summaryrefslogtreecommitdiff
path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html
diff options
context:
space:
mode:
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html')
-rw-r--r--talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html736
1 files changed, 736 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html
new file mode 100644
index 0000000..082545c
--- /dev/null
+++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/manifesto.html
@@ -0,0 +1,736 @@
+<!--#set var="PO_FILE"
+ value='<a href="/gnu/po/manifesto.hr.po">
+ https://www.gnu.org/gnu/po/manifesto.hr.po</a>'
+ --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/manifesto.html"
+ --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/manifesto.hr-diff.html"
+ --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2015-06-02" -->
+
+<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
+<!-- Parent-Version: 1.77 -->
+
+<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
+<title>GNU manifest - GNU projekt - Zaklada za slobodan softver</title>
+
+<!--#include virtual="/gnu/po/manifesto.translist" -->
+<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
+<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
+<h2>GNU manifest</h2>
+
+<p> GNU manifest (koji je naveden u daljnjem tekstu) je napisao <a
+href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a> u počecima GNU
+projekta, kako bi zatražio sudjelovanje i potporu. Tijekom prvih nekoliko
+godina, obnavljan je u manjoj mjeri da bi ostao u toku događaja, no sada se
+čini kako je najbolje ostaviti ga neizmijenjenog kakvog ga je većina ljudi
+vidjela.</p>
+
+<p>Od tog vremena, naučili smo o određenim uobičajenim krivim shvaćanjima nekih
+dijelova engleskog originala koja bi se izbjegla da je tekst drugačije
+sročen. Bilješke dodane od 1993. pojašnjavaju ove stavke.</p>
+
+<p>Za najsvježije informacije o dostupnom GNU softveru, molimo pogledajte
+informacije dostupne na našem <a href="/home.html">web poslužitelju</a>,
+preciznije na našem <a href="/software/software.html">popisu
+softvera</a>. Za informacije kako pridonijeti, pogledajte <a
+href="/help/help.html">http://www.gnu.org/help</a>.</p>
+
+<h3 id="whats-gnu">Što je GNU? Gnu Nije Unix!</h3>
+
+<p>
+ GNU, što je kratica za Gnu Nije Unix, je naziv za potpun softverski sustav
+kompatibilan s Unixom koji pišem kako bih ga mogao dati slobodno tako da ga
+svatko može koristiti.<a href="#f1">(1)</a> Nekoliko drugih dobrovoljaca mi
+pomaže. Donacije vremena, novca, programa i opreme su vrlo potrebne.</p>
+
+<p>
+ Zasada imamo uređivač teksta Emacs sa Lispom za pisanje naredbi uređivača,
+program za praćenje izvršenja drugih programa na razini izvornog koda
+(<i>source level debugger</i>), generator raščlanjivača kompatibilan s
+yacc-om, povezivač (<i>linker</i>), i oko 35 pomoćnih programa. Ljuska
+(izvođač naredbi) je skoro gotova. Novi prenosivi optimizirajući C kompajler
+je kompilirao samog sebe i možda će biti pušteni u javnost kasnije ove
+godine. Osnovna jezgra (<i>kernel</i>) postoji no još mnoge mogućnosti su
+potrebne da bismo emulirali Unix. Kada jezgra i kompajler budu gotovi, bit
+će moguće distribuirati GNU sustav dovoljan za razvoj softvera. Koristiti
+ćemo TeX kao svoj oblikovatelj teksta, ali radimo na nroff-u. Koristiti ćemo
+i slobodan, prenosivi X Window System. Nakon ovoga, dodat ćemo prenosivi
+Common Lisp, igru Empire, tablični kalkulator, i stotine drugih stvari, kao
+i elektroničku dokumentaciju. Nadamo se da ćemo, jednom, ponuditi sve
+korisno što uobičajeno dolazi sa Unix sustavom, i više.</p>
+
+<p>
+ GNU će moći pokretati Unix programe, no neće biti identičan Unixu. Napravit
+ćemo sva poboljšanja koja smatramo korisnima, prema našem iskustvu sa drugim
+operativnim sustavima. Točnije, namjeravamo imati dulja imena datoteka,
+oznake verzija datoteka, datotečni sustav sa zaštitom od raspada, možda i
+dovršavanje imena datoteka, podršku za prikaz neovisan o terminalu, i jednom
+možda i prozorski sustav bazirani na Lispu kroz koji će više Lisp programa i
+običnih Unix programa moći dijeliti ekran. I C i Lisp će biti dostupni kao
+sistemski programski jezici. Probati ćemo podržavati protokole za
+komunikaciju UUCP, MIT Chaosnet i Internet.</p>
+
+<p>
+ GNU je u početku namijenjen ponajviše strojevima u klasi 68000/16000-ice sa
+virtualnom memorijom, jer su to najjednostavniji strojevi na kojima ga
+možemo natjerati da radi. Dodatni trud potreban da ga pokrenemo i na manjim
+strojevima će biti ostavljen nekome tko želi koristiti GNU na njima.</p>
+
+<p>
+ Da izbjegnemo strašnu zbrku, molimo da kažete <em>g</em> u riječi
+&ldquo;GNU&rdquo; kada je to ime ovog projekta.<sup><a
+href="#TransNote1">1</a></sup> </p>
+
+<h3 id="why-write">Zašto moram napisati GNU</h3>
+
+<p>
+ Smatram da postoji zlatno pravilo koje zahtjeva da dijelim program koji mi
+se sviđa sa drugima kojima se on sviđa. Prodavači softvera žele podijeliti
+korisnike i osvojiti ih, tako da zahtijevaju od svakog korisnika da se složi
+da neće dijeliti sa drugima. Odbijam ne biti solidaran s drugim korisnicima
+na ovaj način. Ne mogu sa čistom savješću potpisati sporazum o tajnosti ili
+softverski licenčni ugovor. Tijekom godina u kojima sam radio u Laboratoriju
+za Umjetnu Inteligenciju pokušao sam se odupirati takvim strujanjima i
+drugim ne-gostoljubivostima, no u jednom trenutku otišli su predaleko: nisam
+mogao ostati u ustanovi u kojoj se takve stvari rade protiv moje volje.</p>
+
+<p>
+ Kako bih mogao nastaviti koristiti računala bez da budem nečastan, odlučio
+sam složiti dovoljnu količinu slobodnog softvera tako da mogu ići dalje bez
+imalo softvera koji nije slobodan. Dao sam otkaz u Laboratoriju kako me MIT
+legalno ne bi mogao sprječavati u slobodnom davanju GNU-a.<a
+href="#f2a">(2)</a></p>
+
+<h3 id="compatible">Zašto će GNU biti kompatibilan s Unixom</h3>
+
+<p>
+ Unix, po meni, nije idealan sustav, no nije previše loš. Osnovne osobine
+Unixa čine se dobrima, i mislim kako se ono što Unixu nedostaje može
+popuniti bez da uništim te osobine. A sustav kompatibilan s Unixom bio bi
+jednostavan za prihvaćanje mnogim drugim ljudima.</p>
+
+<h3 id="available">Kako će GNU biti dostupan</h3>
+
+<p>
+ GNU nije javno vlasništvo. Svakome će biti dozvoljeno mijenjati i ponovno
+distribuirati GNU, ali nijednom distributeru neće biti dozvoljeno da se
+ograniči daljnje distribuiranje. Da tako kažemo, <a
+href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasničke
+(<i>proprietary</i>)</a> izmjene neće biti dozvoljene. Želim osigurati da će
+sve inačice GNU-a ostati slobodne.</p>
+
+<h3 id="why-help">Zašto mnogi drugi programeri žele pomoći</h3>
+
+<p>
+ Pronašao sam mnogo programera koji su uzbuđeni oko GNU-a i žele pomoći.</p>
+
+<p>
+ Mnogi programeri su nezadovoljni komercijalizacijom sistemskog
+softvera. Možda im omogućava da zarađuju više novca, no zahtjeva da se
+općenito osjećaju u sukobu s drugim programerima umjesto da se osjećaju
+drugovima. Osnovni čin prijateljstva među programerima je dijeljenje
+programa; današnji tržišni način rada u osnovi zabranjuje programerima da se
+prema drugima odnose kao prema prijateljima. Kupac softvera mora odabrati
+između prijateljstva i poštovanja zakona. Prirodno, mnogi odlučuju da je
+prijateljstvo bitnije. Ali oni koji vjeruju u zakon često se ne osjećaju
+dobro sa bilo kojim odabirom. Postaju cinični i misle da je programiranje
+samo način za zaradu.</p>
+
+<p>
+ Radom i korištenjem GNU-a umjesto vlasničkih programa, možemo biti
+gostoljubivi prema svima i istovremeno poštivati zakon. Dodatno, GNU služi
+kao primjer za inspiraciju i kao zastava koja će povesti druge da nam se
+pridruže u dijeljenju. Ovo nam može dati osjećaj harmonije koji je nemoguć
+ako koristimo softver koji nije slobodan. Za oko pola programera s kojima
+razgovaram, ovo je bitna sreća koju novac ne može zamijeniti.</p>
+
+<h3 id="contribute">Kako vi možete pripomoći</h3>
+
+<blockquote>
+<p>
+(Danas, da biste vidjeli softverske zadaće na kojima možete raditi,
+pogledajte <a href="http://fsf.org/campaigns/priority-projects">popis
+projekata visokog prioriteta</a> i <a
+href="http://savannah.gnu.org/people/?type_id=1">GNU popis tražene
+pomoći</a>, općeniti popis zadaća za GNU softverske pakete. Za druge načine
+na koje možete pomoći, pogledajte <a href="/help/help.html">vodič za
+pomaganje GNU operativnoga sustava</a>.)
+</p>
+</blockquote>
+
+<p>
+ Tražim proizvođače računala za donacije strojeva i novca. Tražim pojedince
+za donacije programa i rada.</p>
+
+<p>
+ Jedna posljedica koju možete očekivati donacijom strojeva je da će se GNU na
+njima vrtiti vrlo rano. Strojevi trebaju biti potpuni, sustavi spremni za
+uporabu, odobreni za uporabu u naseljenim područjima, i da ne trebaju
+sofisticirano hlađenje ili napajanje.</p>
+
+<p>
+ Shvatio sam da su mnogi programeri željni dati slobodno vrijeme za rad na
+GNU. Za većinu projekata, takav povremeni distribuirani rad bio bi vrlo
+težak za koordinaciju; nezavisno pisani dijelovi ne bi radili zajedno. No za
+konkretnu zadaću zamjene Unixa, ovaj problem ne postoji. Potpun Unix sustav
+sadrži stotine pomoćnih programa, od kojih je svaki zasebno
+dokumentiran. Većina specifikacija sučelja su fiksne radi kompatibilnosti
+Unixa. Ako svaki pridonositelj može napisati kompatibilnu zamjenu za jedan
+Unix alat, i da ga natjera da radi kako treba umjesto originala na Unix
+sustavu, tada će svi ovi alati raditi kako valja kad ih se složi
+zajedno. Čak i ako damo Murphyju da stvori nekoliko neočekivanih problema,
+slaganje ovih komponenti zajedno biti će jednostavna zadaća. (Jezgra će
+zahtijevati bližu komunikaciju i morati će se razvijati od strane male, uske
+grupe.)</p>
+
+<p>
+ Ako dobijem novčane donacije, možda ću moći zaposliti nekoliko ljudi da rade
+puno ili djelomično radno vrijeme. Plaća neće biti visoka po programerskim
+standardima, no tražim ljude kojima je građenje društvenog duha važno kao i
+zarada. Ovo vidim kao način da omogućim zainteresiranim ljudima da posvete
+punu energiju na rad na GNU-u poštedom od potrebe da zarade za život na neki
+drugi način.</p>
+
+<h3 id="benefit">Zašto će svi korisnici računala imati koristi</h3>
+
+<p>
+ Kada GNU bude napisan, svatko će moći dobiti dobar sistemski softver
+slobodno, baš kao i zrak.<a href="#f2">(3)</a></p>
+
+<p>
+ Ovo znači mnogo više od pukog uklanjanja cijene licence Unixa. Ovo znači da
+će se bespotrebno gubljenje vremena na programiranje izbjeći. To vrijeme
+može umjesto toga ići u unaprjeđivanje tehnologije.</p>
+
+<p>
+ Potpuni izvorni kod sistemskog softvera bit će dostupan svakome. Na taj
+način, korisnik koji treba promjene u sustavu uvijek će moći slobodno sam
+napraviti promjene, ili platiti bilo kojem programeru ili kompaniji da ih
+naprave umjesto njega. Korisnici više neće biti u milosti jednog programera
+ili kompanije koja posjeduje izvorni kod i jedina ima mogućnost napraviti
+izmjene.</p>
+
+<p>
+ Škole će moći pružiti mnogo edukativnije okruženje potičući učenike da
+proučavaju i poboljšavaju sistemski kod. Harvardov računalni laboratorij
+nekad je imao odredbu da se niti jedan program nije smio instalirati na
+sustav ako njegov izvorni kod nije bio javan, i držali se toga tako da su
+stvarno odbijali instalirati određene programe. Ovo me snažno nadahnulo.</p>
+
+<p>
+ Konačno, gubljenje vremena na razmišljanje tko je vlasnik sistemskog
+softvera i što se smije ili ne smije činiti s njim bit će uklonjeno.</p>
+
+<p>
+ Ugovori koji zahtijevaju ljude da plate za korištenje programa, uključujući
+licenciranje kopija, uvijek izazivaju ogromne troškove društvu kroz
+nespretne mehanizme koji su potrebni da bi se odredilo koliko, odnosno za
+koje programe, pojedinac mora platiti. I samo policijska država može
+natjerati svakoga da se pokore tim mehanizmima. Zamislite svemirsku postaju
+gdje se zrak mora vrlo skupo proizvoditi; naplata svakome tko diše prema
+jednoj litri zraka možda je pošteno, no nošenje maske za disanje s mjeračem
+cijeli dan i noć je nepodnošljivo čak i ako si svatko može priuštiti
+plaćanje računa za zrak. A TV kamere koje su svagdje da bi vidjele da li
+ikada skidate masku su strašne. Bolje je podržavati tvornicu zraka porezom
+po glavi stanovnika i jednostavno odbaciti maske.</p>
+
+<p>
+ Kopiranje svih ili dijelova programa je prirodno programeru poput disanja, i
+jednako produktivno. Mora biti slobodno.</p>
+
+<h3 id="rebutted-objections">Neki jednostavno odbacivi prigovori ciljevima GNU-a</h3>
+
+<p id="support">
+<strong>&ldquo;Nitko ga neće koristiti ako je besplatan, jer to znači da
+nemaju podršku na koju se mogu pouzdati.&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+<strong>&ldquo;Morate naplaćivati za program kako biste platili pružanje
+podrške.&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+ Ako bi ljudi radije platili za GNU i podršku nego dobili besplatni GNU bez
+podrške, kompanija koja bi pružala samo podršku ljudima koji su slobodno
+nabavili GNU morala bi biti profitabilna.<a href="#f3">(4)</a></p>
+
+<p>
+ Moramo razlikovati podršku u obliku stvarnog programiranja i jednostavnog
+držanja za ruku. Ono prvo je nešto na što se pojedinac ne može osloniti kod
+prodavača softvera. Ako vaš problem ne dijeli dovoljno ljudi, prodavač će
+vam reći da se gonite.</p>
+
+<p>
+ Ako se vaša kompanija mora moći osloniti na podršku, jedini način je da
+imate sav potreban izvorni kod i alate. Tada možete zaposliti bilo koju
+dostupnu osobu da vam popravi vaš problem; ne biste bili na milost i
+nemilost bilo kojeg pojedinca. Sa Unixom, cijena izvornog koda ovo čini
+nemogućim većini kompanija. Sa GNU-om ovo će biti jednostavno. Još uvijek će
+biti moguće da nema kompetentne osobe, no ovaj problem ne može se baciti na
+način distribucije. GNU ne rješava sve svjetske probleme, samo neke.</p>
+
+<p>
+ U međuvremenu, korisnici koji ne znaju ništa o računalima trebaju držanje za
+ruku: trebaju da netko za njih učini ono što bi i oni sami jednostavno mogli
+no ne znaju kako.</p>
+
+<p>
+ Takve usluge mogu nuditi tvrtke koje prodaju samo držanje za ruku i uslugu
+popravka. Ako je istina da bi ljudi radije potrošili novac i dobili proizvod
+s uslugom, tada će rado kupiti i uslugu kad već dobiju proizvod
+besplatno. Ove uslužne tvrtke će se natjecati u kvaliteti i cijeni;
+korisnici neće biti vezani uz pojedinu. U međuvremenu, oni od nas koji ne
+trebaju uslugu će morati moći koristiti program i bez plaćanja za uslugu.</p>
+
+<p id="advertising">
+<strong>&ldquo;Ne možete dosegnuti mnogo ljudi bez oglašavanja, i morate
+naplatiti program da biste to podržavali.&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+<strong>&ldquo;Beskorisno je oglašavati program do kojeg ljudi mogu doći
+besplatno.&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+ Postoje razni načini besplatnog ili vrlo jeftinog publiciteta koji se mogu
+koristiti za obavijestiti računalne korisnike o nečem poput GNU-a. No možda
+je istina da pojedinac može doći do više korisnika mikroračunala koristeći
+oglašavanje. Ako je ovo istina, kompanija koja oglašava uslugu kopiranja i
+slanja GNU-a za novac morala bi biti dovoljno uspješna da plati za svoje
+oglašavanje i više. Na ovaj način, samo korisnici koji imaju koristi od
+oglašavanja plate za njega.</p>
+
+<p>
+ S druge strane, ako mnogo ljudi dobije GNU od svojih prijatelja, i takve
+kompanije ne uspiju, ovo će pokazati da oglašavanje nije ustvari bilo
+potrebno da se GNU proširi. Zašto zagovornici slobodnog tržišta ne dopuštaju
+da slobodno tržište odluči o ovome?<a href="#f4">(5)</a></p>
+
+<p id="competitive">
+<strong>&ldquo;Moja kompanija treba vlasnički operativni sustav da bi dobila
+na konkurentnosti.&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+ GNU će ukloniti operativne sustave iz područja konkurentnosti. Nećete moći
+dobiti prednost na ovom području, no neće ni vaši konkurenti. Vi i oni ćete
+se natjecati u drugim područjima, dok ćete u ovom oboje surađivati. Ako vaša
+kompanija prodaje operativni sustav, GNU vam se neće svidjeti, no to je vaš
+problem. Ako je vaš posao nešto drugo, GNU vas može spasiti od polaska u
+skupi posao prodaje operativnih sustava.</p>
+
+<p>
+ Volio bih vidjeti da GNU razvoj podržavaju darovi mnogih proizvođača i
+korisnika, smanjujući cijenu oboma.<a href="#f5">(6)</a></p>
+
+<p id="deserve">
+<strong>&ldquo;Ne zaslužuju li programeri nagradu za svoju
+kreativnost?&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+ Ako išta zaslužuje nagradu, to je pomaganje društvu. Kreativnost može biti
+pomaganje društvu, no samo ako je društvo slobodno da koristi rezultate. Ako
+programeri zaslužuju nagradu za stvaranje inovativnih programa, na isti
+način trebaju biti kažnjeni ako ograničuju uporabu ovih programa.</p>
+
+<p id="reward">
+<strong>&ldquo;Ne bi li programer trebao moći tražiti nagradu za svoju
+kreativnost?&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+ Ne postoji ništa loše u želji za plaćom za rad, ili željom za povećanjem
+svojeg dohotka, dok god taj pojedinac ne koristi destruktivne mjere. Ali
+mjere koje su danas uobičajene u području softvera zasnovane su na
+destruktivnosti.</p>
+
+<p>
+ Izvlačenje novca od korisnika programa ograničavanjem njegove uporabe je
+destruktivno jer ograničenja smanjuju količinu i način na koji se program
+može koristiti. Ovo smanjuje količinu bogatstva koje čovječanstvo dobiva od
+programa. Kada postoji namjerni odabir da se ograniči, štetne posljedice su
+namjerno uništenje.</p>
+
+<p>
+ Razlog zašto dobar građanin ne koristi takve destruktivne mjere da bi postao
+bogatiji je jer, ako bi svatko tako činio, svi bismo postali siromašniji od
+međusobne destruktivnosti. Ovo je Kantovska etika; ili, Zlatno
+Pravilo. Budući da ne volim posljedice koje se stvaraju ako svatko skriva
+informacije, nužno smatram da je zlo činiti takvo što. Točnije, želja da se
+bude nagrađen za kreativnost ne opravdava sprječavanje svijeta da koristi
+svu ili dio te kreativnosti.</p>
+
+<p id="starve">
+<strong>&ldquo;Neće li programeri gladovati?&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+ Mogao bih odgovoriti da nitko nije prisiljeni biti programer. Većina nas ne
+može zaraditi novac za stajanje na ulici i pravljenjem grimasa. No mi nismo,
+kao rezultat, prisiljeni provoditi naš život stajući na ulici i
+gladujući. Činimo nešto drugo.</p>
+
+<p>
+ No to je krivi odgovor jer prihvaća implicitnu pretpostavku postavljača
+pitanja: da bez vlasništva nad softverom, programeri ne mogu biti plaćeni ni
+centa. Navodno je sve ili ništa.</p>
+
+<p>
+ Pravi razlog zašto programeri neće gladovati je da će još uvijek biti moguće
+da budu plaćeni za programiranje; samo ne plaćeni koliko sada.</p>
+
+<p>
+ Ograničavanje kopiranja nije jedina osnova softverskim kompanijama. To je
+najuobičajenija osnova<a href="#f8">(7)</a> jer donosi najviše novca. Da je
+zabranjena, ili odbijena od strane kupca, softverske kompanije bi se
+pomaknule na druge osnove organizacije koje se sada rijeđe koriste. Uvijek
+su postojali razni načini da se organizira bilo koja vrsta posla.</p>
+
+<p>
+ Vjerojatno programiranje neće biti toliko isplativo na novoj osnovi kao
+danas. No to nije argument protiv promjene. Ne smatra se nepravdom kada
+prodavači u trgovinama zarađuju koliko zarađuju. Kada bi programeri isto
+toliko zarađivali, ni to ne bi bila nepravda. (U praksi bi i dalje
+zarađivali mnogo više nego prodavači.)</p>
+
+<p id="right-to-control">
+<strong>&ldquo;Nemaju li ljudi pravo da kontroliraju kako se njihova
+kreativnost koristi?&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+&ldquo;Kontrola nad uporabom ideja pojedinca&rdquo; ustvari je kontrola nad
+tuđim životima; i obično se koristi da bi učinila njihove živote težima.</p>
+
+<p>
+ Ljudi koji su proučavali problem prava intelektualnog vlasništva<a
+href="#f6">(8)</a> pažljivo (poput odvjetnika) kažu da ne postoji urođeno
+pravo intelektualnog vlasništva. Vrste pretpostavljenih prava intelektualnog
+vlasništva koje vlada prepoznaje stvoreni su posebnim zakonima za posebne
+svrhe.</p>
+
+<p>
+ Na primjer, patentni sustav je uspostavljen kako bi potaknuo izumitelje da
+objave detalje svojih izuma. Njegova svrha bila je da pomogne društvu više
+nego izumiteljima. U to vrijeme, životni vijek patenta u trajanju od 17
+godina bio je kratak u usporedbi s brzinom napretka tehnologije. Budući da
+su patenti problem samo među proizvođačima, kojima cijena i napor licenčnog
+ugovora su minimalni u usporedbi sa postavljanjem proizvodnje, patenti često
+ne čine mnogo štete. Ne rade probleme većini pojedinaca koji koriste
+patentirane proizvode.</p>
+
+<p>
+ Ideja autorskih prava (<i>copyright</i>) nije postojala u antici, kada su
+autori često kopirali djela drugih autora u cijelosti u ne-fiktivnim
+djelima. Ovo je bilo korisno, i to je bio jedini način na koji su djela
+mnogih autora preživjela barem djelomično. Sustav autorskih prava je
+izmišljen čisto kako bi poticao autorstvo. U području u kojem je
+izmišljen&mdash;knjige, koje su mogle biti kopirane ekonomično jedino na
+tiskarskom stroju&mdash;učinio je malo štete, a nije smetao većini
+pojedinaca koji čitaju knjige.</p>
+
+<p>
+ Sva prava intelektualnog vlasništva su samo licence, samo dozvole koje je
+društvo dalo jer se smatralo, pravo ili krivo, da društvo kao cjelina će
+imati koristi od davanja istih. No u bilo kojoj situaciji trebamo se
+zapitati: imamo li stvarno koristi od davanja takve licence? Kakav čin
+dozvoljavamo pojedincu da čini?</p>
+
+<p>
+ Slučaj programa je danas vrlo različit od knjiga prije više stotina
+godina. Činjenica da je najjednostavniji način za kopiranje programa baš
+onaj od jednog susjeda do drugog, činjenica da program ima i izvorni kod i
+objektni kod koji se razlikuju, i činjenica da se program koristi, a ne čita
+i uživa u njemu, kombiniraju se kako bi stvorili situaciju u kojoj osoba
+koja koristi autorsko pravo ustvari šteti društvu kao cjelini i materijalno
+i duhovno; situaciju u kojoj osoba to ne bi trebala to činiti dozvoljavao
+ili ne dozvoljavao joj to zakon.</p>
+
+<p id="competition">
+<strong>&ldquo;Konkurencija čini da se stvari rade bolje.&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+ Paradigma konkurencije je utrka: nagrađivanjem pobjednika, potičemo svakoga
+da trči brže. Kada kapitalizam stvarno radi na ovaj način, tada čini dobar
+posao; no njegovi branitelji su u krivu kada pretpostavljaju da uvijek radi
+na ovaj način. Ako trkači zaborave zašto je nagrada ponuđena i postanu
+usmjereni samo na pobjedu, bez obzira na način, mogu pronaći i druge
+strategije&mdash;poput napadanja drugih trkača. Ako se trkači počnu tući,
+svi će doći kasnije.</p>
+
+<p>
+ Vlasnički i tajni softver je moralni ekvivalent trkača koji se tuku. Tužno,
+no čini se da jedini sudac kojeg imamo nema ništa protiv tuče; on samo
+upravlja njima. (&ldquo;Za svakih deset metara koje prijeđete, smijete
+napraviti jedan udarac.&rdquo;) Ustvari bi ih trebao razdvojiti, i kazniti
+trkače što se uopće pokušavaju tući.</p>
+
+<p id="stop-programming">
+<strong>&ldquo;Neće li svi prestati programirati bez novčane
+naknade?&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+ Ustvari, mnogi ljudi će programirati bez ikakve novčane
+naknade. Programiranje izaziva neodoljivu fascinaciju nekim ljudima, obično
+ljudima koji su u njemu najbolji. Mnogi profesionalni glazbenici nastavljaju
+svirati makar nemaju nade da će zaraditi za život na taj način.</p>
+
+<p>
+ No ustvari ovo pitanje, makar ga ljudi često postavljaju, nije odgovarajuće
+za ovu situaciju. Plaća programerima neće nestati, samo će postati manja. Pa
+je pravo pitanje, da li će itko programirati sa smanjenom novčanom naknadom?
+Moje iskustvo pokazuje da hoće.</p>
+
+<p>
+ Za više od deset godina, mnogi od najboljih svjetskih programera radili su u
+Laboratoriju za Umjetnu Inteligenciju za mnogo manje novca nego što bi mogli
+zaraditi bilo gdje drugdje. Dobili su mnogo različitih ne-novčanih nagrada:
+slavu i poštovanje, na primjer. A kreativnost je i zabavna, nagrada sama po
+sebi.</p>
+
+<p>
+ Tada je većina njih otišla kada su dobili šansu da rade isti interesantan
+posao za mnogo novca.</p>
+
+<p>
+ Što činjenice pokazuju je da će ljudi programirati za razloge osim
+bogatstva; ali ako dobiju šansu istovremeno dobiti mnogo novca, počet će
+očekivati i zahtijevati ga. Organizacije koje slabo plaćaju loše stoje u
+konkurenciji sa onima koje puno plaćaju, ali ne moraju loše stajati ako se
+zabrane one koje puno plaćaju.</p>
+
+<p id="desperate">
+<strong>&ldquo;Očajnički trebamo programere. Ako oni zahtijevaju da
+prestanemo pomagati našim bližnjima, moramo se pokoriti.&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+ Nikada niste toliko očajni da se morate pokoriti ovakvoj vrsti
+zahtjeva. Zapamtite: milijuni za obranu, no niti jedan cent za slavu!</p>
+
+<p id="living">
+<strong>&ldquo;Programeri nekako moraju preživjeti.&rdquo;</strong></p>
+
+<p>
+ U kratkom roku, ovo je istina. No postoje mnogi načini na koje programeri
+mogu zaraditi za život bez prodaje prava na korištenje programa. Ovaj način
+je danas uobičajen jer donosi programerima i poslovnim ljudima najviše
+novca, a ne zato što je to jedini način. Jednostavno je pronaći druge načine
+ako ih želite pronaći. Evo nekoliko primjera.</p>
+
+<p>
+ Proizvođač koji predstavlja novo računalo platit će za prijenos operativnih
+sustava na novi hardver.</p>
+
+<p>
+ Prodaja usluga učenja, držanja za ruke i održavanja također može
+zapošljavati programere.</p>
+
+<p>
+ Ljudi s novim idejama mogli bi distribuirati programe besplatno<a
+href="#f7">(9)</a> (<i>freeware</i>), tražeći donacije od zadovoljnih
+korisnika, ili prodavajući usluge držanja za ruke. Upoznao sam ljude koji
+već uspješno rade na ovaj način.</p>
+
+<p>
+ Korisnici sa sličnim potrebama mogu osnovati udruge korisnika, i
+platiti. Udruga bi s programerskim kompanijama ugovorila pisanje programa
+koje bi članovi grupe željeli koristiti.</p>
+
+<p>
+ Mnoge vrste razvoja može se financirati sa Softverskim Porezom:</p>
+
+<p>
+ Pretpostavimo da svatko tko kupi računalo mora platiti x posto cijene kao
+softverski porez. Vlada to daje agenciji poput NSF koja to troši na razvoj
+softvera.</p>
+
+<p>
+ No ako kupac računala odluči sam napraviti donaciju za razvoj softvera, može
+mu se odbiti takav porez. Može donirati na projekt koji sam
+bira&mdash;često, odabran jer se nada da će moći koristiti rezultate kada
+bude gotov. Može odbiti porez u iznosu bilo koje količine donacije do razine
+za koju bi inače morao platiti.</p>
+
+<p>
+ Ukupna razina poreza može se odrediti glasanjem osoba koje plaćaju porez,
+određena prema količini na koju će biti oporezovani.</p>
+
+<p>
+ Posljedice:</p>
+
+<ul>
+<li>Zajednica korisnika računala podržava razvoj softvera.</li>
+<li>Ova zajednica odlučuje koju količinu podrške trebaju.</li>
+<li>Korisnici koje zanima koji projekti će dobiti njihov novac mogu ovo sami
+odabrati.</li>
+</ul>
+<p>
+ Na duljem roku, pretvaranje programa u slobodne, korak je prema svijetu bez
+nestašice, gdje nitko ne treba raditi vrlo mnogo samo zato da bi zaradio za
+život. Ljudi će biti slobodni da se posvete aktivnostima koje su zabavne,
+poput programiranja, nakon što provedu potrebnih deset sati na tjedan na
+zahtijevanim zadaćama poput zakonodavstva, savjetovanja obitelji,
+popravljanja robota i pregledavanja asteroida. Neće biti potrebe da se
+zarađuje za život od programiranja.</p>
+
+<p>
+ Već smo mnogo smanjili količinu posla koje cijelo društvo mora činiti za
+svoju stvarnu produktivnost, no vrlo malo toga se prenijelo u slobodu za
+radnike jer mnogo neproduktivne aktivnosti je nužno da bi se pružila potpora
+produktivnim aktivnostima. Glavni razlozi su birokracija i izometričke borbe
+protiv konkurencije. Slobodni softver će snažno smanjiti ove probleme u
+područjima softverske produkcije. Ovo moramo učiniti, kako bismo pretvorili
+tehničke dobitke u produktivnosti u manje posla za nas same.</p>
+
+<h3 id="footnotes">Bilješke</h3>
+
+<!-- The anchors do not match the actual footnote numbers because of
+ revisions over time. And if a new footnote is added, the references
+ to existing footnotes that follow the new one must be changed. -->
+<ol>
+<li id="f1">Način na koji je ovo sročeno bio je nepažljiv. (U engleskom originalu,
+&ldquo;<i>free</i>&rdquo; znači i slobodno i besplatno.) Ovdje se htjelo
+reći da nitko ne treba platiti za <b>dozvolu</b> da koristi GNU sustav. No
+riječi u engleskom originalu ovo nisu ovo izravno razjasnile, te ih ljudi
+često shvaćaju kao da kažu da kopije GNU-a trebaju biti uvijek distribuirane
+jeftino ili besplatno. Ovo nikad nije bila namjera; kasnije, manifest
+spominje mogućnost da kompanije nude uslugu distribucije za profit. Kasnije
+sam shvatio da oprezno treba razlikovati &ldquo;<i>free</i>&rdquo; u
+značenju slobode i &ldquo;<i>free</i>&rdquo; u smislu cijene. Slobodni
+softver je softver za koji korisnici imaju slobodu distribucije i
+promjene. Neki korisnici mogu nabaviti kopije besplatno, dok drugi plaćaju
+za nabavku kopija&mdash;a ako sredstva pomognu u poboljšavanju softvera,
+time bolje. Važna stvar je da svatko tko ima kopiju ima i slobodu da
+surađuje s drugima u njenom korištenju.</li>
+
+<li id="f2a">Izraz &ldquo;davanje&rdquo; je još jedna naznaka da nisam još jasno
+razdvojio pitanje cijene od pitanja slobode. Sada preporučamo izbjegavanje
+toga izraza kada se govori o slobodnom softveru. Pogledajte &ldquo;<a
+href="/philosophy/words-to-avoid.html#GiveAwaySoftware">zbunjujuće riječi i
+fraze</a>&rdquo; za bolje objašnjenje. </li>
+
+<li id="f2">Ovo je još jedno mjesto na kojem nisam razlikovao dva značenja
+&ldquo;<i>free</i>&rdquo;. Rečenica kako stoji nije lažna&mdash;možete
+nabaviti kopije GNU softvera besplatno, od svojih prijatelja ili putem
+mreže. No ipak daje krivu ideju.</li>
+
+<li id="f3">Danas postoji više takvih kompanija.</li>
+
+<li id="f4">Iako je dobrotvorna ustanova radije nego kompanija, Zaklada za slobodan
+softver je tijekom 10 godina nabavljala većinu novca od distribucijske
+usluge. Možete <a href="/order/order.html">naručiti stvari od FSF-a</a> da
+biste podržali rad zaklade.
+</li>
+
+<li id="f5">Grupa računalnih kompanija je skupila novac oko 1991. da bi podržala razvoj
+GNU C kompajlera.</li>
+
+<li id="f8">Mislim da sam pogriješio kada sam rekao da je vlasnički softver najčešći
+temelj za zaradu novca od softvera. Čini se da je, ustvari, najčešći
+poslovni model bio i jest, razvoj softvera po narudžbi. To ne nudi mogućnost
+da se prikupljaju najmovi, dakle tvrtka mora nastaviti raditi stvaran posao
+da bi održala dobivanje dohotka. Posao softvera po narudžbi bi nastavio
+postojati, više-manje nepromijenjen, u svijetu slobodnog softvera. Prema
+tome, više ne očekujem da će većina plaćenih programera zarađivati manje u
+svijetu slobodnog softvera. </li>
+
+<li id="f6">U 1980-ima još nisam shvatio koliko je zbunjujući govor o
+&ldquo;pitanju&rdquo; tako zvanog &ldquo;intelektualnog
+vlasništva&rdquo;. Taj termin je očito priklonjen jednoj strani; neprimjetna
+je činjenica da on spaja zajedno različite zakone koji raspravljaju o vrlo
+različitim problemima. Danas pozivam ljude da sasvim odbacuju termin
+&ldquo;intelektualno vlasništvo&rdquo;, kako ne bi druge naveli na pomisao
+da ti zakoni čine jedan koherentan skup. Način koji će se biti jasan je
+raspravljanje o patentima, autorskim pravima i zaštitnim znakovima
+odvojeno. Pogledajte <a href="/philosophy/not-ipr.html">daljnje
+objašnjenje</a> o tome kako ovaj termin širi zbunjenost i priklonjenost.</li>
+
+<li id="f7">Kasnije smo počeli razlikovati &ldquo;<i>free software</i>&rdquo; (slobodan
+softver) i &ldquo;<i>freeware</i>&rdquo; (besplatni softver). Termin
+&ldquo;<i>freeware</i>&rdquo; znači softver koji možete slobodno
+distribuirati, no obično ne možete slobodno proučavati i mijenjati izvorni
+kod, tako da većina njega nije slobodan softver. Pogledajte stranicu sa
+&ldquo;<a href="/philosophy/words-to-avoid.html#Freeware">zbunjujućim
+riječima i frazama</a>&rdquo; za dodatno objašnjenje.</li>
+
+</ol>
+
+<div class="translators-notes">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
+<h3>Bilješke prevoditelja</h3><ol><li id="TransNote1">Naime, u engleskom se
+riječ &ldquo;gnu&rdquo; (životinja) izgovara kao i &ldquo;new&rdquo;
+(novo).</li></ol></div>
+</div>
+
+<!-- for id="content", starts in the include above -->
+<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
+<div id="footer">
+<div class="unprintable">
+
+<p>Molim vas šaljite općenite FSF &amp; GNU upite na <a
+href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje isto i <a
+href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
+drugi ispravci ili prijedlozi mogu biti poslani na <a
+href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>. </p>
+
+<p>
+<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
+ replace it with the translation of these two:
+
+ We work hard and do our best to provide accurate, good quality
+ translations. However, we are not exempt from imperfection.
+ Please send your comments and general suggestions in this regard
+ to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
+
+ &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+
+ <p>For information on coordinating and submitting translations of
+ our web pages, see <a
+ href="/server/standards/README.translations.html">Translations
+ README</a>. -->
+Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne
+prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite
+vaše komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
+href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+<p>Za informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
+pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">README za
+prijevode</a>.</p>
+</div>
+
+<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
+ files generated as part of manuals) on the GNU web server should
+ be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this
+ without talking with the webmasters or licensing team first.
+ Please make sure the copyright date is consistent with the
+ document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
+ document was modified, or published.
+ If you wish to list earlier years, that is ok too.
+ Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
+ years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
+ year, i.e., a year in which the document was published (including
+ being publicly visible on the web or in a revision control system).
+ There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
+ Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
+<p>Copyright &copy; 1985, 1993, 2003, 2005, 2007, 2008, 2009, 2010 Free
+Software Foundation, Inc.</p>
+
+<p>
+Dozvola je dana svakome da napravi ili distribuira doslovne kopije ovog
+dokumenta, u svakom mediju, s time da obavijest o autorskim pravima i
+obavijest o dozvoli budu očuvani, i da distributer dodijeli primatelju
+dozvolu za daljnju ponovnu distribuciju na način kako je dozvoljeno u ovoj
+obavijesti.
+<br />
+Izmijenjene inačice ne mogu se napraviti.
+</p>
+
+<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
+<div class="translators-credits">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
+<b>Prijevod</b>: Ivan Vucica, 2007. Marin Rameša, 2013.</div>
+
+<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
+Zadnji put promijenjeno:
+
+$Date: 2017/04/14 14:53:29 $
+
+<!-- timestamp end -->
+</p>
+</div>
+</div>
+</body>
+</html>