summaryrefslogtreecommitdiff
path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html
diff options
context:
space:
mode:
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html')
-rw-r--r--talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html441
1 files changed, 441 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html
new file mode 100644
index 0000000..1b5e64b
--- /dev/null
+++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/open-source-misses-the-point.html
@@ -0,0 +1,441 @@
+<!--#set var="PO_FILE"
+ value='<a href="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr.po">
+ https://www.gnu.org/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr.po</a>'
+ --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/philosophy/open-source-misses-the-point.html"
+ --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.hr-diff.html"
+ --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-09-21" -->
+
+<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
+<!-- Parent-Version: 1.79 -->
+
+<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
+<title>Zašto otvoreni izvorni kod promašuje smisao slobodnog softvera - Projekt GNU
+- Zaklada za slobodan softver</title>
+
+<!--#include virtual="/philosophy/po/open-source-misses-the-point.translist" -->
+<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
+<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
+<h2>Zašto otvoreni izvorni kod promašuje smisao slobodnog softvera</h2>
+
+<p>napisao <strong>Richard Stallman</strong></p>
+
+<p>Kada softver zovemo &ldquo;slobodnim,&rdquo; podrazumijevamo poštovanje <a
+href="/philosophy/free-sw.html">osnovnih korisničkih sloboda</a>: slobode
+pokretanja softvera, slobode proučavanja i mijenjanja, te slobode daljnjeg
+distribuiranja kopija, sa ili bez promjena. Ovo je stvar slobode, a ne
+cijene - razmišljajte o &ldquo;slobodi govora&rdquo;, a ne o
+&ldquo;besplatnom pivu&rdquo;.</p>
+
+<p>Spomenute slobode su od životne važnosti. One su osnovne, ne samo zbog
+koristi koje individualnih korisnici imaju od njih, nego i zbog društva kao
+cjeline, jer promoviraju društvenu solidarnost&mdash; to jest, razmjenu i
+suradnju. Postaju još i više važnije kako naša kultura i životne aktivnosti
+postaju sve više digitalizirane. U svijetu digitalnih zvukova, slika i
+riječi, slobodan softver postaje sve više temeljan za slobodu općenito. </p>
+
+<p>Deseci milijuna ljudi širom svijeta koriste slobodan softver; javne škole
+nekih regija Indije i Španjolske podučavaju sve učenike da koriste slobodni
+<a href="/gnu/linux-and-gnu.html">GNU/Linux operativni sustav</a>. Većina
+tih korisnika, međutim, nisu nikada čuli etičke razloge zbog kojih smo
+razvili ovaj sustav i izgradili zajednicu slobodnog softvera, jer danas se o
+ovome sustavu i zajednici sve češće govori kao o &ldquo;otvorenom izvornom
+kodu&rdquo; (<i>open source</i>), pripisujući ih drugačijoj filozofiji u
+kojoj su te slobode jedva spomenute. </p>
+
+<p>Pokret slobodnog softvera je vodio kampanju za slobodu računalnih korisnika
+još od 1983. U 1984. smo pokrenuli razvoj slobodnog operativnoga sustava po
+imenu GNU, tako da bi mogli izbjeći neslobodne operativne sustave koji
+osporavaju slobodu vlastitim korisnicima. Tokom 1980-ih, razvili smo većinu
+osnovnih komponenata sustava i dizajnirali <a href="/licenses/gpl.html">GNU
+opću javnu licencu (<i>GNU General Public License</i>)</a> (GNU GPL) pod
+kojom smo ih objavili&mdash;licenca dizajnirana specifično za obranu slobode
+za sve korisnike programa.</p>
+
+<p>Nisu se svi korisnici i developeri slobodnog softvera složili sa ciljevima
+pokreta slobodnog softvera. U 1998., dio zajednice slobodnog softvera se
+odlomio i pokrenuo kampanju u ime &ldquo;otvorenog izvornog koda.&rdquo;
+Termin je originalno predložen da bi se izbjeglo moguće pogrešno shvaćanje
+termina &ldquo;slobodan softver,&rdquo; ali je ubrzo postao udružen sa
+filozofskim gledištima bitno različitim od onih pokreta slobodnog softvera. </p>
+
+<p>Neki od pobornika otvorenog izvornog koda smatrali su termin
+&ldquo;marketinškom kampanjom za slobodan softver,&rdquo; koja bi se
+obratila poslovnim rukovoditeljima osvjetljavajući praktične prednosti
+softvera, bez podizanja pitanja ispravnog i pogrešnog, koje možda ne bi
+htjeli čuti. Drugi pobornici izričito su odbili etičke i društvene
+vrijednosti pokreta slobodnog softvera. Koja god bila njihova gledišta, kada
+su radili kampanju za otvoreni izvorni kod, nisu niti citirali, niti
+zagovarali te vrijednosti. Termin &ldquo;otvoreni izvorni kod&rdquo; je
+ubrzo postao udružen sa idejama i argumentima temeljenima samo na praktičnim
+vrijednostima, kao što su izrada i posjed moćnog, pouzdanog softvera. Od
+tada, većina pobornika otvorenog izvornog koda su poprimili takvo gledište,
+i rade istu asocijaciju. </p>
+
+<p>Ta dva termina opisuju skoro istu kategoriju softvera, ali drže gledišta
+osnovana na temeljno različitim vrijednostima. Otvoreni izvorni kod je
+metodologija razvoja; slobodni softver je društveni pokret. Za pokret
+slobodnog softvera, slobodan softver je etički imperativ, osnovno poštivanje
+slobode korisnika. U kontrastu, filozofija otvorenog izvornog koda razmatra
+pitanja u terminima načina kako napraviti softver
+&ldquo;boljim&rdquo;&mdash;samo u praktičnom smislu. Tvrdi da je neslobodni
+softver inferiorno riješenje praktičnog priručnog problema. Većina se
+rasprava o &ldquo;otvorenom kodu&rdquo; ne dotiče dobrog i lošeg, nego samo
+popularnosti i uspjeha, a evo i <a
+href="http://www.linuxinsider.com/story/Open-Source-Is-Woven-Into-the-Latest-Hottest-Trends-78937.html">tipičnog
+primjera</a>.</p>
+
+<p>Međutim, pokretu za slobodan softver neslobodan softver predstavlja
+društveni problem čije je rješenje prestanak korištenja neslobodnog i
+prijelaz na slobodni softver.</p>
+
+<p>&ldquo;Slobodan softver.&rdquo; &ldquo;Otvoreni izvorni kod.&rdquo; Ako je
+to isti softver (<a href="/philosophy/free-open-overlap.html">ili barem
+približno</a>), je li važno koje ime koristite? Da, zato jer različite
+riječi prenose različite ideje. Dok bi vam danas slobodni program pod bilo
+kojim drugim imenom dao istu slobodu, uspostavljanje slobode na trajan način
+ovisi iznad svega o poduci ljudi da cijene slobodu. Ako želite pomoći
+napraviti to, nužno je govoriti o &ldquo;slobodnom softveru.&rdquo;</p>
+
+<p>Mi, u pokretu slobodnog softvera, ne smatramo tabor otvorenog izvornog koda
+neprijateljima; neprijatelj je vlasnički (neslobodni) softver. Ali želimo da
+ljudi znaju da predstavljamo slobodu, dakle ne prihvaćamo pogrešnu oznaku
+pobornika otvorenog izvornog koda. </p>
+
+<h3>Praktične razlike između slobodnog softvera i otvorenog izvornog koda</h3>
+
+<p>U praksi, otvoreni izvorni kod se zalaže za malo slabije kriterije od onih
+slobodnog softvera. Koliko znamo, sav postojeći slobodan softver bi se
+kvalificirao kao otvoreni izvorni kod. Gotovo sav softver otvorenog izvornog
+koda je slobodan softver, ali postoje iznimke. Prvo, neke licence otvorenog
+izvornog koda su previše restriktivne, prema tome se ne kvalificiraju kao
+slobodne licence. Srećom, samo nekoliko programa koristi te licence.</p>
+
+<p>Drugo, važnije, mnogi proizvodi koji sadrže računala (uključujući mnoge
+Android uređaje) dolaze sa izvršnim programima koji odgovaraju izvornom kodu
+slobodnog softvera, ali ti uređaji ne dozvoljavaju korisniku da instalira
+izmijenjene verzije tih izvršnih datoteka; samo jedna posebna kompanija ima
+moć da ih izmjeni. Zovemo te uređaje &ldquo;tirani&rdquo;, i ta praksa se
+naziva &ldquo;tivoizacija&rdquo; prema proizvodu kod kojeg smo to prvo
+vidjeli. Te izvršne datoteke nisu slobodan softver iako je njihov izvorni
+kod slobodan softver. Kriteriji za otvoreni izvorni kod ne prepoznaju ovaj
+problem; oni su zabrinuti samo sa licenciranjima izvornog koda.</p>
+
+<h3>Česta pogrešna shvaćanja &ldquo;slobodnog softvera&rdquo; i &ldquo;otvorenog
+izvornog koda&rdquo;</h3>
+
+<p>Termin &ldquo;slobodan softver&rdquo; je sklon pogrešnoj interpretaciji:
+nehotično značenje: &ldquo;softver koji možete dobiti besplatno,&rdquo; se
+uklapa isto dobro kao i namijenjeno značenje: &ldquo;softver koji daje
+korisniku određene slobode.&rdquo; Adresiramo taj problem objavljivanjem
+definicije slobodnog softvera, govoreći: &ldquo;Mislite na &lsquo;slobodu
+govora,&rsquo; ne na &lsquo;slobodno (besplatno) pivo.&rsquo;&rdquo; To nije
+savršeno riješenje; ne može u potpunosti odstraniti problem. Nedvosmisleni i
+točan termin bi bio bolji, kada ne bi proizveo druge probleme.</p>
+
+<p>Nažalost, sve alternative u engleskom jeziku imaju svoje osobite
+probleme. Razmatrali smo mnoge koje su ljudi predložili, ali niti jedan nije
+toliko &ldquo;ispravan&rdquo; da bi prebacivanje na njega bila dobra
+ideja. (Na primjer, u nekim kontekstima francuska i španjolska riječ
+&ldquo;libre&rdquo; funkcionira, ali ljudi u Indiji uopće ne prepoznaju tu
+riječ.) Svaka predložena zamjena za &ldquo;slobodan softver&rdquo; ima neku
+vrstu semantičkoga problema&mdash;i to uključuje i &ldquo;softver otvorenog
+izvornog koda.&rdquo;</p>
+
+<p><a href="https://opensource.org/osd">Službena definicija &ldquo;softvera
+otvorenog izvornog koda&rdquo;</a> (koja je objavljena od strane Open Source
+Initiative i preduga je da bi se uključila ovdje) je indirektno derivirana
+iz našeg kriterija za slobodan softver. Nije jednaka; malo je blaža u nekim
+pogledima. Pored toga, njihova definicija se, u većini slučajeva, slaže sa
+našom definicijom. </p>
+
+<p>Međutim, očito značenje izraza &ldquo;softver otvorenog izvornog
+koda&rdquo;&mdash;ono koje većina ljudi, čini se, misle da znači&mdash;jest
+&ldquo;Možete gledati izvorni kod.&rdquo; Taj kriterij je mnogo slabiji od
+definicije slobodnog softvera, mnogo slabiji isto i od službene definicije
+otvorenog izvornog koda. Uključuje mnoge programe koji nisu niti slobodni,
+niti otvoreni izvorni kod.</p>
+
+<p>Pošto očito značenje &ldquo;otvorenog izvornog koda&rdquo; nije značenje
+koje su njegovi pobornici naumili, rezultat je taj da većina ljudi pogrešno
+shvaća termin. Prema piscu Nealu Stephensonu: &ldquo;Linux je softver
+&lsquo;otvorenog izvornog koda&rsquo; što znači, jednostavno, da svatko može
+preuzeti kopije njegovih datoteka izvornog koda.&rdquo; Ne mislim da je
+namjerno nastojao odbaciti ili osporiti službenu definiciju. Mislim da je
+jednostavno primijenio konvencije engleskog jezika da bi došao do značenja
+termina. <a
+href="https://web.archive.org/web/20001011193422/http://da.state.ks.us/ITEC/TechArchPt6ver80.pdf">Država
+Kansas</a> objavila je sličnu definiciju: &ldquo;Koristite softver otvorenog
+izvornog koda (OSS). OSS je softver za koji je izvorni kod slobodno i javno
+dostupan, iako se specifični sporazumi oko licenciranja razlikuju i o tome
+ovisi što netko može napraviti s tim kodom.&rdquo; </p>
+
+<p><i>New York Times</i> je <a
+href="http://www.nytimes.com/external/gigaom/2009/02/07/07gigaom-the-brave-new-world-of-open-source-game-design-37415.html">
+objavio članak koji razvlači značenje termina</a> da bi referirao na
+korisničko beta testiranje&mdash;dopuštenje da nekoliko korisnika isprobaju
+ranu verziju i daju povjerljive povratne informacije&mdash;što developeri
+vlasničkog softvera prakticiraju već desetljećima.</p>
+
+<p>Pobornici otvorenog izvornog koda se pokušavaju nositi s tim pokazujući na
+njihovu službenu definiciju, ali takav korektivni pristup je manje efektivan
+za njih nego je za nas. Termin &ldquo;slobodan softver&rdquo; ima dva
+prirodna značenja, jedno od kojih je namijenjeno značenje, tako osoba koja
+je shvatila ideju &ldquo;sloboda govora, ne slobodno (besplatno) pivo&rdquo;
+neće više pogrešno shvatiti. Ali termin &ldquo;otvoren izvorni kod&rdquo;
+ima samo jedno prirodno značenje, koje je različito od značenja koje su
+njegovi pobornici naumili. Dakle, ne postoji sažet način da se objasni i
+opravda njegova službena definicija. Zbog toga se konfuzija povećava. </p>
+
+<p>Drugo pogrešno shvaćanje &ldquo;otvorenog izvornog koda&rdquo; je ideja da
+znači &ldquo;nekorištenje GNU GPL-a.&rdquo; To obično ide uz još jedno
+pogrešno shvaćanje da &ldquo;slobodan softver&rdquo; znači &ldquo;softver
+pokriven GPL-om.&rdquo; Ova shvaćanja su oba pogrešna, pošto se GNU GPL
+kvalificira kao licenca otvorenog izvornog koda i većina licenci otvorenog
+izvornog koda se kvalificiraju kao licence slobodnog softvera. Postoje <a
+href="/licenses/license-list.html"> mnoge licence slobodnog softvera</a> uz
+GNU GPL.</p>
+
+<p>Termin &ldquo;otvoren izvorni kod&rdquo; je dalje protegnuti svojom
+aplikacijom na druge aktivnosti, kao što su vlada, obrazovanje i znanost,
+gdje ne postoji nešto kao izvorni kod i gdje kriteriji za licenciranje
+softvera jednostavno nisu primjereni. Jedina zajednička stvar tih aktivnosti
+je da one nekako pozivaju ljude da sudjeluju. Oni protežu termin toliko
+daleko da samo znači &ldquo;participatorno&rdquo; ili
+&ldquo;transparentno&rdquo;, ili manje od toga. U najgorem slučaju, <a
+href="http://www.nytimes.com/2013/03/17/opinion/sunday/morozov-open-and-closed.html">
+postane prazan <i>buzzword</i></a><sup><a href="#TransNote1">1</a></sup>.</p>
+
+<h3>Različite vrijednosti mogu voditi prema sličnim zaključcima&hellip;ali ne
+uvijek</h3>
+
+<p>Radikalne grupe su u 1960-ima imale ugled frakcionalizma: neke organizacije
+su se rascijepile zbog neslaganja o detaljima strategije, i dvije grupe
+kćeri su se odnosili kao neprijatelji usprkos sličnim bazičnim ciljevima i
+vrijednostima. Desnica je od toga napravila veliku stvar i iskoristila je to
+da kritizira cijelu ljevicu.</p>
+
+<p>Neki pokušavaju poniziti pokret slobodnog softvera uspoređujući naše
+neslaganje sa otvorenim izvornim kodom sa neslaganjem te dvije radikalne
+grupe. Oni su to shvatili naopako. Ne slažemo se sa taborom otvorenog
+izvornog koda u bazičnim ciljevima i vrijednostima, ali njihova gledišta i
+naša vode, u mnogo slučajeva, u isto praktično ponašanje&mdash;kao što je
+razvitak slobodnog softvera.</p>
+
+<p>Kao rezultat, ljudi iz pokreta slobodnog softvera i tabor otvorenog izvornog
+koda često zajedno rade na praktičnim projektima kao što je razvijanje
+softvera. Izvanredno je da takva različita filozofska gledišta mogu tako
+često motivirati različite ljude da sudjeluju u istim projektima. Pored
+toga, postoje situacije gdje ta fundamentalno različita gledišta vode u vrlo
+različite akcije.</p>
+
+<p>Ideja otvorenog izvornog koda je da će dopuštenje korisnicima da mijenjaju i
+ponovno distribuiraju softver napraviti isti taj softver moćnijim i
+pouzdanijim. Ali to nije garantirano. Developeri vlasničkog softvera nisu
+nužno nesposobni. Ponekad izrade program koji je moćan i pouzdan, iako ne
+poštuje korisničku slobodu. Aktivisti slobodnog softvera i entuzijasti
+otvorenog izvornog koda će reagirati vrlo različito na to.</p>
+
+<p>Čisti entuzijast otvorenog izvornog koda, netko tko uopće nije pod utjecajem
+ideala slobodnog softvera, će reći: &ldquo;Iznenađen sam da ste uspjeli
+natjerati program da radi tako dobro bez korištenja našeg razvojnog modela,
+ali uspjeli ste. Kako mogu dobiti kopiju?&rdquo; Takav stav će nagraditi
+sheme koje oduzimaju našu slobodu, vodeći prema njenom gubitku. </p>
+
+<p>Aktivist slobodnog softvera će reći: &ldquo;Vaš program je vrlo privlačan,
+ali ja cijenim više svoju slobodu. Dakle, odbijam vaš program. Umjesto toga,
+podržavati ću projekt razvitka slobodne zamjene.&rdquo; Ako cijenimo našu
+slobodu, možemo djelovati da je održavamo i branimo.</p>
+
+<h3>Moćan, pouzdan softver može biti loš</h3>
+
+<p>Ideja da želimo softver da bude moćan i pouzdan dolazi iz pretpostavke da je
+softver dizajnirani da služi svojim korisnicima. Ako je moćan i pouzdan, to
+znači da im bolje služi. </p>
+
+<p>Ali može se reći da softver služi svojim korisnicima jedino ako poštuje
+njihovu slobodu. Što ako je softver dizajnirani da stavlja lance na svoje
+korisnike? Tada njegova moć znači da su lanci više stegnuti, i pouzdanost
+znači da su lanci teži za ukloniti. Zlonamjerne značajke, kao što su
+špijuniranje korisnika, ograničenje korisnika, stražnja vrata i nametnuta
+poboljšanja su učestali kod vlasničkog softvera, i neki pobornici otvorenog
+izvornog koda ih žele implementirati u programima otvorenog izvornog koda. </p>
+
+<p>Pod pritiskom filmskih i glazbenih kompanija, softver za korištenje od
+strane individualnih korisnika je sve više dizajnirani specifično da ih
+ograničuje. Ta zlonamjerna značajka je znana kao Digitalno Upravljanje
+Restrikcijama (<i>Digital Restrictions Management</i>) (DRM) (pogledajte <a
+href="http://defectivebydesign.org/">DefectiveByDesign.org</a>) i to je
+antiteza duha slobode koji slobodni softver cilja da pruži. I ne samo u
+duhu: pošto je cilj DRM-a gaženje vaše slobode, DRM developeri pokušavaju
+napraviti teškim, nemogućim ili čak nezakonitim vaše mijenjanje softvera
+koji implementira DRM. </p>
+
+<p>No, neki pobornici otvorenog izvornog koda su predložili &ldquo;DRM softver
+otvorenog izvornog koda&rdquo;. Njihova ideja je da će, objavljivanjem
+izvornog koda programa dizajniranih da ograniče vaš pristup kodiranom mediju
+i dopuštenjem drugih da ga izmjene, oni izraditi moćniji i pouzdan softver
+da ograniči korisnike poput vas. Softver bi tada bio isporučen vama u
+uređajima koji ne dopuštaju izmjenu softvera.</p>
+
+<p>Taj softver bi mogao biti otvoreni izvorni kod i mogao bi koristiti model
+razvoja otvorenog izvornog koda, ali neće biti slobodan softver pošto neće
+poštovati slobodu korisnika koji ga zapravo pokreću. Ako razvojni model
+otvorenog izvornog koda uspije izraditi taj softver moćnijim i pouzdanijim u
+njegovom ograničavanju korisnika, to će ga učiniti još gorim.</p>
+
+<h3>Strah od slobode</h3>
+
+<p>Glavna prvobitna motivacija onih koji su razdvojili tabor otvorenog izvornog
+koda od pokreta slobodnog softvera je bila ta da etičke ideje
+&ldquo;slobodnog softvera&rdquo; stvaraju nelagodu u nekim ljudima. To je
+istina: podizanje etičkih pitanja kao što su sloboda, govor o odgovornosti
+kao i o pogodnosti, je traženje od ljudi da razmisle o stvarima koje bi
+možda radije ignorirali, kao što je pitanje o tome da li je njihovo
+ponašanje etično. To može izazvati nelagodnost i neki ljudi će možda na to
+jednostavno zatvoriti svoje umove. Iz toga ne slijedi da bi trebali prestati
+govoriti o tim pitanjima.</p>
+
+<p>To je, međutim, ono što su vođe otvorenog izvornog koda odlučili
+napraviti. Oni su shvatili da bi šutnjom o etici i slobodi, i govorom samo o
+neposrednim praktičnim prednostima određenog slobodnog softvera, mogli biti
+u mogućnosti &ldquo;prodavati&rdquo; softver efektivnije određenim
+korisnicima, posebno onim poslovnim.</p>
+
+<p>Taj pristup se pokazao efektivnim, u vlastitom mandatu. Retorika otvorenog
+izvornog koda je uvjerila mnoge tvrtke i pojedince da koriste, čak i da
+razvijaju, slobodan softver, što je proširilo našu zajednicu&mdash;ali samo
+na površnoj, praktičnoj razini. Filozofija otvorenog izvornog koda, sa
+svojim čisto praktičnim vrijednostima, ometa razumijevanje dubljih ideja
+slobodnog softvera; donosi mnoge ljude u našu zajednicu, ali ih ne podučava
+da je brane. To je dobro, utoliko koliko to prolazi, ali nije dovoljno da
+osigura slobodu. Privlačenje korisnika prema slobodnom softveru vodi ih samo
+dio puta do toga da postanu branitelji vlastite slobode.</p>
+
+<p>Prije ili kasnije ti korisnici će biti pozvani da prijeđu natrag na
+vlasnički softver zbog neke praktične prednosti. Nebrojeno mnogo kompanija
+žele ponuditi takvo iskušenje, neki čak nude kopije besplatno. Zašto bi
+korisnici odbili? Samo da su naučili cijeniti slobodu koju im daje slobodan
+softver, cijeniti slobodu zbog slobode same radije nego tehničke i praktične
+pogodnosti određenog slobodnog softvera. Da bi raširili tu ideju, moramo
+govoriti o slobodi. Određena količina &ldquo;šutnje&rdquo; kao poslovnog
+pristupa može biti korisna za zajednicu, ali je opasna ako postane toliko
+česta da se ljubav prema slobodi počinje činiti kao ekscentritet.</p>
+
+<p>Ta opasna situacija je točno ono što imamo. Većina ljudi povezanih sa
+slobodnim softverom, posebno njegovi distributeri, govore malo o
+slobodi&mdash;obično zato jer žele biti &ldquo;prihvatljiviji
+tvrtkama.&rdquo; Skoro sve distribucije GNU/Linux operativnoga sustava
+dodaju vlasničke pakete osnovnom slobodnom sustavu, i pozivaju korisnike da
+smatraju to prednošću radije nego manom.</p>
+
+<p>Vlasnički dodatni softver i djelomično neslobodne GNU/Linux distribucije
+nalaze plodno tlo jer većina naše zajednice ne insistira na slobodi kad je
+riječ o njihovom softveru. To nije slučajnost. Većina GNU/Linux korisnika je
+uvedena u sustav kroz raspravu o &ldquo;otvorenom izvornom kodu&rdquo;, koja
+ne govori da je cilj sloboda. Prakse koje ne podržavaju slobodu i riječi
+koje ne govore o slobodi idu ruku pod ruku, podržavajući jedna drugu. Da se
+prebrodi ta tendencija, trebamo više, ne manje, govora o slobodi.</p>
+
+<h3>&ldquo;FLOSS&rdquo; i &ldquo;FOSS&rdquo;</h3>
+
+<p> Termini &ldquo;FLOSS&rdquo; i &ldquo;FOSS&rdquo; su <a
+href="/philosophy/floss-and-foss.html">neutralni i označavaju i slobodni
+softver i softver otvorenog koda.</a> Ako želite postići neutralnost,
+&ldquo;FLOSS&rdquo; je bolji odabir; no neutralnim terminom se nećete
+izjasniti kao zagovornik slobode - borba za slobodu obuhvaća i
+izjašnjavanje.</p>
+
+<h3>Zaključak</h3>
+
+<p>Dok zagovornici otvorenog izvornog koda povlače nove korisnike u zajednicu,
+mi, aktivisti slobodnog softvera moramo poduprijeti zadatak donošenja
+pitanja slobode u njihovu pažnju. Moramo reći: &ldquo;To je slobodan softver
+i daje vam slobodu!&rdquo;&mdash;više i glasnije nego ikad. Svaki put kada
+kažete &ldquo;slobodan softver&rdquo; radije nego &ldquo;otvoreni izvorni
+kod,&rdquo; vi pomažete našu kampanju.</p>
+
+<h4>Bilješke</h4>
+
+<!-- The article is incomplete (#793776) as of 21st January 2013.
+<p>
+
+Joe Barr's article,
+<a href="http://www.itworld.com/LWD010523vcontrol4">&ldquo;Live and
+let license,&rdquo;</a> gives his perspective on this issue.</p>
+-->
+<p>
+Lakhanijev i Wolfov <a
+href="http://ocw.mit.edu/courses/sloan-school-of-management/15-352-managing-innovation-emerging-trends-spring-2005/readings/lakhaniwolf.pdf">
+članak o motivaciji developera slobodnog softvera</a> kaže da je znatna
+frakcija motivirana gledištem da softver treba biti slobodan. To je unatoč
+činjenici da su anketirali developere na SourceForge-u, portal koji ne
+podržava gledište da je to etično pitanje. </p>
+
+<div class="translators-notes">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
+<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Riječ ili fraza
+korištena da se impresionira ili izraz koji je trenutno u modi. Doslovno,
+<i>buzz</i> znači &ldquo;brujanje&rdquo;, a <i>word</i> znači
+&ldquo;riječ&rdquo;.</li></ol> </div>
+</div>
+
+<!-- for id="content", starts in the include above -->
+<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
+<div id="footer">
+<div class="unprintable">
+
+<p>Molim vas šaljite općenite FSF &amp; GNU upite na <a
+href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje isto i <a
+href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
+drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a
+href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>. </p>
+
+<p>
+
+<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
+ replace it with the translation of these two:
+
+ We work hard and do our best to provide accurate, good quality
+ translations. However, we are not exempt from imperfection.
+ Please send your comments and general suggestions in this regard
+ to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
+
+ &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+
+ <p>For information on coordinating and submitting translations of
+ our web pages, see <a
+ href="/server/standards/README.translations.html">Translations
+ README</a>. -->
+Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne
+prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite
+vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
+href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
+pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za
+prijevode</a>.</p>
+</div>
+
+<p>Copyright &copy; 2007, 2010, 2012 Richard Stallman</p>
+
+<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
+href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
+Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>
+
+<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
+<div class="translators-credits">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
+<b>Prijevod</b>: Marin Rameša, 2013.</div>
+
+<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
+Zadnji put promijenjeno:
+
+$Date: 2017/04/14 14:53:30 $
+
+<!-- timestamp end -->
+</p>
+</div>
+</div>
+</body>
+</html>