diff options
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-history.html')
| -rw-r--r-- | talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-history.html | 201 |
1 files changed, 201 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-history.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-history.html new file mode 100644 index 0000000..21a1f01 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/gnu-history.html @@ -0,0 +1,201 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/gnu-history.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.84 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Prikaz sustava GNU - Projekt GNU - Zaklada za slobodan softver</title> +<meta name="Keywords" content="GNU, Projekt GNU, FSF, Slobodan softver, Zaklada za slobodan softver, +Povijest" /> + +<!--#include virtual="/gnu/po/gnu-history.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Prikaz sustava GNU</h2> + +<p> +Operacijski sustav GNU je potpun sustav slobodnog softvera, unaprijed +kompatibilan s Unixom. GNU znači “GNU Nije Unix”. <a +href="/gnu/pronunciation.html">Izgovara se</a> kako se i piše. <a +href="http://www.stallman.org/">Richard Stallman</a> izdao je <a +href="/gnu/initial-announcement.html">prvotnu objavu</a> projekta GNU u +rujnu 1983. godine. Duža verzija, nazvana <a +href="/gnu/manifesto.html">GNU-ov manifest</a> objavljena je u ožujku +1985. godine. Prevedena je na više <a +href="/gnu/manifesto.html#translations">različitih jezika</a>.</p> + +<p> +Naziv “GNU” odabran je zbog toga što ispunjava nekoliko +zahtjeva: prvo, rekurzivna je skraćenica izraza “GNU Nije Unix”, +drugo, zato što je stvarna, postojeća riječ, i treće, zabavno je izgovoriti +ju (ili <a +href="http://www.poppyfields.net/poppy/songs/gnu.html">otpjevati</a>).</p> + +<p> +Riječ “slobodan” u “slobodnom softveru” odnosi se na +<a href="/philosophy/free-sw.html">slobodu</a>, ne cijenu. Možete, a i ne +morate platiti da biste dobili GNU-ov softver. U svakom slučaju, jednom kada +ga imate, imate i četiri posebne slobode pri korištenju istog: slobodu da +pokrećete program kako želite, slobodu da umnožavate program i dajete ga +svojim prijateljima i kolegama, slobodu da mijenjate program kako želite, +imajući potpun pristup izvornom kodu, slobodu da distribuirate poboljšanu +verziju i tako pomognete izgraditi zajednicu. (Ako ponovo distribuirate +GNU-ov softver, možete naplatiti naknadu za fizički čin umnožavanja +primjeraka ili ih možete dati besplatno.)</p> + +<p> +Projekt za razvoj sustava GNU zove se “Projekt GNU”. Projekt +GNU začet je 1983. godine kao način vraćanja duha suradnje koji je u ranijim +danima prevladavao u računalnoj zajednici—kako bi se, uklanjanjem +prepreka suradnji koje su nametnuli vlasnici vlasničkog softvera, ponovo +omogućila suradnja.</p> + +<p> +Godine 1971, kada je Richard Stallman započeo svoju karijeru na MIT-u, radio +je u grupi koja je koristila isključivo <a +href="/philosophy/free-sw.html">slobodan softver</a>. Čak su i računalne +kompanije često distribuirale slobodan softver. Programeri su bili slobodni +surađivati međusobno, što su često i činili.</p> + +<p> +Do osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, gotovo sav softver bio je <a +href="/philosophy/categories.html#ProprietarySoftware">vlasnički</a>, što +znači da je imao vlasnike koji su zabranjivali i sprečavali suradnju +korisnika. To je učinilo projekt GNU neophodnim.</p> + +<p> +Svakom računalnom korisniku potreban je operacijski sustav; ako ne postoji +slobodan operacijski sustav, onda ne možete niti početi koristiti računalo +bez pribjegavanja vlasničkom softveru. Stoga je prva stavka plana slobodnog +softvera očito morao biti slobodan operacijski sustav.</p> + +<p> +Odlučili smo da operacijski sustav bude kompatibilan s Unixom jer je +cjelokupan dizajn već bio dokazan i prenosiv, a i stoga jer kompatibilnost +olakšava korisnicima Unixa da prijeđu s Unixa na GNU.</p> + +<p> +Operacijski sustav sličan Unixu uključuje jezgru, prevodioce, uređivače +teksta, oblikovatelje teksta, grafička sučelja, biblioteke, igre i mnoge +druge stvari. Stoga, pisanje cijelog operacijskog sustava vrlo je velik +posao. Započeli smo u siječnju 1984. godine. <a href="http://fsf.org/"> +Zaklada za slobodan softver</a> osnovana je u listopadu 1985. godine, u +početku kako bi skupila sredstva koja bi pomogla razvoju GNU-a.</p> + +<p>Do 1990. godine pronašli smo ili napisali sve glavne komponente osim +jedne—jezgre. Onda je Linus Torvalds 1991. godine razvio Linux, jezgru +sličnu Unixu, i učinio je slobodnim softverom 1992. godine. Povezivanje +Linuxa s gotovo završenim sustavom GNU rezultiralo je potpunim operacijskim +sustavom: sustavom GNU/Linux. Procjenjuje se da danas deseci milijuna ljudi +koriste sustave GNU/Linux, tipično kroz <a +href="/distros/distros.html">GNU/Linux distribucije</a>. Glavna inačica +Linuxa sada sadrži neslobodan binarni <i>firmware</i> bez izvornog koda +(<i>“blobs”</i>); aktivisti slobodnog softvera sada održavaju +izmijenjenu slobodnu inačicu Linuxa, nazvanu <a +href="http://directory.fsf.org/project/linux"> Linux-libre</a>.</p> + +<p> +Međutim, projekt GNU nije ograničen na srce operacijskog sustava. Težimo +pružiti čitav spektar softvera, sve što mnogi korisnici žele imati. Ovo +uključuje aplikacijski softver. Pogledajte <a href="/directory">Katalog +slobodnog softvera</a>, katalog aplikacijskih programa slobodnog softvera.</p> + +<p> +Želimo također pružiti softver korisnicima koji nisu računalni +stručnjaci. Stoga je razvijena <a href="http://www.gnome.org/">grafička +radna površina (nazvana GNOME)</a> kako bi početnicima olakšala korištenje +sustava GNU.</p> + +<p>Želimo isto tako pružiti igre i drugu zabavu. Mnogo<a +href="http://directory.fsf.org/wiki/Category/Game">slobodnih igara</a> već +je dostupno.</p> + +<p> +Koliko daleko može slobodan softver ići? Ne postoje ograničenja, osim kada +<a href="/philosophy/fighting-software-patents.html">zakoni kao što je +patentni sustav zabranjuju slobodan softver</a>. Krajnji cilj je osigurati +slobodan softver za sve poslove koje računalni korisnici žele raditi—i +tako učiniti da vlasnički softver postane stvar prošlosti.</p> + + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo vas, općenite upite o FSF & GNU šaljite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +ostale ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Radimo naporno i dajemo sve od sebe kako bismo pružili točne, visoko +kvalitetne prijevode. Međutim, nismo oslobođeni od nesavršenosti. Molimo +vas, šaljite svoje komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>. +Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">PROČITAJME za +prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1996, 1997, 1998, 1999, 2001, 2002, 2003, 2005, 2007, 2009, +2012, 2014, 2017 Free Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2019/07/19 13:58:35 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> |