summaryrefslogtreecommitdiff
path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html
diff options
context:
space:
mode:
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html')
-rw-r--r--talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html1342
1 files changed, 1342 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html
new file mode 100644
index 0000000..93dc580
--- /dev/null
+++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-linux-faq.html
@@ -0,0 +1,1342 @@
+<!--#set var="PO_FILE"
+ value='<a href="/gnu/po/gnu-linux-faq.hr.po">
+ https://www.gnu.org/gnu/po/gnu-linux-faq.hr.po</a>'
+ --><!--#set var="ORIGINAL_FILE" value="/gnu/gnu-linux-faq.html"
+ --><!--#set var="DIFF_FILE" value="/gnu/po/gnu-linux-faq.hr-diff.html"
+ --><!--#set var="OUTDATED_SINCE" value="2014-01-19" -->
+
+<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
+<!-- Parent-Version: 1.86 -->
+
+<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
+<title>ČPP o GNU/Linuxu - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title>
+
+<!--#include virtual="/gnu/po/gnu-linux-faq.translist" -->
+<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
+<!--#include virtual="/server/outdated.hr.html" -->
+<h2>ČPP o GNU/Linuxu, napisao Richard Stallman</h2>
+
+<div class="announcement">
+ <blockquote><p>Ukoliko želite saznati više o ovoj temi, možete pročitati našu stranicu <a
+href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i projekt GNU</a>, našu stranicu <a
+href="/gnu/why-gnu-linux.html">Zašto GNU/Linux?</a> i našu stranicu <a
+href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada
+čuli za GNU</a></p></blockquote>
+</div>
+
+<p>
+Kada ljudi primijete da mi koristimo i preporučamo naziv GNU/Linux za sustav
+koji mnogi drugi nazivaju samo &ldquo;Linux&rdquo;, počnu postavljati mnoga
+pitanja. Ovdje se nalaze najčešća pitanja i naši odgovori.</p>
+
+<ul>
+
+<li><a href="#why">Zašto naziv GNU/Linux a ne Linux?</a></li>
+
+<li><a href="#whycare">Zašto je naziv važan?</a></li>
+
+<li><a href="#howerror">Kako to da većina ljudi sustav zove
+&ldquo;Linuxom&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#always">Trebamo li uvijek reći &ldquo;GNU/Linux&rdquo; umjesto
+&ldquo;Linux&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#linuxalone">Bi li Linux bio jednako uspješan da nije bilo
+GNU-a?</a></li>
+
+<li><a href="#divide">Ne bi li bilo bolje za zajednicu da ne razdvajate ljude
+ovim zahtjevom?</a></li>
+
+<li><a href="#freespeech">Ne podržava li Projekt GNU pravo na slobodu govora u
+kojoj pojedinac može nazivati sustav kako god želi?</a></li>
+
+<li><a href="#everyoneknows">Kako svi znaju za ulogu GNU-a u razvoju sustava,
+nije li &ldquo;GNU/&rdquo; u nazivu podrazumijevano?</a></li>
+
+<li><a href="#everyoneknows2">Kako ja znam ulogu GNU-a u sustavu, nije li
+nebitno koji naziv koristim?</a></li>
+
+<li><a href="#windows">Nije li kraćenje naziva &ldquo;GNU/Linux&rdquo; u
+&ldquo;Linux&rdquo; poput kraćenja naziva &ldquo;Microsoft Windows&rdquo; u
+&ldquo;Windows&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#tools">Nije li GNU skup programerskih alata uključenih u
+Linux?</a></li>
+
+<li><a href="#osvskernel">Koja je razlika između operativnog sustava i
+jezgre?</a></li>
+
+<li><a href="#house">Jezgra sustava je poput temelja kuće. Kako kuća može biti
+skoro završena ako nema temelje?</a></li>
+
+<li><a href="#brain">Nije li jezgra mozak sustava?</a></li>
+
+<li><a href="#kernelmost">Nije li pisanje jezgre najopsežniji posao u
+operativnom sustavu?</a></li>
+
+<li><a href="#afterkernel">Cijeli sustav nazivamo prema jezgri, Linuxu. Nije li
+uobičajeno nazvati operativni sustav prema jezgri?</a></li>
+
+<li><a href="#long">Problem s nazivom &ldquo;GNU/Linux&rdquo; jest da je
+predugačak. A da predložite kraći naziv?</a></li>
+
+<li><a href="#long2">Problem s nazivom &ldquo;GNU/Linux&rdquo; jest da je
+predugačak. Zašto bih se mučio izgovarajući &ldquo;GNU/&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#justgnu">S obzirom na to da je Linux tuđi doprinos, bi li bilo
+pogrešno nazivati sustav samo &ldquo;GNU&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#trademarkfee">Ukoliko želim koristiti naziv &ldquo;Linux&rdquo; u
+nazivu proizvoda, moram platiti naknadu. Odnosi li se to i na naziv
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo;? Je li pogrešno koristiti naziv &ldquo;GNU&rdquo;
+bez &ldquo;Linuxa&rdquo;,kako bih izbjegao naknadu?</a></li>
+
+<li><a href="#many">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, uključujući
+TeX, X11, Apache, Perl i mnoge druge programe. Slijedeći vaše argumente, ne
+bismo li trebali i njima dati priznanje u nazivu? (No to bi dovelo do
+apsurdno dugačkog naziva.) </a></li>
+
+<li><a href="#others">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, no oni ne
+inzistiraju na nazivu XYZ/Linux. Zašto bi GNU trebao imati drugačiji
+tretman?</a></li>
+
+<li><a href="#allsmall">Danas je GNU samo mali dio sustava, zašto bismo ga
+trebali spominjati?</a></li>
+
+<li><a href="#manycompanies">Danas mnoge tvrtke pridonose sustavu, ne znači li
+to da bismo ga trebali nazivati GNU/Red&nbsp;Hat/Novell/Linux?</a></li>
+
+<li><a href="#whyslash">Zašto pišete &ldquo;GNU/Linux&rdquo; umjesto &ldquo;GNU
+Linux&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#whyorder"> Zašto &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, a ne
+&ldquo;Linux/GNU&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#distronames">Moja distribucija se zove &ldquo;Foobar Linux&rdquo;;
+ne pokazuje li to da je uistinu Linux?</a></li>
+
+<li><a href="#distronames1">Službeni naziv moje distribucije je &ldquo;Foobar
+Linux&rdquo;; nije li pogrešno nazivati ju ičim drugim osim &ldquo;Foobar
+Linuxom&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#companies">Ne bi li bilo efektnije tražiti tvrtke poput Mandrakea,
+Red Hata i IBM-a da nazivaju svoje distribucije &ldquo;GNU/Linuxom&rdquo;
+umjesto zahtijevanja toga od pojedinaca?</a></li>
+
+<li><a href="#reserve">Ne bi li bilo bolje sačuvati naziv
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo; za distribucije koje su u potpunosti slobodan
+softver? Naposlijetku, to i jest ideal GNU-a.</a></li>
+
+<li><a href="#gnudist">Zašto ne napravite GNU distribuciju Linuxa (sic) i ne
+nazovete ju GNU/Linux?</a></li>
+
+<li><a href="#linuxgnu">Zašto jednostavno ne kažete da je &ldquo;Linux GNU-ova
+jezgra&rdquo; i ne izdate neke već postojeće verzije GNU/Linux-a pod imenom
+&ldquo;GNU&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#condemn">Je li Projekt GNU osuđivao i protivio se upotrebi Linuxa
+u ranim danima?</a></li>
+
+<li><a href="#wait">Zašto ste čekali toliko vremena da zatražite od ljudi
+korištenje naziva GNU/Linux?</a></li>
+
+<li><a href="#allgpled">Bi li se pravilo o nazivu GNU/<i>naziv</i> trebalo
+slijediti u svim programima koji su pod licencom GPL?</a></li>
+
+<li><a href="#unix">S obzirom na to da dobar dio GNU-a potječe iz Unixa, ne bi
+li GNU trebao odati priznanje Unixu koristeći &ldquo;Unix&rdquo; u
+nazivu?</a></li>
+
+<li><a href="#bsd">Trebamo li također govoriti &ldquo;GNU/BSD&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#othersys">Ako instaliram GNU-ove alate pod Windowsima, znači li to
+da imam sustav GNU/Windows?</a></li>
+
+<li><a href="#justlinux">Ne može li se Linux upotrebljavati bez GNU-a?</a></li>
+
+<li><a href="#howerror">Kako to da većina ljudi sustav zove
+&ldquo;Linuxom&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#linuxsyswithoutgnu">Postoje li potpuni sustavi Linuxa [sic], bez
+GNU-a?</a></li>
+
+<li><a href="#helplinus">Zašto ne zvati sustav &ldquo;Linux&rdquo; i ojačati
+ulogu Linusa Torvaldsa kao predstavnika zajednice?</a></li>
+
+<li><a href="#claimlinux">Nije li pogrešno označavati djelo Linusa Torvaldsa kao
+GNU?</a></li>
+
+<li><a href="#linusagreed">Slaže li se Linus Torvalds u označavanju Linuxa samo
+kao jezgre?</a></li>
+
+<li><a href="#lost">Bitka je već izgubljena&mdash;društvo je donijelo odluku
+koju ne možemo promijeniti, čemu uopće razmišljati o tome?</a></li>
+
+<li><a href="#whatgood">Društvo je donijelo odluku koju ne možemo promijeniti,
+koju razliku čini ako ja kažem &ldquo;GNU/Linux&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#explain">Ne bi li bilo bolje zvati sustav &ldquo;Linuxom&rdquo; i
+onda u nekoliko minuta objasniti ljudima njegovo porijeklo?</a></li>
+
+<li><a href="#treatment">Neki ljudi vam se smiju kada im kažete da bi sustav
+trebali zvati GNU/Linux. Zašto se sami podvrgavate ismijavanju?</a></li>
+
+<li><a href="#alienate">Neki ljudi vas osuđuju kada ih tražite da sustav zovu
+GNU/Linux. Ne gubite li njihovim otuđivanjem?</a></li>
+
+<li><a href="#rename">Bez obzira na vaš doprinos, je li legitimno preimenovati
+operativni sustav?</a></li>
+
+<li><a href="#force">Nije li pogrešno prisiljavati ljude da sustav zovu
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#whynotsue">Zašto ne tužite ljude koji cijeli sustav zovu
+&ldquo;Linux&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#BSDlicense">S obzirom na to da ste se protivili prvotnoj licenci
+BSD koja je tražila da se odaje priznanje Sveučilištu u Kaliforniji, nije li
+licemjerno zahtijevati priznanje za Projekt GNU?</a></li>
+
+<li><a href="#require">Ne biste li trebali dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi
+bili primorani zvati sustav &ldquo;GNU&rdquo;?</a></li>
+
+<li><a href="#deserve">S obzirom na to da niste uspjeli dodati nešto u GNU GPL
+čime bi ljudi bili primorani zvati sustav &ldquo;GNU&rdquo;, zaslužili ste
+što ste dobili; zašto se sada žalite?</a></li>
+
+<li><a href="#contradict">Ne bi li bilo bolje da ne proturječite onome što
+većina ljudi vjeruje?</a></li>
+
+<li><a href="#somanyright">Kako većina ljudi koristi naziv &ldquo;Linux&rdquo;,
+ne čini li ga to ispravnim?</a></li>
+
+<li><a href="#winning">Većina ljudi mari za ono što je prikladno ili tko
+pobjeđuje, a ne mare za rasprave o pravom ili krivom. Ne biste li imali više
+podrške da probate na drugačiji način?</a></li>
+
+</ul>
+
+<dl>
+
+<dt id="why">Zašto naziv GNU/Linux a ne Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#why">#why</a>)</span></dt>
+
+<dd>Većina distribucija operativnog sustava baziranog na Linuxu kao jezgri su u
+principu izmijenjene verzije operativnog sustava GNU. S razvojem GNU-a smo
+počeli 1984., godinama prije nego što je Linus Torvalds počeo pisati svoju
+jezgru. Naš cilj je bio razviti potpun slobodan operativni sustav. Naravno,
+nismo razvili sve dijelove sami&mdash;ali smo utrli put. Razvili smo većinu
+centralnih komponenti koje čine najveći jedinstveni doprinos cijelom
+sustavu. Osnovna vizija je također bila naša.
+<p>
+Pošteno bi bilo da budemo barem jednako spomenuti.</p>
+
+<p>Vidi <a href="/gnu/linux-and-gnu.html">Linux i sistem GNU</a> i <a
+href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada
+čuli za GNU</a>za detaljnije objašnjenje, te <a
+href="/gnu/the-gnu-project.html">Projekt GNU</a> za povijest.</p> </dd>
+
+<dt id="whycare">Zašto je naziv važan? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#whycare">#whycare</a>)</span></dt>
+
+<dd>Iako većina razvijatelja Linuxa (jezgre) pridonosi zajednici slobodnog
+softvera, veliki broj njih ne mari za slobodu. Ljudi koji smatraju da je
+cijeli sustav Linux postanu zbunjeni, te tim razvijateljima dodijele uloge u
+povijesti naše zajednice koje ti razvijatelji nisu odigrali i njihovim
+pogledima dodaju preveliku težinu.
+<p>
+Nazivanje sustava GNU/Linux prepoznaje ulogu koju je imao naš idealizam pri
+stvaranju zajednice i <a href="/gnu/why-gnu-linux.html">pomaže javnosti da
+prepozna praktičnu važnost tih ideala</a>.</p>
+</dd>
+
+<dt id="howerror">Kako to da većina ljudi sustav zove &ldquo;Linuxom&rdquo;?<span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#howerror">#howerror</a>)</span></dt>
+
+<dd>Nazivanje sustava &ldquo;Linuxom&rdquo; jest zbunjenost koja se proširila
+brže od ispravne informacije.
+<p>
+Ljudi koji su spojili Linux sa sustavom GNU nisu bili svjesni čime su
+njihove radnje rezultirale. Fokusirali su se na dio koji je bio Linux i nisu
+shvaćali da je većina spoja bila GNU. Počeli su sustav zvati
+&ldquo;Linux&rdquo; iako naziv nije odgovarao onome što su imali. Trebalo
+nam je nekoliko godina da shvatimo kakav problem je to počelo predstavljati,
+te da zatražimo od ljudi da promijene naviku, no tada je zbunjenost već
+imala veliku prednost.</p>
+<p>
+Mnogi koji sustav zovu &ldquo;Linux&rdquo; nisu nikada čuli zašto to nije
+ispravan naziv. Vidjeli su da ga većina koristi i zaključili da je to
+točno. Naziv &ldquo;Linux&rdquo; širi i pogrešnu sliku o porijeklu sustava,
+jer većina ljudi smatra da povijest odgovara imenu. Na primjer, često se
+smatra da je razvoj započeo s Linusom Torvaldsom 1991. Ova pogrešna slika
+samo jača ideju da bi se sustav trebao zvati &ldquo;Linux&rdquo;.</p>
+<p>
+Mnoga od pitanja u ovome tekstu predstavljaju načine na koje su ljudi
+pokušali opravdati naziv koji su navikli koristiti.</p>
+</dd>
+
+<dt id="always">Trebamo li uvijek reći &ldquo;GNU/Linux&rdquo; umjesto
+&ldquo;Linux&rdquo;?<span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#always">#always</a>)</span></dt>
+<dd>
+Ne uvijek&mdash;samo kada govorite o cjelokupnom sustavu. Kada govorite
+specifično o jezgri, trebate ju zvati &ldquo;Linux&rdquo; što je naziv koji
+je razvijatelj odabrao.
+<p>
+Kada ljudi cijeli sustav nazivaju &ldquo;Linux&rdquo;, zapravo cijeli sustav
+zovu nazivom jezgre. Ovo je uzrok mnogih nedoumica, jer samo stručnjak može
+odrediti odnosi li se tvrdnja samo na jezgru ili na cjelokupan
+sustav. Nazivanjem sustava &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, a jezgre
+&ldquo;Linux&rdquo;, izbjegavate dvosmislenost.</p>
+</dd>
+
+<dt id="linuxalone">Bi li Linux bio jednako uspješan da nije bilo GNU-a?<span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#linuxalone">#linuxalone</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+U tom alternativnom svemiru danas ne bi postojalo ništa poput sustava
+GNU/Linux, i vjerojatno ne bi uopće postojao slobodan operativni
+sustav. Osamdesetih nitko nije pokušao razviti slobodan operativni sustav,
+izuzev Projekta GNU i (kasnije) i CSRG-a na Berkleyu (Grupa za istraživanje
+kompjuterskih sustava), koju je pak Projekt GNU zatražio da počne oslobađati
+svoj kod.
+<p>
+Linus Torvalds je djelomično bio pod utjecajem govora o GNU-u u Finskoj
+1990. Moguće je da bi i bez ovog utjecaja napisao Unixoidnu jezgru, no
+vjerojatno ona ne bi bila slobodan softver. Linux je postao slobodan
+1992. kada ga je Linus objavio pod licencom GNU GPL. (Vidi obavijesti uz
+izdanje za verziju 0.12.) </p>
+<p>
+Čak i da je Torvalds objavio Linux pod nekom drugom slobodnom softverskom
+licencom, slobodna jezgra ne bi napravila neku veću razliku. Važnost Linuxa
+potječe iz njegovog uklapanja u veći okvir, potpuno slobodan operativni
+sustav: GNU/Linux.</p>
+</dd>
+
+<dt id="divide">Ne bi li bilo bolje za zajednicu da ne razdvajate ljude ovim zahtjevom?
+<span class="anchor-reference-id">(<a href="#divide">#divide</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Kada tražimo od ljudi da govore &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, mi ih ne razdvajamo
+nego tražimo da Projektu GNU daju priznanje za operativni sustav GNU. Ovo ne
+kritizira niti udaljava ikoga.
+<p>
+Međutim, postoje neki kojima se ne sviđa to što govorimo. Ponekad nas
+zauzvrat čak i odbacuju. U nekim prilikama su i toliko nepristojni da se
+čovjek mora zapitati ne pokušavaju li nas oni namjerno zastrašiti kako bismo
+šutjeli. Nas to ne ušutkava, no dijeli zajednicu, te se nadamo da ih možete
+uvjeriti da prestanu.</p>
+<p>
+Međutim, ovo je samo jedan od razloga podjele u našoj zajednici. Najveća
+podjela postoji između ljudi koji smatraju slobodan softver društvenom i
+etičkom temom, a vlasnički softver smatraju društvenim problemom
+(tj. pristaše pokreta za slobodan softver), i onih koji navode samo
+praktične prednosti i predstavljaju slobodni softver samo kao efikasan
+razvojni model (tj. pokret za softver otvorenog koda).</p>
+<p>
+Ovo neslaganje nije samo neslaganje u nazivu&mdash;ono je neslaganje u
+osnovnim vrijednostima. Važno je da zajednica dobro pogleda i razmisli o
+ovome neslaganju. Nazivi &ldquo;slobodan softver&rdquo; i &ldquo;otvoreni
+kod&rdquo; su barjaci dvaju strana. Vidi <a
+href="/philosophy/open-source-misses-the-point.html">Zašto otvoreni izvorni
+kod promašuje bit slobodnog softvera</a>.</p>
+<p>
+Neslaganje s vrijednostima je skoro pa u skladu s količinom pažnje koju
+ljudi polažu na ulogu Projekta GNU u zajednici. Ljudi koji cijene slobodu
+češće će sustav zvati &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, i ljudi koji saznaju da je
+sustav &ldquo;GNU/Linux&rdquo; će više pažnje obraćati na naše filozofske
+argumente o slobodi i zajednici (i tu je zapravo i jasno zašto naziv sustava
+čini razliku u društvu). Međutim, neslaganje bi vjerojatno postojalo i da
+svi znaju pravo porijeklo sustava i njegovo potpuno ime, jer je razlog
+neslaganja vrlo važan. Ta neslaganja će nestati samo ako mi, koji cijenimo
+slobodu, uspijemo uvjeriti sve ostale (što neće biti lako) ili ako budemo u
+potpunosti poraženi (što se nadamo da se neće dogoditi).</p>
+</dd>
+
+<dt id="freespeech">Ne podržava li Projekt GNU pravo na slobodu govora u kojoj pojedinac može
+nazivati sustav kako god želi? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#freespeech">#freespeech</a>)</span></dt>
+<dd>
+Da, uistinu, smatramo da imate slobodu govora nazivati operativni sustav
+nazivom kojim poželite. No, mi tražimo da ga zovete GNU/Linux kako biste
+bili pravedni prema Projektu GNU, kako biste promovirali vrijednost slobode
+koja stoji iza GNU-a, te kako biste upoznali druge s tim vrijednostima
+slobode koje su iznjedrile ovaj sustav.
+</dd>
+
+<dt id="everyoneknows">Kako svi znaju za ulogu GNU-a u razvoju sustava, nije li &ldquo;GNU/&rdquo;
+u nazivu podrazumijevano? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#everyoneknows">#everyoneknows</a>)</span></dt>
+
+<dd>Iskustvo je pokazalo da korisnici operativnog sustava (i korisnici računala
+općenito) često ne znaju ništa o sustavu GNU. Većina članaka o sustavu ne
+spominje naziv &ldquo;GNU&rdquo; niti ideale koji stoje iza
+GNU-a. Detaljnije objašnjenje u <a
+href="/gnu/gnu-users-never-heard-of-gnu.html">GNU korisnici koji nisu nikada
+čuli za GNU</a>
+<p>
+Ljudi koji to tvrde su većinom &ldquo;kompjuterski štreberi&rdquo; (KŠ, u
+pozitivnom smislu) koji imaju na umu samo KŠ-e koje sami poznaju. KŠ-i često
+znaju za GNU, no često imaju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Na primjer,
+veliki broj njih smatra da je GNU skup <a
+href="#tools">&ldquo;alata&rdquo;</a> ili projekt za razvoj tih alata.</p>
+<p>
+Način na koji je (tipično) postavljeno ovo pitanje ocrtava čestu
+zabludu. Rasprava o &ldquo;ulozi GNU-a&rdquo; u razvoju (nečega)
+pretpostavlja da je GNU skupina ljudi. GNU je operativni sustav. Bilo bi
+smisleno razgovarati o ulozi Projekta GNU u ovoj ili onoj aktivnosti, ali ne
+o ulozi GNU-a.</p>
+</dd>
+
+<dt id="everyoneknows2">Kako ja znam ulogu GNU-a u sustavu, nije li nebitno koji naziv koristim?
+<span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#everyoneknows2">#everyoneknows2</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ukoliko vaše riječi ne pokazuju vaše znanje, ne možete poučavati
+druge. Mnogi koji su čuli za sustav GNU/Linux smatraju da je to
+&ldquo;Linux&rdquo;, da ga je pokrenuo Linus Torvalds i da je trebao biti
+&ldquo;otvorenog koda&rdquo;. Ako ih vi ne razuvjerite, tko će?
+</dd>
+
+<dt id="windows">Nije li kraćenje naziva &ldquo;GNU/Linux&rdquo; u &ldquo;Linux&rdquo; poput
+kraćenja naziva &ldquo;Microsoft Windows&rdquo; u &ldquo;Windows&rdquo;?
+<span class="anchor-reference-id">(<a href="#windows">#windows</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Jest korisno pokratiti često korišten naziv, ali ne ukoliko skraćenica
+zavarava.
+<p>
+Većina u razvijenim zemljama uistinu zna da je Microsoft razvio
+&ldquo;Windowse&rdquo;, stoga kraćenje naziva &ldquo;Microsoft
+Windows&rdquo; u &ldquo;Windows&rdquo; ne zavarava nikoga o porijeklu i
+prirodi tog sustava. Kraćenje naziva &ldquo;GNU/Linux&rdquo; u
+&ldquo;Linux&rdquo; daje krive informacije o porijeklu sustava.</p>
+<p>
+Čak i samo pitanje je pogrešno zato što GNU i Microsoft nisu ista
+stvar. Microsoft je tvrtka, GNU je operativni sustav.</p>
+</dd>
+
+<dt id="tools"> Nije li GNU skup programerskih alata uključenih u Linux?<span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#tools">#tools</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ljudi koji smatraju da je Linux cjelovit operativni sustav, a kada čuju za
+GNU, dobiju pogrešnu ideju o tome što GNU jest. Možda misle da je GNU naziv
+za grupu programa&mdash;često kažu i grupa &ldquo;programerskih
+alata&rdquo;, jer su neki od naših programerskih alata postali vrlo
+popularni. Ideju da je &ldquo;GNU&rdquo; naziv operativnog sustava je teško
+smjestiti u okvir gdje je taj operativni sustav nazvan &ldquo;Linux&rdquo;.
+<p>
+Projekt GNU je dobio ime po operativnom sustavu GNU&mdash;to je projekt koji
+razvija sustav GNU. (Vidi <a href="/gnu/initial-announcement.html">Prvotna
+najava 1983.</a>.)</p>
+<p>
+Razvili smo programe poput GCC-a, GNU Emacsa, GAS-a, GLIB-a, BASH-a itd. jer
+su nam bili potrebni za operativni sustav GNU. GCC, the GNU Compiler
+Collection (skup alata za prevođenje) jest prevoditelj kojega smo napisali
+za operativni sustav GNU. Mi, ljudi koji radimo u Projektu GNU, za sustav
+GNU smo razvili i Ghostscript, GNUCash, GNU Chess i GNOME za sustav GNU.</p>
+</dd>
+
+<dt id="osvskernel">Koja je razlika između operativnog sustava i jezgre?<span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#osvskernel">#osvskernel</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Operativni sustav, kako ga mi označavamo, označava zbir programa koji su
+dostatni da bi računalo obavilo razne zadatke. Operativni sustav opće
+namjene bi trebao moći obaviti sve poslove koje korisnici žele.
+<p>
+Jezgra je jedan od programa u operativnom sustavu&mdash;program koji
+dodjeljuje resurse računala drugim aktivnim programima. Jezgra se također
+brine o pokretanju i zaustavljanju drugih programa.</p>
+<p>
+Ponekad zbunjujuće, neki ljudi koriste termin &ldquo;operativni
+sustav&rdquo; u značenju &ldquo;jezgre&rdquo;. Upotreba oba termina traje
+već godinama. Korištenje termina &ldquo;operativni sustav&rdquo; u značenju
+&ldquo;jezgre&rdquo; se može pronaći u brojnim priručnicima o sistemskom
+dizajnu još od osamdesetih godina. Istodobno, podrazumijevalo se da
+&ldquo;operativni sustav Unix&rdquo; uključuje sve sistemske programe, a
+berklijeva verzija Unixa je uključivala čak i igre. Kako mi namjeravamo da
+GNU bude unixoidan operativni sustav, mi ćemo koristiti termin
+&ldquo;operativni sustav na jednak način.&rdquo;</p>
+<p>
+Većinu vremena kad ljudi govore o &ldquo;operativnom sustavu Linux&rdquo;
+koriste termin &ldquo;operativni sustav&rdquo; u istom smislu kao i mi: kao
+cijeli zbir programa. Ako mislite na to, molimo, onda ga zovite
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo;. Ako mislite samo na jezgru, onda je naziv
+&ldquo;Linux&rdquo; točan; no molimo, koristite i termin
+&ldquo;jezgra&rdquo; kako bi se izbjegle dvoznačnosti.</p>
+<p>
+Ako preferirate koristiti neki drugi termin kao npr. &ldquo;sistemska
+distribucija&rdquo; za cijeli zbir programa, to je u redu. Onda bi pričali o
+sistemskim distribucijama GNU/Linux.</p>
+</dd>
+
+<dt id="house">Jezgra sustava je poput temelja kuće. Kako kuća može biti skoro završena ako
+nema temelje?<span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#house">#house</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ne može se za jezgru reći da je slična temeljima kuće zato jer izgradnja
+operativnog sustava nije baš slična gradnji kuće.
+
+<p>Kuća se gradi od mnoštva dijelova koja se obrađuju i sastavljaju zajedno na
+željenom mjestu. Moraju se sagraditi od temelja prema naviše. Stoga ako
+temelj nije izgrađen sve što imate jest rupa u zemlji.</p>
+
+<p>
+Nasuprot tome, operativni sustav se sastoji od kompleksnih komponenti koje
+se mogu razviti bez posebnog redoslijeda. Kad razvijete većinu komponenti,
+većina posla je i završena. To je sličnije izgradnji međunarodne svemirske
+postaje nego kuće. Da je većina modula ISS-a u orbiti u iščekivanju jednog
+važnog modula, bila bi to situacija poput one u kojoj se nalazio sustav GNU
+1992.
+</p>
+</dd>
+
+<dt id="brain">Nije li jezgra mozak sustava?<span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#brain">#brain</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Računalni sustav nije baš sličan ljudskom tijelu, ni jedan dio nema ulogu
+koja bi odgovarala ljudskom mozgu.
+</dd>
+
+<dt id="kernelmost">Nije li pisanje jezgre najopsežniji posao u operativnom sustavu?<span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#kernelmost">#kernelmost</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ne, mnoge komponente zahtijevaju mnogo truda.
+</dd>
+
+<dt id="afterkernel">Cijeli sustav nazivamo prema jezgri, Linuxu. Nije li uobičajeno nazvati
+operativni sustav prema jezgri?<span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#afterkernel">#afterkernel</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Takva praksa je rijetka, nema puno primjera osim pogrešne upotrebe naziva
+&ldquo;Linux&rdquo;. Obično, operativni sustav se razvija kao jedinstven
+projekt i razvijatelji izabiru ime za sustav kao cjelinu. Jezgra obično nema
+svoje posebno ime, umjesto toga ljudi kažu &ldquo;jezgra toga i ovoga&rdquo;
+ili &ldquo;takva ili onakva jezgra&rdquo;.
+<p>
+Zbog toga što se te dvije konstrukcije upotrebljavaju kao sinonimi, izraz
+&ldquo;jezgra Linux&rdquo; se može krivo protumačiti kao &ldquo;jezgra
+Linuxa; i implicirati da je Linux nešto više od jezgre. Mogućnosti
+nesporazuma se izbjegavaju ukoliko se koriste termini &ldquo;jezgra,
+Linux&rdquo; ili &ldquo;Linux, jezgra.&rdquo;</p>
+</dd>
+
+<dt id="long">Problem s nazivom &ldquo;GNU/Linux&rdquo; jest da je predugačak. A da
+predložite kraći naziv?<span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#long">#long</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Određeno vrijeme smo koristili ime&ldquo;LiGNUx&rdquo;, kombinaciju riječi
+&ldquo;GNU&rdquo; i &ldquo;Linux&rdquo;. Reakcija ljudi je bila poprilično
+loša, naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; je mnogo bolje prihvaćen.
+<p>
+Najkraće legitimno ima za ovaj sustav je &ldquo;GNU&rdquo;, ali mi koristimo
+naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; <a href="#justgnu">zbog dalje navedenih
+razloga</a>.</p>
+</dd>
+
+<dt id="long2">Problem s nazivom &ldquo;GNU/Linux&rdquo; jest da je predugačak. Zašto bih
+se mučio izgovarajući &ldquo;GNU/&rdquo;?<span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#long2">#long2</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+<p>Da se otipka ili izgovori &ldquo;GNU/&rdquo; potrebna je samo koja
+sekunda. Ako cijenite sistem koji smo razvili, ne možete li odvojiti koju
+sekundu kako biste prepoznali naš rad?</p>
+</dd>
+
+<dt id="justgnu">S obzirom na to da je Linux tuđi doprinos, bi li bilo pogrešno nazivati
+sustav samo &ldquo;GNU&rdquo;?<span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#justgnu">#justgnu</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+To ne bi bilo netočno ali nije baš najzgodnije. Ovdje ćemo izložiti zašto
+koristimo naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; radije nego samo &ldquo;GNU&rdquo;.
+
+<ul>
+<li>
+Sustav nije samo GNU&mdash;sadrži drugu jezgru. Razlikovanje GNU/Linuxa od
+GNU-a je korisno.</li>
+<li>
+Ne bi bilo korektno tražiti ljude da <em>prestanu</em> davati priznanje
+Linusu Torvaldu. Ipak je napisao bitnu komponentu sustava. Mi želimo zasluge
+za izdavanje i održavanje sistemskog razvoja ali to ne znači da ćemo
+tretirati Linusa na isti način kao što nas tretiraju oni što sustav nazivaju
+&ldquo;Linux&rdquo;. Snažno se protivimo njegovim političkim svjetonazorima
+ali na častan način i ne želimo mu ukrasti zasluge koje se tiču njegovog
+doprinosa sustavu.</li>
+<li>
+Kako je mnogo ljudi upoznato sa sustavom kao &ldquo;Linuxom&rdquo;, ako samo
+kažemo &ldquo;GNU&rdquo; ljudi možda neće shvatit da je riječ o istom
+sustavu. Ako kažemo &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, ljudi mogu izvesti poveznice s
+onime što su čuli.</li>
+</ul>
+</dd>
+
+<dt id="trademarkfee">Ukoliko želim koristiti naziv &ldquo;Linux&rdquo; u nazivu proizvoda, moram
+platiti naknadu. Odnosi li se to i na naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo;? Je li
+pogrešno koristiti naziv &ldquo;GNU&rdquo; bez &ldquo;Linuxa&rdquo;,kako bih
+izbjegao naknadu?<span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#trademarkfee">#trademarkfee</a>)</span></dt>
+<dd>
+Nije pogrešno nazvati sustav &ldquo;GNU&rdquo;, jer u biti, to on i
+jest. Lijepo je i priznati zasluge Linusa, međutim, na ovaj način vi nemate
+nikakve obveze plaćati tu privilegiju.
+<p>
+Stoga ako želite nazvati sistem jednostavno &ldquo;GNU&rdquo; radi
+izbjegavanja plaćanja naknade zbog korištenja naziva &ldquo;Linux&rdquo;,
+nećemo vas kritizirati.</p>
+</dd>
+
+<dt id="many">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, uključujući TeX, X11, Apache,
+Perl i mnoge druge programe. Slijedeći vaše argumente, ne bismo li trebali i
+njima dati priznanje u nazivu? (No to bi dovelo do apsurdno dugačkog
+naziva.)<span class="anchor-reference-id">(<a href="#many">#many</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ono što želimo reći jest da bi se trebale priznati zasluge glavnim
+razvijateljima sustava. Glavni razvijatelj je Projekt GNU i sustav je u
+osnovi GNU.
+<p>
+Ako možda želite naglasiti zasluge i nekih drugih, sekundarnih, suradnika u
+razvoju sustava, nećemo vas sprječavati. Ako mislite da se X11 trebaju
+priznati zasluge, slobodno nazovite sustav GNU/X11/Linux. Ako smatrate da
+baš treba spomenuti i Perl, slobodno pišite i GNU/Linux/Perl.</p>
+<p>
+Međutim, pošto su duga imena poput
+GNU/X11/Apache/Linux/TeX/Perl/Python/FreeCiv apsurdna, treba odrediti
+određenu točku ili granicu po vlastitom nahođenju u kojoj će se izostaviti
+nazivi mnogih drugih suradnika. Kako ne postoji očito mjesto gdje bi granica
+trebala biti, postavite ju gdje god želite, bez prigovora</p>
+<p>
+Različite granice bi dovele do izbora različitih imena sustava. Međutim, ni
+jedna granica ne bi smjela uključivati isključivo naziv Linux, a bez naziva
+GNU, u skladu s poštenjem i pravednosti.</p>
+</dd>
+
+<dt id="others">Danas mnogi drugi projekti pridonose sustavu, no oni ne inzistiraju na
+nazivu XYZ/Linux. Zašto bi GNU trebao imati drugačiji tretman?<span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#others">#others</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Kao rezultat tisuća projekata nastali su programi koji su danas obično
+uključeni u sustave GNU/Linux. Svi oni zaslužuju određeno priznanje za svoj
+doprinos, ali oni nisu glavni razvijatelji sustava kao cjeline i zato ni ne
+traže priznanje na takav način.
+<p>
+GNU je drugačiji zato jer je on više od programa ili zbira programa. GNU je
+okvir na temelju kojeg je sustav napravljen.</p>
+</dd>
+
+<dt id="allsmall">Danas je GNU samo mali dio sustava, zašto bismo ga trebali spominjati?<span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#allsmall">#allsmall</a>)</span></dt>
+<dd>
+2008. godine, paketi GNU su sačinjavali 15% &ldquo;glavnih&rdquo;
+repozitorija distribucije GNU/Linuxa imena gNewSense. Linux je sačinjavao do
+1.5%. Stoga, ovaj argument bi se više odnosio na naziv &ldquo;Linux&rdquo;.
+
+<p>
+GNU predstavlja danas samo djelić sustava, dok Linux predstavlja još
+manji. Ali oni su temeljni dio sustava, sustav je napravljen njihovom
+kombinacijom. Stoga, naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; je prikladan.
+</p>
+</dd>
+
+<dt id="manycompanies">Danas mnoge tvrtke pridonose sustavu, ne znači li to da bismo ga trebali
+nazivati GNU/Red&nbsp;Hat/Novell/Linux? <span
+class="anchor-reference-id">(<a
+href="#manycompanies">#manycompanies</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+<p>
+GNU nije usporediv sa Red Hatom ili Novellom, nije tvrtka niti organizacija,
+niti čak aktivnost. GNU je operativni sustav. (Kada govorimo o Projektu GNU,
+to označava projekt koji razvija sustav GNU). Sustav GNU/Linux je baziran na
+GNU-u i zato se GNU treba nalaziti u nazivu.
+</p>
+<p>
+Veliki dio doprinosa tih tvrtki sustavu GNU/Linux su kodovi koji se nalaze u
+raznim GNU paketima uključujući GCC i GNOME. Naziv GNU/Linux odaje priznanje
+tim tvrtkama, kao i ostalim razvijateljima GNU-a.
+</p>
+</dd>
+
+<dt id="whyslash">Zašto pišete &ldquo;GNU/Linux&rdquo; umjesto &ldquo;GNU Linux&rdquo;? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#whyslash">#whyslash</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+U skladu sa pravilima engleskog jezika, u konstrukciji &ldquo;GNU
+Linux&rdquo;, riječ &ldquo;GNU&rdquo; modificira &ldquo;Linux&rdquo;. To
+može značiti ili &ldquo;GNU-ova&rdquo; verzija &ldquo;Linuxa&rdquo; ili
+&ldquo;Linux&rdquo; koji je paket GNU-a. Nijedan od tih naziva ne odgovara u
+trenutnoj situaciji.
+<p>
+Linux nije paket GNU-a, tj. nije razvijen pod okriljem Projekta GNU, niti je
+dao doprinos Projektu GNU. Linus Torvalds je napisao Linux nezavisno, kao
+vlastiti projekt. Tako da &ldquo;Linux, koji je paket GNU-a&rdquo; nije
+ispravno značenje.</p>
+<p>
+Ovdje ne govorimo o posebnoj GNU-ovoj verziji Linuxa, jezgre. Slobodne
+distribucije GNU/Linuxa imaju <a
+href="http://directory.fsf.org/project/linux">posebnu verziju Linuxa</a>
+pošto &ldquo;standardna&rdquo; verzija sadrži ne-slobodne tzv. blobove
+firmvera. Da je ovo dio Projekta GNU, moglo bi se nazvati GNU Linux ali mi
+ne želimo takav naziv jer bi bio zbunjujući.</p>
+<p>
+Ovdje je riječ o verziji GNU-a, operativnog sustava, koji je specifičan po
+tome što ima Linux kao jezgru. Kosa crtica pristaje situaciji jer
+predstavlja kombinaciju. Sustav je kombinacija GNU-a i Linuxa i stoga
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo;.</p>
+<p>
+Postoje i drugi načini da se izrazi ta kombinacija. Ako smatrate da je znak
++ prikladniji, upotrijebite to. Na francuskom jeziku, koristi se crtica:
+&ldquo;GNU-Linux&rdquo;. Na španjolskom jeziku poenekad kažemo &ldquo;GNU
+con Linux&rdquo;.</p>
+</dd>
+
+<dt id="whyorder">Zašto &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, a ne &ldquo;Linux/GNU&rdquo;? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#whyorder">#whyorder</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+<p>
+Ispravno i prikladno bi bilo spomenuti glavni doprinos prvo. Doprinos GNU-a
+sustavu nije samo veći od Linuxa već smo i započeli cijelu tu aktivnost
+prije Linuxa.</p>
+<p>
+Međutim, ako preferirate nazvati sustav &ldquo;Linux/GNU&rdquo;, to je puno
+bolje od uobičajenih naziva koji ljudi koriste, a to je da izbace GNU u
+potpunosti i time se kompletni sustav naizgled čini kao Linux.</p>
+</dd>
+
+<dt id="distronames">Moja distribucija se zove &ldquo;Foobar Linux&rdquo;; ne pokazuje li to da
+je uistinu Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#distronames">#distronames</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+<p>To znači da ljudi koji razvijaju distribuciju &ldquo;Foobar Linux&rdquo;
+ponavljaju uobičajenu grešku. Mi cijenimo što su distribucije poput Debiana,
+Dragore, Musixa, Trisquela i Venenuxa prisvojili GNU/Linux kao dio svog
+službenog imena i nadamo se da ćete, ako sudjelujete u razvoju drugih
+distribucija, učiniti isto.</p>
+</dd>
+
+<dt id="distronames1">Službeni naziv moje distribucije je &ldquo;Foobar Linux&rdquo;; nije li
+pogrešno nazivati ju ičim drugim osim &ldquo;Foobar Linuxom&rdquo;? <span
+class="anchor-reference-id">(<a
+href="#distronames1">#distronames1</a>)</span></dt>
+
+<dd><p>Ako je njima dopušteno izmijeniti &ldquo;GNU&rdquo; u &ldquo;Foobar
+Linux&rdquo;, onda je i vama dopušteno izmijeniti naziv i nazvati
+distribuciju &ldquo;Foobar GNU/Linux&rdquo;. Ne može ispravljanje postojeće
+greške biti veća pogreška od prvotne greške.</p></dd>
+
+<dt id="companies">Ne bi li bilo efektnije tražiti tvrtke poput Mandrakea, Red Hata i IBM-a da
+nazivaju svoje distribucije &ldquo;GNU/Linuxom&rdquo; umjesto zahtijevanja
+toga od pojedinaca? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#companies">#companies</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Nije to pitanje izbora jednog ili drugoga&mdash;mi molimo tvrtke i
+organizacije te individue da pomognu u širenju ove činjenice. Štoviše,
+razgovarali smo sa sve tri navedene tvrtke. Mandrake je rekao da će
+koristiti naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; neko vrijeme, ali IBM i Red Hat nisu
+bili spremni pomoći. Jedna od izvršnih osoba je rekla: &ldquo;To je čisto
+komercijalna odluka, očekujemo veću zaradu uz naziv
+&lsquo;Linux&rsquo;.&rdquo; Drugim riječima, nije ih briga što je ispravno.
+<p>
+Ne možemo ih natjerati da postupe ispravno, ali mi nismo tip koji odustaje
+lako jer je put težak. Vi možda nemate takav utjecaj koji imaju IBM ili Red
+Hat ali možete pomoći. Zajedno možemo stvoriti situacije gdje će tvrtkama
+isplativije biti koristiti naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo;.</p>
+</dd>
+
+<dt id="reserve">Ne bi li bilo bolje sačuvati naziv &ldquo;GNU/Linux&rdquo; za distribucije
+koje su u potpunosti slobodan softver? Naposlijetku, to i jest ideal
+GNU-a. <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#reserve">#reserve</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Raširena praksa dodavanja ne-slobodnog softvera sustavima GNU/Linux
+predstavlja velik problem za našu zajednicu. Takva praksa "uči" korisnike da
+je ne-slobodan softver u redu i da je to dio duha &ldquo;Linux&rdquo;. Mnoge
+korisničke grupe vezane uz &ldquo;Linux&rdquo; se trude pomoći korisnicma u
+služenju ne-slobodnim softverm i čak pozivaju prodavače da dođu. Promiču
+ciljeve poput &ldquo;pomoć korisnicima&rdquo; GNU/Linuxa (uključivo i
+pomaganje pri korištenju ne-slobodnog softvera i drajvera), ili
+popularizacije sustava nauštrb slobode
+<p>
+Postavlja se pitanje kako to promjeniti.</p>
+<p>
+S obzirom da većina zajednice korisnika GNU s Linuxom ne shvaća da je to ono
+što u biti jest, odricanje i osuđivanje takvih verzija s naše strane ne bi
+prozvelo traženi učinak. Ne bi poučilo korisnike da cijene slobodu više. Ne
+bi primili željenu poruku. Jedino bi odgovorili da uopće nisu ni smatrali da
+su ti sustavi GNU</p>
+<p>
+Način da korisnici uoče poveznicu sa slobodom jest upravo suprotan:
+informirati korisnike da svi ti sustavi <em>jesu</em> verzije GNU-a, da se
+sve temelje na sustavu koji postoji isključivo zbog slobode korisnika. S
+takvim shvaćanjem će možda prepoznati da su sve distribucije koje uključuju
+ne-slobodni softver u biti perverzne, iskvarene verzije GNU-a umjesto da
+misle da su to uobičajene i ispravne verzije &ldquo;verzije Linuxa&rdquo;.</p>
+<p>
+Korisno bi bilo pokrenuti korisničke grupe uz GNU/Linux, koje će zvati
+sustav GNU/Linux i promicati ideale GNU Projekta kao temelj svojih
+aktivnosti. Ako koja Linuxova korisnièka grupa ima gore navedene probleme,
+mi predlažemo pokretanje kampanje unutar same grupe s ciljem promjene smjera
+te naziva grupe. Korisnici sa površnim pogledom na situaciju imaju pravo na
+svoje mišljenje ali ne dajte da vas povuku sa sobom!</p>
+</dd>
+
+<dt id="gnudist">Zašto ne napravite GNU distribuciju Linuxa (sic) i ne nazovete ju GNU/Linux?
+<span class="anchor-reference-id">(<a href="#gnudist">#gnudist</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Sve distribucije &ldquo;Linuxa&rdquo; su zapravo verzije sustava GNU sa
+Linuxom kao jezgrom. Svrha naziva&ldquo;GNU/Linux&rdquo; je ukazati na tu
+činjenicu. Razviti jednu novu distribuciju i samo nju nazvati
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo; bi prikrilo našu poantu.
+<p>
+Što se tiče razvoja distribucije GNU/Linux, već smo to i napravili kad smo
+uložili u rani razvoj distribucije GNU/Linuxa Debian. Učiniti to ponovo se
+ne čini korisnim, uz to što to znači i jako puno posla i osim ako ne bi
+imala znatne praktične prednosti nad ostalim distribucijama, ne bi služilo
+nikakvoj svrsi</p>
+<p>
+Umjesto toga, pomažemo razvijateljima 100% slobodnih distribucija
+GNU/Linuxa, kao što su gNewSense i Ututo.</p>
+</dd>
+
+<dt id="linuxgnu">Zašto jednostavno ne kažete da je &ldquo;Linux GNU-ova jezgra&rdquo; i ne
+izdate neke već postojeće verzije GNU/Linux-a pod imenom &ldquo;GNU&rdquo;?
+<span class="anchor-reference-id">(<a href="#linuxgnu">#linuxgnu</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Možda bi i bila dobra ideja da smo usvojili Linux kao GNU-ovu jezgru još
+tamo 1992. godine. Da smo onda shvaćali koliko će dugo trebati da GNU Hurd
+proradi, možda bismo to i učinili.
+<p>
+Da uzmemo postojeću verziju GNU/Linuxa i preimenujemo ju u &ldquo;GNU&rdquo;
+to bi bilo nešto slično kao kada bismo napravili verziju GNU sustava i
+nazvali je &ldquo;Linux&rdquo;. To nije u redu i ne želimo se tako ponašati.</p>
+</dd>
+
+<dt id="condemn">e li Projekt GNU osuđivao i protivio se upotrebi Linuxa u ranim danima?
+<span class="anchor-reference-id">(<a href="#condemn">#condemn</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Nismo prihvatili Linux kao našu jezgru, ali nismo to niti osudili ili se
+protivili. 1993. godine smo počeli raspravu o sponzorstvu razvoja GNU/Linuxa
+Debian. Također smo težili suradnji s ljudima koji su mijenjali neke pakete
+GNU-a za upotrebu s Linuxom. Željeli smo uključiti njihove promjene u
+standardna izdanja tako da bi ti paketi GNU-a radili bez problema u
+kombinaciji s Linuxom. Ali izmjene su često bile ad-hoc i neportabilne,
+trebalo ih je "pročistiti" za instalaciju.
+<p>
+Osobe koje su radile te izmjene nisu pokazale interes za suradnjom. Jedan od
+njih nam je rekao da ga nije briga za Projekt GNU jer je on &ldquo;korisnik
+Linux&rdquo;. To nam je bio šok, zato jer ljudi koji prebacuju pakete GNU-a
+na druge sustave generalno žele raditi s nama jer im je u interesu da se
+njihove promjene instaliraju. Međutim, ovi ljudi, koji su razvijali sustav
+primarno baziran na GNU-u, su bili prvi koji nisu bili voljni raditi s nama.</p>
+<p>
+To iskustvo nam je prvi puta pokazalo da ljudi nazivaju svoje verzije
+sustava GNU &ldquo;Linuxom&rdquo;, i ta nejasnoća obstruira naš rad. Naša
+molba da nazovete sustav &ldquo;GNU/Linux&rdquo; jest ujedno i naš odgovor
+na taj problem i druge probleme uzrokovane krivim imenom.</p>
+</dd>
+
+<dt id="wait">Zašto ste čekali toliko vremena da zatražite od ljudi korištenje naziva
+GNU/Linux? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#wait">#wait</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+<p>Zapravo i nismo. Počeli smo privatno razgovarati sa razvijateljima i
+distributerima o ovome još 1994. i počeli smo javnu kampanju
+1996. godine. Nastaviti ćemo koliko god je potrebno.</p>
+</dd>
+
+<dt id="allgpled">Bi li se pravilo o nazivu GNU/[naziv] trebalo slijediti u svim programima
+koji su pod licencom GPL? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#allgpled">#allgpled</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Individualne programe nikad ne nazivamo &ldquo;GNU/<i>ime</i>&rdquo;. Kad je
+program dio paketa GNU, možda ga nazovemo &ldquo;GNU/<i>ime</i>&rdquo;.
+<p>
+GNU, operativni sustav, sastavljen je od brojnih programa. Neki od programa
+u GNU su napisani u sklopu Projekta GNU ili su mu izravno doprinijeli; to su
+GNU-ovi paketi, i u njihovim nazivima često koristimo koristimo
+&ldquo;GNU&rdquo;.</p>
+<p>
+Na razvijateljima programa je da odluče žele li doprinositi i pretvoriti ga
+u GNU-ov paket. Ukoliko ste razvili program i htjeli biste da bude GNU-ov
+paket, molimo vas, pišite nam na <a
+href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>, kako bismo ga mogli
+procijeniti i eventualno prihvatiti.</p>
+<p>
+Ne bi bilo pošteno staviti naziv GNU ispred svakog pojedinog programa koji
+je objavljen pod licencom GPL. Ukoliko ste napisali program i objavili ga
+pod licencom GPL, to ne znači da je to djelo Projekta GNU ili da ste ga
+napisali za nas. Na primjer, jezgra, Linux, je objavljena pod licencom GNU
+GPL, ali Linus ju nije napisao kao dio Projekta GNU&mdash;radio je
+samostalno. Ukoliko nešto nije GNU-ov paket, Projekt GNU si ne može
+pripisati zasluge za to, i dodavanje nazivu &ldquo;GNU&rdquo; ne bi bilo u
+redu.</p>
+<p>
+S druge strane, zaslužujemo da nam se priznaju zasluge za operativni sustav
+GNU, no ne i za svaki pojedini program u njegovom sastavu. Sustav postoji
+kao sastav zbog naše odlučnosti i upornosti koja počinje 1984., mnogo prije
+nego što je rad na Linuxu započet.</p>
+<p>
+Operativni sustav kroz koji se Linux popularizirao je u osnovi bio sličan
+operativnom sustavu GNU. Nije bio u potpunosti isti, imao je drugu jezgru,
+no većinom je bio isti sustav - varijanta GNU-a. Bio je sustav GNU/Linux.</p>
+<p>
+Linux se prvenstveno nastavlja koristiti u derivativima tog sistema&mdash;u
+današnjim verzijama sustava GNU/Linux. Ono što daje "osobnost" tim sustavima
+su GNU i Linux u njihovoj biti, a ne sam Linux.</p>
+</dd>
+
+<dt id="unix">S obzirom na to da dobar dio GNU-a potječe iz Unixa, ne bi li GNU trebao
+odati priznanje Unixu koristeći &ldquo;Unix&rdquo; u nazivu? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#unix">#unix</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Zapravo, ništa od GNU-a ne potječe iz Unixa. Unix je bio (i još jest)
+vlasnički softver, pa korištenje njegova izvornog koda u GNU-u bi bilo
+ilegalno. Ovo nije slučajnost; to je razlog zašto smo i razvili GNU: kako
+korištenjem Unixa ne biste imali slobodu, a niti korištenjem ijednog od
+današnjih operativnih sustava, bio je potreban slobodan sustav koji bi ih
+zamijenio. Iz Unixa nismo mogli kopirati niti programe niti niti njegove
+dijelove, sve je moralo biti pisano iznova.
+<p>
+Ni linija GNU-ovog koda ne potječe iz Unixa, ali GNU jest unixoidan sustav;
+stoga većina ideja i specifikacija GNU-a potječe od Unixa. Naziv
+&ldquo;GNU&rdquo; znači &ldquo;GNU's Not Unix&rdquo; (GNU nije Unix) i
+predstavlja humorističan način odavanja počasti Unixu, slijedeći hakersku
+tradiciju rekurzivnih akronima iz sedamdesetih.</p>
+<p>
+Prvi takav rekurzivni akronim je bio TINT, &ldquo;TINT Is Not TECO&rdquo;
+(TINT nije TECO). Autor TINT-a je napisao novu implementaciju TECO-a (kojih
+je već bilo mnogo i za razne sustave), no odbio ga je nazvati dosadnim
+imenom poput &ldquo;<em>neki drugi</em> TECO&rdquo; i smislio je zabavno
+ime. (To hakiranje jest: <a
+href="http://stallman.org/articles/on-hacking.html">zaigrana pamet</a>.)</p>
+<p>
+Drugim hakerima se toliko svidjelo to ime da su počeli kopirati pristup u
+nazivima. Postala je tradicija - kada ste pisali program od nule, a taj
+program je bio sličan već postojećem (recimo da se taj program zvao
+&ldquo;Klever&rdquo;), mogli ste mu dati naziv koristeći rekurzivni akronim,
+npr. &ldquo;MINK&rdquo; za &ldquo;MINK Is Not Klever&rdquo; (Mink nije
+Klever). Koristeći ovaj pristup, nazvali smo naš unixoid &ldquo;GNU's Not
+Unix&rdquo;.</p>
+<p>
+Ranije, AT&amp;T (tvrtka koja je razvila Unix) nije željela da se naziv
+&ldquo;Unix&rdquo; spominje u nazivu sličnog sustava, čak niti u sustavu
+koji je bio 99% unixoid. AT&amp;T je zapravo prijetio tužbama! Zbog tog
+razloga većina modificiranih verzija Unixa (sve vlasničke, poput Unixa) ima
+naziv koji uopće ne spominje &ldquo;Unix&rdquo;.</p>
+</dd>
+
+<dt id="bsd">Trebamo li također govoriti &ldquo;GNU/BSD&rdquo;? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#bsd">#bsd</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Sustave BSD (npr. FreeBSD) ne nazivamo sustavima &ldquo;GNU/BSD&rdquo; jer
+taj naziv ne odgovara povijesti sustava BSD.
+<p>
+Sustav BSD je razvijen osamdesetih godina na kalifornijskom sveučilištu
+Berkeley kao ne-slobodan softver, a oslobođen je ranih devedesetih. Slobodan
+operativni sustav koji postoji danas je vrlo vjerojatno inačica ili sustava
+GNU ili sustava BSD.</p>
+<p>
+Ljudi ponekad pitaju je li BSD također inačica GNU-a, poput GNU/Linuxa. On
+to nije. Razvijatelje BSD-a je inspirirao primjer Projekta GNU za
+oslobađanje koda, a pozivi GNU-ovih aktivista su im pomogli da se odluče to
+i učiniti; no sam kod ima malo dodirnih točaka s GNU-om.</p>
+<p>
+Sustavi BSD danas koriste neke od GNU-ovih paketa, kao što i GNU koristi
+neke od BSD-ovih programa, no gledano u cjelini, to su dva različita sustava
+s različitim nastankom. Razvijatelji BSD-a nisu napisali jezgru i dodali ju
+u sustav GNU, stoga naziv GNU/BSD ne odgovara stanju stvari.</p>
+<p>
+Veza između GNU/Linuxa i GNU-a je mnogo čvršća, i zato je naziv
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo; ispravan.</p>
+<p>
+Postoji varijanta GNU-a koja koristi jezgru NetBSD-a. Njeni razvijatelji ju
+nazivaju &ldquo;Debian GNU/NetBSD&rdquo;, no naziv
+&ldquo;GNU/jezgraNetBSD-a&rdquo;bi bio ispravniji, jer NetBSD je cjelovit
+sustav, a ne samo jezgra. Ovo nije sustav BSD, jer je većina sustava ista
+kao i sustav GNU/Linux.</p>
+</dd>
+
+<dt id="othersys">Ako instaliram GNU-ove alate pod Windowsima, znači li to da imam sustav
+GNU/Windows? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#othersys">#othersys</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ne u smislu u kojem smatramo &ldquo;GNU/Linux&rdquo;. GNU-ovi alati su samo
+dio GNU-ovog softvera, koji je pak dio sustava GNU, te biste ispod tih alata
+imali drugi operativni sustav koji nije ni sličan GNU-u. Sve u svemu, ovo je
+potpuno drugačija situacija od GNU/Linuxa.
+</dd>
+
+<dt id="justlinux">Ne može li se Linux upotrebljavati bez GNU-a? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#justlinux">#justlinux</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Linux se koristi sam (uz neke druge manje programe) u bijeloj i sivoj
+tehnici. Ovi mali softverski sustavi su različita priča od sustava
+GNU/Linux. Korisnici ih ne mogu instalirati na računala (kada bi i mogli,
+ostali bi razočarani). Korisno je naglasiti da tu tehniku pokreće sami
+Linux, kako bi se pokazala razlika između tih malih platformi i GNU/Linuxa.
+</dd>
+
+<dt id="linuxsyswithoutgnu">Postoje li potpuni sustavi Linuxa [sic], bez GNU-a? <span
+class="anchor-reference-id">(<a
+href="#linuxsyswithoutgnu">#linuxsyswithoutgnu</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Postoje kompletni sustavi koji u sebi imaju samo Linux, a bez GNU-a; Android
+je najbolji primjer. No pogrešno je zvati ih sustavima &ldquo;Linux&rdquo;.
+<p>
+Android se razlikuje od sustava GNU/Linux, jer sadrži vrlo malo od GNU-a,
+sadrži samo Linux. U globalu, to je drugi sustav. Kada biste zvali cijeli
+sustav &ldquo;Linux&rdquo;, bilo bi potrebno naglasiti da &ldquo;Android
+sadrži Linux, ali nije Linux, jer nema standardne Linuxove [sic] biblioteke
+i pomagala [tj sustav GNU].&rdquo; Android sadrži Linuxa koliko i
+GNU/Linux. Ono što nema jest sustav GNU. Android to mijenja Googleovim
+softverom koji radi na drugačiji način. Stoga, ono što Android čini
+drugačijim jest nedostatak GNU-a.</p>
+</dd>
+
+<dt id="helplinus">Zašto ne zvati sustav &ldquo;Linux&rdquo; i ojačati ulogu Linusa Torvaldsa
+kao predstavnika zajednice? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#helplinus">#helplinus</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Linus Torvalds jest &ldquo;predstavnik zajednice&rdquo; (tuđe riječi, ne
+naše) zbog svojih osobnih ciljeva, ne naših. Njegov cilj je popularizacija
+sustava, i smatra da vrijednost sustava leži u praktičnim stvarima koje on
+nudi: snazi, pouzdanosti i dostupnosti. Nikada nije zastupao <a
+href="/philosophy/why-free.html">slobodu suradnje</a> kao etički princip, i
+stoga javnost naziv &ldquo;Linux&rdquo; ne povezuje s tim principom.
+<p>
+Linus otvoreno izražava neslaganje s idealima pokreta za slobodan
+softver. Na svom poslu je dugo godina razvijao ne-slobodan softver (i to
+potvrdio publici na &ldquo;Linux&rdquo;World show, Svjetskoj izložbi
+Linuxa), i javno je pozivao surazvijatelje Linuxa (jezgre) da koriste
+ne-slobodan softver pri radu na njemu. Čak ide toliko daleko da ukorava
+ljude koji predlažu da bi inženjeri i znanstvenici trebali razmotriti
+društvene posljedice tehnološkog napretka&mdash;odbacujući lekcije koje je
+društvo naučilo pri razvoju atomske bombe.</p>
+<p>
+Nema ništa loše u pisanju slobodnog programa zbog želje za učenjem ili iz
+zabave, jezgra koju je Linus napisao iz tih razloga je velik doprinos našoj
+zajednici. No ovi motivi nisu razlog zašto kompletan slobodan sustav,
+GNU/Linux, postoji, i oni neće osigurati našu slobodu u budućnosti. Javnost
+mora ovo shvatiti. Linus ima pravo širiti svoje poglede, no ljudi bi trebali
+biti svjesni da ovaj operativni sustav potječe iz ideala slobode, a ne iz
+Linusovih pogleda.</p>
+</dd>
+
+<dt id="claimlinux">Nije li pogrešno označavati djelo Linusa Torvaldsa kao GNU? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#claimlinux">#claimlinux</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+To bi bilo pogrešno, stoga to ni ne radimo. Torvaldsovo djelo je Linux,
+jezgra, i pazimo da ga ne pripisujemo Projektu GNU i ne označavamo kao
+&ldquo;GNU&rdquo;. Kada pričamo o kompletnom sustavu, naziv
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo; mu daje priznanje za njegov rad.
+</dd>
+
+<dt id="linusagreed">Slaže li se Linus Torvalds u označavanju Linuxa samo kao jezgre? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#linusagreed">#linusagreed</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+<p>Na početku je on ovo i ustvrdio. Najranije obavijesti uz izdanje kažu, <a
+href="http://ftp.funet.fi/pub/linux/historical/kernel/old-versions/RELNOTES-0.01">
+&ldquo;Većina alata korištenih s linuxom su GNU-ov softver i pod licencom su
+GNU copyleft. Ovi alati nisu u distribuciji - pitajte mene (ili GNU) za više
+informacija.&rdquo;</a>.</p>
+</dd>
+
+<dt id="lost">Bitka je već izgubljena&mdash;društvo je donijelo odluku koju ne možemo
+promijeniti, čemu uopće razmišljati o tome? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#lost">#lost</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ovo nije bitka, ovo je edukativna kampanja. Naziv sustava nije pojedinačna
+odluka koju donosi &ldquo;society&rdquo; u nekom trenutku: svaka osoba,
+svaka organizacija, svi mogu odlučiti koji naziv će koristiti. Ne možete
+prisiliti druge da sustav nazivaju &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, ali vi sami
+možete odlučiti tako ga zvati, i čineći tako, pomažete u educiranju drugih.
+</dd>
+
+<dt id="whatgood">Društvo je donijelo odluku koju ne možemo promijeniti, koju razliku čini ako
+ja kažem &ldquo;GNU/Linux&rdquo;? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#whatgood">#whatgood</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ovo nije situacija sve ili ništa: točne ili netočne informacije šire razni
+ljudi. Ako vi samo zovete sustav &ldquo;GNU/Linux&rdquo;, pomažete drugima
+da nauče povijest tog sustava, porijeklo i razloge postojanja. Ne možete
+ispraviti svaku pogrešku svugdje sami (kao što ni mi ne možemo), no možete
+pomoći. Ukoliko samo par stotina ljudi vidi da vi koristite naziv
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo;, educirat ćete poveći broj ljudi uz malo truda. A
+neki od njih će proslijediti točnu informaciju drugima.
+</dd>
+
+<dt id="explain">Ne bi li bilo bolje zvati sustav &ldquo;Linuxom&rdquo; i onda u nekoliko
+minuta objasniti ljudima njegovo porijeklo? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#explain">#explain</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ako nam pomažete na takav način, objašnjavajući drugima, cijenimo vaš trud,
+no to nije najbolja metoda. Nije efektna poput korištenja naziva
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo;, i neefikasno koristi vaše vrijeme.
+<p>
+Nije efektna jer se neće "uhvatiti" niti će propagirati. Neki od ljudi koji
+poslušaju vaše objašnjenje će slušati pažljivo, i možda će i naučiti točnu
+priču o porijeklu sustava. No nije vjerojatno da će i sami ponoviti to
+objašnjenje drugima kada budu pričali o sustavu. Vjerojatno će ga samo
+nazvati &ldquo;Linuxom&rdquo;. Nehtijući, pomoći će pri širenju netočnih
+informacija.</p>
+<p>
+Nije efikasna jer zahtijeva više vremena. Reći ili napisati
+&ldquo;GNU/Linux&rdquo; traje nekoliko sekundi, ne minuta, te tako možete
+doprijeti do većeg broja ljudi. Razlikovanje Linuxa i GNU/Linuxa u govoru i
+u pismu je najjednostavniji način efektnog pomaganja Projektu GNU.</p>
+</dd>
+
+<dt id="treatment">Neki ljudi vam se smiju kada im kažete da bi sustav trebali zvati
+GNU/Linux. Zašto se sami podvrgavate ismijavanju? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#treatment">#treatment</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Nazivanje sustava &ldquo;Linuxom&rdquo; daje pogrešnu sliku o povijesti i
+razlogu postojanja tog sustava. Ljudi koji se smiju našem zahtjevu
+vjerojatno vjeruju u tu pograšnu priču&mdash;smatraju da je Linus odradio
+naš posao, te se smiju kada tražimo da se prizna naš rad. Da znaju istinu,
+vjerojatno se ne bi smijali.
+<p>
+Zašto riskiramo ismijavanje s nekim od naših zahtjeva? Zato što često kao
+rezultat dobijemo pomoć Projektu GNU. Riskirat ćemo i dalje to nezasluženo
+zlostavljanje kako bismo ostvarili naše ciljeve.</p>
+<p>
+Ukoliko vidite ironičnu i nepoštenu situaciju, nemojte samo
+promatrati. Molimo, poučite ljude istini. Kada ljudi shvate zašto je taj
+zahtjev opravdan, oni s malo razuma će se prestati ismijavati.</p>
+</dd>
+
+<dt id="alienate">Neki ljudi vas osuđuju kada ih tražite da sustav zovu GNU/Linux. Ne gubite
+li njihovim otuđivanjem? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#alienate">#alienate</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ne mnogo. Ljudi koji ne cijene našu ulogu u razvoju sustava vjerojatno nam
+neće mnogo ni pomoći. Ukoliko i rade nešto što pomaže u ostvarivanju naših
+ciljeva (npr. razvijaju slobodan softver), vjerojatno to rade iz svojih
+razloga, a ne jer smo ih zatražili. Usto, učeći druge da pripisuju naš rad
+drugima, potkopavaju našu mogućnost pridobivanja pomoći od drugih.
+<p>
+Nema smisla zabrinjavati se otuđivanjem ljudi koji većinom ne surađuju, a
+odustajanje od ispravka problema kako ne bismo naljutili one koji
+produbljuju taj problem vodi u predaju. Stoga, nastavit ćemo s pokušajima
+ispravka ovog pogrešnog naziva.</p>
+</dd>
+
+<dt id="rename">Bez obzira na vaš doprinos, je li legitimno preimenovati operativni sustav?
+<span class="anchor-reference-id">(<a href="#rename">#rename</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ne preimenujemo ništa, sustav zovemo &ldquo;GNU&rdquo; od 1983. kada smo ga
+najavili. Ljudi koji su ga pokušali preimenovati u &ldquo;Linux&rdquo; su u
+krivu i nisu to trebali napraviti.</dd>
+
+<dt id="force">Nije li pogrešno prisiljavati ljude da sustav zovu &ldquo;GNU/Linux&rdquo;?
+<span class="anchor-reference-id">(<a href="#force">#force</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Bilo bi pogrešno prisiljavati ih, stoga to ni ne pokušavamo. Mi sustav
+zovemo &ldquo;GNU/Linux&rdquo; i tražimo od vas da učinite isto.
+</dd>
+
+<dt id="whynotsue">Zašto ne tužite ljude koji cijeli sustav zovu &ldquo;Linux&rdquo;? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#whynotsue">#whynotsue</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Nemamo osnove za tužbu, i, kako vjerujemo u slobodu govora, to ni ne bismo
+htjeli napraviti. Tražimo od ljudi da sustav zovu &ldquo;GNU/Linux&rdquo;
+zato jer je to ispravno.
+</dd>
+
+<dt id="require">Ne biste li trebali dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili primorani
+zvati sustav &ldquo;GNU&rdquo;? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#require">#require</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Svrha licence GNU GPL jest zaštita korisničkih sloboda od onih koji bi
+htjeli napraviti vlasničke verzije slobodnog softvera. Iako jest istina da
+većina onih koji sustav zovu &ldquo;Linux&rdquo; često čine i stvari koje
+ograničavaju korisničke slobode (poput dodavanja ne-slobodnog softvera u
+sustav GNU/Linux, ili poput razvijanja ne-slobodnog softvera u tu svrhu),
+sam čin zvanja sustava &ldquo;Linuxom&rdquo; ne ograničava korisničke
+slobode. Bilo bi neispravno ograničavati GPL-om naziv koji ljudi smiju
+koristiti za svoj sustav.
+</dd>
+
+<dt id="BSDlicense">S obzirom na to da ste se protivili prvotnoj licenci BSD koja je tražila da
+se odaje priznanje Sveučilištu u Kaliforniji, nije li licemjerno zahtijevati
+priznanje za Projekt GNU? <span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#BSDlicense">#BSDlicense</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Bilo bi licemjerno da je naziv GNU/Linux dio licence, stoga to ni ne
+činimo. Mi samo tražimo da nam odate priznanje koje zaslužujemo.
+
+<p>
+Primijetite da postoje barem <a href="/licenses/bsd.html">dvije različite
+licence BSD</a>. Zbog jasnoće, molimo da ne koristite termin &ldquo;licenca
+BSD&rdquo; a da ne naznačite o kojoj se radi.</p>
+</dd>
+
+<dt id="deserve">S obzirom na to da niste uspjeli dodati nešto u GNU GPL čime bi ljudi bili
+primorani zvati sustav &ldquo;GNU&rdquo;, zaslužili ste što ste dobili;
+zašto se sada žalite?<span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#deserve">#deserve</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ovo pitanje pretpostavlja kontroverznu općenitu etičku premisu: ukoliko vas
+netko ne natjera da ga tretirate pošteno, imate pravo iskorištavati ga po
+vlastitoj želji i volji. Drugim riječima, pretpostavlja da snaga caruje.
+<p>
+Nadamo se da dijelite naše neslaganje s ovom premisom.</p>
+</dd>
+
+<dt id="contradict">Ne bi li bilo bolje da ne proturječite onome što većina ljudi vjeruje? <span
+class="anchor-reference-id">(<a href="#contradict">#contradict</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ne smatramo da trebamo slijediti većinu koja je zavarana. Nadamo se da ćete
+i vi shvatiti kako je istina važna.
+<p>
+Nikad ne bismo bili u stanju razviti slobodan operativni sustav da nismo
+prvo odbacili većinsko vjerovanje kako je vlasnički softver legitiman i
+prihvatljiv.</p>
+</dd>
+
+<dt id="somanyright">Kako većina ljudi koristi naziv &ldquo;Linux&rdquo;, ne čini li ga to
+ispravnim?<span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#somanyright">#somanyright</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Ne smatramo da popularnost grešku čini istinom.
+</dd>
+
+<dt id="winning">Većina ljudi mari za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje, a ne mare za
+rasprave o pravom ili krivom. Ne biste li imali više podrške da probate na
+drugačiji način?<span class="anchor-reference-id">(<a
+href="#winning">#winning</a>)</span></dt>
+
+<dd>
+Mariti samo za ono što je prikladno ili tko pobjeđuje jest nemoralan pristup
+životu. Ne-slobodan softver je primjer tog nemoralnog pristupa i buja na
+njemu. Dugoročno gledano, pokloniti se tom pristupu bilo bi pristati na
+poraz. Nastavit ćemo pričati o pravom i krivom.
+<p>
+Nadamo se da ste i vi jedni od onih kojima su dobro i zlo važni.</p>
+</dd>
+
+</dl>
+
+<div class="translators-notes">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
+ </div>
+</div>
+
+<!-- for id="content", starts in the include above -->
+<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
+<div id="footer">
+<div class="unprintable">
+
+<p>Molimo vas, općenite upite o FSF &amp; GNU šaljite na <a
+href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje i <a
+href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Neispravne poveznice
+i ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
+href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>
+
+<p>
+<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
+ replace it with the translation of these two:
+
+ We work hard and do our best to provide accurate, good quality
+ translations. However, we are not exempt from imperfection.
+ Please send your comments and general suggestions in this regard
+ to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
+
+ &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+
+ <p>For information on coordinating and submitting translations of
+ our web pages, see <a
+ href="/server/standards/README.translations.html">Translations
+ README</a>. -->
+Radimo naporno i dajemo sve od sebe da bi pružili točne, visoko kvalitetne
+prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molim vas šaljite
+svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
+href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.Za
+informacije o koordiniranju i slanju prijevoda naših mrežnih stranica,
+pogledajte <a href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME
+za prijevode</a>.</p>
+</div>
+
+<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
+ files generated as part of manuals) on the GNU web server should
+ be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this
+ without talking with the webmasters or licensing team first.
+ Please make sure the copyright date is consistent with the
+ document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
+ document was modified, or published.
+
+ If you wish to list earlier years, that is ok too.
+ Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
+ years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
+ year, i.e., a year in which the document was published (including
+ being publicly visible on the web or in a revision control system).
+
+ There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
+ Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
+<p>Copyright &copy; 2001, 2006, 2007, 2008, 2010, 2011, 2013 Free Software
+Foundation, Inc.</p>
+
+<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
+href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
+Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>
+
+<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
+<div class="translators-credits">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
+ </div>
+
+<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
+Vrijeme zadnje izmjene:
+
+$Date: 2019/07/21 18:01:54 $
+
+<!-- timestamp end -->
+</p>
+</div>
+</div>
+<!-- for class="inner", starts in the banner include -->
+</body>
+</html>