summaryrefslogtreecommitdiff
path: root/talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html
diff options
context:
space:
mode:
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html')
-rw-r--r--talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html531
1 files changed, 531 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html
new file mode 100644
index 0000000..d453112
--- /dev/null
+++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html
@@ -0,0 +1,531 @@
+<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/byte-interview.en.html" -->
+
+<!--#include virtual="/server/header.hr.html" -->
+<!-- Parent-Version: 1.77 -->
+
+<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! -->
+<title>Intervju časopisa BYTE s Richardom Stallmanom - Projekt GNU - Zaklada za
+slobodan softver</title>
+
+<!--#include virtual="/gnu/po/byte-interview.translist" -->
+<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" -->
+<h2>Intervju časopisa BYTE s Richardom Stallmanom</h2>
+
+<p>Vodili David Betz i Jon Edwards</p>
+
+<h3>Richard Stallman s urednicima časopisa BYTE razgovara o svojem softverskom
+sustavu kompatibilnom s Unixom i u javnom vlasništvu (srpanj 1986.) </h3>
+
+<p>Richard Stallman je organizirao vjerojatno najambiciozniji projekt razvoja
+slobodnog softvera ikad, sustav GNU. U svojem GNU manifestu, objavljenom u
+izdanju Dr. Dobb's Journala od ožujka 1985, Stallman je opisao GNU kao
+&ldquo;potpun softverski sustav kompatibilan s Unixom kojeg piše kako bi ga
+mogao dati besplatno svima tko može imati koristi od njega&hellip; Jednom
+kada GNU bude napisan, svatko će biti u mogućnosti nabaviti dobar softverski
+sustav besplatno, baš kao što je besplatan zrak koji udišemo.&rdquo; (GNU je
+skraćenica izraza &ldquo;GNU Nije Unix&rdquo;.)</p>
+
+<p>Stallman je poznat kao autor EMACS-a, moćnog programa za uređivanje teksta
+kojeg je razvio u laboratoriju za umjetnu inteligenciju <abbr
+title="Tehnološki institut u Massachusettsu">MIT</abbr>-a. Nije slučajnost
+da je prvi primjerak softvera proizvedenog kao dio projekta GNU bila nova
+izvedba EMACS-a. GNU EMACS već je stekao glas jedne od najboljih trenutno
+dostupnih izvedbi EMACS-a bez obzira na cijenu.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Pročitali smo vaš GNU manifest u izdanju časopisa
+Dr. Dobb's iz ožujka 1985. Što se nakon toga dogodilo? Je li to bio pravi
+početak i kako ste od tada napredovali?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Objava u Dr. Dobb'su nije bila početak
+projekta. GNU manifest sam napisao dok sam se pripremao započeti projekt,
+kao prijedlog kojim bih od proizvođača računala zatražio financiranje. Nisu
+se željeli uključiti, pa sam odlučio da bih trebao, umjesto trošenja svojeg
+vremena na prikupljanje financijskih sredstava, vrijeme iskoristiti za
+pisanje koda. Manifest je objavljen oko godinu i po nakon što sam ga
+napisao, dok sam tek počeo distribuirati GNU EMACS. Od tada, uz rad na tome
+kako bih GNU EMACS upotpunio i prilagodio ga radu na mnogo više računala,
+gotovo sam dovršio optimiziranje C prevodioca i svega ostalog softvera koji
+je potreban za pokretanje programa pisanih u C-u. To uključuje program za
+traženje pogrešaka na razini izvornog koda koji ima mnogo osobina koje drugi
+programi te vrste na Unixu nemaju. Na primjer, ima podesne varijable u
+tražitelju grešaka tako da možete sačuvati vrijednosti, a ima i sačuvane sve
+vrijednosti koje ste ispisali, što ga čini iznimno prikladnim za rad sa
+strukturama listi.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Dovršili ste uređivač teksta koji je sada široko
+rasprostranjen, a pred dovršetkom ste i prevodioca.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Očekujem da će biti završen u listopadu.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Što je s jezgrom?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Trenutno planiram započeti s jezgrom koja je
+napisana na MIT-u i nedavno objavljena javnosti s namjerom da bih ju
+koristio. Ta jezgra nazvana je TRIX; zasnovana je na pozivu udaljene
+procedure (engl. <i>remote procedure call</i>. Još moram nadodati
+kompatibilnost za mnogo Unixovih osobina koje trenutno nema. Još nisam počeo
+raditi na tome. Dovršavam program za prevođenje (kompilator) prije nego
+počnem raditi na jezgri. Morat ću i iznova napisati datotečni
+sustav. Namjeravam ga učiniti otpornim na greške na način da upisuje blokove
+odgovarajućim redosljedom kako bi struktura diska uvijek bila
+postojana. Zatim želim dodati brojeve verzija. Imam složen plan za
+usklađivanje brojeva verzija s načinom na koji ljudi obično koriste
+Unix. Morate biti u mogućnosti odrediti imena datoteka bez brojeva verzija,
+ali ih također morate moći označiti s eksplicitnim brojevima verzija, a oba
+načina moraju raditi s uobičajenim Unix programima koji nisu ni na koji
+način promijenjeni kako bi se nosili s takvim osobinama. Mislim da imam plan
+za to učiniti, a tek kad ga iskušam vidjet ću hoće li to zaista djelovati.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Možete li nam ukratko opisati kako će GNU kao sustav
+biti nadmoćan ostalim sustavima? Znamo da je jedan od vaših ciljeva
+proizvesti nešto što je kompatibilno s Unixom. Ali, barem u području
+datotečnih sustava, već ste rekli da ćete nadmašiti Unix i proizvesti nešto
+bolje.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: C prevodilac će proizvoditi bolji kod i biti
+brži. Program za traženje grešaka je bolji. Za svaki dio mogu, a i ne moram,
+pronaći način da ga poboljšam, ali na to pitanje ne postoji samo jedan
+odgovor. Do određene mjere imam povlasticu reimplementacije, što omogućuje
+značajno poboljšanje mnogih sustava. Do određene mjere to je i zato što sam
+već dugo vrijeme u tom polju i radio sam na mnogim sustavima, stoga donosim
+sa sobom mnogo ideja. Jedan način na koji će sustav biti bolji je i taj što
+će praktično sve u sustavu raditi s datotekama bilo koje veličine, linijama
+bilo koje veličine, s bilo kojim znakovima koji se u njima pojavljuju. Unix
+sustav je u tom smislu vrlo loš. Nije ništa novo u načelu softverskog
+inženjeringa da ne biste trebali imati proizvoljna ograničenja. No pri
+pisanju Unixa umetanje tih ograničenja bila je cijelo vrijeme uobičajena
+praksa, vjerojatno jednostavno zato što je pisan za vrlo malo
+računalo. Jedino ograničenje sustava GNU je ono kada vašem programu
+ponestane memorije jer je pokušao raditi s previše podataka za čije držanje
+je ponestalo mjesta.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: A to se vjerojatno neće dogoditi ako imate virtualnu
+memoriju. Može vam trebati vječnost da pronađete rješenje.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Ta ograničenja su, zapravo, sklona pogoditi vas
+daleko ranije od vječnosti koja vam je potrebna da biste pronašli rješenje.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Možete li reći nešto o tome na kojim je vrstama
+strojeva i okruženjima GNU EMACS predviđen da bude pokretan? Sada radi na
+VAX strojevima; je li prešao u bilo kojem obliku na osobna računala?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Nisam siguran što podrazumijevate pod osobnim
+računalima. GNU EMACS zahtijeva barem jedan megabajt slobodne memorije, a
+poželjno je i više. Uobičajeno se koristi na strojevima koji posjeduju
+virtualnu memoriju. Osim uslijed različitih tehničkih problema u nekoliko C
+prevodilaca, gotovo svaki stroj s virtualnom memorijom na kojem je pokrenuta
+novija verzija Unixa može pokrenuti GNU EMACS, većina njih to trenutno može.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Je li ga itko pokušao prenijeti na Atari ili
+Macintosh računala?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Atari 1040ST još uvijek nema dovoljno
+memorije. Očekujem da će ga sljedeći Atarijev stroj moći pokrenuti. Također
+mislim da će buduća Atari računala imati neki oblik mapiranja
+memorije. Naravno, ja ne projektiram softver da bi mogao raditi na
+računalima koja danas prevladavaju. Kada sam pokretao projekt znao sam da će
+za njega biti potrebno nekoliko godina. Stoga sam odlučio da ne želim
+napraviti sustav lošijim preuzimanjem dodatnog izazova da ga učinim pogodnim
+za rad u trenutnom ograničenom okružju. Siguran sam da će za nekoliko godina
+prevladavati strojevi dovoljne veličine. U stvari, povećanja veličine
+memorije događaju se tako brzo da me čudi kako su ljudi tako tromi u
+dodavanju virtualne memorije; mislim da je to iznimno bitno.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Mislim da ljudi ne misle da je to neophodno za
+jednokorisničke strojeve.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Ne razumiju da samo jedan korisnik ne znači i
+samo jedan program. Svakako je za bilo koji Unixu sličan sustav važno da
+bude u mogućnosti pokretati mnogo različitih programa istovremeno, čak i za
+samo jednog korisnika. S dovoljno memorije mogli biste pokrenuti GNU EMACS
+na stroju bez virtualne memorije, ali ne biste mogli naročito dobro
+pokretati ostatak GNU sustava ili Unix sustava.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Koliko je LISP prisutan u GNU EMACS-u? Pomislio sam
+da bi moglo biti korisno koristiti ga kao alat za učenje LISPa.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: To svakako možete učiniti. GNU EMACS posjeduje
+potpun, iako ne naročito moćan, LISP sustav. Dovoljno je moćan za pisanje
+naredbi editora. Nije usporediv s, recimo, općim LISP sustavom, nečim što
+biste uistinu mogli koristiti za programiranje sustava, ali ima sve što je
+potrebno za LISP.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Možete li pretpostaviti kada bi bilo vjerojatno da
+distribuirate funkcionalno okruženje u kojem bismo, ako bismo ga stavili na
+naše strojeve i radne stanice, mogli zapravo napraviti nešto bez da
+koristimo išta drugo osim koda koji distribuirate?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Stvarno je teško reći. Moglo bi se to dogoditi za
+godinu dana, ali, naravno, moglo bi potrajati i duže. Zamislivo je i da
+traje kraće, ali to više nije previše vjerojatno. Mislim da će prevodilac
+biti dovršen za mjesec ili dva. Jedini preostali velik dio posla koji moram
+učiniti je rad na jezgri. Isprva sam predvidio da bi za GNU moglo biti
+potrebno nešto oko dvije godine, ali prošlo je dvije i po, a ja još nisam
+gotov. Dio razloga za kašnjenje je to što sam proveo dosta vremena u radu na
+jednom prevodiocu koji se pokazao kao slijepa ulica. Morao sam ga napisati u
+potpunosti ispočetka. Drugi razlog je taj što sam utrošio previše vremena na
+GNU EMACS. Prvotno sam mislio da to uopće neću trebati učiniti.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Recite nam nešto o vašem planu distribucije.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Ne stavljam softver i priručnike u javno
+vlasništvo, a razlog za to je što želim da svi korisnici dobiju slobodu
+dijeljenja. Ne želim da itko napravi poboljšanu inačicu programa kojeg sam
+napisao i da je distribuira kao vlasničku. Ne želim da ikada bude moguće da
+se to dogodi. Želim potaknuti slobodna poboljšanja tih programa, a najbolji
+način da to učinim je da uklonim bilo kakvo iskušenje da netko poboljšanje
+učini neslobodnim. Da, neki će se suzdržati od izrade poboljšanja, ali mnogi
+drugi će učiniti ista ta poboljšanja i učinit će ih slobodnima.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: A kako ćete to jamčiti?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Učinit ću to zadržavanjem autorskih prava i
+stavljanjem napomene kojom dajem ljudima izričitu dozvolu da umnožavaju
+programe i mijenjaju ih, ali jedino pod uvjetom da, ako ih distribuiraju,
+čine to pod istim uvjetima koje sam ja koristio. Ne morate distribuirati
+izmjene koje učinite na bilo kojem mojem programu&mdash;možete to učiniti za
+sebe i nikome ne dati ili reći o tome. No ako ih ipak date nekome, morate to
+učiniti pod istim uvjetima pod kojima to činim ja.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Zadržavate li kakva prava nad izvršnim kodom
+izvedenim C prevodiocem?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Zakon o autorskim pravima ne daje mi autorska
+prava nad proizvodom C prevodioca, stoga mi ne daje način na koji bih rekao
+bilo što o tome, a to zapravo niti ne pokušavam. Ne slažem se s ljudima koji
+razvijaju vlasničke proizvode bilo kojim prevodiocem, ali ne čini se
+naročito korisnim pokušati ih zaustaviti u razvijanju proizvoda tim
+prevodiocem, stoga ih niti neću pokušavati zaustaviti.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Primjenjuju li se vaša ograničenja i ako se uzme dio
+vašeg koda kako bi se stvorilo nešto drugo?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Da, ako s promjenama ugrade značajniji dio. Ako
+su to samo dvije linije koda, to nije ništa; autorska prava na to se ne
+primjenjuju. Suštinski, odabrao sam ove uvjete da, kao prvo, budu
+primijenjena autorska prava, što je ono što svi softverski škrci koriste
+kako bi zaustavili svakoga da išta čini, a onda na to dodajem napomenu kojom
+prepuštam dio tih prava. Stoga uvjeti govore samo o onome na što se autorska
+prava odnose. Ne smatram da bi zakon trebao biti razlog zbog kojeg poštujete
+ove uvjete. Razlog zbog kojeg biste ih trebali poštovati je taj što čestita
+osoba kada distribuira softver potiče druge ljude da ga dijele dalje.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: U određenom smislu navodite ljude na ovaj način
+razmišljanja pružanjem svih ovih zanimljivih alata koje mogu koristiti, ali
+samo ako se slažu s vašom filozofijom.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Da. Mogli biste isto tako gledati na to kao na
+korištenje pravnog sustava, kojeg su postavili softverski škrci, protiv
+njih. Koristim ga kako bih zaštitio javnost od njih.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: S obzirom na činjenicu da proizvođači nisu željeli
+financirati projekt, što mislite tko će koristiti GNU sustav kada bude
+završen?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Nemam pojma, ali to nije važno pitanje. Moja je
+namjera omogućiti ljudima da odbace lance koji dolaze uz vlasnički
+softver. Znam da ima ljudi koji to žele. Doduše, mogu postojati i drugi,
+koji to ne žele, ali oni nisu moja briga. Žao mi je i njih i ljudi koji su
+pod njihovim utjecajem. Trenutno, osoba koja uočava neugodu uvjeta koje
+vlasnički softver postavlja, osjeća da je zaglavljena i da nema izbora osim
+da ne koristi računalo. Pa, ja ću joj dati ugodnu alternativu.</p>
+
+<p>Drugi ljudi mogu koristiti GNU sustav jednostavno zato jer je tehnički
+nadmoćan. Na primjer, moj C prevodilac proizvodi kod koji je jednako dobar
+kao kod bilo kojeg C prevodioca kojeg sam vidio. Uz to, GNU EMACS se
+općenito smatra daleko nadmoćnijim komercijalnim konkurentima. Također, GNU
+EMACS nitko ne financira, ali ga svatko koristi.Stoga mislim da će mnogi
+ljudi koristiti ostatak sustava GNU zbog njegovih tehničkih prednosti. No,
+pravio bih GNU sustav čak i kada ne bih znao kako ga učiniti tehnički
+boljim, zato jer želim da bude društveno bolji. Projekt GNU je uistinu
+društveni projekt. On koristi tehnička sredstva kako bi napravio promjenu u
+društvu.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Tada vam je prilično važno da ljudi prihvate GNU. On
+nije samo akademska vježba da bi se proizveo softver koji bi bio predan
+ljudima. Nadate se da će promijeniti način na koji djeluje softverska
+industrija.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Da. Neki kažu da ga nitko nikada neće koristiti
+jer nema neki atraktivan korporativni logo na sebi, a drugi kažu da misle da
+je iznimno bitan i da će ga svatko htjeti koristiti. Nemam načina da
+predvidim što će se zapravo dogoditi. Ne znam nijedan drugi način da pokušam
+promijeniti ružnoću područja u kojem sam se našao, stoga je ovo to što moram
+učiniti.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Možete li procijeniti dosege? Očito ovo smatrate
+važnim političkim i društvenim očitovanjem.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: To je promjena. Pokušavam promijeniti način na
+koji ljudi pristupaju znanju i informacijama općenito. Mislim da je pokušati
+posjedovati znanje, pokušati kontrolirati hoće li ljudima biti dozvoljeno da
+ga koriste, ili pokušati zaustaviti druge ljude da ga dijele, čin
+sabotaže. To je djelovanje koje donosi dobit osobi koja to čini, po cijenu
+osiromašenja cjelokupnog društva. Jedna osoba dobija jedan dolar
+uništavajući blago vrijedno dva dolara. Mislim da osoba koja posjeduje
+savjest ne bi učinila nešto takve vrste, osim možda ako bi joj u suprotom
+bio ugrožen život. A naravno, ljudi koji to rade prilično su bogati; mogu
+samo zaključiti da su bezobzirni. Volio bih vidjeti da ljudi budu nagrađeni
+za pisanje slobodnog softvera i za poticanje drugih da ga koriste. Ne želim
+vidjeti da ljudi budu nagrađeni za pisanje vlasničkog softvera jer to
+zapravo nije doprinos društvu. Načelo kapitalizma je ideja da ljudi uspiju
+steći novac proizvodeći stvari i stoga su, da tako kažemo, automatski
+potaknuti da rade ono što je korisno. Međutim, to ne funkcionira kada se
+radi o posjedovanju znanja. Potaknuti su da zapravo ne čine ono što je
+korisno, a ne potiče se ono što je zapravo korisno. Mislim da je važno reći
+da se informacija razlikuje od materijalnih objekata, kao automobila i
+štruca kruha, jer je ljudi mogu umnožavati i dijeliti samostalno i, ako ih
+nitko ne pokušava zaustaviti, mogu je promijeniti i učiniti boljom za
+sebe. To je korisna stvar koju ljudi mogu učiniti. To nije istina u slučaju
+štruca kruha. Ako imate jednu štrucu kruha i želite još jednu, ne možete je
+samo iskopirati. Ne možete napraviti još jednu, osim da prođete kroz sve
+korake koji su bili potrebni da se izradi prva. Stoga je bespredmetno je li
+ljudima dozvoljeno da je umnože&mdash;to je nemoguće.</p>
+
+<p>Knjige su donedavno tiskane samo na tiskarskim strojevima. Bilo je moguće
+ručno napraviti primjerak za sebe, ali nije bilo praktično jer je trebalo
+uložiti puno više rada nego koristeći tiskarski stroj, a proizvelo je i
+nešto toliko neprivlačnije da je, za sve namjere i svrhe, moglo biti
+smatrano nemogućim proizvesti knjige drugačije nego masovnom
+proizvodnjom. Stoga autorska prava nisu stvarno oduzimala slobodu
+čitateljskoj publici. Nije postojalo ništa što bi kupac knjige mogao
+učiniti, a što je bilo zabranjeno autorskim pravima.</p>
+
+<p>Ali to ne vrijedi za računalne programe. Ne vrijedi niti za kasete s
+magnetskom trakom. Djelomično je nevažeće sada i za knjige, ali još uvijek
+je točno da je za većinu knjiga skuplje i svakako potrebno daleko više rada
+da ih se fotokopira, nego da se kupi primjerak, a rezultat je još uvijek
+manje privlačan. Trenutno smo u razdoblju gdje se situacija u kojoj su
+autorska prava bila bezopasna i prihvatljiva mijenja u situaciju u kojoj će
+autorska prava postati destruktivna i neprihvatljiva. Stoga ljudi koji su
+žigosani kao &ldquo;pirati&rdquo; su u stvari ljudi koji pokušavaju učiniti
+nešto korisno što im je zabranjeno da učine. Zakoni o autorskim pravima su u
+potpunosti osmišljeni kako bi pomogli ljudima da imaju kontrolu nad
+korištenjem nekih informacija za njihovu vlastitu korist. Međutim, nisu
+osmišljena kako bi pomogla ljudima koji žele osigurati da informacija bude
+dostupna javnosti i zaustaviti druge da je uskrate javnosti. Mislim da bi
+zakon trebao priznati vrstu djela koja su u vlasništvu javnosti, što je
+drugačije od javnog vlasništva u istom smislu u kojem je javni park
+drugačiji od nečeg pronađenog u kanti za smeće. Nije tamo zato da bi bilo
+tko to mogao uzeti, tamo je zato da bi svatko to mogao koristiti, bez da
+itko to ometa. Bilo tko u javnosti tko se nađe u situaciji da mu je
+uskraćeno djelo izvedeno iz djela koje je u vlasništvu javnosti trebao bi
+imati mogućnost podići tužbu. </p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Ali, nisu li pirati zainteresirani za dobivanje
+kopija zato jer žele koristiti te programe, a ne zato jer žele koristiti to
+znanje kako bi proizveli nešto bolje?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Ne vidim to kao važnu razliku. Više ljudi koji
+koriste program znači da taj program više doprinosi zajednici. Imate štrucu
+kruha koju je moguće pojesti ili jednom ili milijun puta.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Neki korisnici kupuju vlasnički softver kako bi
+dobili podršku za njega. Kako vaš distribucijski plan osigurava podršku?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Sumnjam da su ti korisnici zavedeni i ne
+razmišljaju jasno. Svakako je korisno imati podršku, ali kada počnu
+razmišljati o tome kako to ima veze s prodajom softvera ili sa softverom
+koji je vlasnički, u tom trenutku se zavaravaju. Nema jamstva da će
+vlasnički softver dobiti dobru podršku. Jednostavno to što prodavači kažu da
+pružaju podršku ne znači da će ona biti odgovarajuća. Isto tako mogu i
+propasti. Zapravo, ljudi smatraju da GNU EMACS ima bolju podršku od
+komercijalnih EMACSa. Jedan od razloga je i to što sam vjerojatno bolji
+haker od ljudi koji su napisali ostale EMACSe, ali drugi razlog je da svi
+imaju izvorni kod i postoji mnogo ljudi koji su zainteresirani kako da nešto
+učine s njim, tako da ne trebate moju podršku. Čak i sama besplatna podrška
+koja se sastoji od mojih ispravaka pogrešaka u programu koje mi ljudi
+prijavljuju i uključivanja tih ispravaka u sljedeća izdanja dala je ljudima
+dobru razinu podrške. Uvijek možete zaposliti nekoga da vam riješi problem,
+a kada je softver slobodan tada imate konkurentno tržište podrške. Možete
+zaposliti bilo koga. Uz EMACS distribuiram listu usluga, listu imena i
+telefonskih brojeva ljudi i cijenu po kojoj nude podršku.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Prikupljate li njihove ispravke grešaka?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Pa, oni mi ih šalju. Tražio sam od svih ljudi
+koji su željeli biti na listi da obećaju da nikada neće tražiti bilo koju od
+svojih stranaka da taji išta što joj je rečeno ili bilo koje izmjene koje su
+joj dane za GNU softver kao dio te podrške.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Dakle, ljudi ne mogu pri davanju podrške biti
+konkurentni na osnovi njihovog poznavanja rješenja za neki problem za koje
+netko drugi ne zna.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Ne. Mogu si konkurirati na temelju toga da budu
+domišljati i time da imaju veću vjerojatnost pronaći rješenje vašeg
+problema, ili da već poznaju više čestih problema, ili da znaju bolje
+objasniti vam što trebate učiniti. To su sve načini na koji se mogu
+natjecati. Mogu pokušati biti bolji, ali ne mogu zapravo ometati svoje
+konkurente.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Pretpostavljam da je to kao kupovina
+automobila. Niste prisiljeni ići kod proizvođača po podršku ili redovno
+održavanje.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Ili kao kupovina kuće&mdash;kako bi bilo kada bi
+jedina osoba koja bi ikada mogla popraviti nešto na vašoj kući bio onaj tko
+ju je sagradio? To je ta vrsta nametanja koja je prisutna kod vlasničkog
+softvera. Ljudi mi govore o problemu koji se događa s Unixom. Budući da
+proizvođači prodaju poboljšane verzije Unixa, običavaju sakupljati ispravke
+i ne davati ih, osim kao binarni kod. Posljedica toga je da se pogreške u
+programima zapravo ne ispravljaju.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Međusobno podvostručuju rad pokušavajući ispraviti
+greške svaki zasebno.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Tako je. Evo još jednog problema koji pomaže
+smjestiti problem vlasničke informacije u društvenu perspektivu. Pomislite
+na krizu osiguranja od odgovornosti. Kako bi dobila bilo kakvu naknadu od
+društva, ozlijeđena osoba mora angažirati odvjetnika i podijeliti novac s
+tim odvjetnikom. To je glup i neučinkovit način pomaganja ljudima koji su
+žrtve nesreća. A uzmite u obzir i vrijeme koje ljudi ulažu u guranje da
+oduzmu posao svojoj konkurenciji. Pomislite na olovke koje su pakirane u
+velika kartonska pakiranja koja koštaju više od olovaka&mdash;samo kako bi
+se osiguralo da olovka ne bude ukradena. Ne bi li bilo bolje kada bismo
+jednostavno stavili besplatne olovke na svako raskrižje? I pomislite na
+svaku naplatnu kućicu koja ometa promet. To je divovski društveni
+fenomen. Ljudi pronalaze način dolaska do novca tako da ometaju
+društvo. Jednom kada mogu ometati društvo, mogu biti plaćeni kako bi
+ostavili ljude na miru. Gubitak svojstven posjedovanju informacije postat će
+sve važniji i na kraju će tvoriti razliku između utopije u kojoj nitko
+zapravo ne mora zarađivati za život jer sve rade roboti i svijeta kao što je
+naš, gdje svatko provodi mnogo vremena radeći iznova ono što onaj do njega
+već radi.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Kao pisanje napomena o autorskim pravima na softver.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Više kao nadziranje svakoga kako bi se osiguralo
+da nemaju zabranjene kopije bilo čega i ponovno odrađivanje rada koji su
+ljudi već odradili, zato jer je vlasnički.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Cinik bi se mogao zapitati kako zarađujete za život.</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Savjetovanjem. Kada savjetujem, uvijek zadržavam
+pravo da objavim ono što sam napisao pri savjetovanju. Također, mogao bih
+zarađivati za život šaljući kopije slobodnog softvera kojeg sam napisao i
+nekog kojeg su drugi napisali. Mnogi pošalju 150 dolara za GNU EMACS, ali
+sada taj novac ide Zakladi za slobodan softver koju sam pokrenuo. Zaklada mi
+ne isplaćuje plaću jer bi to bio sukob interesa. Umjesto toga, upošljava
+druge ljude da rade na GNU-u. Sve dok mogu zarađivati za život
+savjetovanjem, mislim da je to najbolji način.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Što je trenutno uključeno na službenoj kaseti GNU
+distribucije?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Trenutno kaseta sadrži GNU EMACS (ista verzija
+odgovara za sva računala); Bison, program koji zamjenjuje <abbr title="Yet
+Another Compiler Compiler">YACC</abbr>; MIT Scheme, koji je iznimno
+pojednostavljeni dijalekt LISPa profesora Sussmana; i Hack, igru
+istraživanja labirinta sličnu igri Rogue.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Dolazi li uz kasetu i tiskani priručnik?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Ne. Tiskani priručnici stoje 15 dolara po
+primjerku ili ih umnožite sami. Umnožite ovaj intervju i dijelite ga,
+također.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Kako se može dobiti primjerak toga?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Pišite Zakladi za slobodan softver, 675
+Massachusetts Ave., Cambridge, MA 02139.</p>
+
+<p>[Trenutna adresa (od 2005. godine) je: Free Software Foundation 51 Franklin
+St, Fifth Floor Boston, MA 02110-1301, USA Voice: +1-617-542-5942 Fax:
++1-617-542-2652]
+</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Što ćete raditi kada dovršite GNU sustav?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Nisam siguran. Ponekad mislim da će to biti ista
+stvar koju radim, ali u drugim oblastima softvera.</p>
+
+<p><strong>BYTE</strong>: Dakle, ovo je tek prvi od cijelog niza napada na
+softversku industriju?</p>
+
+<p><strong>Stallman</strong>: Nadam se da je tako. No možda ću jednostavno
+lagodno živjeti radeći malo vremena samo kako bih živio. Ne moram živjeti
+luksuzno. Ostatak vremena mogu provoditi u druženjima sa zanimljivim ljudima
+koje pronađem ili u učenju kako raditi nešto što još ne znam.</p>
+
+<div class="translators-notes">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.-->
+ </div>
+</div>
+
+<!-- for id="content", starts in the include above -->
+<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" -->
+<div id="footer">
+<div class="unprintable">
+
+<p>Molimo šaljite općenite FSF &amp; GNU upite na <a
+href="mailto:gnu@gnu.org">&lt;gnu@gnu.org&gt;</a>. Postoje također i <a
+href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i
+druge ispravke ili prijedloge možete poslati na <a
+href="mailto:webmasters@gnu.org">&lt;webmasters@gnu.org&gt;</a>.</p>
+
+<p>
+<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph,
+ replace it with the translation of these two:
+
+ We work hard and do our best to provide accurate, good quality
+ translations. However, we are not exempt from imperfection.
+ Please send your comments and general suggestions in this regard
+ to <a href="mailto:web-translators@gnu.org">
+
+ &lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+
+ <p>For information on coordinating and submitting translations of
+ our web pages, see <a
+ href="/server/standards/README.translations.html">Translations
+ README</a>. -->
+Naporno radimo i dajemo sve od sebe da bismo pružili precizne, kvalitetne
+prijevode. Međutim, nismo pošteđeni nesavršenosti. Molimo šaljite svoje
+komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a
+href="mailto:web-translators@gnu.org">&lt;web-translators@gnu.org&gt;</a>.</p>
+<p>Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih
+stranica, pogledajte <a
+href="/server/standards/README.translations.html">README za prijevode</a>.</p>
+</div>
+
+<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to
+ files generated as part of manuals) on the GNU web server should
+ be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this
+ without talking with the webmasters or licensing team first.
+ Please make sure the copyright date is consistent with the
+ document. For web pages, it is ok to list just the latest year the
+ document was modified, or published.
+
+ If you wish to list earlier years, that is ok too.
+ Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying
+ years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable
+ year, i.e., a year in which the document was published (including
+ being publicly visible on the web or in a revision control system).
+
+ There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers
+ Information document, www.gnu.org/prep/maintain. -->
+<p>Copyright &copy; 1999, 2000, 2001, 2002, 2007, 2013, 2014, 2020 Free
+Software Foundation, Inc.</p>
+
+<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license"
+href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative
+Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p>
+
+<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" -->
+<div class="translators-credits">
+
+<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.-->
+<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div>
+
+<p class="unprintable"><!-- timestamp start -->
+Vrijeme zadnje izmjene:
+
+$Date: 2020/07/04 09:00:35 $
+
+<!-- timestamp end -->
+</p>
+</div>
+</div>
+</body>
+</html>