summaryrefslogtreecommitdiff
path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html
diff options
context:
space:
mode:
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html')
-rw-r--r--talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html324
1 files changed, 324 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html
new file mode 100644
index 0000000..4badc19
--- /dev/null
+++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/linux-and-gnu.html
@@ -0,0 +1,324 @@
+<!--#set var="PO_FILE"
+ value='<a href="/gnu/po/linux-and-gnu.hr.po">
+ https://www.gnu.org/gnu/po/linux-and-gnu.hr.po</a>'
+ --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/linux-and-gnu.html"
+ --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/linux-and-gnu.hr-diff.html"
+ --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2017-09-04" -->
+
+<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
+<!-- Parent-Version: 1.87 -->
+
+<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
+<title>Linux i GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title>
+<meta http-equiv="Keywords" content="GNU, FSF, Zaklada za slobodan softver, Linux, Emacs, GCC, Unix, slobodan
+softver, operativni sustav, jezgra GNU, HURD, GNU HURD, Hurd" />
+<meta http-equiv="Description" content="Razvijamo Unixu sličan slobodan operativni sustav GNU od 1983. godine kako
+bi korisnici računala imali slobodu dijeliti i poboljšavati softver kojeg
+koriste." />
+
+<!--#include virtual="/gnu/po/linux-and-gnu.translist" -->
+<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
+<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
+<h2>Linux i sustav GNU</h2>
+
+<p><strong>napisao <a href="http://www.stallman.org/">Richard
+Stallman</a></strong></p>
+
+<div class="announcement">
+ <blockquote><p>Za više informacija pogledajte također <a href="/gnu/gnu-linux-faq.html">
+ČPP o GNU/Linuxu</a>, i <a href="/gnu/why-gnu-linux.html">Zašto
+GNU/Linux?</a></p>
+ </blockquote>
+</div>
+
+<p>
+Mnogi korisnici računala svakodnevno upotrebljavaju izmijenjenu inačicu <a
+href="/philosophy/categories.html#TheGNUsystem">sustava GNU</a>, iako toga
+nisu svjesni. Uslijed čudnovatog razvoja događaja, inačica GNU-a koja je
+danas rasprostranjena u upotrebi često se naziva &ldquo;Linux&rdquo;, a
+mnogi njeni korisnici <a href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html"> nisu
+svjesni</a> da je to u osnovi sustav GNU kojeg je razvio <a
+href="/gnu/gnu-history.html">Projekt GNU</a>.</p>
+
+<p>
+Linux zaista postoji i ovi ljudi ga upotrebljavaju, međutim, to je samo dio
+sustava kojeg koriste. Linux je jezgra: program u sustavu koji dodjeljuje
+resurse stroja drugim programima koje pokrećete. Jezgra je ključan dio
+operativnog sustava, no samostalno je beskorisna&mdash;može djelovati samo u
+sklopu potpunog operativnog sustava. Linux se uobičajeno koristi udružen s
+operativnim sustavom GNU: cijeli sustav je u osnovi GNU s dodanim Linuxom,
+ili GNU/Linux. Sve takozvane &ldquo;Linux&rdquo; distribucije su zapravo
+distribucije GNU/Linuxa.</p>
+
+<p>
+Mnogi korisnici ne razumiju razliku između jezgre, koja je Linux, i čitavog
+sustava, kojeg također nazivaju &ldquo;Linuxom&rdquo;. Nejasno korištenje
+imena ne pomaže u razumijevanju. Ovi korisnici često misle da je Linus
+Torvalds, uz malu pomoć, razvio cijeli operativni sustav 1991. godine.</p>
+
+<p>
+Programeri općenito znaju da je Linux jezgra. No kako su većinom čuli da se
+cijeli sustav isto tako naziva &ldquo;Linuxom&rdquo;, često si predočavaju
+prošlost koja bi opravdala nazivanje cijelog sustava prema jezgri. Na
+primjer, mnogi vjeruju da su, jednom kada je Linus Torvalds dovršio pisanje
+Linuxa, jezgre, korisnici potražili drugi slobodan softver koji bi išao uz
+nju i pronašli kako je (bez nekog naročitog razloga) gotovo sve potrebno za
+sustav nalik Unixu već bilo dostupno.</p>
+
+<p>
+To što su pronašli nije bila slučajnost&mdash;bio je to ne u potpunosti
+dovršen sustav GNU. Dostupan <a href="/philosophy/free-sw.html">slobodan
+softver</a> upotpunio je sustav jer je Projekt GNU na njemu radio od
+1984. godine. U <a href="/gnu/manifesto.html"> Manifestu GNU-a</a> postavili
+smo cilj da razvijemo potpun sustav nalik Unixu, nazvan GNU. <a
+href="/gnu/initial-announcement.html"> Prvotna objava</a> Projekta GNU
+također ocrtava neke od izvornih nacrta sustava GNU. Do trenutka kada je
+započet Linux, GNU je već bio gotovo dovršen.</p>
+
+<p>
+Cilj većine projekata slobodnog softvera je razvoj nekog određenog programa
+za određen posao. Na primjer, Linus Torvalds je krenuo pisati jezgru nalik
+Unixu (Linux); Donald Knuth je krenuo pisati oblikovatelj teksta (TeX); Bob
+Scheifler je krenuo razvijati sustav prozora (X Window System). Prirodno je
+mjeriti doprinos projekata ovakve vrste određenim programima koji su iz
+projekta proizišli.</p>
+
+<p>
+Što bismo zaključili ako bismo pokušali na ovaj način mjeriti doprinos
+Projekta GNU? Jedan isporučitelj CD-ROM-ova utvrdio je da je u njihovoj
+&ldquo;distribuciji Linuxa&rdquo; <a
+href="/philosophy/categories.html#GNUsoftware">softver GNU</a> imao najveći
+pojedinačni udio, oko 28% ukupnog izvornog koda, a ovo je uključivalo neke
+od osnovnih glavnih sastavnih dijelova bez kojih sustava ne bi bilo. Sam
+Linux činio je oko 3%. (Omjeri 2008. godine su slični: u
+&ldquo;glavnom&rdquo; skladištu gNewSensea Linux je činio 1.5% a paketi GNU
+15%.) Dakle, ako krenemo birati naziv sustava na temelju toga tko je napisao
+programe u sustavu, najprikladniji izbor bio bi &ldquo;GNU&rdquo;.</p>
+
+<p>
+Međutim, to nije i najdublji način razmatranja tog pitanja. Projekt GNU nije
+bio niti je projekt razvoja određenih softverskih paketa. To nije bio
+projekt <a href="/software/gcc/"> razvoja prevodioca za jezik C</a>, premda
+smo to učinili. To nije bio niti projekt razvoja programa za obradu teksta,
+premda smo i njega razvili. Projekt GNU krenuo je razvijati <em>potpun
+slobodan sustav nalik Unixu</em>: GNU.</p>
+
+<p>
+Mnogo ljudi značajno je pridonijelo slobodnom softveru u sustavu i svi oni
+zaslužuju priznanje za svoj softver.Međutim, razlog zbog kojeg je to
+<em>integrirani sustav</em>&mdash;a ne samo zbirka korisnih
+programa&mdash;je taj što je Projekt GNU postavio sebi za cilj da ga napravi
+takvim. Napravili smo popis programa potrebnih za <em>potpun</em> slobodan
+sustav te smo sustavno pronašli, napisali ili pronašli ljude koji će
+napisati sve što se nalazi na popisu. Napisali smo suštinske ali
+neuzbudljive <a href="#unexciting">(1)</a> komponente jer bez njih nije
+moguće imati sustav. Neke od naših komponenata sustava, programski alati,
+postali su i samostalno popularni među programerima, ali napisali smo i
+mnogo komponenata koje nisu alati <a href="#nottools">(2)</a>. Čak smo
+razvili i igru šaha, GNU Chess, jer potpun sustav treba i igre.</p>
+
+<p>
+Do ranih devedesetih sastavili smo cijeli sustav osim jezgre. Započeli smo i
+rad na jezgri, <a href="/software/hurd/hurd.html">GNU Hurd</a>, koju pokreće
+Mach. Razvoj te jezgre bio je mnogo teži nego što smo očekivali; <a
+href="/software/hurd/hurd-and-linux.html">GNU Hurd postao je stabilan
+2001. godine</a>, ali još je daleko od toga da bude spreman za opću
+upotrebu.</p>
+
+<p>
+Srećom, zbog Linuxa nismo morali čekati da Hurd bude dovršen. Jednom kada je
+Torvalds 1992. godine učinio Linux slobodnim, popunio je zadnju veliku
+prazninu u sustavu GNU. Ljudi su tada mogli <a
+href="http://ftp.funet.fi/pub/linux/historical/kernel/old-versions/RELNOTES-0.01">
+udružiti Linux sa sustavom GNU</a> kako bi napravili potpun slobodan sustav
+&mdash; inačicu sustava GNU koja je sadržavala i Linux, drugim riječima,
+sustav GNU/Linux.</p>
+
+<p>
+Postići da zajedno rade nije bio jednostavan posao. Nekim komponentama
+GNU-a<a href="#somecomponents">(3)</a> bila je potrebna značajna izmjena
+kako bi radile s Linuxom. Integriranje cijelog sustava kao distribucije koja
+će raditi odmah nakon instalacije bio je također velik posao. To je
+zahtijevalo rješavanje načina instaliranja i pokretanja
+sustava&mdash;problem kojim se nismo bavili jer još nismo bili došli do
+njega. Dakle, ljudi koji su razvijali razne distribucije sustava napravili
+su mnogo neophodnog posla. No bio je to posao koji je, po prirodi stvari,
+netko svakako morao napraviti.</p>
+
+<p>
+Projekt GNU podupire GNU/Linux sustave jednako kao i <em>sam</em> GNU
+sustav. <a href="http://fsf.org/">FSF</a> je financirao ponovno pisanje
+dodataka biblioteke GNU C vezanih uz Linux, tako da su oni sada dobro
+integrirani, a najnoviji sustavi GNU/Linux koriste trenutna izdanja
+biblioteke bez izmjena. FSF je također financirao rani stadij razvoja Debian
+GNU/Linuxa.</p>
+
+<p>
+Danas postoji mnogo različitih varijanti sustava GNU/Linux (često zvanima
+&ldquo;distre&rdquo;). Većina njih uključuje neslobodan
+softver&mdash;njihovi razvijatelji slijede <a
+href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">filozofiju povezanu s
+Linuxom</a> više nego <a
+href="/philosophy/free-software-even-more-important.html">onu povezanu s
+GNU-om</a>. No postoje i <a href="/distros/distros.html">potpuno slobodne
+GNU/Linux distre</a>. FSF podupire računalne sadržaje <a
+href="http://gnewsense.org/">gNewSensea</a>.</p>
+
+<p>Stvaranje slobodne distribucije GNU/Linuxa nije samo stvar uklanjanja raznih
+neslobodnih programa. Danas uobičajena inačica Linuxa također sadrži
+neslobodne programe. Ovi programi su namijenjeni učitavanju u ulazno-izlazne
+jedinice za vrijeme pokretanja sustava, a uključene su, kao dugački nizovi
+brojeva, u &ldquo;izvorni kod&rdquo; Linuxa. Stoga održavanje slobodnih
+distribucija GNU/Linuxa sada povlači za sobom i održavanje <a
+href="http://directory.fsf.org/project/linux"> slobodne inačice Linuxa</a>.</p>
+
+<p>Koristili ili ne GNU/Linux, molimo nemojte zbunjivati javnost nejasnom
+upotrebom naziva &ldquo;Linux&rdquo;. Linux je jezgra, jedna od temeljnih
+glavnih komponenti sustava. Sustav kao cjelina je u osnovi sustav GNU kojem
+je dodan Linux. Kada govorite o toj kombinaciji, molimo zovite je
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo;.</p>
+
+<p>
+Ukoliko želite napraviti poveznicu na &ldquo;GNU/Linux&rdquo; za daljnje
+povezivanje, ova stranica i <a href="/gnu/the-gnu-project.html">
+http://www.gnu.org/gnu/the-gnu-project.html</a> dobar su izbor. Ukoliko
+spominjete Linux, jezgru, i želite dodati poveznicu, <a
+href="http://foldoc.org/linux">http://foldoc.org/linux</a> je dobra adresa.</p>
+
+<h3>Dopuna</h3>
+
+<p>
+Uz GNU, još je jedan projekt neovisno proizveo slobodan operativni sustav
+nalik Unixu. Taj sustav poznat je kao BSD, a razvijen je na UC
+Berkeleyu. Osamdesetih godina bio je neslobodan, ali je u ranim devedesetima
+postao slobodan. Slobodni operativni sustavi koji danas postoje<a
+href="#newersystems">(4)</a> gotovo sigurno su ili inačica sustava GNU ili
+neka vrsta sustava BSD.</p>
+
+<p>
+Ponekad ljudi pitaju je li BSD također inačica GNU-a, kao
+GNU/Linux. Razvijatelje BSD-a je primjer Projekta GNU nadahnuo da svoj kod
+učine slobodnim softverom, a izričite molbe aktivista GNU-a pomogle su
+uvjeriti ih, ali sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om. Sustavi BSD
+danas koriste neke programe GNU-a, baš kao što sustav GNU i njegove inačice
+koriste neke programe BSD-a; ipak, u cjelini, to su dva različita sustava
+koji su se razvijali odvojeno. Razvijatelji BSD-a nisu razvili jezgru i
+dodali je sustavu GNU pa ime kao što je GNU/BSD ne bi odgovaralo
+prilikama.<a href="#gnubsd">(5)</a></p>
+
+<h3>Napomene</h3>
+<ol>
+<li>
+<a id="unexciting"></a>Ove neuzbudljive ali ključne komponente uključuju GNU
+asembler (GAS) i linker (GLD)&mdash;oba su sada dio <a
+href="/software/binutils/">GNU Binutils</a> paketa, <a
+href="/software/tar/">GNU tar</a>, i mnoge druge.</li>
+
+<li>
+<a id="nottools"></a>Na primjer, Bourne Again SHell (BASH), interpreter
+PostScripta <a href="/software/ghostscript/ghostscript.html">Ghostscript</a>
+i <a href="/software/libc/libc.html">biblioteka GNU C</a> nisu programski
+alati. Nisu to ni GNUCash, GNOME, niti GNU Chess.</li>
+
+<li>
+<a id="somecomponents"></a>Na primjer, <a
+href="/software/libc/libc.html">biblioteka GNU C</a>.</li>
+
+<li>
+<a id="newersystems"></a>Nakon što je ovo napisano, razvijen je gotovo
+potpuno slobodan sustav nalik sustavu Windows, no on tehnički uopće nije
+sličan GNU-u ili Unixu, tako da zapravo ne utječe na to pitanje. Većina
+jezgre Solarisa učinjena je slobodnom, ali ukoliko biste od toga željeli
+napraviti slobodan sustav, osim nadomještanja nedostajućih dijelova jezgre,
+morali biste ga također smjestiti u GNU ili BSD.</li>
+
+<li>
+<a id="gnubsd"></a>S druge strane, u godinama nakon što je ovaj članak
+napisan, biblioteka GNU C prenesena je na više inačica jezgre BSD-a, što je
+omogućilo jednostavno udruživanje sustava GNU s tom jezgrom. Jednako kao i
+GNU/Linux, ovo su zaista inačice GNU-a i stoga se nazivaju, na primjer,
+GNU/kFreeBSD i GNU/kNetBSD, ovisno o jezgri sustava. Obični korisnici na
+tipičnim stolnim računalima teško mogu razlikovati GNU/Linux i GNU/*BSD.</li>
+
+</ol>
+
+<div class="translators-notes">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
+ </div>
+</div>
+
+<!-- for id="content", starts in the include above -->
+<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
+<div id="footer">
+<div class="unprintable">
+
+<p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
+href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje i <a
+href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
+ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
+href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>
+
+<p>
+<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
+ replace it with the translation of these two:
+
+ We work hard and do our best to provide accurate, good quality
+ translations. However, we are not exempt from imperfection.
+ Please send your comments and general suggestions in this regard
+ to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
+
+ &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+
+ <p>For information on coordinating and submitting translations of
+ our web pages, see <a
+ href="/server/standards/README.translations.html">Translations
+ README</a>. -->
+Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko
+kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo
+vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
+href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.
+Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
+stranica, pogledajte <a
+href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za
+prijevode</a>.</p>
+</div>
+
+<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
+ files generated as part of manuals) on the GNU web server should
+ be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this
+ without talking with the webmasters or licensing team first.
+ Please make sure the copyright date is consistent with the
+ document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
+ document was modified, or published.
+ If you wish to list earlier years, that is ok too.
+ Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
+ years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
+ year, i.e., a year in which the document was published (including
+ being publicly visible on the web or in a revision control system).
+ There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
+ Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
+<p>Copyright &copy; 1997, 1998, 1999, 2000, 2001, 2002, 2007, 2014, 2015, 2016,
+2017 Richard M. Stallman</p>
+
+<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
+href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
+Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>
+
+<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
+<div class="translators-credits">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
+<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div>
+
+<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
+Vrijeme zadnje izmjene:
+
+$Date: 2019/07/21 18:01:54 $
+
+<!-- timestamp end -->
+</p>
+</div>
+</div>
+</body>
+</html>