diff options
Diffstat (limited to 'talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html')
-rw-r--r-- | talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html | 531 |
1 files changed, 531 insertions, 0 deletions
diff --git a/talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html new file mode 100644 index 0000000..d453112 --- /dev/null +++ b/talermerchantdemos/blog/articles/hr/byte-interview.html @@ -0,0 +1,531 @@ +<!--#set var="ENGLISH_PAGE" value="/gnu/byte-interview.en.html" --> + +<!--#include virtual="/server/header.hr.html" --> +<!-- Parent-Version: 1.77 --> + +<!-- This file is automatically generated by GNUnited Nations! --> +<title>Intervju časopisa BYTE s Richardom Stallmanom - Projekt GNU - Zaklada za +slobodan softver</title> + +<!--#include virtual="/gnu/po/byte-interview.translist" --> +<!--#include virtual="/server/banner.hr.html" --> +<h2>Intervju časopisa BYTE s Richardom Stallmanom</h2> + +<p>Vodili David Betz i Jon Edwards</p> + +<h3>Richard Stallman s urednicima časopisa BYTE razgovara o svojem softverskom +sustavu kompatibilnom s Unixom i u javnom vlasništvu (srpanj 1986.) </h3> + +<p>Richard Stallman je organizirao vjerojatno najambiciozniji projekt razvoja +slobodnog softvera ikad, sustav GNU. U svojem GNU manifestu, objavljenom u +izdanju Dr. Dobb's Journala od ožujka 1985, Stallman je opisao GNU kao +“potpun softverski sustav kompatibilan s Unixom kojeg piše kako bi ga +mogao dati besplatno svima tko može imati koristi od njega… Jednom +kada GNU bude napisan, svatko će biti u mogućnosti nabaviti dobar softverski +sustav besplatno, baš kao što je besplatan zrak koji udišemo.” (GNU je +skraćenica izraza “GNU Nije Unix”.)</p> + +<p>Stallman je poznat kao autor EMACS-a, moćnog programa za uređivanje teksta +kojeg je razvio u laboratoriju za umjetnu inteligenciju <abbr +title="Tehnološki institut u Massachusettsu">MIT</abbr>-a. Nije slučajnost +da je prvi primjerak softvera proizvedenog kao dio projekta GNU bila nova +izvedba EMACS-a. GNU EMACS već je stekao glas jedne od najboljih trenutno +dostupnih izvedbi EMACS-a bez obzira na cijenu.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Pročitali smo vaš GNU manifest u izdanju časopisa +Dr. Dobb's iz ožujka 1985. Što se nakon toga dogodilo? Je li to bio pravi +početak i kako ste od tada napredovali?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Objava u Dr. Dobb'su nije bila početak +projekta. GNU manifest sam napisao dok sam se pripremao započeti projekt, +kao prijedlog kojim bih od proizvođača računala zatražio financiranje. Nisu +se željeli uključiti, pa sam odlučio da bih trebao, umjesto trošenja svojeg +vremena na prikupljanje financijskih sredstava, vrijeme iskoristiti za +pisanje koda. Manifest je objavljen oko godinu i po nakon što sam ga +napisao, dok sam tek počeo distribuirati GNU EMACS. Od tada, uz rad na tome +kako bih GNU EMACS upotpunio i prilagodio ga radu na mnogo više računala, +gotovo sam dovršio optimiziranje C prevodioca i svega ostalog softvera koji +je potreban za pokretanje programa pisanih u C-u. To uključuje program za +traženje pogrešaka na razini izvornog koda koji ima mnogo osobina koje drugi +programi te vrste na Unixu nemaju. Na primjer, ima podesne varijable u +tražitelju grešaka tako da možete sačuvati vrijednosti, a ima i sačuvane sve +vrijednosti koje ste ispisali, što ga čini iznimno prikladnim za rad sa +strukturama listi.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Dovršili ste uređivač teksta koji je sada široko +rasprostranjen, a pred dovršetkom ste i prevodioca.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Očekujem da će biti završen u listopadu.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Što je s jezgrom?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Trenutno planiram započeti s jezgrom koja je +napisana na MIT-u i nedavno objavljena javnosti s namjerom da bih ju +koristio. Ta jezgra nazvana je TRIX; zasnovana je na pozivu udaljene +procedure (engl. <i>remote procedure call</i>. Još moram nadodati +kompatibilnost za mnogo Unixovih osobina koje trenutno nema. Još nisam počeo +raditi na tome. Dovršavam program za prevođenje (kompilator) prije nego +počnem raditi na jezgri. Morat ću i iznova napisati datotečni +sustav. Namjeravam ga učiniti otpornim na greške na način da upisuje blokove +odgovarajućim redosljedom kako bi struktura diska uvijek bila +postojana. Zatim želim dodati brojeve verzija. Imam složen plan za +usklađivanje brojeva verzija s načinom na koji ljudi obično koriste +Unix. Morate biti u mogućnosti odrediti imena datoteka bez brojeva verzija, +ali ih također morate moći označiti s eksplicitnim brojevima verzija, a oba +načina moraju raditi s uobičajenim Unix programima koji nisu ni na koji +način promijenjeni kako bi se nosili s takvim osobinama. Mislim da imam plan +za to učiniti, a tek kad ga iskušam vidjet ću hoće li to zaista djelovati.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Možete li nam ukratko opisati kako će GNU kao sustav +biti nadmoćan ostalim sustavima? Znamo da je jedan od vaših ciljeva +proizvesti nešto što je kompatibilno s Unixom. Ali, barem u području +datotečnih sustava, već ste rekli da ćete nadmašiti Unix i proizvesti nešto +bolje.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: C prevodilac će proizvoditi bolji kod i biti +brži. Program za traženje grešaka je bolji. Za svaki dio mogu, a i ne moram, +pronaći način da ga poboljšam, ali na to pitanje ne postoji samo jedan +odgovor. Do određene mjere imam povlasticu reimplementacije, što omogućuje +značajno poboljšanje mnogih sustava. Do određene mjere to je i zato što sam +već dugo vrijeme u tom polju i radio sam na mnogim sustavima, stoga donosim +sa sobom mnogo ideja. Jedan način na koji će sustav biti bolji je i taj što +će praktično sve u sustavu raditi s datotekama bilo koje veličine, linijama +bilo koje veličine, s bilo kojim znakovima koji se u njima pojavljuju. Unix +sustav je u tom smislu vrlo loš. Nije ništa novo u načelu softverskog +inženjeringa da ne biste trebali imati proizvoljna ograničenja. No pri +pisanju Unixa umetanje tih ograničenja bila je cijelo vrijeme uobičajena +praksa, vjerojatno jednostavno zato što je pisan za vrlo malo +računalo. Jedino ograničenje sustava GNU je ono kada vašem programu +ponestane memorije jer je pokušao raditi s previše podataka za čije držanje +je ponestalo mjesta.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: A to se vjerojatno neće dogoditi ako imate virtualnu +memoriju. Može vam trebati vječnost da pronađete rješenje.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ta ograničenja su, zapravo, sklona pogoditi vas +daleko ranije od vječnosti koja vam je potrebna da biste pronašli rješenje.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Možete li reći nešto o tome na kojim je vrstama +strojeva i okruženjima GNU EMACS predviđen da bude pokretan? Sada radi na +VAX strojevima; je li prešao u bilo kojem obliku na osobna računala?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Nisam siguran što podrazumijevate pod osobnim +računalima. GNU EMACS zahtijeva barem jedan megabajt slobodne memorije, a +poželjno je i više. Uobičajeno se koristi na strojevima koji posjeduju +virtualnu memoriju. Osim uslijed različitih tehničkih problema u nekoliko C +prevodilaca, gotovo svaki stroj s virtualnom memorijom na kojem je pokrenuta +novija verzija Unixa može pokrenuti GNU EMACS, većina njih to trenutno može.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Je li ga itko pokušao prenijeti na Atari ili +Macintosh računala?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Atari 1040ST još uvijek nema dovoljno +memorije. Očekujem da će ga sljedeći Atarijev stroj moći pokrenuti. Također +mislim da će buduća Atari računala imati neki oblik mapiranja +memorije. Naravno, ja ne projektiram softver da bi mogao raditi na +računalima koja danas prevladavaju. Kada sam pokretao projekt znao sam da će +za njega biti potrebno nekoliko godina. Stoga sam odlučio da ne želim +napraviti sustav lošijim preuzimanjem dodatnog izazova da ga učinim pogodnim +za rad u trenutnom ograničenom okružju. Siguran sam da će za nekoliko godina +prevladavati strojevi dovoljne veličine. U stvari, povećanja veličine +memorije događaju se tako brzo da me čudi kako su ljudi tako tromi u +dodavanju virtualne memorije; mislim da je to iznimno bitno.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Mislim da ljudi ne misle da je to neophodno za +jednokorisničke strojeve.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ne razumiju da samo jedan korisnik ne znači i +samo jedan program. Svakako je za bilo koji Unixu sličan sustav važno da +bude u mogućnosti pokretati mnogo različitih programa istovremeno, čak i za +samo jednog korisnika. S dovoljno memorije mogli biste pokrenuti GNU EMACS +na stroju bez virtualne memorije, ali ne biste mogli naročito dobro +pokretati ostatak GNU sustava ili Unix sustava.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Koliko je LISP prisutan u GNU EMACS-u? Pomislio sam +da bi moglo biti korisno koristiti ga kao alat za učenje LISPa.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: To svakako možete učiniti. GNU EMACS posjeduje +potpun, iako ne naročito moćan, LISP sustav. Dovoljno je moćan za pisanje +naredbi editora. Nije usporediv s, recimo, općim LISP sustavom, nečim što +biste uistinu mogli koristiti za programiranje sustava, ali ima sve što je +potrebno za LISP.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Možete li pretpostaviti kada bi bilo vjerojatno da +distribuirate funkcionalno okruženje u kojem bismo, ako bismo ga stavili na +naše strojeve i radne stanice, mogli zapravo napraviti nešto bez da +koristimo išta drugo osim koda koji distribuirate?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Stvarno je teško reći. Moglo bi se to dogoditi za +godinu dana, ali, naravno, moglo bi potrajati i duže. Zamislivo je i da +traje kraće, ali to više nije previše vjerojatno. Mislim da će prevodilac +biti dovršen za mjesec ili dva. Jedini preostali velik dio posla koji moram +učiniti je rad na jezgri. Isprva sam predvidio da bi za GNU moglo biti +potrebno nešto oko dvije godine, ali prošlo je dvije i po, a ja još nisam +gotov. Dio razloga za kašnjenje je to što sam proveo dosta vremena u radu na +jednom prevodiocu koji se pokazao kao slijepa ulica. Morao sam ga napisati u +potpunosti ispočetka. Drugi razlog je taj što sam utrošio previše vremena na +GNU EMACS. Prvotno sam mislio da to uopće neću trebati učiniti.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Recite nam nešto o vašem planu distribucije.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ne stavljam softver i priručnike u javno +vlasništvo, a razlog za to je što želim da svi korisnici dobiju slobodu +dijeljenja. Ne želim da itko napravi poboljšanu inačicu programa kojeg sam +napisao i da je distribuira kao vlasničku. Ne želim da ikada bude moguće da +se to dogodi. Želim potaknuti slobodna poboljšanja tih programa, a najbolji +način da to učinim je da uklonim bilo kakvo iskušenje da netko poboljšanje +učini neslobodnim. Da, neki će se suzdržati od izrade poboljšanja, ali mnogi +drugi će učiniti ista ta poboljšanja i učinit će ih slobodnima.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: A kako ćete to jamčiti?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Učinit ću to zadržavanjem autorskih prava i +stavljanjem napomene kojom dajem ljudima izričitu dozvolu da umnožavaju +programe i mijenjaju ih, ali jedino pod uvjetom da, ako ih distribuiraju, +čine to pod istim uvjetima koje sam ja koristio. Ne morate distribuirati +izmjene koje učinite na bilo kojem mojem programu—možete to učiniti za +sebe i nikome ne dati ili reći o tome. No ako ih ipak date nekome, morate to +učiniti pod istim uvjetima pod kojima to činim ja.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Zadržavate li kakva prava nad izvršnim kodom +izvedenim C prevodiocem?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Zakon o autorskim pravima ne daje mi autorska +prava nad proizvodom C prevodioca, stoga mi ne daje način na koji bih rekao +bilo što o tome, a to zapravo niti ne pokušavam. Ne slažem se s ljudima koji +razvijaju vlasničke proizvode bilo kojim prevodiocem, ali ne čini se +naročito korisnim pokušati ih zaustaviti u razvijanju proizvoda tim +prevodiocem, stoga ih niti neću pokušavati zaustaviti.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Primjenjuju li se vaša ograničenja i ako se uzme dio +vašeg koda kako bi se stvorilo nešto drugo?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Da, ako s promjenama ugrade značajniji dio. Ako +su to samo dvije linije koda, to nije ništa; autorska prava na to se ne +primjenjuju. Suštinski, odabrao sam ove uvjete da, kao prvo, budu +primijenjena autorska prava, što je ono što svi softverski škrci koriste +kako bi zaustavili svakoga da išta čini, a onda na to dodajem napomenu kojom +prepuštam dio tih prava. Stoga uvjeti govore samo o onome na što se autorska +prava odnose. Ne smatram da bi zakon trebao biti razlog zbog kojeg poštujete +ove uvjete. Razlog zbog kojeg biste ih trebali poštovati je taj što čestita +osoba kada distribuira softver potiče druge ljude da ga dijele dalje.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: U određenom smislu navodite ljude na ovaj način +razmišljanja pružanjem svih ovih zanimljivih alata koje mogu koristiti, ali +samo ako se slažu s vašom filozofijom.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Da. Mogli biste isto tako gledati na to kao na +korištenje pravnog sustava, kojeg su postavili softverski škrci, protiv +njih. Koristim ga kako bih zaštitio javnost od njih.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: S obzirom na činjenicu da proizvođači nisu željeli +financirati projekt, što mislite tko će koristiti GNU sustav kada bude +završen?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Nemam pojma, ali to nije važno pitanje. Moja je +namjera omogućiti ljudima da odbace lance koji dolaze uz vlasnički +softver. Znam da ima ljudi koji to žele. Doduše, mogu postojati i drugi, +koji to ne žele, ali oni nisu moja briga. Žao mi je i njih i ljudi koji su +pod njihovim utjecajem. Trenutno, osoba koja uočava neugodu uvjeta koje +vlasnički softver postavlja, osjeća da je zaglavljena i da nema izbora osim +da ne koristi računalo. Pa, ja ću joj dati ugodnu alternativu.</p> + +<p>Drugi ljudi mogu koristiti GNU sustav jednostavno zato jer je tehnički +nadmoćan. Na primjer, moj C prevodilac proizvodi kod koji je jednako dobar +kao kod bilo kojeg C prevodioca kojeg sam vidio. Uz to, GNU EMACS se +općenito smatra daleko nadmoćnijim komercijalnim konkurentima. Također, GNU +EMACS nitko ne financira, ali ga svatko koristi.Stoga mislim da će mnogi +ljudi koristiti ostatak sustava GNU zbog njegovih tehničkih prednosti. No, +pravio bih GNU sustav čak i kada ne bih znao kako ga učiniti tehnički +boljim, zato jer želim da bude društveno bolji. Projekt GNU je uistinu +društveni projekt. On koristi tehnička sredstva kako bi napravio promjenu u +društvu.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Tada vam je prilično važno da ljudi prihvate GNU. On +nije samo akademska vježba da bi se proizveo softver koji bi bio predan +ljudima. Nadate se da će promijeniti način na koji djeluje softverska +industrija.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Da. Neki kažu da ga nitko nikada neće koristiti +jer nema neki atraktivan korporativni logo na sebi, a drugi kažu da misle da +je iznimno bitan i da će ga svatko htjeti koristiti. Nemam načina da +predvidim što će se zapravo dogoditi. Ne znam nijedan drugi način da pokušam +promijeniti ružnoću područja u kojem sam se našao, stoga je ovo to što moram +učiniti.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Možete li procijeniti dosege? Očito ovo smatrate +važnim političkim i društvenim očitovanjem.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: To je promjena. Pokušavam promijeniti način na +koji ljudi pristupaju znanju i informacijama općenito. Mislim da je pokušati +posjedovati znanje, pokušati kontrolirati hoće li ljudima biti dozvoljeno da +ga koriste, ili pokušati zaustaviti druge ljude da ga dijele, čin +sabotaže. To je djelovanje koje donosi dobit osobi koja to čini, po cijenu +osiromašenja cjelokupnog društva. Jedna osoba dobija jedan dolar +uništavajući blago vrijedno dva dolara. Mislim da osoba koja posjeduje +savjest ne bi učinila nešto takve vrste, osim možda ako bi joj u suprotom +bio ugrožen život. A naravno, ljudi koji to rade prilično su bogati; mogu +samo zaključiti da su bezobzirni. Volio bih vidjeti da ljudi budu nagrađeni +za pisanje slobodnog softvera i za poticanje drugih da ga koriste. Ne želim +vidjeti da ljudi budu nagrađeni za pisanje vlasničkog softvera jer to +zapravo nije doprinos društvu. Načelo kapitalizma je ideja da ljudi uspiju +steći novac proizvodeći stvari i stoga su, da tako kažemo, automatski +potaknuti da rade ono što je korisno. Međutim, to ne funkcionira kada se +radi o posjedovanju znanja. Potaknuti su da zapravo ne čine ono što je +korisno, a ne potiče se ono što je zapravo korisno. Mislim da je važno reći +da se informacija razlikuje od materijalnih objekata, kao automobila i +štruca kruha, jer je ljudi mogu umnožavati i dijeliti samostalno i, ako ih +nitko ne pokušava zaustaviti, mogu je promijeniti i učiniti boljom za +sebe. To je korisna stvar koju ljudi mogu učiniti. To nije istina u slučaju +štruca kruha. Ako imate jednu štrucu kruha i želite još jednu, ne možete je +samo iskopirati. Ne možete napraviti još jednu, osim da prođete kroz sve +korake koji su bili potrebni da se izradi prva. Stoga je bespredmetno je li +ljudima dozvoljeno da je umnože—to je nemoguće.</p> + +<p>Knjige su donedavno tiskane samo na tiskarskim strojevima. Bilo je moguće +ručno napraviti primjerak za sebe, ali nije bilo praktično jer je trebalo +uložiti puno više rada nego koristeći tiskarski stroj, a proizvelo je i +nešto toliko neprivlačnije da je, za sve namjere i svrhe, moglo biti +smatrano nemogućim proizvesti knjige drugačije nego masovnom +proizvodnjom. Stoga autorska prava nisu stvarno oduzimala slobodu +čitateljskoj publici. Nije postojalo ništa što bi kupac knjige mogao +učiniti, a što je bilo zabranjeno autorskim pravima.</p> + +<p>Ali to ne vrijedi za računalne programe. Ne vrijedi niti za kasete s +magnetskom trakom. Djelomično je nevažeće sada i za knjige, ali još uvijek +je točno da je za većinu knjiga skuplje i svakako potrebno daleko više rada +da ih se fotokopira, nego da se kupi primjerak, a rezultat je još uvijek +manje privlačan. Trenutno smo u razdoblju gdje se situacija u kojoj su +autorska prava bila bezopasna i prihvatljiva mijenja u situaciju u kojoj će +autorska prava postati destruktivna i neprihvatljiva. Stoga ljudi koji su +žigosani kao “pirati” su u stvari ljudi koji pokušavaju učiniti +nešto korisno što im je zabranjeno da učine. Zakoni o autorskim pravima su u +potpunosti osmišljeni kako bi pomogli ljudima da imaju kontrolu nad +korištenjem nekih informacija za njihovu vlastitu korist. Međutim, nisu +osmišljena kako bi pomogla ljudima koji žele osigurati da informacija bude +dostupna javnosti i zaustaviti druge da je uskrate javnosti. Mislim da bi +zakon trebao priznati vrstu djela koja su u vlasništvu javnosti, što je +drugačije od javnog vlasništva u istom smislu u kojem je javni park +drugačiji od nečeg pronađenog u kanti za smeće. Nije tamo zato da bi bilo +tko to mogao uzeti, tamo je zato da bi svatko to mogao koristiti, bez da +itko to ometa. Bilo tko u javnosti tko se nađe u situaciji da mu je +uskraćeno djelo izvedeno iz djela koje je u vlasništvu javnosti trebao bi +imati mogućnost podići tužbu. </p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Ali, nisu li pirati zainteresirani za dobivanje +kopija zato jer žele koristiti te programe, a ne zato jer žele koristiti to +znanje kako bi proizveli nešto bolje?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ne vidim to kao važnu razliku. Više ljudi koji +koriste program znači da taj program više doprinosi zajednici. Imate štrucu +kruha koju je moguće pojesti ili jednom ili milijun puta.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Neki korisnici kupuju vlasnički softver kako bi +dobili podršku za njega. Kako vaš distribucijski plan osigurava podršku?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Sumnjam da su ti korisnici zavedeni i ne +razmišljaju jasno. Svakako je korisno imati podršku, ali kada počnu +razmišljati o tome kako to ima veze s prodajom softvera ili sa softverom +koji je vlasnički, u tom trenutku se zavaravaju. Nema jamstva da će +vlasnički softver dobiti dobru podršku. Jednostavno to što prodavači kažu da +pružaju podršku ne znači da će ona biti odgovarajuća. Isto tako mogu i +propasti. Zapravo, ljudi smatraju da GNU EMACS ima bolju podršku od +komercijalnih EMACSa. Jedan od razloga je i to što sam vjerojatno bolji +haker od ljudi koji su napisali ostale EMACSe, ali drugi razlog je da svi +imaju izvorni kod i postoji mnogo ljudi koji su zainteresirani kako da nešto +učine s njim, tako da ne trebate moju podršku. Čak i sama besplatna podrška +koja se sastoji od mojih ispravaka pogrešaka u programu koje mi ljudi +prijavljuju i uključivanja tih ispravaka u sljedeća izdanja dala je ljudima +dobru razinu podrške. Uvijek možete zaposliti nekoga da vam riješi problem, +a kada je softver slobodan tada imate konkurentno tržište podrške. Možete +zaposliti bilo koga. Uz EMACS distribuiram listu usluga, listu imena i +telefonskih brojeva ljudi i cijenu po kojoj nude podršku.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Prikupljate li njihove ispravke grešaka?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Pa, oni mi ih šalju. Tražio sam od svih ljudi +koji su željeli biti na listi da obećaju da nikada neće tražiti bilo koju od +svojih stranaka da taji išta što joj je rečeno ili bilo koje izmjene koje su +joj dane za GNU softver kao dio te podrške.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Dakle, ljudi ne mogu pri davanju podrške biti +konkurentni na osnovi njihovog poznavanja rješenja za neki problem za koje +netko drugi ne zna.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ne. Mogu si konkurirati na temelju toga da budu +domišljati i time da imaju veću vjerojatnost pronaći rješenje vašeg +problema, ili da već poznaju više čestih problema, ili da znaju bolje +objasniti vam što trebate učiniti. To su sve načini na koji se mogu +natjecati. Mogu pokušati biti bolji, ali ne mogu zapravo ometati svoje +konkurente.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Pretpostavljam da je to kao kupovina +automobila. Niste prisiljeni ići kod proizvođača po podršku ili redovno +održavanje.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ili kao kupovina kuće—kako bi bilo kada bi +jedina osoba koja bi ikada mogla popraviti nešto na vašoj kući bio onaj tko +ju je sagradio? To je ta vrsta nametanja koja je prisutna kod vlasničkog +softvera. Ljudi mi govore o problemu koji se događa s Unixom. Budući da +proizvođači prodaju poboljšane verzije Unixa, običavaju sakupljati ispravke +i ne davati ih, osim kao binarni kod. Posljedica toga je da se pogreške u +programima zapravo ne ispravljaju.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Međusobno podvostručuju rad pokušavajući ispraviti +greške svaki zasebno.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Tako je. Evo još jednog problema koji pomaže +smjestiti problem vlasničke informacije u društvenu perspektivu. Pomislite +na krizu osiguranja od odgovornosti. Kako bi dobila bilo kakvu naknadu od +društva, ozlijeđena osoba mora angažirati odvjetnika i podijeliti novac s +tim odvjetnikom. To je glup i neučinkovit način pomaganja ljudima koji su +žrtve nesreća. A uzmite u obzir i vrijeme koje ljudi ulažu u guranje da +oduzmu posao svojoj konkurenciji. Pomislite na olovke koje su pakirane u +velika kartonska pakiranja koja koštaju više od olovaka—samo kako bi +se osiguralo da olovka ne bude ukradena. Ne bi li bilo bolje kada bismo +jednostavno stavili besplatne olovke na svako raskrižje? I pomislite na +svaku naplatnu kućicu koja ometa promet. To je divovski društveni +fenomen. Ljudi pronalaze način dolaska do novca tako da ometaju +društvo. Jednom kada mogu ometati društvo, mogu biti plaćeni kako bi +ostavili ljude na miru. Gubitak svojstven posjedovanju informacije postat će +sve važniji i na kraju će tvoriti razliku između utopije u kojoj nitko +zapravo ne mora zarađivati za život jer sve rade roboti i svijeta kao što je +naš, gdje svatko provodi mnogo vremena radeći iznova ono što onaj do njega +već radi.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Kao pisanje napomena o autorskim pravima na softver.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Više kao nadziranje svakoga kako bi se osiguralo +da nemaju zabranjene kopije bilo čega i ponovno odrađivanje rada koji su +ljudi već odradili, zato jer je vlasnički.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Cinik bi se mogao zapitati kako zarađujete za život.</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Savjetovanjem. Kada savjetujem, uvijek zadržavam +pravo da objavim ono što sam napisao pri savjetovanju. Također, mogao bih +zarađivati za život šaljući kopije slobodnog softvera kojeg sam napisao i +nekog kojeg su drugi napisali. Mnogi pošalju 150 dolara za GNU EMACS, ali +sada taj novac ide Zakladi za slobodan softver koju sam pokrenuo. Zaklada mi +ne isplaćuje plaću jer bi to bio sukob interesa. Umjesto toga, upošljava +druge ljude da rade na GNU-u. Sve dok mogu zarađivati za život +savjetovanjem, mislim da je to najbolji način.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Što je trenutno uključeno na službenoj kaseti GNU +distribucije?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Trenutno kaseta sadrži GNU EMACS (ista verzija +odgovara za sva računala); Bison, program koji zamjenjuje <abbr title="Yet +Another Compiler Compiler">YACC</abbr>; MIT Scheme, koji je iznimno +pojednostavljeni dijalekt LISPa profesora Sussmana; i Hack, igru +istraživanja labirinta sličnu igri Rogue.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Dolazi li uz kasetu i tiskani priručnik?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Ne. Tiskani priručnici stoje 15 dolara po +primjerku ili ih umnožite sami. Umnožite ovaj intervju i dijelite ga, +također.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Kako se može dobiti primjerak toga?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Pišite Zakladi za slobodan softver, 675 +Massachusetts Ave., Cambridge, MA 02139.</p> + +<p>[Trenutna adresa (od 2005. godine) je: Free Software Foundation 51 Franklin +St, Fifth Floor Boston, MA 02110-1301, USA Voice: +1-617-542-5942 Fax: ++1-617-542-2652] +</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Što ćete raditi kada dovršite GNU sustav?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Nisam siguran. Ponekad mislim da će to biti ista +stvar koju radim, ali u drugim oblastima softvera.</p> + +<p><strong>BYTE</strong>: Dakle, ovo je tek prvi od cijelog niza napada na +softversku industriju?</p> + +<p><strong>Stallman</strong>: Nadam se da je tako. No možda ću jednostavno +lagodno živjeti radeći malo vremena samo kako bih živio. Ne moram živjeti +luksuzno. Ostatak vremena mogu provoditi u druženjima sa zanimljivim ljudima +koje pronađem ili u učenju kako raditi nešto što još ne znam.</p> + +<div class="translators-notes"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't have notes.--> + </div> +</div> + +<!-- for id="content", starts in the include above --> +<!--#include virtual="/server/footer.hr.html" --> +<div id="footer"> +<div class="unprintable"> + +<p>Molimo šaljite općenite FSF & GNU upite na <a +href="mailto:gnu@gnu.org"><gnu@gnu.org></a>. Postoje također i <a +href="/contact/">drugi načini kontaktiranja</a> FSF-a. Prekinute poveznice i +druge ispravke ili prijedloge možete poslati na <a +href="mailto:webmasters@gnu.org"><webmasters@gnu.org></a>.</p> + +<p> +<!-- TRANSLATORS: Ignore the original text in this paragraph, + replace it with the translation of these two: + + We work hard and do our best to provide accurate, good quality + translations. However, we are not exempt from imperfection. + Please send your comments and general suggestions in this regard + to <a href="mailto:web-translators@gnu.org"> + + <web-translators@gnu.org></a>.</p> + + <p>For information on coordinating and submitting translations of + our web pages, see <a + href="/server/standards/README.translations.html">Translations + README</a>. --> +Naporno radimo i dajemo sve od sebe da bismo pružili precizne, kvalitetne +prijevode. Međutim, nismo pošteđeni nesavršenosti. Molimo šaljite svoje +komentare i općenite prijedloge u tom smislu na <a +href="mailto:web-translators@gnu.org"><web-translators@gnu.org></a>.</p> +<p>Za informacije o koordiniranju i dostavljanju prijevoda naših mrežnih +stranica, pogledajte <a +href="/server/standards/README.translations.html">README za prijevode</a>.</p> +</div> + +<!-- Regarding copyright, in general, standalone pages (as opposed to + files generated as part of manuals) on the GNU web server should + be under CC BY-ND 4.0. Please do NOT change or remove this + without talking with the webmasters or licensing team first. + Please make sure the copyright date is consistent with the + document. For web pages, it is ok to list just the latest year the + document was modified, or published. + + If you wish to list earlier years, that is ok too. + Either "2001, 2002, 2003" or "2001-2003" are ok for specifying + years, as long as each year in the range is in fact a copyrightable + year, i.e., a year in which the document was published (including + being publicly visible on the web or in a revision control system). + + There is more detail about copyright years in the GNU Maintainers + Information document, www.gnu.org/prep/maintain. --> +<p>Copyright © 1999, 2000, 2001, 2002, 2007, 2013, 2014, 2020 Free +Software Foundation, Inc.</p> + +<p>Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom <a rel="license" +href="http://creativecommons.org/licenses/by-nd/4.0/deed.hr"> Creative +Commons Imenovanje-Bez prerada 4.0 međunarodna</a>.</p> + +<!--#include virtual="/server/bottom-notes.hr.html" --> +<div class="translators-credits"> + +<!--TRANSLATORS: Use space (SPC) as msgstr if you don't want credits.--> +<b>Prijevod</b>: Nevenko Baričević, 2013.</div> + +<p class="unprintable"><!-- timestamp start --> +Vrijeme zadnje izmjene: + +$Date: 2020/07/04 09:00:35 $ + +<!-- timestamp end --> +</p> +</div> +</div> +</body> +</html> |