver, je stvar slobode, a ne
+cijene. Kriterij za slobodni priručnik je uglavnom isti kao i za slobodni
+softver: stvar je u davanju svim korisnicima određene slobode. Ponovna
+distribucija (uključujući i komercijalnu prodaju) mora biti dopuštena, na
+mreži i na papiru, tako da priručnik može popratiti svaku kopiju programa.</p>
+<p>
+Dozvola za izmjenu je isto presudna. Kao općenito pravilo, ne vjerujem da je
+bitno za ljude da imaju dozvolu da izmjenjuju članke i knjige svake
+vrste. Na primjer, ne mislim da smo vi ili ja dužni dati dozvolu da se
+izmjenjuju članci poput ovoga, koji opisuju naša djela i naša gledišta.</p>
+<p>
+Ali postoji partikularni razlog zašto je sloboda izmijene presudna za
+dokumentaciju slobodnog softvera. Kada ljudi prakticiraju svoje pravo da
+izmijene softver, i dodaju ili izmijene neke njegove značajke, ako su
+savjesni oni će isto izmijeniti i priručnik&mdash;tako da mogu obezbjediti
+točnu i upotrebljivu dokumentaciju sa izmijenjenim programom. Neslobodni
+priručnik, koji ne dozvoljava programerima da budu savjesni i da dovrše
+posao, ne dopunjuje potrebe naše zajednice.</p>
+<p>
+Neke određene granice na to kako se izmijene rade ne predstavljaju
+problem. Na primjer, zahtjevi da se očuvaju originalna autorova bilješka o
+autorskim pravima, distribucijska pravila, ili lista autora, su u redu. Isto
+tako nije problem da se zahtijeva da izmijenjene verzije uključuju bilješku
+da su bile izmijenjene, čak i da imaju cijele odjeljke koji mogu biti
+izbrisani ili promijenjeni, sve dok se ti odjeljci drže ne-tehničkih
+tema. Te vrste restrikcija nisu problem jer ne zaustavljaju savjesnog
+programera da prilagodi priručnik tako da odgovara izmijenjenom
+programu. Drugim riječima, ne zaustavljaju zajednicu oko slobodnog softvera
+da dobije cijelu korist od priručnika.</p>
+<p>
+Međutim, mora biti moguće izmijeniti cijeli <em>tehnički</em> sadržaj
+priručnika, i tada distribuirati rezultat na svim uobičajenim medijima, kroz
+sve uobičajene kanale; u suprotnom, restrikcije ometaju zajednicu, priručnik
+nije slobodan, i trebamo drugi priručnik.</p>
+<p>
+Da li će developeri slobodnog softvera imati svjesnost i determinaciju da
+produciraju cijeli spektar slobodnih priručnika? Još jednom, naša budućnost
+ovisi o filozofiji.</p>
+
+<h3>Moramo govoriti o slobodi</h3>
+<p>
+Procjene danas su da postoji deset milijuna korisnika GNU/Linux sustava kao
+što su Debian GNU/Linux i Red Hat &ldquo;Linux&rdquo;. Slobodni softver je
+razvio takve praktične prednosti da se korisnici sjate na njega iz čisto
+praktičnih razloga.</p>
+<p>
+Dobre posljedice toga su očite: više interesa za razvoj slobodnog softvera,
+više klijenata za poslove slobodnog softvera, i više sposobnosti da se
+ohrabre kompanije da razvijaju komercijalni slobodni softver umjesto
+vlasničkih softverskih proizvoda.</p>
+<p>
+Ali interes za softver raste brže nego svjesnost filozofije na kojoj je
+utemeljen, i to vodi u nevolju. Naša sposobnost da se suočimo sa izazovima i
+prijetnjama opisanima iznad ovisi o volji da ostanemo čvrsto za slobodu. Da
+bi osigurali da naša zajednica ima tu volju, moramo raširiti tu ideju među
+novim korisnicima kako oni dolaze u našu zajednicu.</p>
+<p>
+Ali nismo uspješni u tome: napori da se privuku novi korisnici u našu
+zajednicu daleko nadmašuju napore da ih podučimo pravima i dužnostima naše
+zajednice. Moramo napraviti oboje, i moramo držati ta dva napora u
+ravnoteži.</p>
+
+<h3>&ldquo;Otvoreni izvorni kod&rdquo;</h3>
+<p>
+Podučavanje novih korisnika o slobodi je postalo teže u 1998, kada je dio
+zajednice odlučio prestati koristiti termin &ldquo;slobodan softver&rdquo; i
+reći &ldquo;softver otvorenog izvornog koda&rdquo; umjesto toga.</p>
+<p>
+Neki koji favoriziraju taj termin ciljali su da izbjegnu konfuziju
+&ldquo;slobodnog&rdquo; sa &ldquo;besplatnog&rdquo;&mdash;valjani
+cilj. Drugi, međutim, su ciljali da stave na stranu duh principa koji je
+motivirao pokret slobodnog softvera i GNU projekt, i umjesto toga napraviti
+priziv izvršnim i poslovnim korisnicima, mnogi od kojih drže ideologiju koja
+stavlja profit iznad slobode, iznad zajednice, iznad principa. Tako,
+retorika &ldquo;otvorenog izvornog koda&rdquo; fokusira na potencijal da se
+napravi visoko kvalitetan, moćan softver, ali izbjegava ideje slobode,
+zajednice i principa.</p>
+<p>
+&ldquo;Linux&rdquo; časopisi su jasan primjer toga&mdash;puni su oglasa za
+vlasnički softver koji radi sa GNU/Linux-om. Kada se pojavi slijedeći Motif
+ili Qt, da li će ti časopisi upozoriti programere da udalje od toga, ili će
+raditi reklame za to?</p>
+<p>
+Podrška poslovnog dijela može pridonijeti zajednici na mnoge načine; sve
+drugo jednako, korisno je. Ali dobivanje njihove podrške govoreći još manje
+o slobodi i principu može biti katastrofalno; radi ranije spomenutu
+neravnotežu između dosega prema novim korisnicima i edukaciji o pravima i
+dužnostima još gorom.</p>
+<p>
+&ldquo;Slobodan softver&rdquo; i &ldquo;otvoreni izvorni kod&rdquo; opisuju
+istu kategoriju softvera, više-manje, ali govore različite stvari o
+softveru, i o vrijednostima. GNU projekt nastavlja koristiti termin
+&ldquo;slobodan softver&rdquo;, da se izrazi ideja da je sloboda, ne samo
+tehnologija, važna.</p>
+
+<h3>Pokušajte!</h3>
+<p>
+Aforizam Yode (&ldquo;Ne postoji &lsquo;pokušaj&rsquo;&rdquo;) zvuči lijepo,
+ali ne radi za mene. Napravio sam većinu svoga rada dok sam bio tjeskoban
+oko toga da li ću moći napraviti posao, ako da, nesiguran da li će to biti
+dovoljno da dosegnem cilj. Ali pokušao sam svejedno, jer nije bilo nikoga
+osim mene između neprijatelja i mojeg grada. Iznenađujući sebe, ponekad sam
+uspio.</p>
+<p>
+Ponekad nisam uspio; neki od mojih gradova su pali. Tada sam našao drugi
+grad pod prijetnjom, i pripremio se za još jednu bitku. Vremenom, naučio sam
+tražiti prijetnje i staviti sebe između njih i mojeg grada, prizivajući
+druge hakere da dođu i da se pridruže.</p>
+<p>
+U današnje vrijeme, često nisam jedini. Olakšanje je i radost kada vidim puk
+hakera kako kopaju da bi zadržali vod, i shvatim, ovaj grad možda
+preživi&mdash;zasada. Ali opasnosti su sve veće svake godine, i sada je
+Microsoft specifično naciljao našu zajednicu. Ne možemo uzeti budućnost
+slobode zdravo za gotovo. Ne uzimajte je zdravo za gotovo! Ako želite
+zadržati svoju slobodu, morati biti pripremljeni da je branite. </p>
+
+<div class="translators-notes">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
+ </div>
+</div>
+
+<!-- for id="content", starts in the include above -->
+<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
+<div id="footer">
+<div class="unprintable">
+
+<p>Molim vas šaljite općenite FSF &amp; GNU upite na <a
+href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje isto i <a
+href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
+drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a
+href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>. </p>
+
+<p>
+<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
+ replace it with the translation of these two:
+
+ We work hard and do our best to provide accurate, good quality
+ translations. However, we are not exempt from imperfection.
+ Please send your comments and general suggestions in this regard
+ to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
+
+ &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+
+ <p>For information on coordinating and submitting translations of
+ our web pages, see <a
+ href="/server/standards/README.translations.html">Translations
+ README</a>. -->
+Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne
+prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite
+vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
+href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
+pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za
+prijevode</a>.</p>
+</div>
+
+<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
+ files generated as part of manuals) on the GNU web server should
+ be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this
+ without talking with the webmasters or licensing team first.
+ Please make sure the copyright date is consistent with the
+ document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
+ document was modified, or published.
+ If you wish to list earlier years, that is ok too.
+ Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
+ years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
+ year, i.e., a year in which the document was published (including
+ being publicly visible on the web or in a revision control system).
+ There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
+ Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
+<p>Copyright &copy; 1998, 2001, 2002, 2005, 2006, 2007, 2008, 2010 Richard
+Stallman</p>
+
+<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
+href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
+Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>
+
+<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
+<div class="translators-credits">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
+<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div>
+
+<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
+Zadnji put promijenjeno:
+
+$Date: 2020/07/04 08:32:33 $
+
+<!-- timestamp end -->
+</p>
+</div>
+</div>
+<!-- for class="inner", starts in the banner include -->
+</body>
+</html>