diff options
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html')
-rw-r--r-- | talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html | 324 |
1 files changed, 324 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html new file mode 100644 index 0000000..4badc19 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html @@ -0,0 +1,324 @@ +<!--#set var="PO_FILE" + value='<a href="/gnu/po/linux-and-gnu.hr.po"> + https://www.gnu.org/gnu/po/linux-and-gnu.hr.po</a>' + --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/linux-and-gnu.html" + --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/linux-and-gnu.hr-diff.html" + --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2017-09-04" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.87 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Linux i GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> +<meta http-equiv="Keywords" content="GNU, FSF, Zaklada za slobodan softver, Linux, Emacs, GCC, Unix, slobodan +softver, operativni sustav, jezgra GNU, HURD, GNU HURD, Hurd" /> +<meta http-equiv="Description" content="Razvijamo Unixu sličan slobodan operativni sustav GNU od 1983. godine kako +bi korisnici računala imali slobodu dijeliti i poboljšavati softver kojeg +koriste." /> + +<!--#include virtual="/gnu/po/linux-and-gnu.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" --> +<h2>Linux i sustav GNU</h2> + +<p><strong>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard +Stallman</a></strong></p> + +<div class="announcement"> + <blockquote><p>Za više informacija pogledajte također <a href="/gnu/gnu-linux-faq.html"> +ČPP o GNU/Linuxu</a>, i <a href="/gnu/why-gnu-linux.html">Zašto +GNU/Linux?</a></p> + </blockquote> +</div> + +<p> +Mnogi korisnici računala svakodnevno upotrebljavaju izmijenjenu inačicu <a +href="/philosophy/categories.html#TheGNUsystem">sustava GNU</a>, iako toga +nisu svjesni. Uslijed čudnovatog razvoja događaja, inačica GNU-a koja je +danas rasprostranjena u upotrebi često se naziva “Linux”, a +mnogi njeni korisnici <a href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html"> nisu +svjesni</a> da je to u osnovi sustav GNU kojeg je razvio <a +href="/gnu/gnu-history.html">Projekt GNU</a>.</p> + +<p> +Linux zaista postoji i ovi ljudi ga upotrebljavaju, međutim, to je samo dio +sustava kojeg koriste. Linux je jezgra: program u sustavu koji dodjeljuje +resurse stroja drugim programima koje pokrećete. Jezgra je ključan dio +operativnog sustava, no samostalno je beskorisna—može djelovati samo u +sklopu potpunog operativnog sustava. Linux se uobičajeno koristi udružen s +operativnim sustavom GNU: cijeli sustav je u osnovi GNU s dodanim Linuxom, +ili GNU/Linux. Sve takozvane “Linux” distribucije su zapravo +distribucije GNU/Linuxa.</p> + +<p> +Mnogi korisnici ne razumiju razliku između jezgre, koja je Linux, i čitavog +sustava, kojeg također nazivaju “Linuxom”. Nejasno korištenje +imena ne pomaže u razumijevanju. Ovi korisnici često misle da je Linus +Torvalds, uz malu pomoć, razvio cijeli operativni sustav 1991. godine.</p> + +<p> +Programeri općenito znaju da je Linux jezgra. No kako su većinom čuli da se +cijeli sustav isto tako naziva “Linuxom”, često si predočavaju +prošlost koja bi opravdala nazivanje cijelog sustava prema jezgri. Na +primjer, mnogi vjeruju da su, jednom kada je Linus Torvalds dovršio pisanje +Linuxa, jezgre, korisnici potražili drugi slobodan softver koji bi išao uz +nju i pronašli kako je (bez nekog naročitog razloga) gotovo sve potrebno za +sustav nalik Unixu već bilo dostupno.</p> + +<p> +To što su pronašli nije bila slučajnost—bio je to ne u potpunosti +dovršen sustav GNU. Dostupan <a href="/philosophy/free-sw.html">slobodan +softver</a> upotpunio je sustav jer je Projekt GNU na njemu radio od +1984. godine. U <a href="/gnu/manifesto.html"> Manifestu GNU-a</a> postavili +smo cilj da razvijemo potpun sustav nalik Unixu, nazvan GNU. <a +href="/gnu/initial-announcement.html"> Prvotna objava</a> Projekta GNU +također ocrtava neke od izvornih nacrta sustava GNU. Do trenutka kada je +započet Linux, GNU je već bio gotovo dovršen.</p> + +<p> +Cilj većine projekata slobodnog softvera je razvoj nekog određenog programa +za određen posao. Na primjer, Linus Torvalds je krenuo pisati jezgru nalik +Unixu (Linux); Donald Knuth je krenuo pisati oblikovatelj teksta (TeX); Bob +Scheifler je krenuo razvijati sustav prozora (X Window System). Prirodno je +mjeriti doprinos projekata ovakve vrste određenim programima koji su iz +projekta proizišli.</p> + +<p> +Što bismo zaključili ako bismo pokušali na ovaj način mjeriti doprinos +Projekta GNU? Jedan isporučitelj CD-ROM-ova utvrdio je da je u njihovoj +“distribuciji Linuxa” <a +href="/philosophy/categories.html#GNUsoftware">softver GNU</a> imao najveći +pojedinačni udio, oko 28% ukupnog izvornog koda, a ovo je uključivalo neke +od osnovnih glavnih sastavnih dijelova bez kojih sustava ne bi bilo. Sam +Linux činio je oko 3%. (Omjeri 2008. godine su slični: u +“glavnom” skladištu gNewSensea Linux je činio 1.5% a paketi GNU +15%.) Dakle, ako krenemo birati naziv sustava na temelju toga tko je napisao +programe u sustavu, najprikladniji izbor bio bi “GNU”.</p> + +<p> +Međutim, to nije i najdublji način razmatranja tog pitanja. Projekt GNU nije +bio niti je projekt razvoja određenih softverskih paketa. To nije bio +projekt <a href="/software/gcc/"> razvoja prevodioca za jezik C</a>, premda +smo to učinili. To nije bio niti projekt razvoja programa za obradu teksta, +premda smo i njega razvili. Projekt GNU krenuo je razvijati <em>potpun +slobodan sustav nalik Unixu</em>: GNU.</p> + +<p> +Mnogo ljudi značajno je pridonijelo slobodnom softveru u sustavu i svi oni +zaslužuju priznanje za svoj softver.Međutim, razlog zbog kojeg je to +<em>integrirani sustav</em>—a ne samo zbirka korisnih +programa—je taj što je Projekt GNU postavio sebi za cilj da ga napravi +takvim. Napravili smo popis programa potrebnih za <em>potpun</em> slobodan +sustav te smo sustavno pronašli, napisali ili pronašli ljude koji će +napisati sve što se nalazi na popisu. Napisali smo suštinske ali +neuzbudljive <a href="#unexciting">(1)</a> komponente jer bez njih nije +moguće imati sustav. Neke od naših komponenata sustava, programski alati, +postali su i samostalno popularni među programerima, ali napisali smo i +mnogo komponenata koje nisu alati <a href="#nottools">(2)</a>. Čak smo +razvili i igru šaha, GNU Chess, jer potpun sustav treba i igre.</p> + +<p> +Do ranih devedesetih sastavili smo cijeli sustav osim jezgre. Započeli smo i +rad na jezgri, <a href="/software/hurd/hurd.html">GNU Hurd</a>, koju pokreće +Mach. Razvoj te jezgre bio je mnogo teži nego što smo očekivali; <a +href="/software/hurd/hurd-and-linux.html">GNU Hurd postao je stabilan +2001. godine</a>, ali još je daleko od toga da bude spreman za opću +upotrebu.</p> + +<p> +Srećom, zbog Linuxa nismo morali čekati da Hurd bude dovršen. Jednom kada je +Torvalds 1992. godine učinio Linux slobodnim, popunio je zadnju veliku +prazninu u sustavu GNU. Ljudi su tada mogli <a +href="http://ftp.funet.fi/pub/linux/historical/kernel/old-versions/RELNOTES-0.01"> +udružiti Linux sa sustavom GNU</a> kako bi napravili potpun slobodan sustav +— inačicu sustava GNU koja je sadržavala i Linux, drugim riječima, +sustav GNU/Linux.</p> + +<p> +Postići da zajedno rade nije bio jednostavan posao. Nekim komponentama +GNU-a<a href="#somecomponents">(3)</a> bila je potrebna značajna izmjena +kako bi radile s Linuxom. Integriranje cijelog sustava kao distribucije koja +će raditi odmah nakon instalacije bio je također velik posao. To je +zahtijevalo rješavanje načina instaliranja i pokretanja +sustava—problem kojim se nismo bavili jer još nismo bili došli do +njega. Dakle, ljudi koji su razvijali razne distribucije sustava napravili +su mnogo neophodnog posla. No bio je to posao koji je, po prirodi stvari, +netko svakako morao napraviti.</p> + +<p> +Projekt GNU podupire GNU/Linux sustave jednako kao i <em>sam</em> GNU +sustav. <a href="http://fsf.org/">FSF</a> je financirao ponovno pisanje +dodataka biblioteke GNU C vezanih uz Linux, tako da su oni sada dobro +integrirani, a najnoviji sustavi GNU/Linux koriste trenutna izdanja +biblioteke bez izmjena. FSF je također financirao rani stadij razvoja Debian +GNU/Linuxa.</p> + +<p> +Danas postoji mnogo različitih varijanti sustava GNU/Linux (često zvanima +“distre”). Većina njih uključuje neslobodan +softver—njihovi razvijatelji slijede <a +href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">filozofiju povezanu s +Linuxom</a> više nego <a +href="/philosophy/free-software-even-more-important.html">onu povezanu s +GNU-om</a>. No postoje i <a href="/distros/distros.html">potpuno slobodne +GNU/Linux distre</a>. FSF podupire računalne sadržaje <a +href="http://gnewsense.org/">gNewSensea</a>.</p> + +<p>Stvaranje slobodne distribucije GNU/Linuxa nije samo stvar uklanjanja raznih +neslobodnih programa. Danas uobičajena inačica Linuxa također sadrži +neslobodne programe. Ovi programi su namijenjeni učitavanju u ulazno-izlazne +jedinice za vrijeme pokretanja sustava, a uključene su, kao dugački nizovi +brojeva, u “izvorni kod” Linuxa. Stoga održavanje slobodnih +distribucija GNU/Linuxa sada povlači za sobom i održavanje <a +href="http://directory.fsf.org/project/linux"> slobodne inačice Linuxa</a>.</p> + +<p>Koristili ili ne GNU/Linux, molimo nemojte zbunjivati javnost nejasnom +upotrebom naziva “Linux”. Linux je jezgra, jedna od temeljnih +glavnih komponenti sustava. Sustav kao cjelina je u osnovi sustav GNU kojem +je dodan Linux. Kada govorite o toj kombinaciji, molimo zovite je +“GNU/Linux”.</p> + +<p> +Ukoliko želite napraviti poveznicu na “GNU/Linux” za daljnje +povezivanje, ova stranica i <a href="/gnu/the-gnu-project.html"> +http://www.gnu.org/gnu/the-gnu-project.html</a> dobar su izbor. Ukoliko +spominjete Linux, jezgru, i želite dodati poveznicu, <a +href="http://foldoc.org/linux">http://foldoc.org/linux</a> je dobra adresa.</p> + +<h3>Dopuna</h3> + +<p> +Uz GNU, još je jedan projekt neovisno proizveo slobodan operativni sustav +nalik Unixu. Taj sustav poznat je kao BSD, a razvijen je na UC +Berkeleyu. Osamdesetih godina bio je neslobodan, ali je u ranim devedesetima +postao slobodan. Slobodni operativni sustavi koji danas postoje<a +href="#newersystems">(4)</a> gotovo sigurno su ili inačica sustava GNU ili +neka vrsta sustava BSD.</p> + +<p> +Ponekad ljudi pitaju je li BSD također inačica GNU-a, kao +GNU/Linux. Razvijatelje BSD-a je primjer Projekta GNU nadahnuo da svoj kod +učine slobodnim softverom, a izričite molbe aktivista GNU-a pomogle su +uvjeriti ih, ali sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om. Sustavi BSD +danas koriste neke programe GNU-a, baš kao što sustav GNU i njegove inačice +koriste neke programe BSD-a; ipak, u cjelini, to su dva različita sustava +koji su se razvijali odvojeno. Razvijatelji BSD-a nisu razvili jezgru i +dodali je sustavu GNU pa ime kao što je GNU/BSD ne bi odgovaralo +prilikama.<a href="#gnubsd">(5)</a></p> + +<h3>Napomene</h3> +<ol> +<li> +<a id="unexciting"></a>Ove neuzbudljive ali ključne komponente uključuju GNU +asembler (GAS) i linker (GLD)—oba su sada dio <a +href="/software/binutils/">GNU Binutils</a> paketa, <a +href="/software/tar/">GNU tar</a>, i mnoge druge.</li> + +<li> +<a id="nottools"></a>Na primjer, Bourne Again SHell (BASH), interpreter +PostScripta <a href="/software/ghostscript/ghostscript.html">Ghostscript</a> +i <a href="/software/libc/libc.html">biblioteka GNU C</a> nisu programski +alati. Nisu to ni GNUCash, GNOME, niti GNU Chess.</li> + +<li> +<a id="somecomponents"></a>Na primjer, <a +href="/software/libc/libc.html">biblioteka GNU C</a>.</li> + +<li> +<a id="newersystems"></a>Nakon što je ovo napisano, razvijen je gotovo +potpuno slobodan sustav nalik sustavu Windows, no on tehnički uopće nije +sličan GNU-u ili Unixu, tako da zapravo ne utječe na to pitanje. Većina +jezgre Solarisa učinjena je slobodnom, ali ukoliko biste od toga željeli +napraviti slobodan sustav, osim nadomještanja nedostajućih dijelova jezgre, +morali biste ga također smjestiti u GNU ili BSD.</li> + +<li> +<a id="gnubsd"></a>S druge strane, u godinama nakon što je ovaj članak +napisan, biblioteka GNU C prenesena je na više inačica jezgre BSD-a, što je +omogućilo jednostavno udruživanje sustava GNU s tom jezgrom. Jednako kao i +GNU/Linux, ovo su zaista inačice GNU-a i stoga se nazivaju, na primjer, +GNU/kFreeBSD i GNU/kNetBSD, ovisno o jezgri sustava. Obični korisnici na +tipičnim stolnim računalima teško mogu razlikovati GNU/Linux i GNU/*BSD.</li> + +</ol> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1997, 1998, 1999, 2000, 2001, 2002, 2007, 2014, 2015, 2016, +2017 Richard M. Stallman</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/21 18:01:54 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> |